USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Premijera Unsko-sanskog kantona za utvrđivanje ustavnosti člana 29. stav 3. Statuta Općine Bihać i člana 12. stav 2. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Bihać, na osnovu člana IV.C.3.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održane 23.09.2014. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da član 29. stav 3. Statuta Općine Bihać ("Službeni glasnik Općine Bihać", broj 2/11) i član 12. stav 2. Poslovnika Općinskog vijeća Bihać ("Službeni glasnik Općine Bihać", br. 3/09 i 4/11) nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Bihać".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva
Premijer Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) 29.01. i 07.03.2014. godine osnovni i precizirani zahtjev za utvrđivanje ustavnosti člana 29. stav 3. Statuta Općine Bihać i člana 12. stav 2. Poslovnika Općinskog vijeća Bihać (u daljem tekstu: osporene odredbe), tvrdeći da su u nesaglasnosti sa odredbama člana VI.1.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom ustavnosudskom predmetu su Premijer Unsko-sanskog kantona kao podnosilac zahtjeva i donosilac propisa, Općinsko vijeće Bihać (u daljem tekstu: OV Bihać).
3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva
U zahtjevu se navodi da se u dosadašnjoj praksi OV Bihać odlučivalo na osnovu važećih propisa, što nije do podnošenja ovog zahtjeva bilo sporno. No na konstituirajućoj sjednici ovog vijeća, održanoj dana 28.11.2012. godine, došlo je do narušavanja ustavnih principa koji se odnose na zagarantovana ustavna prava svih pripadnika konstitutivnih naroda, kao i pripadnika iz reda ostalih, na način da proporcionalna zastupljenost koja je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine zagarantovana nije bila ispoštovana. Naime, podnosilac zahtjeva ističe da je OV Bihać koje je izabrano u mandatnom periodu 2012.-2016. godine, pri izboru predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg OV Bihać, postupilo suprotno odredbama člana VI.1.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na štetu vijećnika Željka Mirkovića, jedinog vijećnika ovog vijeća iz reda srpskog konstitutivnog naroda. Na istoj sjednici, za predsjedavajućeg OV Bihać, izabran je kandidat iz reda hrvatskog naroda, dok su za zamjenike predsjedavajućeg izabrana tri vijećnika, svi iz reda bošnjačkog naroda. Zlonamjernim tumačenjem očito nedovoljno preciznih osporenih odredaba tom prilikom je, unatoč dotadašnjoj pozitivnoj praksi, povrijeđen ustavni princip zabrane diskriminacije i proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda u općinskim organima vlasti. Podnosilac zahtjeva smatra da osporene odredbe ne sadrže imperativnu obavezu, jer govore samo da će, prilikom predlaganja" kandidata biti osigurana ravnopravna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, umjesto odrednice "bit će" koja imperativno nalaže da se obezbijedi proporcionalno učešće svih konstitutivnih naroda, kako je to propisano Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Ustavni sud Federacije je u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine dostavio osnovni i precizirani zahtjev drugoj strani radi dostavljanja odgovora.
OV Bihać je dana 05.05.2014. godine dostavilo odgovor na zahtjev podnosioca, u kojem se ističe da je zahtjev u cijelosti neosnovan, te predlažu da se odbije. U odgovoru se ističe da je Statut OV Bihać donesen dana 30.06.2008. godine, izmijenjen na 18. sjednici OV Bihać 11.11.2009. godine i objavljen u služenom glasniku dana 14.02.2011. godine. Naglašavaju, da je prije donošenja ovog statuta održana javna rasprava, te na isti nije bilo primjedbi niti je bila upitna primjena osporenih odredbi u periodu od 2010.-2012. godine, jer je i sam podnosilac zahtjeva obnašao dužnost predsjedavajućeg OV Bihać. Osigurana je ravnopravna zastupljenost svih konstitutivnih naroda i pripadnika iz reda ostalih, a što je propisano članom 3. Statuta u smislu da će općina poštovati osnovna prava i slobode svakog svog građanina i konstitutivnih naroda, zajedno sa ostalim, te će osigurati u najvećoj mogućoj mjeri njihovu zastupljenost u skladu sa članom IX. 11. a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Dalje se u odgovoru ističe da je osporenim odredbama između ostalog propisano, da će se pri predlaganju kandidata za predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg OV-a, osigurati ravnopravna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, ravnopravnost spolova, osim ako u OV-u nema vijećnika iz reda jednog od konstitutivnih naroda, ostalih ili drugog spola. Iz svega navedenog smatraju da je ovim odredbama OV Bihać osiguralo ravnopravnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u mjeri u kojoj su to omogućili izborni rezultati iz 2012. godine u odnosu na nacionalnu strukturu OV Bihać. Nakon izbora 2012. godine, od 30 vijećnika, 26 vijećnika je iz reda Bošnjaka, 1 vijećnik iz reda Hrvata, 1 vijećnik iz reda Srba i 2 vijećnika su se izjasnili kao ostali. Smatraju da kada bi se odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tumačile imperativno, kako podnosilac inicijative traži da se unese u odredbe osporenih propisa, onda bi u strukturi OV Bihać prema popisu iz 1991. godine moralo biti 66,08% Bošnjaka, 17,94% Srba, 7,89% Hrvata i 8,09% ostalih. Smatraju, da iz navedene sadašnje nacionalne strukture OV Bihać, vidljivo je da se nije moglo utjecati na biračko tijelo Općine Bihać da pri glasanju poštuju imperativne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kada je u pitanju proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u OV Bihać u odnosu na popis iz 1991. godine. Problem je nastao kod izbora i imenovanja predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg, kada je podnosilac inicijative zahtijevao da se imperativno primijene odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te da mu pripadne mjesto ili predsjedavajućeg ili jednog zamjenika predsjedavajućeg OV-a, što većina u vijeću prilikom glasanja nije prihvatila. Navodi podnosioca inicijative nisu osnovani što dokazuje i odredba člana 29. stav 2. Statuta u kojoj je propisano da predsjedavajući Općinskog vijeća i općinski načelnik ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, koja je u potpunosti usaglašena sa članom VI.3. (5) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Smatraju, da je OV Bihać, kao organ vlasti, uzimajući u obzir podatke popisa iz 1990. godine, ispoštovalo ovu odredbu tako što je općinski načelnik Općine Bihać iz reda bošnjačkog naroda, a predsjedavajući OV Bihać je iz reda hrvatskog naroda, čime je osigurana zastupljenost konstitutivnih naroda, što je kao dokaz priložen i Zapisnik sa konstituirajuće sjednice OV Bihać od dana 28.11.2012. godine.
5. Sjednica Suda bez javne rasprave
Ustavni sud Federacije je dana 03.07.2014. godine na osnovu člana 62. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine održao konsultativni sastanak na kojem je zaključeno da se u ovom ustavnosudskom predmetu održi sjednica Suda bez javne rasprave, jer je utvrdio da nema spornih činjeničnih pitanja koja bi zahtijevala razjašnjavanje na javnoj raspravi. Dana 23.09.2014. godine održana je sjednica Suda i na istoj donijeta odluka kao u izreci.
6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član IV.C.10. (2) d)
"(2) Ustavni sud:
- d)na zahtjev Premijera, ili kantona utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa ovim ustavom".
Član VI.1.c)
a); b)
"c) konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava".
B. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03)
Član 35.
"Postupak za ocjenjivanje ustavnosti iz člana IV.C.10 (2) i odlučivanje o ustavnim pitanjima iz člana IV.C.10.(3) Ustava pokreće se na osnovu zahtjeva ovlaštenog podnosioca".
Član 36.
"Zahtjev za ocjenjivanje ustavnosti treba da sadrži naziv ustava kantona, zakona ili drugog propisa tijela federalne, kantonalne ili općinske vlasti (u daljem tekstu: ustav kantona, zakon ili drugi propis) i naznaku odredaba koje se osporavaju, kao i ustavno pitanje koje se pojavilo u toku postupka pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Sudom za ljudska prava ili kantonalnim sudom, te ako je propis objavljen i naziv i broj službenog glasila u kojem je objavljen, odredbu Ustava za koju se smatra da je povrijeđena; navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev zasniva, druge podatke i priloge od značaja za ocjenjivanje ustavnosti i potpis ovlaštene osobe, ovjeren pečatom podnosioca zahtjeva".
C. Statut Općine Bihać-osporena odredba ("Službeni glasnik Općine Bihać", broj 2/11)
Član 29. stav 3.
"Prilikom predlaganja kandidata za predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća, osigurati će se ravnopravna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, osim ako u Vijeću nema vijećnika iz reda jednog od konstitutivnih naroda, ostalih ili drugog spola".
D. Poslovnik Općinskog vijeća Općine Bihać ("Službeni glasnik Općine Bihać", broj 3/09)
Član 11. stav 1.
"Vijeće ima predsjedavajućeg i najviše tri zamjenika predsjedavajućeg koji se biraju većinom glasova svih općinskih vijećnika".
Član 12. stav 2. - osporena odredba
"(2) Prilikom predlaganja kandidata za predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća, osigurati će se ravnopravna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, ravnopravnost spolova, osim ako u Vijeću nema vijećnika iz reda jednog od konstitutivnih naroda, ostalih ili drugog spola".
7. Stav Suda
Analizirajući osnovni i precizirani zahtjev, odgovor na zahtjev i druge dokaze i priloge u spisu, Ustavni sud Federacije pošao je od odredbe člana IV.C.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu kojeg ovaj Sud na zahtjev Premijera, ili kantona utvrđuje da li je neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Prema navedenoj ustavnoj odredbi podnosilac zahtjeva ovlašten je za podnošenje zahtjeva pred ovim sudom, jer se radi o Premijeru Unsko-sanskog kantona i ocijeni ustavnosti propisa općinske vlasti, a zahtjev je podnijet u skladu sa odredbama čl. 35. i 36. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva problematizira pitanje ustavnosti osporenih odredbi kojima je propisano da se prilikom predlaganja kandidata za predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća treba osigurati ravnopravna zastupljenost konstitutivnih naroda, ostalih ili drugog spola. Iako osporene odredbe na prvi pogled djeluju kao da su u funkciji osiguranja poštivanja ustavnih principa ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u općinskim organima vlasti, te do ovog slučaja nisu predstavljale prepreku omogućavanja ravnopravnog učešća pripadnika svih konstitutivnih naroda i građana iz reda ostalih u vršenju funkcija vlasti shodno proporcionalnoj zastupljenosti istih prema popisu iz 1991. godine, jasno je da je u konkretnom slučaju kada OV Bihać ima mogućnost da izabere do tri zamjenika predsjedavajućeg, osporene odredbe koje propisuju da će se samo prilikom predlaganja (a ne i izbora) poštovati navedeni princip, očito nisu dovoljne da ga u praksi i osiguraju na način kako to imperativno nalaže Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Federacije smatra da je OV Bihać u obnašanju svojih dužnosti prilikom izbora predsjedavajućeg i tri zamjenika predsjedavajućeg, izborom sva tri zamjenika iz reda jednog od konstitutivnih naroda iako je u prijedlogu bio i pripadnik konkretno srpskog naroda, upravo zbog nedovoljno jasno propisane ustavne obaveze u osporenim odredbama Statuta i Poslovnika da će isti princip biti u realizaciji ispoštovan, nije ispoštovao ustavne obaveze iz člana VI. 1. c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Osporene odredbe ne slijede dosljedno ustavnu normu na koju je ukazao podnosilac zahtjeva, što je u konkretnom slučaju i dovelo do ovakve situacije. Stoga ovo nije samo pitanje tumačenja osporenih odredbi nego ocjena njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisana obaveza ne samo u smislu predlaganja, nego osiguravanja (odrednicom "bit će") ravnopravnog, proporcionalnog učešća u općinskim organima vlasti pripadnika sva tri konstitutivna naroda i pripadnika iz reda ostalih, uz izuzetak onih općina u kojima u sastavu vijeća nema članova svih iz reda svih konstitutivnih naroda i reda ostalih.
Na osnovu navedenog, Ustavni sud Federacije je stava da osporene odredbe nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
S obzirom na izloženo, odlučeno je kao u izreci presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio jednoglasno u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.
Broj U-2/14
23. septembra 2014. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. sc. Kata Senjak, s. r.