Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 59. st. 2. i 3. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održane dana 07.02.2013. godine, donio je

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da član 59. st. 2. i 3. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), nije u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Obrazloženje 1. Predmet zahtjeva

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), dana 05.10.2012. godine, podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 59. st. 2. i 3. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni član Zakona) sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su odredbe osporenog člana Zakona neustavne, te predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu, kojom će utvrditi njihovu neustavnost, te ih ukinuti, ili otkloniti iz pravnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Ovlaštenje za pokretanje postupka

U skladu sa članom IV.C.10.(2) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva je istakao da je osporenim članom Zakona propisano da "Federalni ministar ostavku podnosi Predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, a kantonalni ministar ostavku podnosi premijeru vlade kantona, dok je u stavu 3. propisano da: "Ministar koji je podnio ostavku ostaje na dužnosti, do dana kada organ iz stava 2. ovog člana (Predsjednik Federacije) prihvati ostavku". Parlament Federacije Bosne i Hercegovine pri donošenju osporenog člana Zakona nije razmotrio ni uzeo u obzir odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, posebno odredbe člana IV.B.3.7.c) koje se odnose na ustavnu nadležnost Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine u postupku imenovanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kao i odredbe člana IV.B.2.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi smjenjivanja ministara u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, koji je izmijenjen Amandmanom XLV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, čime je zakonodavac "proširio" nadležnost Predsjednika Federacije van ustavnog okvira, nižim pravnim aktom, u odnosu na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Pritom, treba imati u vidu da Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, ne poznaje institut "ostavke", te da ne propisuje prestanak funkcije ministra Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, zbog ostavke.

Na osnovu navedenog, podnosilac zahtjeva predlaže, da Ustavni sud Federacije, donese presudu, kojom će usaglasiti osporeni član Zakona sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te svojom odlukom ukloniti navedene zakonske odredbe iz pravnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, radi onemogućavanja daljeg kršenja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Odgovor na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije dostavio je dana 18.10.2012. godine zahtjev na odgovor drugoj strani u postupku, donosiocu osporenog Zakona, Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Druga strana u ovom postupku se nije očitovala na navode podnosioca zahtjeva.

5. Relevantno pravo Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član IV.B.2.5.

Izbor Vlade

(1) Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba Potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa Premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Predstavnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom.

(2) Ukoliko Predstavnički dom ne potvrdi imenovanje Vlade, Predsjednik Federacije u saglasnosti sa Potpredsjednicima Federacije, a uz konsultaciju sa Premijerom ili kandidatom za tu funkciju, ponovno će postupiti u skladu sa stavom 1. ovog člana

(3) Vlada se može smijeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije, bilo većinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom Domu. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre na prijedlog Premijera.

Član IV.B. 3.7.

Podjela izvršnih nadležnosti

Osim ako ovim Ustavom nije drugačije utvrđeno:

  • c)
    Predsjednik Federacije nadležan je za:

(I) imenovanje Vlade, šefova diplomatskih misija, sudija Ustavnog suda Federacije na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u skladu sa članovima IV.B.5., IV.B.8. i IV.C.6;

(II)

(III) vođenje konsultacija u vezi sa imenovanjem ombudsmena i sudija u skladu sa članovima II.B.1.(2) i IV.C.6.b);

(IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihovih donošenja u skladu sa članovima IV.A.17 do 19;

(V) potpisivanje i ratifikaciju međunarodnih sporazuma u ime Federacije;

(VI) davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.

  • c)
    Premijer je nadležan za:

(I) provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;

(II) predlaganje smjenjivanja Predsjednika Federacije kako je utvrđeno članom IV.B.3.(2);

(III) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva i

(IV) pripremanje budžetskih prijedloga Parlamenta Federacije.

Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05) - osporeni član Zakona

Član 59.

Ako ministar smatra da nije u mogućnosti da uspješno vrši povjerena ovlaštenja i obaveze, odnosno da ne može preuzeti odgovornosti za njihovo vršenje, ima pravo podnijeti ostavku koja se podnosi u pisanoj formi.

Federalni ministar ostavku podnosi Predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, a kantonalni ministar ostavku podnosi premijeru vlade kantona.

Ministar koji je podnio ostavku ostaje na dužnosti do dana kada organ iz stava 2. ovog člana prihvati ostavku.

Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06)

Član 2.

Premijer Vlade Federacije i njegovi zamjenici, ministri i Vlada Federacije u cjelini za svoj rad odgovorni su Parlamentu Federacije, Predsjedniku Federacije i Potpredsjednicima Federacije. Ministri su odgovorni i Premijeru Vlade Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 6.

Vladu čine Premijer Vlade Federacije koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda koji se biraju iz reda ministara i ministri.

Vlada Federacije se sastoji od osam ministara iz reda bošnjačkog, pet iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati Premijer Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.

Nakon potpune provedbe Aneksa 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini najmanje 15% članova Vlade Federacije mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 15% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda Ostalih.

Član 6a.

Predsjednik Federacije uz saglasnost oba Potpredsjednika Federacije imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa Premijerom Vlade Federacije, ili sa kandidatom za tu funkciju.Vlada Federacije je izabrana nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Predstavnički dom Parlamenta Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom.

Ukoliko Predstavnički dom ne potvrdi imenovanje Vlade Federacije, Predsjednik Federacije u saglasnosti sa Potpredsjednicima Federacije, a uz konsultaciju sa Premijerom ili kandidatom za tu funkciju, ponovo će postupiti u skladu sa stavom 1. ovog člana.

6. Sjednica Suda bez javne rasprave

Ustavni sud Federacije je u skladu sa članom 13. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), dana 07.02. 2013. godine održao sjednicu Suda bez javne rasprave, zbog toga što u ovom predmetu nema spornih činjeničnih pitanja, koja bi trebalo razjasniti na javnoj raspravi. Druga strana u postupku je imala mogućnost da se očituje na navode zahtjeva i iznese svoje viđenje stanja stvari.

7. Činjenično stanje i stav Suda

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbe vezano za pojam "ostavke", odnosno ne propisuje proceduru razrješenja federalnog ministra po osnovu vlastitog zahtjeva, odnosno po podnijetoj ostavci. Ostavka je u suštini jednostrana izjava lične volje ministra koji smatra da nije u poziciji i mogućnosti uspješno vršiti povjerena ovlaštenja i obaveze, odnosno da ne može preuzeti odgovornost za njihovo vršenje iz bilo kojeg razloga. Razlozi mogu biti različiti, počev od zdravstvenih, etičkih, zbog prelaska na drugu dužnost itd., te kao takvi, ne moraju nužno ni biti navedeni.

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisuje procedure koje se odnose na smjenu ministra, dakle razrješenje imenovanog lica sa funkcije federalnog ministra njegovom smjenom. Razrješenje smjenjivanjem sa određene ministarske pozicije nije vezano za voljni element lica koje se razrješava smjenjivanjem sa funkcije. Pojam "smjene" sadrži pretpostavku političke ili kakve druge odgovornosti ministra krugu lica koja su učestvovala u procesu njegovog imenovanja. Pitanje imenovanja i smjene putem razrješenja je propisano odredbama člana IV.B.2.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, pri čemu ulogu u procesu imenovanja imaju Predsjednik Federacije, Potpredsjednici Federacije, Premijer Federacije i zakonodavna vlast. U postupku smjene ministra svoju ustavom propisanu ulogu i ovlaštenja imaju Predsjednik Federacije, Potpredsjednici Federacije i Premijer Federacije, na čiji isključivi prijedlog se pokreće procedura razrješavanja smjenjivanjem sa funkcije. Navedena ustavna odredba reguliše po ovom pitanju odnose unutar izvršne vlasti - Predsjednika Federacije i Vlade Federacije, odnosno Premijera Federacije i ministara, kao i između izvršne i zakonodavne vlasti u smislu ustavnopravnog principa podjele vlasti.

Podnosilac zahtjeva stavlja u proceduralnom smislu u istu ravan razrješenje putem smjene ministra i razrješenje sa dužnosti ministra zbog njegove ostavke. Prestanak obavljanja dužnosti (što razrješenje jeste) je prirodna posljedica u oba slučaja. Prvo je Ustavom regulisano, drugo, u skladu sa prirodom ostavke kao neotuđivim ličnim pravom, regulisano je osporenim članom Zakona. Prvo pretpostavlja proces razmatranja i odlučivanje u smislu predlaganja smjene od strane Premijera Federacije o postojanju razloga za smjenu. Drugo ne zahtijeva nikakvo suštinsko odlučivanje o razlozima za podnošenje ostavke, nego donošenje formalne odluke u pravcu razrješenja ministra na njegov zahtjev. Zbog toga i nije nužno da se pitanje razrješenja zbog ostavke provodi analogno ustavnim procedurama koje regulišu pitanje smjene, odnosno da u tom procesu učestvuju i Premijer Federacije i Predsjednik Federacije, kao nominalni šef izvršne vlasti. Formalna odluka o razrješenju sa funkcije ministra na vlastiti zahtjev, po podnijetoj ostavci koja mora biti, kako je osporenim članom Zakona regulisano, u pismenoj formi, a odražavati nedvosmislenu volju podnosioca u sadržajnom smislu, pripada Predsjedniku Federacije u skladu sa njegovim ustavnim određenjem kao nosioca najviše izvršne vlasti entiteta.

Iz istih razloga, ne može se prihvatiti navod podnosioca zahtjeva da je zakonskim propisivanjem procedure po ostavci došlo do suštinskog proširivanja ovlasti Predsjednika Federacije, van utvrđenih ustavnih okvira. Opredjeljenje je ustavotvorca, odnosno zakonodavca, da li će proceduru po podnijetoj ostavci propisati zakonom ili pak, ustavom kao najvišim političkopravnim aktom. Stoga se ne može u konkretnom slučaju tvrditi da je osporeni član zakona u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Federacije je iz svega navedenog, zaključio da osporeni član Zakona nije u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, odlučujući u sastavu:

dr. Kata Senjak, predsjednica Suda; Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić i Aleksandra Martinović, sudije Suda.

Broj U-32/12
07. februara 2013. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. Kata Senjak, s. r.