USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu jedne trećine poslanika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona za ocjenu ustavnosti člana 3. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona, na osnovu člana IV.C.3.10. (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 27.3.2024. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da je član 3. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 8/23) u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona".
Obrazloženje
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Jedna trećina poslanika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva) koristeći ovlaštenja iz člana IV.C.3.10.(2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podneskom od 16.6.2023. godine, podnijeli su Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 3. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona, (u daljem tekstu: osporeni član Zakona, odnosno Zakon). Podnosioci zahtjeva istog dana Ustavnom sudu Federacije podnijeli su zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena osporenog člana Zakona, do konačne odluke ovog suda.
2. Stranke u postupku
Na osnovu člana 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03), stranke u ovom ustavnosudskom postupku su: podnosioci zahtjeva i Skupština Zeničko-dobojskog kantona, kao donosilac osporenog Zakona.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosioci zahtjeva navode da je osporenim članom Zakona došlo do povrede člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, člana 1. u vezi sa članom 14. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) i člana 7. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, (u daljem tekstu: Univerzalna deklaracija). U zahtjevu se pojašnjava da je Skupština Zeničko-dobojskog kantona na 8. sjednici održanoj 16.5.2023. godine donijela Zakon, čijim je odredbama izmijenjen član 42. stav (1) tačka g) na način da je utvrđen novi pravni osnov za smjenu policijskog komesara. U članu 42. stav (1) Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona taksativno su navedeni slučajevi kada će Nezavisni odbor podnijeti prijedlog za razrješenje policijskog komesara Vladi Zeničko-dobojskog kantona putem kantonalnog ministra. Navedene izmjene, kako se u zahtjevu ističe, upućuju na dodatnu mogućnost za smjenu policijskog komesara protivno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer se odnose na retroaktivnu primjenu zakona. Smatraju, da je povrijeđen princip vladavine prava, pravne sigurnosti, legitimnog očekivanja i princip zaštite stečenih prava. Podnosioci zahtjeva ističu, da je u konkretnom slučaju, osporenim članom Zakona, propisano da će Nezavisni odbor, ako utvrdi da je policijski komesar koji je već imenovan na zakonit način, a u vezi čega je donesena pojedinačna odluka iz koje pojedinac crpi svoja stečena prava, istog smijeniti ako se tokom trajanja mandata promijene uslovi na osnovu kojih je donesena odluka o njegovom imenovanju. Podnosioci zahtjeva smatraju da se radi o retroaktivnoj primjeni prava, navodeći da je osporeni član predmetnog Zakona protivan odredbama člana II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u smislu povrede prava na jednakost pred zakonom. Pored toga, posebno ističu, da je policijski komesar izabran na zakonit način u skladu sa zakonskim odredbama i podzakonskim aktima koji su bili na snazi u vrijeme imenovanja, te je na taj način stekao sva prava iz radnog odnosa koja mu po zakonu pripadaju. Naprijed istaknuti navodi upućuju na činjenicu da se već stečena prava ne mogu oduzimati izmjenom zakonskih odredbi i retroaktivnom primjenom. Navode, da se osporeni član Zakona odnosi i može primijeniti na odnose koji su završeni i okončani prema ranijem važećem Zakonu. U tom smislu, propisivanjem osporenog člana Zakona, ne samo da je omogućeno povratno djelovanje zakona koje razgrađuje princip vladavine prava, pravne sigurnosti i legitimiteta, već su time stvorene okolnosti za razgradnju sistema zaštite stečenih prava i policijskog sistema u ovom kantonu. U zahtjevu problematizuju i neujednačenost federalnih i kantonalnih propisa, smatrajući da se na taj način dovodi u pitanje funkcionalnost sigurnosnog sistema, te određeni vid politizacije policije.
U konkretnom slučaju osporenim članom Zakona, dovodi se u pitanje nezavisnost policijskog komesara i njegovo stavljanje pod nadzor izvršne vlasti, a što je u suprotnosti sa odredbama Zakona koje propisuju kontrolnu i nadzornu ulogu Nezavisnog odbora prema policijskom komesaru. Legitimno očekivanje policijskog komesara je da ispunjavanjem uslova traženih pri raspisivanju javnog konkursa i pojedinačnog akta o imenovanju na tu dužnost, nakon biti razriješen samo iz razloga koji su propisani zakonom. U vezi sa navedenim, podnosioci zahtjeva smatraju da osporeni član Zakona nije u skladu članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine iz razloga što je propisivanjem povratne primjene zakona stvorena mogućnost razrješenja dužnosti policijskog komesara ako ne ispunjava uslove propisane Zakonom, čime je povrijeđeno njegovo pravo na jednakost pred zakonom. Smatraju, da se radi o pravnom odnosu koji je u cijelosti uređen prethodno važećim Zakonom i na osnovu kojeg je lice steklo pravo koje se suprotno ustavnim odredbama pokušava promijeniti, a što je, kako se ističe, ustavno i zakonski neprovodivo iz razloga što se Zakon može primijeniti samo na buduće odnose, od trenutka njegovog stupanja na snagu.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Ustavni sud Federacije je aktom broj U-23/23 od 27.6.2023. godine, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, pozvao Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona, da dostavi odgovor na zahtjev.
Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Zeničko-dobojskog kantona je dana 19.7.2023. godine dostavila odgovor, u kojem u cijelosti osporava navode podnosioca zahtjeva, ističući da je osporenim članom Zakona definisana pravna situacija koja se odnosi na mandat policijskog komesara koji je u toku i koja se primjenjuje od dana stupanja na snagu osporene odredbe Zakona, a nastavlja u budućnosti, tako da se u konkretnoj situaciji, ne radi o retroaktivnoj primjeni osporenog člana Zakona već o primjeni odredbe "pro futuro". Dalje navode da su neosnovani prigovori podnosilaca zahtjeva o retroaktivnoj primjeni osporenog člana Zakona i povredi principa pravne sigurnosti. U daljem tekstu odgovora je navedeno, da je Ministarstvo za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona aktom broj 06-04/2-02-3742-1/23 od 24.4.2023. godine a u vezi usklađenosti Prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko– dobojskog kantona istaklo jednu primjedbu koja se odnosi na brisanje člana 85. Zakona a u vezi sa imenovanjem policijskog komesara. Ističu, da je 2021. godine Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona izmijenjen i dopunjen član 23. tačka d) kojim su izmijenjeni uslovi za imenovanje policijskog komesara. Nadalje navode, da je dopunjen član 42. kojim je regulisano da Nezavisni odbor podnosi prijedlog za razrješenje policijskog komesara, što je imalo za posljedicu razrješenje tadašnjeg policijskog komesara kao i raspisivanje konkursa za imenovanje novog policijskog komesara. Smatra da su se promijenili uslovi koje policijski komesar mora ispunjavati, prije izmjena Zakona i podzakonskih propisa bila neophodna, tako, ako bi se radilo o primjeni propisa povratnog značaja u konkretnom slučaju morao bi se uzeti u obzir javni interes, jer je takvo što u saglasnosti sa ustavnim odrednicama. U odgovoru se ističe da zakonodavac ima pravo mijenjati i dopunjavati određene zakone ukoliko će time poboljšati zakonska rješenja, a da se u konkretnom slučaju osporenim članom Zakona unaprjeđuje profesionalnost policije, jer je prethodno snižavanje policijskog čina za mjesto policijskog komesara štetilo zapovjedno-komandnoj funkciji Uprave policije Zeničko-dobojskog kantona.
Na koncu predlažu, da se zahtjev podnosioca odbije kao neosnovan kao i prijedlog za donošenje privremene mjere, te da ovaj sud utvrdi da je osporeni član Zakona u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Relevantno pravo
A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član II. A 2. (1) c)
Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:
(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:
- c)na jednakost pred zakonom;
Član IV.C.3.10. (2) b)
(2) Ustavni sud:
- b)na zahtjev Premijera, kantona ili jedne trećine poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, utvrdit će da li su ustav kantona i amandman na ustav, predloženi zakon ili zakon koga je usvojilo to zakonodavno tijelo, u skladu sa ovim ustavom;
Amandman XVIII
Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovine i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum."
B. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
Član 1.
Obaveza poštovanja ljudskih prava
Visoke strane ugovornice garantuju svim licima pod svojom jurisdikcijom prava i slobode utvrđene u Dijelu I. ove konvencije.
Svako čija su prava i slobode, priznata ovom konvencijom, narušena ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima, čak i onda kada su povredu ovih prava i sloboda učinila lica u vršenju svoje službene dužnosti.
Član 14.
Zabrana diskriminacije
Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.
C. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima
Član 7.
Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo na podjednaku zaštitu zakona bez ikakve razlike.
Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju.
D. Zakon o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona
("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 13/18)
Član 1.Predmet zakona
Ovim Zakonom se uređuju unutrašnji poslovi iz nadležnosti Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), organizacija i nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), rukovođenje Ministarstvom, rukovođenje Upravom policije, imenovanje, sastav i funkcionisanje Nezavisnog odbora, konkursna procedura, te imenovanje i mandat policijskog komesara, ocjena rada, postupak smjene i razrješenja i disciplinska odgovornost policijskog komesara, imenovanje, sastav i funkcionisanje Ureda za pritužbe javnosti, zaposlenici Ministarstva, dan policije i nagrađivanje, međusobni odnosi i saradnja Ministarstva sa Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine i drugim ministarstvima unutrašnjih poslova u Bosni i Hercegovini, policijskim organima, organima uprave i jedinicama lokalne samouprave u Kantonu, te druga pitanja od značaja za rad, organizaciju i ostvarivanje funkcije Ministarstva.
Član 3.Principi policijske službe
Svi propisi iz nadležnosti Ministarstva i Uprave policije, moraju biti u skladu sa Međunarodno prihvaćenim principima policijske službe u demokratskoj državi, koje je Federacija usvojila 25. aprila 1996. godine u Bonn - Petersburgu.
Član 33. stav 1. tačka d)
(Uslovi za imenovanje policijskog komesara)
Kandidat za policijskog komesara mora ispunjavati sljedeće uslove:
- d)da ima najmanje tri godine u činu glavnog inspektora;
Član 42.Prijedlog Nezavisnog odbora za razrješenje policijskog komesara
(1) Nezavisni odbor podnosi prijedlog za razrješenje policijskog komesara Vladi Kantona putem ministra u sljedećim slučajevima i to:
- a)na lični zahtjev policijskog komesara;
- b)ako, prema ocjeni nadležne zdravstvene institucije, policijski komesar postane trajno nesposoban za obavljanje poslova;
- c)ako je konačnom odlukom utvrđena disciplinska odgovornost policijskog komesara i izrečena sankcija prestanka radnog odnosa;
- d)ako je policijskom komesaru izrečena pravosnažna kazna zatvora za krivično djelo;
- e)ako je policijski komesar ocijenjen godišnjom ocjenom "ne zadovoljava";
- f)u slučaju smrti policijskog komesara.
(2) Prijedlog za razrješenje iz stava (1) ovog člana ministar, uz svoje mišljenje, dostavlja Vladi Kantona.
(3) Vlada Kantona u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga za razrješenje i mišljenja iz stava (2) ovog člana razmatra prijedlog i donosi odluku o razrješenju policijskog komesara.
(4) Odlukom iz stava (3) ovog člana Vlada Kantona policijskom komesaru oduzima čin generalnog inspektora policije.
Član 85.Prijelazne odredbe o mandatu imenovanih
(1) Izuzetno od odredbi člana 28., 39. i 57. ovog zakona članovi Nezavisnog odbora, policijski komesar, kao i predsjedavajući i članovi Ureda, imenovani na tu poziciju u skladu sa zakonom i drugim propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona ostaju na toj poziciji do isteka svog mandata.
(2) Danom početka primjene ovog zakona članovima Nezavisnog odbora i Ureda imenovanim iz reda zaposlenih u upravi policije prestaje mandat.
E. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona
("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 10/21)
Član 1.Izmjena člana 33.
U Zakonu o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br.: 13/18, 6/19, 22/19 i 21/20) u članu 33. tačka d) mijenja se i glasi:
- d)da ima čin glavnog ili samostalnog inspektora i najmanje deset godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima policijskog službenika, s tim da se pod rukovodećim radnim iskustvom smatra iskustvo ostvareno u činu višeg inspektora, ili iskustvo u višem činu".
Član 3.Dopuna člana 42.
U članu 42. stav (1) iza tačke f) dodaje se tačka g) koja glasi:
"g) u slučaju ispunjavanja uslova za penzionisanje predviđenih zakonom".
Član 4.Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona".
F. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona
("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 8/23)
Član 1.Izmjena člana 33.
U zakonu o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br.: 13/18, 6/19, 22/19, 21/20 i 10/21), u članu 33. tačka d) mijenja se i glasi:
"d) da ima čin glavnog inspektora i najmanje tri godine radnog iskustva u tom činu".
U istom članku tačka i) briše se.
Dosadašnje tačke j), k) i l) postaju tačke i), j) i k).
Član 2.Dopuna članka 39.
U članu 39. Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona, iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi;
"(4) Izuzetno od odredbe člana 122. stav (2) tačka b) Zakona o policijskim službenicima Zeničko-dobojskog kantona - Prečišćeni tekst ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br.: 4/14 i 2/18), ako policijski komesar tokom trajanja mandata ispuni uslove za penzionisanje, radni odnos mu prestaje istekom mandata, ako ne nastupi neki od uslova za razrješenje propisan u članu 42. ovog zakona. Radni odnos policijskog komesara može trajati najduže do navršenih 65 godina života."
Dosadašnji stav (4) postaje stav (5).
Član 3. - osporeni član
(Izmjena člana 42.)
(1) U članu 42. stav (1) tačka g) mijenja se i glasi:
"g) ako utvrdi da policijski komesar koji je imenovan po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njegovog imenovanja, tokom trajanja mandata ne ispunjava uslov propisan članom 33. stav (1) tačka d) ovog zakona" .
Član 4.Brisanje člana 85.
Član 85. briše se.
Član 5.Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona".
G. Zakon o policijskim službenicima Zeničko-dobojskog kantona - Prečišćeni tekst
("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona" - Prečišćeni tekst, br.: 4/14 i 2/18)
Član 69.Činovi policijskih službenika
(1) Policijski službenici stiču početni čin zavisno od nivoa pristupanja policijskom organu, kao što je propisano članom 42. i 70. ovog Zakona.
(2) Policijski službenik stiče svoj sljedeći čin kroz unaprjeđenje u skladu sa ovim Zakonom.
(3) Policijski službenici imaju jedan od sljedećih činova:
- a)policajac
- b)stariji policajac
- c)narednik
- d)stariji narednik
- e)mlađi inspektor
- f)inspektor
- g)viši inspektor
- h)samostalni inspektor
- i)glavni inspektor
- j)generalni inspektor policije
(4) Kandidati koji prolaze obuku da bi radili u policijskom organu nemaju činove, već tokom obuke imaju zvanje kadeta.
(5) Postupak dodjeljivanja i oduzimanja činova policijskim službenicima detaljnije propisuje Vlada Kantona podzakonskim aktom.
(6) Svako radno mjesto policijskog službenika bit će u skladu sa njegovim činom kao što je to propisano u podzakonskom aktu u stavu (5) ovog člana i iste odredbe se ugrađuju u dio pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koji se odnosi na policijski organ.
6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize zahtjeva, odgovora na zahtjev, prijedloga za donošenje privremene mjere, kao i priložene dokumentacije, u svjetlu relevantnog prava Ustavni sud Federacije utvrdio je sljedeće:
Podnosioci zahtjeva su ovlašteni za podnošenje zahtjeva u skladu sa članom IV.C.3.10. (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. U suštini osporeni član Zakona se po navodima podnosioca dovodi u vezu sa povredama člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (pravo na jednakost pred zakonom), zatim člana 1. u vezi sa članom 14. Evropske konvencije (zabrana diskriminacije vezano za opšte obaveze država potpisnica Evropske konvencije) i člana 7. Univerzalne deklaracije koja također propisuje jednakost pred zakonom i zaštitu od bilo kakve diskriminacije. U tom kontekstu podnosioci zahtjeva su se najvećim dijelom osvrnuli na pitanje retroaktivne primjene zakona koja se, u njegovim navodima, protivi principima vladavine prava, pravne sigurnosti i stabilnosti, a sve u kontekstu predvidljivosti zakonske norme i legitimnog očekivanja subjekta na koji se odnosi.
Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Zakon o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona u više navrata mijenjan i dopunjavan, pa i u pogledu uslova za imenovanje policijskog komesara. Spomenuti uslov izmijenjen je Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 10/21), na način da je za imenovanje policijskog komesara potrebno "da ima čin glavnog ili samostalnog inspektora i najmanje deset godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima policijskog službenika, s tim da se pod rukovodećim radnim iskustvom smatra iskustvo ostvareno u činu višeg inspektora ili višem činu". Osporenim članom Zakona je ponovno izmijenjen ovaj uslov i "de facto" vraćen kako je bilo u prvotnom tekstu Zakona, koji je propisao da kandidat za tu poziciju mora "da ima čin glavnog inspektora i tri godine radnog iskustva u tom činu".
Ustavni sud Federacije naglašava da podnosilac zahtjeva ne problematizuje propisani uslov za imenovanje na poziciju policijskog komesara nego izmjenu člana 42. Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona koja propisuje razrješenje sa navedene pozicije "ako se utvrdi da policijski komesar koji je imenovan po odredbama Zakona koji je bio na snazi za vrijeme njegovog imenovanja, tokom trajanja mandata ne ispunjava uslove propisane članom 33. stav (1) tačka d)". Također je bitno napomenuti da je u Zakonu brisan član 85. koji je kao prijelazna odredba regulisao pitanje primjene zakona na već postojećoj popunjenoj poziciji. Zakon je stupio na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona", tako da se može konstatovati kako se u odnosu na taj zakon ne može problematizirati njegova retroaktivna primjena.
Međutim, u skladu sa tvrdnjama iz zahtjeva i odgovora na zahtjev potrebno je razmotriti pitanje osporenog člana Zakona u svjetlu onih povreda na koje se poziva podnosilac zahtjeva.
Uvodno je bitno ukazati da je nadležnost ovog suda jasno propisana i u konkretnom slučaju se odnosi na normativnu kontrolu zakonskog teksta, odnosno ocjenu usklađenosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U tom pravcu ni Zakon, a ni osporeni član Zakona ne mogu se dovesti u kontekst povrede prava na jednakost pred zakonom niti zabranu diskriminacije, jer se norma odnosi jednako na sve subjekte. Policijski komesar tog kantona, koji je imenovan po odredbama Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona iz 2021. godine, obraćao se ovom sudu u više navrata. Navedeno lice pred redovnim sudom vodi postupak radi zaštite svojih prava iz radnog odnosa, tako da se ovdje radi o pitanju prava i obaveza konkretnog lica koje je obavljalo ili još uvijek obavlja dužnost policijskog komesara, a primjenom osporenog člana Zakona je sa te pozicije razriješen. Ustavni sud Federacije podsjeća da je pitanje konkretnih, pojedinačnih prava i primjene zakona u odnosu na pojedinačne postupke u isključivoj nadležnosti redovnih sudova koji imaju ustavno pravo i obavezu da izravno primjenjuju Evropsku konvenciju. U konkretnom slučaju se vodi postupak pred redovnim sudom tako da nezadovoljna strana, ako smatra da joj je u tom postupku pred redovnim sudom povrijeđeno neko ustavno pravo, uključujući prava zagarantovana Evropskom konvencijom, pod propisanim uslovima, ima mogućnost da se obrati Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koji ima apelacionu nadležnost u takvim pitanjima u odnosu na odluke redovnih sudova. U odnosu na retroaktivno djelovanje pojedinih zakonskih odredaba, Ustavni sud Federacije primjećuje da u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine ne postoji odredba koja a priori zabranjuje takvo djelovanje (član 7. Evropske konvencije vezan je isključivo za krivični postupak). U tom kontekstu, a imajući u vidu preambulu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ovo pitanje se razmatra u kontekstu Evropske konvencije u kojoj je zabrana retroaktivnosti (nema krivičnog djela bez zakona i primjena blažeg zakona) vezana isključivo za krivični postupak. U kontekstu prava na pravično suđenje iz člana 6. Evropske konvencije ovo pitanje se može problematizovati kada se ocjenjuje kvalitet zakonske norme u kontekstu ispitivanja dostupnosti, predvidljivosti i dovoljne preciznosti. O tim principima koji bi se u ovom slučaju mogli dovesti u kontekst predvidljivosti trebalo bi da vodi računa redovni sud kada odlučuje o pojedinačnim pravima i obavezama. Princip legitimnog očekivanja je usko vezan za princip predvidljivosti zakona i zadatak je redovnog suda da utvrdi balans između legitimnog očekivanja pojedinca u konkretnom redovnom sudskom postupku i javnog interesa, koji je u ovom slučaju jasno obrazložen u odgovoru na zahtjev podnosioca.
Upravo u tom kontekstu, ali isključivo sa stanovišta apstraktne kontrole ustavnosti, Ustavni sud Federacije posmatra osporenu zakonsku odredbu. Naime, evidentno je da je u kompletnom procesu regulisanja veoma važne oblasti za sigurnost građana, a to su unutrašnji poslovi koji su u nadležnosti kantona, donosilac Zakona i osporenog člana Zakona smatrao i obrazložio razloge za njegovo donošenje sa stanovišta izuzetno visokog javnog interesa koji u procesu reforme policije zahtijeva najviši stepen profesionalizacije policijskih službenika, a posebno policijskog komesara koji je na čelu službe zadužene za sprovođenje zakona, te održavanje javnog reda i mira na tom području. Stoga je nejasno zbog čega su 2021. godine sniženi prvobitni kriteriji za imenovanje policijskog komesara, a za što nisu data bilo kakva pojašnjenja ili razumni razlozi. Konačno, ponovno uspostavljeni kriterij iz zakona iz 2023. godine, ne osporava ni podnosilac zahtjeva. Imajući u vidu izražen javni interes koji se ogleda u tome da najstručniji i najiskusniji kandidati budu imenovani na tako zahtjevnu dužnost, uz činjenicu da zabrana retroaktivne primjene zakona nije apsolutna, nego je pravilo koje može imati izuzetke, Ustavni sud Federacije smatra da se u ovom postupku ne može osporiti djelovanje i na ranije započete odnose, ukoliko je ono propisano zakonom i zasnovano na javnom interesu, te nužno za sigurnost građana i imovine. Svako drugo tumačenje bi dovelo u pitanje veliki broj zakonodavnih mjera, a naročito onih koje su nužne za razvoj demokratskog društva i vladavine prava.
Primjera radi, u slučaju reforme pravosuđa nosioci pravosudne dužnosti koji su prethodno imenovani u skladu sa zakonom do dobi od 70 godina života, bili su podvrgnuti preispitivanju, što je rezultovalo velikim brojem razrješenja sa dužnosti, za koja su mogli, kako to tumači podnosilac zahtjeva, legitimno očekivati da će tu dužnost obavljati do navršavanja te starosne dobi. Ustavni sud Federacije primjećuje da bi svakako kvalitetnije rješenje bilo da se ovo pitanje razriješilo donošenjem prijelazne odredbe, koja bi na generalan način uputila na primjenu zakonske odredbe na već uspostavljene odnose. No, to nije pitanje koje se postavlja pred ovaj sud, niti se u smislu ocjene ustavnosti u tom pravcu može izričito izjasniti.
Na kraju, na osnovu svega izloženog Ustavni sud Federacije smatra da u ovom slučaju nema povrede ustavnih odredbi na koje je ukazao podnosilac zahtjeva, a licu koje smatra da mu je povrijeđeno neko ustavno pravo primjenom osporene odredbe Zakona ostaje mogućnost da pred redovnim sudom koristi pravne lijekove, pa i ustavnosudsku zaštitu pod propisanim uslovima pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud je odlučio kao u izreci presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je u sastavu: predsjednica Suda Aleksandra Martinović, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr.sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr.sc. Alen Taletović, sudije Suda.
Broj U-23/23
27. marta 2024. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.