USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Načelnika Opštine Novi Travnik za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa članom 72a. Zakona o matičnim knjigama, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 26.06.2018. godine, donio je sljedeću
PRESUDU
- 1.Utvrđuje se da je članom 72a. Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14), povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Novi Travnik.
- 2.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Novi Travnik".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Načelnik Opštine Novi Travnik (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj P-92/17 od 26.12.2017. godine podnio zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Opštine Novi Travnik, koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 03.01.2018. godine. U zahtjevu je navedeno da je odredbom člana 72a. Zakona o matičnim knjigama (u daljem tekstu: osporeni član Zakona) ovoj opštini povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz člana 8. stav 2. i čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave), kao i prava utvrđena članom 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja).
Zahtjev je podnesen na osnovu ovlaštenja iz člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Stranke u postupku
Stranke u postupku u ovom predmetu na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su Načelnik Opštine Novi Travnik, kao podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporenog člana Zakona.
3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva
Podnosilac zahtjeva obrazlažući svoj zahtjev interpretira osporeni član Zakona, na način što ga radi jasnoće razlaže u nekoliko alineja. Tim je članom, kako navodi, propisano da poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, te da da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji Bosne i Hercegovine. Osporenim članom se dalje utvrđuje da se rad na takvim poslovima mora obavljati uz stalni pojačan stepen psihičkog i fizičkog napora, odgovornosti matičara i drugih službenih lica na obavljanju tih poslova koji moraju biti tačni i ažurni. Zatim, se utvrđuje da se sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, odnosno za nivo kantona i Federacije prema kantonalnim i federalnim organima uvećana od 10% do 20% od osnovne plate. Konačno, propisuje se da su za provođenje osporenog člana Zakona nadležni rukovodioci organa, u ovom konkretnom slučaju opštine, koji su dužni to pitanje urediti u opštem aktu o platama tih organa.
Podnosilac zahtjeva obrazlaže da navedena zakonska opredjeljenja za decidno zakonom navedene poslove stvaraju disbalans u platama namještenika i državnih službenika i djeluju destimulirajuće na posao koji obavljaju ostali državni službenici.
Navodi, da ovakve obavezujuće zakonske odredbe prisiljavaju Opštinu Novi Travnik kao poslodavca, da izvrši isplatu uvećane plate nezavisno od svojih mogućnosti na štetu ostalih izvršilaca koji platu primaju iz budžeta, kojima je ograničena masa novčanih sredstava. Dalje ističe, da osporeni član Zakona koji obavezuje na činjenje, nije ni u jednoj fazi donošenja bio predmetom kosultovanja sa ovom jedinicom lokalne samouprave i predstavlja dodatna sredstva na platu određenoj kategoriji državnih službenika i namještenika. Na ovaj način, utvrđena dodatna sredstva su obaveza poslodavca, koja nije uslovljena bilo kakvim činjenjem izvršilaca, odnosno ovakvo uvećanje plate nije vezano za bilo koje konkretne poslove, osim sistematizovanja radnog mjesta koje svakako sa sobom nosi ništa više prava ili odgovornosti, ni ažurnosti, nego sva druga mjesta koja su pravilnikom sistematizovana u organu uprave, pa tim više zbunjuje odredba kojom zakonodavac favorizuje izvršenje redovnih zadataka na nekim radnim mjestima. Podnosilac zahtjeva smatra, da propisima drugih nivoa vlasti, a bez učešća u postupku donošenja navedenih zakona, obavezana je Opština Novi Travnik, kao jedinica lokalne samouprave, da iz ograničenih budžetskih sredstava na nejednak i povlašten način isfavorizuje grupu izvršilaca, ugrožavajući ostale.
Dalje navodi, da su čl. 56. i 58. Zakona o principima lokalne samouprave, obavezane federalne, odnosno kantonalne vlasti da u najvećoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, te da je obavezno da se konsultacije provedu putem Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savez opština i gradova). Podnosilac zahtjeva jasno ističe činjenicu da jedinice lokalne samouprave putem Saveza opština i gradova, nisu konsultovane u postupku donošenja osporenog člana Zakona. Podnosilac zahtjeva smatra da je izostanak ovih konsultacija u suprotnosti sa članom 4. stav 6. Evropske povelje, koja se prioritetno primjenjuje u Bosni i Hercegovini u odnosu na zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Usvajanjem Zakona o matičnim knjigama bez saglasnosti Opštine Novi Travnik učinjena je povreda prava na lokalnu samoupravu utvrđena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Evropskom poveljom, a posebno povreda odredaba člana 8. stav 2. i čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktom broj U-1/18 od 10.01.2018. godine, zatražio od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da dostave odgovore na zahtjev u roku od 15 dana od dana prijema akta.
Traženi odgovori nisu dostavljeni Ustavnom sudu Federacije.
U skladu sa članom 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, a radi razjašnjenja u ovoj pravnoj stvari, Ustavni sud Federacije je od Saveza opština i gradova zatražio podatke, da li su, i na koji način, učestvovali u postupku konsultacija u ime ove jedinice lokalne samouprave u toku priprema, odnosno donošenja Zakona o matičnim knjigama. Odgovor je u ostavljenom roku dostavio Savez opština i gradova, aktom broj 17/18, od 16.01.2018. godine. U odgovoru se navodi da je Savez opština i gradova bio konsultovan u postupku donošenja osnovnog Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/12), na način da je Federalno ministarstvo unutarnjih poslova/Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, dostavilo Savezu opština i gradova Nacrt zakona o matičnim knjigama uz akt broj 01-03-02-1-41 od 25.05.2011. godine, radi davanja prijedloga, primjedbi i sugestija, te da je isto Ministarstvo dostavilo ovom Savezu obavijest o održavanju javne rasprave o navedenom Nacrtu Zakona. U vezi sa navedenim Predsjedništvo Saveza opština i gradova je Nacrt predmetnog Zakona ocijenilo solidnom osnovom za dalju raspravu, uz preporuku da se članice Saveza (opštine/gradovi) aktivno uključe u javnu raspravu sa ciljem izrade što boljeg teksta Prijedloga zakona o matičnim knjigama. Međutim, kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/14) ističe se da Savez opština i gradova nije bio konsultovan u postupku donošenja istog.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član VI.2(1)
(1) U opštini se ostvaruje lokalna samouprava.
Amandman XVIII
Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum."
Amandman XCVI
U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine."
Dosadašnji st. (3) i (4) postaju (4) i (5).
B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Član 2.
Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave
Princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i, gdje je to moguće - ustavom.
Član 3. stav 1.
Koncept lokalne samouprave
- 1.Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, regulišu i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 4.
Djelokrug lokalne samouprave
- 1.Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
- 2.Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa svim stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
- 3.Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti.
- 4.Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge-centralne ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
- 5.U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa centralnih i regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima.
- 6.Lokalne vlasti će biti konsultirane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.
Član 6. stav 1.
Odgovarajuća organizacija uprave i izvori sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti
- 1.U mjeri u kojoj to nije u sukobu sa opštim statutarnim odredbama, lokalne vlasti će imati mogućnost da određuju vlastitu internu upravnu strukturu, u cilju njenog prilagođavanja lokalnim potrebama i efikasnog rukovođenja radom organa uprave.
Član 9. st. 1., 2., 4., 5., 6. i 7.
Izvori finansiranja lokalnih vlasti
- 1.Lokalne vlasti će, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlaštenja.
- 2.Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav ili zakon.
- 4.Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični kako bi omogućili usklađivanje, u najvećoj mogućoj mjeri, sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje njihovih aktivnosti.
- 5.Potreba zaštite finansijski slabih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finansijskog izjednačavanja, sa ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadležnosti.
- 6.Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistribuirani izvori finansiranja.
- 7.Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja.
Član 11.
Zakonska zaštita lokalne samouprave
Lokalne vlasti imaju pravo na pravna sredstva radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih dužnosti i poštovanja principa lokalne samouprave uspostavljenih ustavom ili zakonima zemlje kojoj pripadaju.
Član 13.
Vlasti na koje se Povelja odnosi
- 1.Principi lokalne samouprave, sadržani u ovoj Povelji odnose se na sve kategorije lokalnih vlasti koje postoje na teritoriji zemlje potpisnice.(...).
C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
II. Definicija lokalne samouprave
Član 2.
Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 3.
Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: "jedinice lokalne samouprave"), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.
III. Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave
Član 8.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo da se bavi svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.
Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:
- -osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom;
- -donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave;
- -donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje;
- -(...).
Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnošću jedinice lokalne samouprave.
Član 34.
Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.
Jedan dio finansijskih izvora jedinica lokalne samouprave će se ostvarivati od lokalnih taksi i naknada čiju stopu jedinica lokalne samouprave utvrđuje u okviru zakona.
Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave biće srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prenos novih funkcija biće praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje.
Zakonodavac je dužan da pribavi mišljenje od Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu uticati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave.
U skladu sa utvrđenom fiskalnom politikom, zakonom se utvrđuju vrste poreza, naknada, doprinosa i taksi koji u cjelini ili djelimično pripadaju jedinicama lokalne samouprave kao izvorni prihodi.
XI. Saradnja jedinica lokalne samouprave
Član 51.
U cilju zaštite zajedničkog interesa, kao i promovisanja i unapređenja lokalne samouprave, gradovi i opštine mogu da formiraju saveze na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.
Savez na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ima pravo da:
- 1.djeluje kao zakonski zastupnik svojih članica pred vlastima u Federaciji Bosne i Hercegovine;
- 2.priprema prijedloge zakona i amandmane na prijedloge zakona u cilju poboljšanja zakona i propisa koji regulišu rad jedinica lokalne samouprave;
- 3.daje mišljenja i prijedloge u vezi sa raspodjelom javnih prihoda u dijelu koji se odnosi na finansiranje jedinica lokalne samouprave;
- 4.uspostavi kontakte i saradnju sa sličnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, kao i da postane član međunarodnih asocijacija;
(...).
Prava navedena u ovom članu mogu biti korištena ako Savez na nivou Federacije Bosne i Hercegovine okuplja više od dvije trećine gradova i opština u Federaciji Bosne i Hercegovine.
XII. Odnos i saradnja federalnih i kantonalnih vlasti i jedinica lokalne samouprave
Član 53.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su da razmotre inicijative, prijedloge i sugestije jedinica lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijeste jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije.
Član 56.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri da konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.
Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.
XIV. Prelazne i završne odredbe
Član 58.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95).
Federacija Bosne i Hercegovine i kantoni dužni da usklade svoje zakone sa ovim zakonom, te da izvrše prenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Jedinice lokalne samouprave dužne su da usklade svoje statute sa ovim zakonom u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe kantonalnih zakona o lokalnoj samoupravi i odredbe statuta jedinica lokalne samouprave koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
Član 59.
Prenos poslova i nadležnosti dodijeljenih ovim Zakonom, kao i odgovornost jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, počeće istovremeno sa prenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.
D. Zakon o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14) (osporena odredba)
"Član 72a.
(Posebni uslovi rada i odgovornost kao osnov za vrednovanje poslova)
Poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, s obzirom na to da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji pa se moraju obavljati uz stalni pojačani stepen psihičkog i fizičkog napora i odgovornosti matičara i drugih službenih lica na obavljanju tih poslova, koji moraju biti tačni i ažurni, te se radi toga sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, odnosno za nivo kantona i Federacije prema kantonalnim i federalnim organima uprave, uvećana od 10% do 20% osnovne plate.
Za provođenje odredbe stava 1. ovog člana nadležni su rukovodioci organa iz stava 1. ovog člana, koji su dužni to pitanje urediti u opštem aktu o platama tih organa."
E. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-22/17 od 25.10.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 94/17), Presuda broj U-24/17 od 08.11.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 98/17), Presuda broj U-13/17, od 20.12.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/18) i dr.
6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
U ovom ustavnosudskom predmetu postupak za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pokrenuo je Načelnik Opštine Novi Travnik aktom broj P-92/17 od 26.12.2017. godine. Podnosilac zahtjeva je naveo da su toj opštini osporenim članom Zakona nametnute dodatne materijalne obaveze na način da je opština, kao poslodavac dužna zaposlenicima na poslovima matičara u opštinskim organima uprave, u budžetu opštine da osigura i isplaćuje uvećanje plata od 10% do 20% od osnovne plate, iako ni u jednoj fazi donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, ova opština nije konsultovana kako je to propisano čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave.
Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o matičnim knjigama, a nakon toga i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, kojim je u osnovni tekst Zakona unesena osporena odredba člana 72a.
Kako je naprijed navedeno, Ustavni sud Federacije nije dobio tražene odgovore na zahtjev od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ali je odgovor na zahtjev dostavio Savez opština i gradova. Prema navodima iz odgovora, utvrđeno je da je Savez opština i gradova bio konsultovan u postupku donošenja Zakona o matičnim knjigama, što je u skladu sa odredbama člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave. Međutim, kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, kojim je navedeni Zakon dopunjen odredbama osporenog člana 72a. Zakona, Savez opština i gradova nije sudjelovao u postupku donošenja istog, što je u suprotnosti sa članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave.
Osporenim članom Zakona utvrđuje se da poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, iz razloga što se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji i da se ti poslovi moraju obavljati uz stalni pojačani stepen psihičkog i fizičkog napora i odgovornosti matičara i drugih službenih lica u obavljanju tih poslova, koji moraju biti tačni i ažurni. Iz navedenih razloga, se istom odredbom propisuje uvećanje plate u postotku od 10% do 20% osnovne plate za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu.
Ustavni sud Federacije je zaključio da je osporenim članom Zakona, Federacija Bosne i Hercegovine, jedinicama lokalne samouprave, u konkretnom slučaju Opštini Novi Travnik, nesporno stvorila dodatnu obavezu da propisano povećanje plata uredi opštim aktom (pravilnikom) o platama, te da tako uvećane plate isplaćuje iz opštinskog budžeta.
Podnosilac zahtjeva predmetnu odredbu osporava po dva osnova. Prvenstveno iz razloga što smatra, da bi njome propisano uvećanje plata, a bez prenosa dodatnih sredstava sa nivoa Federacije za efikasno provođenje iste, imalo za posljedicu stvaranje disbalansa u platama namještenika i državnih službenika. Naime, osporena odredba nameće Opštini Novi Travnik kao poslodavcu, da izvrši isplatu uvećanih plata nezavisno od svojih mogućnosti na štetu ostalih izvršilaca koji platu primaju iz budžeta, kojima je ograničena masa novčanih sredstava, što bi djelovalo destimulirajuće na posao koji obavljaju ostali državni službenici, te dovelo Opštinu Novi Travnik u položaj da iz ograničenih budžetskih sredstava favorizuje grupu izvršilaca, ugrožavajući ostale službenike u opštini. Drugi osnov osporavanja predmetne odredbe Zakona, je izostanak konsultacija u fazi donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, odnosno izostanak konsultacija u postupku donošenja propisa koji se direktno tiče jedinice lokalne samouprave.
Prema odredbama člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti, između ostalih, i opštine, pa se utvrđuje da je podnosilac zahtjeva ovlašteno lice za pokretanje postupka pred ovim Sudom.
Članom VI.2. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da se u opštini ostvaruje lokalna samouprava, dok je članom VII.3. u vezi s Amandmanom XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano, da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava, čine sastavni dio zakonodavstva Federacije, a da u slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor.
Evropskom poveljom koja kao međunarodni multilateralni instrument čini dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđen je pravni standard ustavne i zakonske osnove lokalne samouprave, što podrazumijeva da će države potpisnice princip lokalne samouprave zasnovati zakonom, a gdje je to moguće i ustavom (član 2. Evropske povelje).
Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine obuhvata koncept lokalne samouprave, djelokrug lokalne samouprave, odgovarajuću organizaciju i izvore sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti, kao i izvore njihovog finansiranja, uključujući i zakonsku zaštitu lokalne samouprave, što je u skladu sa Evropskom poveljom.
U ocjeni osnovanosti zahtjeva podnosioca za zaštitu prava na lokalnu samoupravu zbog donošenja osporenog člana Zakona, osim relevantnih odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske povelje, Ustavni sud Federacije je imao u vidu relevantne odredbe Zakona o principima lokalne samouprave, prema kojima: lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva (član 2. Zakona); da se lokalna samouprava organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave, a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani u skladu sa ustavom, zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave (član 3. Zakona); da u vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom, ali i donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave (član 8. Zakona); da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svojih nadležnosti, te da će finansijska sredstva lokalne samouprave biti srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom, a da će svaki prenos novih funkcija biti praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje, te, da je zakonodavac dužan pribaviti mišljenje od Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu uticati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave (član 34. Zakona).
Za meritorno rješenje ove ustavnopravne stvari, posebno su uzete u obzir odredbe člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave i dužnost federalnih vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, te da se takvo konsultovanje vrši putem Saveza opština i gradova, kao i obavezu donosioca zakona, da prenos poslova i nadležnosti kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave za njihovo vršenje, poprati istovremenim prenosom sredstava potrebnih za njihovo vršenje.
Cijeneći sadržaj osporenog člana Zakona, Ustavni sud Federacije je stava da se u konkretnom slučaju ne radi o prenosu poslova vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine na jedinice lokalne samouprave, jer su te poslove opštinske službe obavljale i ranije. Osporenim članom Zakona je na jedinice lokalna samouprave prenesena, odnosno uspostavljena nova funkcija: da propisano uvećanje plata utvrđuju u opštem aktu o platama tih organa i da se iz budžeta jedinica lokalne samouprave vrši isplaćivanje tako uvećanih plata. Međutim, to nije oslobodilo Federaciju Bosne i Hercegovine, da sa prenosom dodijeljenih poslova i nadležnosti i odgovornosti jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, počne sa istovremenim prenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.
Na osnovu izloženog, Ustavni sud Federacije je utvrdio da u proceduri donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, Federacija Bosne i Hercegovine, nije postupila u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o principima lokalne samouprave, jer nije u skladu sa članom 56. citiranog Zakona, ni na koji način konsultovala jedinice lokalne samouprave, pa ni putem Saveza opština i gradova, što je i u suprotnosti sa članom 4. stav 6. Evropske povelje, koja uređuje da će lokalne vlasti biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču. Osim toga, sa prenosom navedenih poslova kao i prenosom odgovornosti na jedinicu lokalne samouprave, konkretno Opštinu Novi Travnik, nije se istovremeno počelo sa prenosom sredstava potrebnih za plate matičara i drugih službenih lica, uvećanih od 10% do 20% osnovne plate, koje se isplaćuju iz budžeta ove jedinice lokalne samouprave, na koji način je takođe, Federacija Bosne i Hercegovine postupila suprotno odredbama člana 34. stav 3. i člana 59. Zakona o principima lokalne samouprave.
Imajući u vidu sve izneseno, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Mirjana Čučković, dr. sc. Šahbaz Džihanović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.
Broj U-1/18
26. juna 2018. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.