Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Gradonačelnika Grada Sarajeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa članom 20. st. (1) i (2) i članom 25. stav (3) Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 26.6.2018. godine, donio je

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da odredbama člana 20. st. (1) i (2) i člana 25. stav (3) Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17) nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Grada Sarajeva.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Obrazloženje

1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Gradonačelnik Grada Sarajeva (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj 01-11-3942/17 od 04.08.2017. godine, podnio zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Grada Sarajeva, kao i precizirani zahtjev broj 01-11-3942-1/17 od 30.08.2017. godine (u daljem tekstu: zahtjev), koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 31.08.2017. godine. U zahtjevu je navedeno da je odredbama člana 20. st. (1) i (2) i člana 25. stav (3) Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: osporeni članovi Zakona), Gradu Sarajevo povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz člana 8. st. 1. i 2. u vezi sa članom 60. stav 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), kao i prava utvrđena članom 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.

Zahtjev je podnesen na osnovu ovlaštenja iz člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Stranke u postupku

Stranke u postupku u ovom predmetu, na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su podnosilac zahtjeva i Skupština Kantona Sarajevo kao donosilac osporenih članova Zakona.

3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da je osporenim članovima Zakona povrijeđeno pravo Grada Sarajevo na lokalnu samoupravu, kako u proceduralnom smislu, tako i u materijalno-pravnom smislu.

U odnosu na proceduru donošenja Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, ističe da ona nije provedena u skladu sa članom 4. tačka 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, kojom je propisano da će lokalne vlasti biti konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se neposredno tiču. S tim u vezi ističe da je u toku javne rasprave o nacrtu ovog zakona, Gradska uprava Grada Sarajeva dostavila svoje primjedbe na nacrt navedenog zakona. Primjedbe su također dostavile i opštine koje se nalaze u sastavu Grada Sarajevo, a koje nisu prihvaćene, iz razloga što je predlagač zakona smatrao da nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Primjedbe su se odnosile na nadležnost za donošenje regulacionih planova (član 25. stav 7. Zakona).

Podnosilac zahtjeva dalje ističe, da je Skupština Kantona Sarajevo prihvatila amandmane na član 25. navedenog zakona, koje je Vlada Kantona Sarajevo prihvatila i integrisala u tekst prijedloga zakona, a o kojima se na nastavku 29. sjednice Skupštine Kantona Sarajevo nije raspravljalo, tako da Grad Sarajevo nije imao mogućnost da se izjasni o istim. Obzirom da Grad Sarajevo nije imao priliku da se izjasni o navedenim amandmanima, podnosilac zahtjeva smatra da je Gradu Sarajevo povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu u proceduralnom smislu.

Pored toga, smatra da su na navedeni način prekršene i ustavne odredbe, prema kojima je Grad Sarajevo jedinica lokalne samouprave i glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine. Mišljenja je da su osporene odredbe neprovodive, odnosno da je zakon kontradiktoran, posebno u dijelovima na koje se djelovalo amandmanski, što ukazuje na činjenicu da se nije vodilo računa o integralnom tekstu cijelog zakona. U tom kontekstu ukazuje na odredbu osporenog člana 20. stav 1. navedenog zakona kojom je propisano da se urbanistički planovi donose za urbana područja, a da se granice područja za koje se izrađuju definišu Prostornim planom kantona, te na odredbe stava 2. istog člana, kojim je propisano da se urbanistički planovi donose za: a) urbano područje Grada Sarajeva (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća).

S tim u vezi ukazuje i na odredbe osporenog člana 25. navedenog zakona, kojim je propisano da urbanistički plan za urbano područje Grada Sarajeva donosi Gradsko vijeće po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva prostornog uređenja Kantona Sarajevo i načelnika opština u sastavu Grada Sarajeva.

Na osnovu izloženog, podnosilac zahtjeva smatra da je osporenim članovima Zakona, Gradu Sarajevo oduzeta nadležnost za donošenje regulacionih planova za područja četiri gradske opštine, a da je data nadležnost za donošenje urbanističkog plana Grada Sarajeva za četiri gradske opštine, koja nije provodiva.

U zahtjevu su citirane odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje se odnose na formiranje grada kao jedinice lokalne samouprave, kao i njegove odgovornosti i nadležnosti i osnivanje Grada Sarajeva, zatim odredbe Ustava Kantona Sarajevo koje se odnose na sastav Grada Sarajeva, te ovlaštenje da se nadležnost i unutrašnja organizacija uređuju Statutom Grada Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08-prečišćen tekst). Nadalje, poziva se na odredbe člana 16. Statuta Grada Sarajevo, kojima je između ostalog, propisano da je Grad Sarajevo nadležan i za urbano planiranje/upotrebu lokalnog zemljišta. Podnosilac zahtjeva posebno naglašava nadležnosti jedinice lokalne samouprave utvrđene Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, posebno naglašava da je Kanton Sarajevo, pored opštih obaveza prema jedinicama lokalne samouprave na svom području, trebao izvršiti i posebnu obavezu vezanu za odredbu člana 60. stav 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, vodeći računa o položaju Grada Sarajeva, koji je utvrđen Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavom Kantona Sarajevo i Statutom Grada Sarajeva. Podsjeća da je navedenom odredbom Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano da će se u Kantonu Sarajevo, ustavom, zakonom i statutom urediti pitanja nadležnosti i teritorijalne organizacije Grada Sarajeva, opština u sastavu Grada Sarajeva, njihovi međusobni odnosi i način finansiranja, s obzirom na specifičnosti organizacije Sarajeva, u roku od 12 mjeseci od dana donošenja ovog zakona.

Na kraju, posebno ističe da je Kanton Sarajevo vodio nekoliko procesa u cilju repozicioniranja jedinica lokalne samouprave, koje se nalaze na teritoriji ovog kantona, ali da je Kanton Sarajevo imao samo jedan cilj, da nastavi sa obavljanjem poslova lokalne samouprave, te da zadrži u svojoj vlasti sva finansijska sredstva namijenjena lokalnim samoupravama za poslove lokalne samouprave. Kao primjer svojoj tvrdnji, navode djelovanje kantonalnih vlasti povodom neizvršavanja dopunske Presude Ustavnog suda Federacije broj U-21/09 od 21.10.2015. godine, jer je u ponovnom postupku donesen isti zakon, koji je sadržajno identičan zakonu koji je navedenom presudom proglašen neustavnim. Naglašava da najnovija najava ustavne reforme u Kantonu Sarajevo, sa ciljem rješavanja nagomilanih problema lokalne samouprave i stvaranje pravnog okvira za implementaciju presuda Ustavnog suda Federacije, te konačno regulisanje ove oblasti u Kantonu Sarajevo, se ne ostvaruje, jer je tendencija da Grad Sarajevo ostane u sadašnjoj poziciji, na teritoriji četiri gradske opštine, na koji bi način i okvir lokalnih nadležnosti za Grad Sarajevo u stvarnosti bio ograničen.

Podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije nakon provedene rasprave donese presudu kojom će utvrditi da je Kanton Sarajevo osporenim članovima Zakona povrijedio pravo Grada Sarajevo na lokalnu samoupravu, shodno nadležnostima Grada Sarajevo propisanim članom 16. Statuta Grada Sarajevo, kao i ustavnim nadležnostima. Također da u cilju vladavine prava, ovaj sud naloži Skupštini Kantona Sarajevo da ispravnim zakonodavnim djelovanjem, bez odlaganja, obezbijedi Gradu Sarajevo nesmetano vršenje poslova lokalne samouprave u oblasti urbanog planiranja.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktom broj U-43/17 od 05.09.2017. godine, zatražio od Skupštine Kantona Sarajevo da dostavi odgovor na zahtjev u roku od 30 dana od dana prijema akta.

U odgovoru na zahtjev, koji je u ime Skupštine Kantona Sarajevo utvrdila Zakonodavno-pravna komisija Skupštine tog kantona, koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije dana 05.10.2017. godine, osporeni su navodi podnosioca zahtjeva u cijelosti.

Navodi se da je Skupština Kantona Sarajevo, na osnovu ovlaštenja utvrđenih Ustavom Kantona Sarajevo, donijela Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, kojim se propisuju principi planskog uređenja, korištenja, zaštite i upravljanja prostorom, osnove prostornog planiranja, vrste, sadržaj, način i izrade i postupak donošenja planskih dokumenata, način provođenja planskih dokumenata, uređenje građevinskog zemljišta, lokacijska informacija, investiciono-tehnička dokumentacija, donošenje urbanističke saglasnosti i urbanističko-tehnički uslovi, odobrenje za građenje, dokumentacija, donošenje urbanističke saglasnosti i urbanističko-tehnički uslovi, odobrenje za građenje, tehnička svojstva građevine, učesnici u projektovanju i građenju, gradilište, upotreba i održavanje građevine, sistem informacija o stanju u prostoru, inspekcijski nadzor i nadzor nad provođenjem Zakona, kao i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje i građenje na području Kantona Sarajevo. Ističe se da se osporenim odredbama Zakona ne oduzimaju i ne isključuju nadležnosti Grada Sarajeva iz oblasti urbanog planiranja, jer je osporenim članom 25. tačka 3. tog zakona propisano da urbanistički plan za urbano područje Grada Sarajeva donosi Gradsko vijeće po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i načelnika opština u sastavu grada.

U odnosu na navode podnosioca zahtjeva koji se odnose na povredu prava na lokalnu samoupravu, Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo navodi da je u skladu sa Zaključkom Skupštine Kantona broj 01-02-30662/016 od 19.10.2016. godine, tekst Nacrta Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Nacrt zakona), upućen u javnu raspravu, u kojoj je Gradska uprava Grada Sarajevo dostavila primjedbe na navedeni Nacrt zakona. Ističu da Skupština Kantona Sarajevo nije prihvatila sugestije i primjedbe Grada Sarajevo, koje nisu bile u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Na osnovu izloženog u odgovoru se tvrdi da su neosnovane tvrdnje podnosioca zahtjeva da Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave nije bio pravovremeno konsultovan i uključen u proces planiranja i donošenje Zakona o prostornom planiranju Kantona Sarajevo. U odgovoru se zaključuje da, nakon što je Grad Sarajevo blagovremeno konsultovan i uključen u proceduru donošenja ovog zakona, zakonodavno tijelo Kantona je utvrdilo da primjedbe i sugestije nisu osnovane i iste nije prihvatio, ali da neprihvatanjem istih nije počinjena povreda prava na lokalnu samoupravu utvrđenih odredbama člana 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, jer ovom odredbom nije propisana obaveza zakonodavca da primjedbe i sugestije prihvati kao obavezne, već da omogući lokalnoj vlasti da bude prije svega pravovremeno i na odgovarajući način konsultovana, a potom da učestvuje u procesu donošenja odluka o stvarima koje je se tiču. S tim u vezi, naglašava se da je u konkretnom slučaju procedura usvajanja zakona ispoštovana u cijelosti.

Nadalje, u odgovoru se navodi da nije jasan navod podnosioca zahtjeva da osporenim članom 20. navedenog zakona nije definisana izrada urbanističkog plana za urbano područje Grada Sarajeva za četiri urbane gradske opštine, jer je članom 2. stav 2. istog zakona definisano za koja područja se donose urbanistički planovi, a osporenim članom 25. stav 3. je propisana nadležnost za donošenje urbanističkog plana, dok je Izmjenama i dopunama Prostornog plana Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 22/17), propisana obaveza izrade urbanističkog plana za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća). Napominje da je Skupština Kantona Sarajevo donijela Odluku o pristupanju izradi Urbanističkog plana za urbano područje Sarajevo. Isto tako tvrde da su neosnovani navodi podnosioca zahtjeva koji se odnose na stav da je nastala pravna praznina po pitanju nastavka započetih procedura na izradi regulacionih planova za područja četiri gradske opštine, jer u prijelaznim i završnim odredbama nije definisano na koji način će se završiti započete procedure na izradi regulacionih planova, za čije donošenje je bilo nadležno Gradsko vijeće Grada Sarajeva (član 182. navedenog zakona). Naglašavaju da je u prijelaznim i završnim odredbama člana 178. istog zakona jasno propisano da u započetim postupcima u kojim je zahtjev podnesen, odnosno pokrenut postupak pred nadležnim organom prije stupanja na snagu ovog Zakona, a u situaciji da nije doneseno prvostepeno rješenje, postupak će se okončati prema odredbama starog Zakona o prostornom uređenju, koji je objavljen u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj 7/05. Stavom 2. istog člana Zakona o prostornom uređenju je također predviđena situacija u kojoj je, ukoliko do dana stupanja na snagu ovog zakona rješenje prvostepenog organa bude poništeno i vraćeno, postupak će se okončati prema "starom" Zakonu o prostornom uređenju.

Na osnovu svega izloženog, Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo smatra da osporenim članovima Zakona, Gradu Sarajevo nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu, jer je navedenim odredbama definisano donošenje urbanističkih planova, i propisana nadležnost Gradskog vijeća Grada Sarajeva da donosi urbanističke planove za urbano područje Grada Sarajeva, uz prethodno dostavljeno mišljenje Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i načelnika opština u sastavu Grada Sarajeva.

Predlažu da Ustavni sud Federacije nakon provedenog postupka odbije kao neosnovan zahtjev podnosioca u cijelosti, kako bi Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ostao na snazi.

Uz odgovor na zahtjev dostavljen je dopis Skupštine tog kantona broj 01-02-30662/16 od 25.10.2016. godine, kojim se obavještavaju subjekti o javnoj raspravi, povodom Nacrta zakona, zatim zaključak Skupštine Kantona Sarajevo broj 01-02-30662/16 od 19.10.2016. godine, kojim se utvrđuje Nacrt zakona i otvara javna rasprava o ovom nacrtu u kantonalnim organima, jedinicama lokalne samouprave, naučnim i stručnim ustanovama i određuje da će trajati 60 dana. Navedenim zaključkom se još zadužuje Vlada Kantona Sarajevo da nakon provedene javne rasprave podnese Skupštini Kantona Sarajevo izvještaj o rezultatima javne rasprave koji sadrži sve primjedbe, prijedloge i mišljenja, kao i da obrazloži pojedine primjedbe, prijedloge i mišljenja, kao i razloge zbog koji pojedine primjedbe, prijedlozi i mišljenja nisu prihvaćeni u pripremi Prijedloga zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo. Uz odgovor na zahtjev je dostavljen i spisak od 43 subjekta kojima treba dostaviti Nacrt zakona, koji će sudjelovati na javnoj raspravi.

  • 5.
    Relevantno pravo

5.1. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član I.4.

Glavni grad Federacije je Sarajevo.

Amandman XVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza glave: "VI - Opštinske vlasti" dodaje se novo poglavlje, koje glasi:

"VI.A. Gradske vlasti

(1) Za područje dvije ili više opština koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.

Odgovornosti grada obuhvataju:

  • a)
    finansije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima,
  • b)
    zajedničku infrastrukturu,
  • c)
    urbanističko planiranje,
  • d)
    javni promet,
  • e)
    druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu opštine.

(2) Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.

(6) Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom.

Amandman XXVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza poglavlja VI.A. "Gradske vlasti" dodaje se novo poglavlje, koje glasi:

"VI.B. Organizacija Sarajevo

  • 1.
    U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave.

Ustavom Kantona Sarajevo bit će uređeno koje opštine ulaze u sastav Grada Sarajevo.

  • 2.
    Sastav i način odlučivanja organa Grada Sarajevo odražava multietničnost i posebnost Grada Sarajevo kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine.
  • 3.
    Nadležnost, organizaciona struktura i način odlučivanja organa Grada Sarajevo utvrđuju se Ustavom kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada, u skladu sa ovim Ustavom."

Amandman XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine".

Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5).

Amandman XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum."

5.2. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

Član 2.

Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave

Princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i gdje je to moguće - ustavom.

Član 3.

Koncept lokalne samouprave

  • 1.
    Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, reguliraju i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. (...).

Član 4.

Djelokrug lokalne samouprave

  • 1.
    Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom. Time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
  • 2.
    Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
  • 3.
    Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti.
  • 4.
    Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge-centralne ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
  • 5.
    U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa centralnih ili regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima.
  • 6.
    Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

Član 6.

Odgovarajuća organizacija uprave i izvori sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti

  • 1.
    U mjeri u kojoj to nije u sukobu sa opštim statutarnim odredbama, lokalne vlasti će imati mogućnost da određuju vlastitu internu upravnu strukturu, u cilju njenog prilagođavanja lokalnim potrebama i efikasnog rukovođenja radom organa uprave.(...).

Član 9.

Izvori finansiranja lokalnih vlasti

  • 1.
    Lokalne vlasti će, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlaštenja.
  • 2.
    Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav i zakon
  • 3.
    .(...).
  • 4.
    Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični kako bi omogućili usklađivanje, u najvećoj mjeri, sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje njihovih aktivnosti.
  • 5.
    Potreba zaštite finansijski slabih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finansijskog izjednačavanja, sa ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadležnosti.
  • 6.
    Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistributivni izvori finansiranja.
  • 7.
    Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja.

(...)

Član 11.

Zakonska zaštita lokalne samouprave

Lokalne vlasti imaju pravo na pravna sredstva radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih dužnosti i poštovanja principa lokalne samouprave uspostavljenih ustavom ili zakonom zemlje kojoj pripadaju.

Član 13.

Vlasti na koje se Povelja odnosi

  • 1.
    Principi lokalne samouprave, sadržani u ovoj Povelji odnose se na sve kategorije lokalnih vlasti koje postoje na teritoriji zemlje potpisnice.(...).

5.3. Ustav Kantona Sarajevo

Amandman I na Ustav Kantona Sarajevo

Iza člana 4. dodaje se novi član 4a koji glasi:

"U Kantonu Sarajevo opštine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad Sarajevo (u daljem tekstu: Grad) kao jedinicu lokalne samouprave.

Nadležnost i unutrašnju organizaciju Grada uređuju se Statutom Grada.

Statut Grada uređuje i pitanja od vitalnog nacionalnog interesa."

5.4. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06 i 51/09)

II. Definicija lokalne samouprave

Član 2.

Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 3.

Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.

III. Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave

Član 8.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spada:(...);

­ donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje (alineja 3);

­ donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući zoniranje (alineja 5);

(...).

Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnosti jedinice lokalne samouprave.

Član 9.

Poslove iz okvira vlastitih nadležnosti, kao i poslove iz okvira povjerenih poslova jedinice lokalne samouprave mogu obavljati i putem zajedničkih organa, službi, organizacija i institucija sa javnim ovlaštenjima i putem drugih vidova saradnje jedinice lokalne samouprave.

Član 53.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su da razmotre inicijative, prijedloge i sugestije jedinice lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijestiti jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije.

Član 56.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.

Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.

XIII. Prijelazne i završne odredbe

Član 58.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95).

Federacija BiH i kantoni dužni su uskladiti svoje zakone sa ovim zakonom, te izvršiti prijenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti svoje statute sa ovim zakonom u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe kantonalnih zakona o lokalnoj samoupravi i odredbe statuta jedinica lokalne samouprave koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 59.

Prijenos poslova i nadležnosti dodijeljenih ovim Zakonom, kao i odgovornost jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, počet će istovremeno sa prijenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.

Član 60.

Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i na Grad Sarajevo i na Grad Mostar, osim onih koje su u suprotnosti sa odredbama Ustava Federacije BiH koje su regulisale status Grada Sarajevo i Grada Mostara.

U Kantonu Sarajevo, ustavom, zakonom i statutom, uredit će se pitanja nadležnosti i teritorijalne organizacije Grada Sarajevo, opština u sastavu Grada Sarajevo, kao i opština koje nisu u sastavu Grada Sarajevo, njihovi međusobni odnosi i način finansiranja, obzirom na specifičnosti organizacije Sarajeva, u roku od 12 mjeseci od dana donošenja ovog zakona.

5.5. Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo

("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17)

Član 20.

(1) Urbanistički planovi se donose za urbana područja, a granice područja za koje se izrađuju definišu se Prostornim planom Kantona,

(2) Urbanistički planovi donose se za:

  • a)
    Urbano područje Grada Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i
  • b)
    Vogošća);
  • c)
    urbano područje Ilijaš;
  • d)
    urbano područje Hadžići;
  • e)
    urbano područje Trnovo.

Član 25....

(3) Urbanistički plan za urbano područje Grada Sarajevo donosi Gradsko vijeće po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) i načelnika opština u sastavu Grada Sarajeva.

(...)

(7) Regulacione planove za područje opština u sastavu Grada Sarajevo donosi opštinsko vijeće uz uključenje Grada Sarajevo u izradu plana kao subjekta planiranja u svim fazama pripreme i donošenja plana.

(8) Regulacione planove za područje opštine izvan teritorije Grada Sarajevo donosi opštinsko vijeće.

(9) Regulacione planove koji u svom planiranju obuhvataju prostore dvije opštine, donose zajednički u identičnom tekstu opštinska vijeća opština čiju teritoriju obuhvataju regulacioni planovi, uz uključenje Grada Sarajevo u izradu plana kao subjekta planiranja u svim fazama pripreme i donošenje plana ukoliko su jedna ili obje opštine u sastavu Grada Sarajevo.

(11) za područja za koja Skupština Kantona utvrdi da su od značaja za Kanton Sarajevo za izgradnju javne infrastrukture, po prethodno pribavljenom mišljenju opštinskih organa, a za izgradnju javnih objekata uz prethodno pribavljenu saglasnost opštinskih organa, detaljne planske dokumente donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona).

Član 29.Izvještaj o stanju u prostoru

(1) Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru, izradu i praćenje provođenja planskih dokumenata.

(2) Izvještaj o stanju u prostoru na području Kantona i opština izrađuje Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, svake dvije godine od donošenja Prostornog plana Kantona.

(3) Izvještaj o stanju u prostoru sadrži analizu provođenja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na planskom korištenju prostora, na zaštiti vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od značaja za plansko uređenje prostora Kantona i opština.

Član 30.Program mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u prostoru

(1) Skupština Kantona na osnovu Izvještaja o stanju u prostoru donosi četverogodišnji Program mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u prostoru Kantona uz prethodno pribavljeno mišljenje gradonačelnika i opštinskih načelnika.

(2) Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih planskih dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata.

(3) Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja, izvori finansiranja uređenja, te rokovi za planiranu namjenu.

(4) Programom mjera u dijelu koji se odnosi na područja posebnih obilježja, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike planskog uređenja prostora i izrade planskih dokumenata.

(5) Na inicijativu opštinskih načelnika, Program mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u prostoru Kantona se može revidirati na godišnjem nivou shodno iskazanim potrebama lokalnih zajednica.

5.6. Statut Grada Sarajeva - Prečišćen tekst

("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08)

Član 16.

Grad Sarajevo je nadležan za:

  • 1.
    Urbano planiranje/upotrebu lokalnog zemljišta,
  • 2.
    Javne službe/infrastrukturu (vodu, kanalizaciju, prikupljanje otpada, grijanje, gas, tržnice, javne parkove, vatrogasne brigade, lokalne zdravstvene službe, sportske objekte, groblja)
  • 3.
    Gradske finansije,
  • 4.
    Javni saobraćaj,
  • 5.
    Kulturu,
  • 6.
    Osnovno i srednje obrazovanje,
  • 7.
    Lokalni biznis,
  • 8.
    Dobrotvorne organizacije,
  • 9.
    Lokalni radio i televiziju,
  • 10.
    Lokalni turizam,
  • 11.
    Izvršne aspekte stambene politike (dodjela stanova, planiranje, izgradnja i održavanje zgrada u društvenom vlasništvu, odluke o visini stanarine)
  • 12.
    Druge nadležnosti koje Gradu prenese Kanton Sarajevo, odnosno povjere opštine.

Obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Sarajeva može se, u skladu sa zakonom povjeriti ustanovama i drugim pravnim licima osnovanim radi obavljanja javnih službi u Gradu Sarajevu.

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Ustavni sud Federacije je utvrdio da u konkretnom predmetu nema činjeničnih pitanja koja bi bilo potrebno neposredno razjasniti na javnoj raspravi, te je u skladu sa članom 13. stav 1. u vezi sa članom 25. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, dana 26.6.2018. godine održao sjednicu Suda bez javne rasprave, na kojoj je razmotrio navode zahtjeva, odgovora na zahtjev, kao i dokaze koji proizilaze iz cjelokupne dokumentacije u predmetu.

Utvrđeno je da je Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 24.05.2017. godine donijela Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, kojim se propisuju principi planskog uređenja, korištenja zaštite i upravljanja prostorom, osnove prostornog planiranja, vrste, sadržaj, način izrade i postupak donošenja planskih dokumenata, način provođenja planskih dokumenata, uređenje građevinskog zemljišta, lokacijska informacija, investiciono-tehnička dokumentacija, donošenje urbanističke saglasnosti i urbanističko-tehnički uslovi, odobrenje za građenje, tehnička svojstva građevine, učesnici u projektovanju i građenju, gradilište, upotreba i održavanje građevine, sistem informacija o stanju prostora, inspekcijski nadzor i nadzor nad provođenjem zakona, kao i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje i građenje na području Kantona Sarajevo.

Dalje, utvrđeno je da je osporenim članom 20. stav 1. tog zakona, propisano da se urbanistički planovi donose za urbana područja, a granice područja za koje se izrađuju definišu se Prostornim planom Kantona Sarajevo, dok je stavom 2. istog člana propisano da se urbanistički planovi donose za: a) urbano područje Grada Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad Ilidža i b) Vogošća, dok je stavom 4. ovog člana propisano da se urbanističkim planom utvrđuje obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata unutar prostornog obuhvata tog plana, a stavom 5. navedenog člana, da su sastavni dijelovi urbanističkog plana izvod iz plana višeg reda, odluka o usvajanju i odluka o provođenju urbanističkog plana.

Odredbama člana 21. navedenog zakona propisano je da se detaljni planski dokumenti baziraju na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje prostora (stav 1.), te da se detaljni planski dokumenti međusobno usklađuju (stav 3.).

Osporenim članom 25. stav (3) istog zakona propisano je da urbanistički plan za urbano područje Grada Sarajevo, donosi Gradsko vijeće po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i načelnika opština Grada Sarajevo.

Uvidom u izvještaj o provedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona, utvrđeno je da je Skupština tog kantona na sjednici održanoj dana 19.10.2016. godine donijela zaključak broj 01-02-30662/16, kojim je utvrdila Nacrt zakona. Tokom skupštinskog izlaganja i predstavljanja Nacrta zakona, prikupljeni su komentari i sugestije zastupnika u Skupštini, koji su tokom pripreme Prijedloga zakona uzeti u razmatranje. Pomenutim zaključkom Skupština Kantona Sarajevo je utvrdila da se o Nacrtu zakona provede javna rasprava u roku od 60 dana. Tokom javne rasprave opšte primjedbe, prijedloge i mišljenja na Nacrt zakona dostavili su opštine: Novo Sarajevo, Novi Grad, Hadžići, Trnovo i Vogošća, zatim Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovine, te Enco d.o.o. Primjedbe, prijedloge i mišljenja na pojedinačne članove Nacrta zakona dostavili su: opštine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Trnovo i Hadžići, zatim Gradska uprava Grada Sarajevo, građani Opštine Ilidža, građani Mjesne zajednice Stup II, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Kantona Sarajevo, Agencija za vodno područje rijeke Save, Udruženje poslodavaca Kantona Sarajevo, Kantonalno javno komunalno preduzeće "Sarajevogas", Kantonalno javno komunalno preduzeće "Rad", Udruženje inspektora u Federaciji BiH, Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini, Enco d.o.o. U skladu sa zaključkom Skupštine Kantona Sarajevo, održane su i javne rasprave u opštinama Stari Grad i to dana 08.12.2016. godine, Ilidža dana 09.12.2016. godine, Ilijaš dana 13.12.2016. godine, te Novi Grad dana 14.12.2016. godine. U daljem tekstu Izvještaja o provedenoj javnoj raspravi sadržane su primjedbe, prijedlozi i mišljenja u odnosu na pojedine članove Nacrta zakona, koje su subjekti, odnosno pojedini učesnici javne rasprave uputili, zatim su navedena obrazloženja sa razlozima zbog kojih pojedine primjedbe, prijedlozi i mišljenja nisu prihvaćena.

Na osnovu izloženog vidljivo je da je o Nacrtu zakona provedena najšira javna rasprava, koja je uključila ne samo jedinice lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo na koje se odnose navedena zakonska rješenja, već i najširu stručnu javnost, te da je kantonalna vlast nakon razmatranja primjedbi, prijedloga i mišljenja, sve učesnike javne rasprave obavijestila o svom stavu, kako je to predviđeno odredbama člana 53. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Stoga ne stoji navod podnosioca zahtjeva o proceduralnim povredama, koje je, između ostalih povezao sa amandmanskom izmjenom koju i nije osporavao u ovom zahtjevu.

Pri odlučivanju o zahtjevu podnosioca, nadalje, treba poći od sljedećih ustavnih i zakonskih odredaba, te odredaba Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, kao i odredaba Statuta Grada Sarajeva.

Članom VI.A.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, je utvrđeno da odgovornosti grada obuhvataju između ostalog, i urbanističko planiranje.

Članom 3. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi propisano je da lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, regulišu i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva, a članom 4. tačka 6. Povelje, da će lokalne vlasti biti konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

Članom 8. stav 3. alineja 5. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine je propisano da u vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave između ostalog, spada i donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući i zoniranje.

Članom 16. Statuta Grada Sarajevo propisano je da je Grad Sarajevo nadležan za između ostalog, i urbano planiranje/upotrebu lokalnog zemljišta. Imajući u vidu osporeni član 20. st. (1) i (2) Zakona, kojim je propisano da se urbanistički planovi donose za urbana područja, a da se granice područja za koje se izrađuju definišu Prostornim planom Kantona, i da se urbanistički planovi donose za urbano područje Grada Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća, te osporenu odredbu člana 25. stav (3) Zakona, kojom je propisano da urbanistički plan za urbano područje Grada Sarajevo donosi Gradsko vijeće Grada Sarajevo po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, i načelnika opština u sastavu Grada Sarajevo, u kontekstu pomenutih ustavnih i zakonski odredaba, te odredaba člana 16. Statuta Grada Sarajevo, može se utvrditi da podnosilac zahtjeva nije suštinski argumentovao činjenice niti dokaze iz kojih bi se mogao izvesti zaključak da mu je i na koji način povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu. Pitanje cjelishodnosti i provodivosti zakonskih rješenja, kao pitanje kvaliteta norme, je u cijelosti odgovornost zakonodavca. Ovaj sud kvalitet zakona u smislu njegove kompatibilnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i međunarodnim dokumentima procjenjuje isključivo sa stanovišta da li zadovoljava elementarne kriterije dostupnosti, preciznosti i predvidljivosti. U konkretnom slučaju osporene norme Zakona nisu upitne u tom kontekstu.

U ovom slučaju treba imati u vidu odredbu člana 20. stav (4) tog zakona, kojom je propisano da se urbanističkim planom utvrđuje obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata unutar prostornog obuhvata tog plana, u vezi sa članom 21. stav (1) Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, kojom je regulisano da se detaljni planski dokumenti baziraju na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora, u vezi sa osporenim članom 20. stav (1) Zakona kojim je propisano da se planovi donose za urbana područja, a da se granice za koje se izrađuju definišu Prostornim planom Kantona i osporenim članom 25. stav (1) Zakona, kojim je propisano da prostorni plan Kantona donosi Skupština Kantona, po prethodno pribavljenom mišljenju opštinskih načelnika, gradonačelnika i Federalnog ministarstva prostornog uređenja na prijedlog Prostornog plana Kantona. Navedenim odredbama je jasno propisano mjesto i uloga Grada Sarajeva, kao složene jedinice lokalne samouprave u ostvarivanju svojih prava i vršenju ustavnih ovlaštenja iz oblasti urbanističkog planiranja. Osporenim članovima zakona je utvrđeno da Gradsko vijeće donosi urbanistički plan za urbano područje Grada Sarajeva, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministarstva i načelnika opština koje su u sastavu Grada Sarajeva, a koje također imaju status jedinica lokalne samouprave. U kontekstu statusa Grada Sarajeva, koji se sastoji od opština koje su u njegovom sastavu, i isto tako imaju status jedinice lokalne samouprave, a i Grad Sarajevo i opštine u njegovom sastavu i one koje nisu u sastavu grada a nalaze se na teritoriji Kantona Sarajevo, što sve odražava specifičnost Grada Sarajevo, nužno je insistirati na sinegriji, odnosno zajedničkom, sinhronizovanom djelovanju kako jedinica lokalne samouprave tako i kantona u kojem se nalaze. Po stavu Ustavnog suda Federacije, osporene odredbe Zakona upravo su na tragu takvih rješenja jer je, između ostalog, donošenje urbanističkog plana od strane Gradskog vijeća Grada Sarajevo osporenim članovima Zakona regulisano na način da se granice urbanih područja za koje se on donosi definišu Prostornim planom Kantona. Dalje, na osnovu ovog urbanističkog plana izrađuju se detaljni planski dokumenti unutar prostornog obuhvata plana, a ovi planovi se baziraju na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, što zahtijeva usklađivanje interesa Grada i opština u njegovom sastavu, zbog čega se urbanistički plan Grada Sarajeva i donosi po prethodno pribavljenom mišljenju načelnika opština u sastavu Grada i Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajeva.

Analizirajući dokaze iz odgovora na zahtjev, utvrđeno je da je Skupština Kantona Sarajevo na sjednici održanoj dana 19.10.2016. godine donijela Zaključak, kojim je utvrđen Nacrt zakona i dostavljen svim relevantnim subjektima na javnu raspravu u trajanju od 30 dana, iz čega je vidljivo da je Grad Sarajevo konsultovan u postupku donošenja osporenog Zakona.

Analizirajući navod podnosioca zahtjeva da u prijelaznim i završnim odredbama nije definisano na koji način će se završiti započete procedure na izradi regulacionih planova čije donošenje je bilo u nadležnosti Gradskog vijeća, i da je zbog toga nastala pravna praznina, može se utvrditi da nije osnovan. Naime, prijelaznim odredbama je u cijelosti regulisano postupanje organa u započetim, a nedovršenim postupcima, što je jasno i iz odredaba člana 178. osporenog Zakona.

Konačno, na osnovu ovako utvrđenih činjenica i tumačenjem relevantnih pravnih odredbi, posebno u konkretnom slučaju na osnovu člana 8. stav 3. alineja 5. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojom je propisano da u vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju: donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući i zoniranje, stav Ustavnog suda Federacije je da Grad Sarajevo, kao složena jedinica lokalne samouprave, koja se sastoji od četiri opštine u svom sastavu, ima i imaju nadležnosti kod donošenja prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući i zoniranje. Te nadležnosti su Zakonom o prostornom planiranju Kantona Sarajevo definisane na način da Grad Sarajevo kao složena jedinica lokalne samouprave, realizira svoju ustavnu odgovornost u oblasti urbanističkog planiranja iz člana VI.A. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na način da Gradsko vijeće donosi urbanistički plan za urbano područje Grada Sarajeva, ali u toj proceduri donošenja plana dužan je pribaviti mišljenje načelnika opština, jedinica lokalne samouprave koje su sastavni dijelovi Grada Sarajeva. Vidljivo je da Grad Sarajevo nije "samostalna" jedinica lokalne samouprave, već jedna ustavom propisana cjelina sastavljena od drugih jedinica lokalne samouprave, koja sve planske dokumente može donositi u interakciji sa svojim sastavnim dijelovima, uzimajući u obzir i širi kontekst kantonalnog nivoa vlasti uključivanjem stručnog kantonalnog organa.

Stoga se ne može smatrati prisvajanjem nadležnosti od strane kantona, odnosno oduzimanjem prerogativa lokalne samouprave, činjenica da Grad Sarajevo, koji se nalazi u Kantonu Sarajevu, a jeste specifična lokalna zajednica, u konkretnoj situaciji putem Gradskog vijeća koje je organ nadležan za donošenje urbanističkog plana treba pribaviti i mišljenje Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Kad su u pitanju regulacioni planovi, Grad Sarajevo nema ustavnu nadležnost za njihovo donošenje, ali je članom 25. stav 7. osporenog Zakona, Gradu data mogućnost da se, kao složena jedinica lokalne samouprave, uključi u izradu ovog plana u svim fazama pripreme i donošenja regulacionih planova, koja donose opštinska vijeća u njegovom sastavu, dok je odredbama člana 25. stav 8. osporenog Zakona propisano da regulacione planove za područje opštine izvan teritorije Grada Sarajeva, donosi Opštinsko vijeće. Ovo samo potvrđuje stav ovog suda da su u Zakonu o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ugrađene specifičnosti ove jedinice lokalne samouprave i u ovom segmentu prostornog uređenja.

Na osnovu svega izloženog Ustavni sud Federacije je utvrdio da osporenim odredbama Zakona nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Grada Sarajeva jer je Gradu omogućeno da donosi urbanističke planove, usklađujući ih sa planovima jedinica lokalne samouprave koje se nalaze u njegovom sastavu, a istovremeno i sa višim planskim dokumentima koje donosi Kanton Sarajevo, a sve to je nužno iz razloga što svi ovi planski dokumenti predstavljaju jednu cjelinu, i u čijem donošenju učestvuju jedinice lokalne samouprave koje su samostalne, zatim Grad Sarajevo kao složena jedinica lokalne samouprave, i Kanton Sarajevo, u čijem se sastavu nalaze ove jedinice lokalne samouprave.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Mirjana Čučković, dr. sc. Šahbaz Džihanović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.

Broj U-43/17
26. juna 2018. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.