Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

na sjednici, održanoj 29. oktobra 2004. godine, donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU ODLUKA OBJAVLJENA U "SLUŽBENOM GLASNIKU BIH", BROJ 23/05
OBRAZLOŽENJE

Mato Tadić, predsjednik

Ćazim Sadiković, prof. dr., potpredsjednik

Tudor Pantiru, potpredsjednik

Miodrag Simović, prof. dr., potpredsjednik

Hatidža Hadžiosmanović, sudija

David Feldman, prof., sudija

Valerija Galić, sudija

Jovo Rosić, sudija

Constance Grewe, prof. dr. sudija

Utvrđuje se da odredbe čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04) i odredbe čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04) nisu u skladu sa čl. I/4, III/3.b) i III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine.

Nalaže se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 63. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku BiH", odredbe čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i odredbe čl. 1. i 2. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, usaglasi sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine se nalaže da u roku od tri mjeseca obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama, u skladu sa članom 75. stava 5. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".

I - Uvod

  • 1.
    Adnan Terzić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 3. augusta 2004. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine odredbi čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i odredbi čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića. Oba zakona usvojio je Parlament Federacije BiH i objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 39/04, a stupili su na snagu 25. jula 2004. godine. Podnosilac zahtjeva je, također, podnio zahtjev za donošenje privremene mjere, kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih zakona do donošenja konačne odluke o zahtjevu.

II - Postupak pred Ustavnim sudom

  • 2.
    Ustavni sud je donio Odluku broj U 14/04 od 5. augusta 2004. godine, kojom je usvojio prijedlog podnosioca zahtjeva za donošenje privremene mjere, te donio privremenu mjeru kojom se obustavlja primjena osporenih zakona do donošenja konačne odluke o zahtjevu.
  • 3.
    Na osnovu člana 21. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda, od Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH zatraženo je, 4. augusta 2004. godine, da u roku od 20 dana dostave odgovore na zahtjev.
  • 4.
    Odgovori na zahtjev nisu dostavljeni.

III - Zahtjev

  • 5.
    Podnosilac zahtjeva navodi da Parlament Federacije BiH nije obezbijedio obaveznu saglasnost Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje u Bosni i Hercegovini prije usvajanja Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića. Navedenu saglasnost Parlament Federacije BiH bio je obavezan obezbijediti u skladu sa odredbama člana 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), koja propisuje da danom stupanja na snagu citiranog zakona uvođenje bilo kojih indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini, kao i proglašenje ili izmjene zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju, mora prethodno odobriti Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje. Dalje, u smislu odredbe člana 1. stav 2. navedenog zakona, pojam "indirektni porez" odnosi se na uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatnu vrijednost i sve druge poreze zaračunate na robu i usluge, uključujući i porez na promet i putarine. Dakle, smatra podnosilac zahtjeva, Parlament Federacije BiH je donio izmjene zakona koje reguliraju oblast indirektnog oporezivanja, a da prethodno nije obezbijedio saglasnost Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, na šta je bio obavezan u smislu citirane zakonske odredbe.
  • 6.
    Osim toga, podnosilac zahtjeva priložio je kopiju pisma od 2. augusta 2004. godine, predsjednika Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, u kojem se traži pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, s obzirom da su osporeni zakoni donijeti suprotno predviđenoj proceduri, čime su povrijeđene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Također, podnosilac zahtjeva priložio je pismo Federalnog ministarstva finansija od 2. augusta 2004. godine, u kojem se navodi da to ministarstvo, kao i Vlada Federacije BiH, nije dalo pozitivno mišljenje prije usvajanja osporenih zakona, te da bi se njihovom primjenom budžetu Federacije BiH i kantonalnim budžetima nanijela ogromna šteta.
  • 7.
    Podnosilac zahtjeva podsjeća da je Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini donijet nakon zaključenja Sporazuma o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja, koji je zaključen između Federacije BiH i Republike Srpske, te kojim se oblast indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenosi na državu Bosnu i Hercegovinu. Potpisivanju Sporazuma prethodile su odluke entitetskih parlamenata o davanju saglasnosti na Sporazum. Odluku o davanu saglasnosti na navedeni Sporazum Parlament Federacije BiH donio je 3. decembra 2003. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/03), čime je oblast indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenesena u isključivu nadležnost države Bosne i Hercegovine, u smislu člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 8.
    Podnosilac zahtjeva naglašava da član III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine obavezuje entitete da se u potpunosti pridržavaju odluka zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine. Takvu odluku bez sumnje predstavlja i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Osporene zakone usvojio je Parlament Federacije BiH bez prethodno pribavljene saglasnosti Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, koju je potrebno pribaviti prema članu 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. U navedenom, podnosilac zahtjeva vidi povredu člana III/3.b) i člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, podnosilac zahtjeva smatra da se primjenom osporenih zakona sprečava neometano funkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora, što je garantirano članom I/4. Ustava Bosne i Hercegovine.

IV - Relevantni propisi

  • 9.
    Ustav Bosne i Hercegovine

"Član I/2.

Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih demokratskih izbora.

Član I/4.

Postoji sloboda kretanja širom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja lica, roba, usluga i kapitala širom Bosnu i Hercegovinu. Ni jedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta.

Član III/3.b)

Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojom se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta kojemu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su dio sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.

Član III/5.a)

Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u aneksima 5-8 Općeg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti".

  • 10.
    Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03)

"Član 1. stav 2.

U smislu ovog zakona, pojam "indirektni porez" odnosi se na uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatnu vrijednost i sve druge poreze zaračunate na robu i usluge, uključujući i poreze na promet i putarine.

Član 25. stav 4.

Danom stupanja na snagu ovog zakona, uvođenje bilo kojih indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini, kao i proglašavanje ili izmjene zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju od Federacije, Republike Srpske ili Distrikta mora odobriti Odbor. Odbor mora odobriti sve diskrecione odluke vezano za izuzeća od ili promjene indirektnih poreskih stopa i struktura, koje se donose na osnovu zakonskih propisa Federacije, Republike Srpske ili Distrikta".

  • 11.
    Odluka o davanju saglasnosti na Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/03)

"I

Daje se saglasnost na Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kojim se oblast indirektnog oporezivanja u okviru sustava porezne politike prenosi na državu Bosnu i Hercegovinu".

  • 12.
    Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga - Prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/02) relevantne odredbe glase:

"Član 11.

Reprodukcijski materijal bez plaćanja poreza na promet mogu nabavljati pravna lica koja obavljaju proizvođačku djelatnost.

Proizvođačkom djelatnošću iz stava 1. ovog člana smatra se djelatnost koju obavljaju industrijska, rudarska, poljoprivredna, šumarska, vodoprivredna, ribarska, saobraćajna, proizvodno-zanatska pravna lica, proizvođačke zadruge, osim građevinsko-zanatskih zadruga, proizvodne jedinice u sastavu neproizvodnih pravnih lica, koji su registrirani za obavljanje jedne ili više proizvodnih djelatnosti, te naučnoistraživački ili istraživačko-razvojni instituti i zavodi, laboratorij, eksperimentalne radionice i pogoni za unapređenje proizvodnje.

Član 23. stav 3. alineja 8.

Porezna osnovica poreza na promet usluga je:

Kod građevinskih usluga vrijednost usluge koja u sebi ne sadrži vrijednost ugrađenog građevinskog materijala i porez na promet proizvoda koji je plaćen na taj građevinski materijal".

  • 13.
    Zakon o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04) relevantne odredbe glase:

"Član 1.

U Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/02-prečišćeni tekst) u članu 11. stav 2. iza riječi "saobraćajna" dodaju se nove riječi: "građevinska, građevinsko-zanatska", a riječi: "osim građevinsko-zanatskih zadruga" brišu se.

Član 2.

U članu 23. stav 3. iza alineje sedam, tačka i zarez zamjenjuju se tačkom, a alineja osam briše se".

  • 14.
    Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 51/99, 52/01 i 37/03) relevantne odredbe glase:

"Član 3.

Predmet oporezivanja je promet bezalkoholnih pića.

Bezalkoholnim pićima u smislu stava 1. ovog člana smatraju se osvježavajuća bezalkoholna pića od voćnog soka, soka od voćne baze, soka od povrća, biljnih ekstrakata, žitarica ili sirutke, umjetna osvježavajuća bezalkoholna pića i niskoenergetska osvježavajuća bezalkoholna pića, te sirupi namijenjeni za proizvodnju ili preradu osvježavajućih pića.

Bezalkoholnim pićima smatraju se i prašci namijenjeni za pripremu osvježavajućih bezalkoholnih pića čijim se otapanjem u vodi prema uputi na deklaraciji dobijaju osvježavajuća bezalkoholna pića.

Prirodne mineralne gazirane i negazirane vode i 100% prirodni sokovi bez dodataka šećera i voda za piće, ne smatraju se bezalkoholnim pićima u smislu ovog zakona".

  • 15.
    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04)

"Član 1.

U Zakonu o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 51/99, 52/01 i 37/03) u članu 3. u stavu 2. riječi: "voćnog soka, soka od voćne baze, soka od povrća" brišu se.

Član 2.

U članu 3. stav 4. se briše.

Novi stav 4. člana 3. glasi: "Prirodne, mineralne, gazirane i negazirane vode, 100% prirodni sokovi bez dodatka šećera i konzervansa, te voćni sokovi i voćni sirupi bez konzervansa koji su urađeni i puštaju se u promet ili se uvoze u skladu sa preuzetim i važećim Pravilnikom o kvaliteti proizvoda od voća, povrća i pečurki i pektinskih preparata ("Službeni list SFRJ", br. 1/79, 20/82 i 74/90) ne smatraju se bezalkoholnim pićima u smislu ovog zakona".

V - Dopustivost

  • 16.
    Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, u relevantnom dijelu, glasi:

"Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to:

  • -
    Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.

Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta."

  • 17.
    Ustavni sud konstatira da je podnosilac zahtjeva predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Zahtjev se odnosi na odlučivanje da li su određene odredbe zakona entiteta u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Konačno, zahtjev sadrži potrebne činjenice i navode na kojima se zasniva.
  • 18.
    Imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev pokrenuo ovlašteni subjekt i da su ispunjeni formalni uvjeti iz člana 16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda.

VI - Meritum

  • 19.
    Ustavni sud, prije svega, naglašava da činjenica da oba doma Parlamenta Federacije nisu dostavila odgovor na zahtjev i objasnila ratio donošenja ovih propisa, ne sprječava Ustavni sud da razmotri razloge njihovog donošenja. Osim toga, Ustavni sud je još u svojoj odluci U 1/98 ("Službeni glasnik BiH", broj 22/98) naglasio da iz odredbe člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine proizlazi princip prema kojem Ustavni sud efektivno štiti Ustav.
  • 20.
    Podnosilac zahtjeva navodi nesaglasnost odredbi čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, te odredbi čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, sa odredbama čl. III/3.b) i III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine, te smatra da se njima krši princip slobodnog prometa roba, usluga, kapitala i lica iz člana I/4. Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 21.
    Stoga, Ustavni sud treba ispitati da li su navedene zakonske odredbe u skladu sa odredbama čl. III/3.b) i III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, Ustavni sud će ispitati da li navedene zakonske odredbe narušavaju princip jedinstvenog tržišta, odnosno slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i lica iz člana I/4. Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 22.
    Ustavni sud naglašava da je evidentna činjenica da je Parlament Federacije BiH, usvajanjem osporenih zakona, načinio intervenciju u svom poreskom zakonodavstvu. Ta intervencija išla je u pravcu da se određene usluge i nabavka određenih proizvoda oslobodi od obaveze plaćanja poreza na promet, kao i da se određeni proizvodi oslobode od obaveze plaćanja posebnog poreza - akciza.
  • 23.
    Usvajanjem osporenog Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga propisano je da građevinska i građevinsko-zanatska preduzeća više ne moraju plaćati porez na promet prilikom nabavljanja reprodukcijskog materijala. Osim toga, navedenim izmjenama zakona propisano je da se više ne plaća porez na promet kod izvršenih građevinskih usluga. Navedeno je vidljivo kad se uporede bivše odredbe člana 11. stav 2. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga - Prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/02), sa članom 1. osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. Naime, prije stupanja na snagu osporenog zakona, građevinska i građevinsko-zanatska pravna lica, koja obavljaju proizvođačku djelatnost, nisu bila oslobođena od plaćanja poreza na promet prilikom nabavke reprodukcijskog materijala. Također, kad se uporedi bivša odredba člana 23. stav 3. alineja 8. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga sa članom 2. osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, vidljivo je da je nakon izmjena ukinuta poreska osnovica po kojoj se obračunava porez na promet kod izvršenih građevinskih usluga.
  • 24.
    Osim toga, članom 1. osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića propisano je da se voćni sok, sok od voćne baze i sok od povrća više ne smatraju bezalkoholnim pićima na čiji se promet mora plaćati poseban porez. Također, u članu 2. osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića propisano je da se ne smatraju bezalkoholnim pićima prirodne, mineralne, gazirane i negazirane vode, 100% prirodni sokovi bez dodataka šećera i konzervansa, te voćni sokovi i voćni sirupi bez konzervansa, koji su urađeni i puštaju se u promet ili se uvoze u skladu sa preuzetim i važećim Pravilnikom o kvalitetu proizvoda od voća, povrća, pečurki i pektinskih preparata ("Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije", br. 1/79, 20/82 i 74/90). Prije stupanja na snagu osporenog zakona postojala je obaveza plaćanja posebnog poreza - akciza na navedene proizvode, koji su bili svrstani kao bezalkoholna pića, što je vidljivo iz odredaba bivšeg člana 3. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 51/99, 52/01 i 37/03).
  • 25.
    Imajući u vidu navedeno, postavlja se pitanje da li je Parlament Federacije BiH bio nadležan da usvoji citirane zakone, kojima su izvršene promjene u poreskom zakonodavstvu, te da li je prilikom njihovog usvajanja ispoštovana procedura predviđena Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja.
  • 26.
    Ustavni sud se poziva na Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja, koji je premijer Vlade Federacije BiH, zajedno sa premijerom Vlade Republike Srpske, potpisao 5. decembra 2003. godine. Potpisivanju navedenog Sporazuma prethodila je Odluka o davanju saglasnosti na Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/03). Navedenim Sporazumom nadležnost entiteta u oblasti indirektnog oporezivanja, a u okviru sistema poreske politike, prenesena je na državu Bosnu i Hercegovinu. Nakon toga, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03, stupio na snagu osmog dana nakon objavljivanja, 31. decembra 2003. godine). Usvajanjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja uspostavljen je jedinstven sistem i organizacijska osnova za indirektne poreze na nivou države Bosne i Hercegovine. U relevantnom dijelu člana 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja propisano je da "danom stupanja na snagu ovog zakona, uvođenje bilo kojih indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini, kao i proglašavanje ili izmjene zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju od Federacije, Republike Srpske ili Distrikta mora odobriti Odbor."
  • 27.
    Imajući u vidu navedeno, te s obzirom da su u smislu člana 1. stav 2. Zakona i sistemu indirektnog oporezivanja, u konkretnom slučaju, izvršene izmjene zakona u oblasti "indirektnih poreza", Ustavni sud zaključuje da je Parlament Federacije BiH za takve izmjene morao imati prethodno odobrenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. Nesporno je da Parlament Federacije BiH u konkretnom slučaju nije imao takvo odobrenje.
  • 28.
    Stoga, Ustavni sud naglašava da Parlament Federacije BiH, usvajanjem osporenih zakona, nije ispoštovao proceduru koja je predviđena članom 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja, čime je de facto Federacija BiH preuzela ovlaštenja koja je prethodno, Sporazumom od 5. decembra 2003. godine, prenijela na nivo države Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da se ovakvim postupkom dovodi u pitanje funkcioniranje Bosne i Hercegovine na principu "vladavine prava", a posebno da se krši odredba člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom da Parlament Federacije BiH nije poštovao proceduru predviđenu Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, te on stoga bez svake sumnje predstavlja "odluku zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine". Osim toga, usvajanjem osporenih zakona bez odobrenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Parlament Federacije BiH je prekršio i odredbu člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom da je time ušao u okvir nadležnosti koje je prethodno Federacija BiH sporazumom prenijela u nadležnost države Bosne i Hercegovine.
  • 29.
    Imajući u vidu navedeno Ustavni sud konstatira da odredbe čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04), te odredbe čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04), nisu u skladu sa odredbama čl. III/3.b) i III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 30.
    Ustavni sud još treba ispitati da li je usvajanjem osporenih zakona došlo do narušavanja slobodnog prometa roba, usluga, kapitala i lica iz člana I/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud još jednom naglašava da je cilj donošenja Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja bio da se izvrši harmonizacija poreskog sistema u Bosni i Hercegovini. Harmonizacijom poreskog sistema bi se počeo ostvarivati ustavni princip jedinstvenog tržišta, te izbjegavati sve administrativne, tehničke i druge barijere u funkcioniranju tržišta. Parlament Federacije BiH je, usvajanjem osporenih zakona, izvršio izmjene u oblasti poreza koje spadaju u "indirektno oporezivanje". Izmjene u osporenim zakonima, koje je izvršio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, nisu izvršene u Republici Srpskoj, posebno u odnosu na oporezivanje usluga iz građevinske djelatnosti. Prema tome, u ovakvoj situaciji evidentno je da postoje različite poreske osnove u Federaciji BiH i Republici Srpskoj u odnosu na oporezivanje građevinske djelatnosti, dok je Parlament Federacije BiH usvajanjem osporenog zakona u oblasti akciza smanjio broj bezalkoholnih pića na koja se plaćaju posebni porezi - akcize, s tim što se naglašava da takva situacija već postoji u Republici Srpskoj (vidi Zakon o akcizama i porezu na promet "Službeni glasnik Republike Srpske", br. 25/02, 30/02 i 60/03). Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud naglašava da se uvođenjem bilo kakvih različitih poreskih osnova na teritoriji Bosne i Hercegovine sprečava neometano funkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora, čime dolazi do povrede člana I/4. Ustava Bosne i Hercegovine.

VIII - Zaključak

  • 31.
    Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da odredbe čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, kao i odredbe čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, nisu u skladu sa čl. I/4., III/3.b) i III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 32.
    Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 63. st. 1. i 2. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
  • 33.
    Na osnovu člana 78. stav 6. Poslovnika Ustavnog suda, privremena mjera, koju je Ustavni sud donio u ovom predmetu, ostaje na snazi sve dok Parlament Federacije BiH ne otkloni utvrđene nesaglasnosti.
  • 34.
    Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Mato Tadić, s. r.