Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti odredbi člana 4. člana 8. st. 2 i 3., člana 14., člana 19. st. 3. i 4., čl. 28. i 30., člana 54. stav 1., čl. 55., 70. i 71., člana 72. stav 1., člana 73., člana 74. stav 1., čl. 76., 84., 89., 90., 91., 92. i 93., člana 94. stav 1., člana 95. stav 2., čl. 97., 102., 104., 105., 106., 107., člana 109. st. 1. i 2. i čl. 116., 117. i 118. Zakona o igrama na sreću, na osnovu člana IV. C. 3. 10. (2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 25.09.2018. godine, donio je

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da su odredbe člana 4. člana 8. st. 2. i 3., člana 14., člana 19. st. 3. i 4., čl. 28. i 30., člana 54. stav 1., čl. 55., 70. i 71., člana 72. stav 1., člana 73., člana 74. stav 1., čl. 76., 84., 89., 90. 91., 92. i 93., člana 94. stav 1., člana 95. stav 2., čl. 97., 102., 104., 105., 106., 107., člana 109. st. 1. i 2., čl. 116., 117. i 118. Zakona o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15) u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Obrazloženje 1. Predmet zahtjeva i podnosilac zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti

Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj 03-01-2-167-1/17 od 10.04.2017. godine, koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 10.04.2017. godine, podnio je zahtjev za utvrđivanje ustavnosti odredbi člana 8. st. 2. i 3., čl. 4. i 14., člana 19. st. 3. i 4., čl. 28. i 30., člana 54. stav 1., čl. 55., 70. i 71., člana 72. stav 1., člana 73., člana 74. stav 1., čl. 76., 84., 89., 90., 91., 92., i 93., člana 94. stav 1., člana 95., stav 2., čl. 97., 102., 104., 105., 106., 107., člana 109. st. 1. i 2. i čl. 116., 117. i 118. Zakona o igrama na sreću (u daljem tekstu: osporeni Zakon), koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Na osnovu člana IV.C.3. 10. (2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije za utvrđivanje ustavnosti osporenog Zakona.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u ovom postupku su: Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine kao podnosilac zahtjeva i Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kao donosilac osporenog Zakona.

3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva

U zahtjevu se navodi da su pojedinim odredbama osporenog Zakona u neravnopravan položaj dovedeni svi ostali priređivači igara na sreću u odnosu na Lutriju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Lutrija BiH), čime su povrijeđena njihova prava na jednakost pred zakonom, zabrana diskriminacije i pravo na imovinu iz člana II.A.2. (1) c), d) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 1. Prvog protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Podnosilac zahtjeva citira i ukazuje na odredbe člana 8. st. 2 i 3., člana 14. u vezi sa članom 4., član 19. st. 3. i 4., čl. 28., i 30., član 54. stav 1. u vezi sa čl. 55., 70., 71., 72., 73., 74., član 76. u vezi sa čl. 84., 89., 90., 91., 92., i 93., člana 94. stav 1., člana 95. stav 2., čl. 102., 104., 105., 106., i 107., člana 109. stav 1. i 2., čl. 116., 117. i 118. osporenog Zakona. Ističe da se analizom odredaba osporenog Zakona može uočiti da se njima krše prvenstveno odredbe o jednakosti pred zakonom i zabrani diskriminacije iz člana II. A. 2. (1) c) i d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, iz razloga što su svi ostali priređivači igara na sreću diskriminirani u odnosu na Lutriju BiH. Smatra da je Lutriji BiH osiguran monopolski položaj u odnosu na ostale priređivače igara na sreću, samo iz razloga što je njen osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, i ako se radi o pravnom licu čiji je oblik organiziranja društvo sa ograničenom odgovornošću.

Iz navedenih razloga, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, Lutriji BiH za razliku od ostalih pravnih lica koja priređuju igre na sreću, nije potrebno nikakvo odobrenje za priređivanje igara na sreću, koje je propisano čl. 4. i 8. osporenog Zakona. Dalje, ukazuju da privilegovan i monopolski položaj za Lutriju BiH proizilazi iz odredaba člana 89. stav 3. tačka 9. kojima je propisano da se uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničarskih igara priloži dokaz da je priređivač vlasnik prostora ili dokaz o pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), kao i dokaz da se isti ne nalazi na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola. Isto tako navodi se član 90. stav 4. kojim je propisano da priređivač može privremeno zatvoriti uplatno mjesto za koje posjeduje odobrenje Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo financija), a najduže do isteka važenja odobrenja, o čemu mora pismeno obavijestiti Ministarstvo finansija, a najdalje u roku od sedam dana od dana privremenog zatvaranja, zatim odredba člana 104. stav 1. tačka 9. kojim je propisano da se uz zahtjev za dobijanje odobrenja za priređivanje igara za sreću u automat klubovima (član 103. Zakona) prilaže dokaz o vlasništvu ili pravu na korištenje prostora, kao i dokaz da se isti nalazi na udaljenosti manjoj od 100 metara od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, a koje odredbe se ne odnose na Lutriju BiH.

Isto tako smatraju da privilegovan i monopolski položaj Lutrije BiH proizilazi i iz odredbi člana 8. st. 2. i 3., člana 19. st. 2. i 3., člana 54. stav 1. u vezi sa članom 55., člana 90., člana 94. stav 1. i člana 116., prema kojima Lutrija BiH može otvarati nova uplatna mjesta bez ikakvog odobrenja, za razliku od ostalih priređivača igara na sreću.

Pored navedenog ističe da se diskriminacija ostalih priređivača igara na sreću u odnosu na Lutriju BiH, koja proizilazi iz osporenog Zakona, ogleda i u sljedećem:

Lutrija BiH ne plaća nikakvu naknadu za izdavanje odobrenja za rad, dok priređivači klađenja plaćaju 150.000,00 KM, priređivači igara u kasinima 500.000,00 KM, priređivači igara na automatima 150.000,00 KM, sportskim društvima 5.000,00 KM. Lutrija BiH ne plaća nikakvu naknadu za produženje odobrenja za rad, dok priređivači klađenja plaćaju 50.000,00 KM, priređivači igara u kasinima 200.000,00 KM, priređivači na automatima 25.000,00 KM, sportskim društvima 1.000,00 KM. Za otvaranje novog uplatnog mjesta Lutrija BiH ne plaća nikakvu naknadu, dok priređivači klađenja plaćaju 10.000,00 KM, priređivači igara u kasinima 500.000,00 KM, priređivači igara na automatima 100.000,00 KM, dok za preseljenje uplatnog mjesta Lutrija BiH ne plaća nikakvu naknadu, a priređivači klađenja plaćaju 5.000,00 KM. Nije potrebna nikakva saglasnost na "Pravila igre", dok priređivači klađenja, priređivači igara u kasinima i priređivači igara na automatima plaćaju naknadu i moraju imati saglasnost nadležnog tijela. Isto tako, priređivanje igara od strane Lutrije BiH, nije uslovljeno visinom osnivačkog kapitala, dok su priređivači klađenja uslovljeni visinom od 1.500.000,00 KM, priređivači igara u kasinima iznosom od 2.000.000,00 KM, a priređivači igara na automatima sa visinom 250.000,00 KM.

Lutriji BiH i priređivačima igara na automatima ne treba nikakva "bankarska garancija", dok bankarsku garanciju moraju imati ostali i to: priređivači klađenja u visini od 800.000,00 KM i priređivači igara u kasinima u visini od 1.000.000,00 KM. Kad su u pitanju naknade, Lutrija BiH ne plaća nikakve mjesečne naknade dok priređivači klađenja moraju plaćati mjesečnu naknadu od 5% na uplatu RNG klađenje, priređivači igara na automatima plaćaju mjesečno naknadu od 5% na osnovicu razlike između uplate i dobitaka. Pored toga, Lutrija BiH ne plaća naknadu za "postavljeni automat", dok priređivači igara na automatima plaćaju naknadu u iznosu od 1.000,00 KM po automatu. Isto tako, Lutrija BiH ne plaća godišnju naknadu po kasinu, dok priređivači igara u kasinima plaćaju godišnju naknadu u iznosu od 100.000,00 KM. Nadalje, Lutrija BiH ne treba imati "riziko depozit" dok priređivači igara u kasinima moraju imati depozit u iznosu od 100.000,00 KM i 500,00 KM po aparatu. Kad su u pitanju naknade, Lutrija BiH ne plaća naknadu na uplatu 5% za priređivanje "Binga u zatvorenom prostoru", dok sportska društva plaćaju naknadu na uplatu u visini od 5%.

Za priređivanje igara na sreću priređivač kladioničkih igara plaća mjesečnu naknadu 5% na uplatu i 10% na sve dobitke, dok priređivači igara na sreću u kasinima i automatima plaćaju samo 5% na osnovicu koju čini razlika između uplate i dobitaka.

Podnosilac zahtjeva posebno ukazuje na činjenicu da kriterij "osnivač" ili nosilac prava vlasništva ne može biti relevantan i objektivan kriterij za različito tretiranje pravnih lica koja priređuju igre na sreću, te iz navedenih razloga smatra da je osporeni Zakon neustavan, jer je prema navedenim zakonskim rješenjima Lutrija BiH privilegirana u odnosu na ostala pravna lica koja priređuju igre na sreću, a koja nisu u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine. Ističe da je nedopustivo sa aspekta ostvarivanja prava na jednakost pred zakonom i prava na nediskriminaciju, da ostala pravna lica samo zbog svoje vlasničke strukture budu diskriminisana u odnosu na Lutriju BiH.

Iz navedenog, podnosilac zahtjeva izvodi zaključak da je ostalim priređivačima igara na sreću povrijeđeno i pravo na imovinu, jer su osporenim Zakonom obavezni da plaćaju jako puno novčanih obaveza za obavljene predmetne djelatnosti, čime su prekršene i odredbe o pravu na imovinu iz člana II. A. 2. (1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola 1. uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

I na kraju navode, da osporeni Zakon proizvodi takve posljedice, radi čega su ostali priređivači igara na sreću lišeni mogućnosti da nesmetano uživaju u svojoj imovini, kao i u zaštiti prava na istu. Zbog svega navedenog, podnosilac zahtjeva predlaže Ustavnom sudu Federacije da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će utvrditi da osporeni Zakon nije u saglasnosti sa članom II. A. 2. (1) c), d) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine Ustavni sud Federacije je aktom broj U-29/17 od 20.04.2017. godine zatražio od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da dostavi odgovor na zahtjev u roku od 30 dana od dana prijema navedenog akta.

U odgovoru na zahtjev koji je dostavio Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine aktom broj 01-02-864/17 od 24.06.2017. godine, a koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije dana 25.05.2017. godine, navodi se da ovaj Dom ostaje kod postojećeg Zakona o igrama na sreću, iz razloga što je usvojen i usaglašen sa ustavnim, zakonskim i poslovničkim procedurama. Također se navodi da će punomoćnici ovog Doma na raspravi pred Ustavnim sudom Federacije dodatno obrazložiti svoje stavove u vezi sa zahtjevom za utvrđivanje ustavnosti osporenog Zakona.

Postupajući po zahtjevu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a na prijedlog Ministarstva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) je aktom broj 03-02-632/17 od 30.05.2017. godine, dostavila Izjašnjenje u vezi zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti osporenog Zakona.

U izjašnjenju se navodi da je osnov za donošenje osporenog Zakona sadržan u odredbama člana III. 1. tačka c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojima je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Ističe se da je osporeni Zakon sistemski, materijalni zakon kojim se uređuje pravo priređivanja igara na sreću na teritoriji Federacije, i da su igre na sreću isključivo pravo države (Federacije), zbog čega države imaju velika diskreciona ovlaštenja za uređenje modela prenošenja ovog prava na subjekte koji posluju u ovoj oblasti. Dalje se navodi da je osporenim Zakonom propisan model prijenosa prava na priređivanje igara na sreću na dva načina. Prvi način je direktni, na osnovu ovlaštenja sadržanog u samom zakonu, koji se odnosi na državne lutrije, a drugi način je putem instituta odobrenja, koja se izdaju na dvije godine za kladionice i automat klubove, odnosno pet godina za kasina.

Naglašava se da je osporeni Zakon zasnovan na principima evropske prakse drugih država i da je u dosadašnjoj relativno kratkoj primjeni potvrdio ispravnost restriktivne politike države u ovoj djelatnosti, a u cilju maksimalnog zadovoljavanja moralnih, vjerskih, kulturnih i javnih ciljeva, što osigurava propisani model. U vezi sa predloženim modelom čija je efikasnost i svrsishodnost potvrđena kroz praksu velikog broja evropskih zemalja, među kojima su i zemlje regiona, kao najbitnije se ističe da je osporenim Zakonom sistematično uređena djelatnost igara na sreću na način da je uspostavljen odgovarajući sistem od strane države, koji obezbjeđuje adekvatnu kontrolu bitnih aspekata poslovanja svih privrednih društava koja se bave ovom djelatnošću. U prilog navedenom, ističe se da su primjenom navedenog modela u samom zakonu u najvećoj mogućoj mjeri za sve subjekte koji posluju u ovoj oblasti, unaprijed realno i objektivno utvrđeni i poznati svi kriteriji u vezi sa obavljanjem ove djelatnosti i to od načina registracije, osnivanja i davanja prava na priređivanje, preko precizno definisanih finansijskih, tehničkih i drugih uslova koji moraju biti ispunjeni od strane istih, do načina nadzora nad istim, kao i obaveza koje svi subjekti iz ove oblasti imaju po tom osnovu.

U izjašnjenju se dalje, ističe da je:

Državnoj lutriji ovlaštenje odnosno pravo priređivanja igara na sreću povjereno direktno na osnovu Zakona, dok je za ostale priređivače propisan model prijenosa prava na priređivanje igara na sreću putem instituta odobrenja. Osporenim Zakonom je sveobuhvatno propisan način provjere boniteta i nadzora nad zakonitošću poslovanja državne Lutrije kroz detaljno uređenje načina organiziranja, poslovanja i upravljanja državnom Lutrijom, u kojoj ovlaštenja u ime Federacije Bosne i Hercegovine vrši Vlada Federacije (imenovanje organa društva, razmatranje i odlučivanje o usvajanju izvještaja o radu, kao i odlučivanje o raspodjeli dobiti), s ciljem zaštite interesa stopostotnog državnog kapitala u ovom privrednom društvu. Obzirom da je Federacija Bosne i Hercegovine vlasnik Lutrije BiH, te da ima kontinuiran nadzor nad poslovanjem i stanjem ovog privrednog društva, nema obavezu podnošenja zahtjeva za odobrenje priređivanja igara na sreću, kao što je to slučaj za sve ostale subjekte koji se bave ovom djelatnošću.

Kada se radi o drugim subjektima, kroz propisivanje i implementaciju objektivno i realno zasnovanih jednakih pravila i uslova za izdavanje odobrenja, i za ove subjekte se stvaraju pretpostavke i kreira mehanizam kako za provjeru ispunjenosti uslova za izdavanje odobrenja za poslovanje u ovoj oblasti, tako i za brzo i efikasno djelovanje kontrolnih organa.

Na osnovu iznesenog zaključuje se da i mehanizmi propisani za poslovanje Lutrije BiH kao i mehanizmi propisani za poslovanje drugih subjekata koji se bave ovom djelatnošću, ostavljaju mogućnost adekvatnog djelovanja regulatornih i kontrolnih organa u nadzoru poslovanja ove djelatnosti.

Kada su u pitanju navodi podnosioca zahtjeva koji se odnose na institut odobrenja za priređivanje igara na sreću, naglašava se da je osnovni koncept osporenog Zakona da priređivači koji imaju obavezu pribavljanja posebnih odobrenja u zavisnosti od vrste igara i same operacionalizacije i profitabilnosti pojedinih igara za koje se traži odobrenje, na osnovu jednakih, unaprijed određenih i objektivno propisanih kriterija, plaćaju srazmjerne, zakonom propisane paušalne naknade za izdavanje odobrenja (davanje prava). Ističe se da su svi podaci koji se unaprijed traže neophodni za zaštitu potrošača- igrača koji učestvuju u ovoj djelatnosti. Ukoliko je država dala mogućnost obavljanja ove djelatnosti, mora omogućiti i zaštititi potrošača na način da osigura da će se obećanje - potencijalni dobitak isplatiti igraču, ako ga je stekao na pravedan način. Također je potrebno da se osigura da se novac stečen iz ove djelatnosti ne koristi za finansiranje aktivnosti koje nisu dozvoljene (terorizam, pranje novca i sl.), obzirom da djelatnost igara na sreću to omogućava. Napominju da igre na sreću skrivaju opasnost postojanja aktivnosti isplata dobitaka koji nisu dobici i ciljanu isplatu licima koja mogu prosljeđivati novac u takve aktivnosti (fiktivne isplate).

Kad je u pitanju Lutrija BiH kao privredno društvo koje nije motivisano isključivo profitom, jer ni ne raspolaže svojom dobiti, čiju upravljačku strukturu bira i postavlja Vlada Federacije, i u kojem se sve važne poslovne odluke donose uz saglasnost ili po odluci Vlade Federacije, Federacija Bosne i Hercegovine može provoditi svoju politiku uređenja tržišta igara na sreću, koja u skladu sa praksom EU, mora biti usmjerena na zaštitu ranjivih kategorija, maloljetnih, zaštitu integriteta igre, zaštitu građana od svih oblika kriminalnih radnji, pranja novca i sprječavanja razvoja prekomjernog i ovisničkog igranja igara na sreću. Napominju da je Lutrija BiH zadovoljila uslove za dobivanje certifikata odgovornog priređivača Evropske lutrijske organizacije.

Iz navedenih razloga smatraju da nije osnovan navod podnosioca zahtjeva kojim se tvrdi da Lutrija BiH kao državna firma ima privilegovan položaj, jer pored obaveze uplate poreza na dobit koji po posebnom zakonu plaćaju i sva ostale pravne osobe, prema osporenom Zakonu imaju obavezu raspodjele dobiti na način kako to odredi skupština društva, za razliku od drugih priređivača koji ostvaruju dobit sa kojom raspolažu slobodno, i na način propisan posebnim zakonom. S tim u vezi, naglašava se da poseban Javni prihod – Prihodi od mjesečne naknade ostvarene priređivanjem klasičnih igara na sreću iz prometa Lutrije BiH, plaća samo Lutrija BiH, uzimajući u obzir da je isključivo pravo državne lutrije na priređivanje klasičnih igara na sreću. U odnosu na sve priređivače koji podliježu mehanizmu izdavanja odobrenja, osporenim Zakonom je propisano da su dužni plaćati naknadu po tom osnovu, tj. po osnovu davanja prava na priređivanje igara na sreću (paušali za izdavanje odobrenja). Također je osporenim Zakonom propisano da svi priređivači igara na sreću, uključujući i državnu Lutriju, pod jednakim i realno osnovanim uslovima, u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine plaćaju varijabilne mjesečne naknade, po tačno preciziranom modelu i u određenim iznosima u zavisnosti od ostvarenog prometa ili prihoda.

Naglašava se da, imajući u vidu član 1. Protokola 1. uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, plaćanje obaveza državi ni na koji način ne znači da je povrijeđeno pravo na imovinu. Obaveza plaćanja proizlazi iz činjenice da je nekome dodijeljeno pravo na obavljanje djelatnosti i da iz tog prava proizlaze neke obaveze prema onome ko je to pravo dodijelio. U konkretnom slučaju to je obaveza prema državi koja je nekome prenijela pravo na priređivanje državnog monopola (igara na sreću), a činjenica da je država odlučila da sama preko društva kojem je osnivač zadrži pravo priređivanja i za sebe i pod uslovima koje ona propisuje, ne znači da je povrijeđeno nečije pravo na imovinu. Također, osiguranje kontinuiteta rada i isplate dobitaka uslovljavanjem visine osnivačkog kapitala i bankovnom garancijom, te propisivanje plaćanja naknada ne predstavlja ometanje uživanja svoje imovine, već se radi o osiguranju javnog interesa u smislu zaštite građana i osiguranje naplate.

Dalje se obrazlaže da osporeni Zakon treba promatrati kako sa finansijskog, tako i sa fiskalnog aspekta, obzirom da se ovim zakonom kreira fiskalna politika u smislu kontrole širenja djelatnosti igara na sreću, a nije mu samo cilj ubiranje javnih prihoda. Fiskalni karakter osporenog Zakona vidi se u povećanju obaveza na osnovu obavezne uplate javnih prihoda sa ciljem sužavanja kruga lica i suzbijanja djelatnosti koja može utjecati na moralne i kulturne vrijednosti jednog društva, te iz tih razloga finansijska strana ne predstavlja cilj, već samo sredstvo koje se koristi u sužavanju djelatnosti koja je štetna po društvo. Iz navedenog zaključuju da je pravo i obaveza regulatora da kreiraju sistem oblikovanjem pravnih normi koje sprječavaju štetna djelovanja, zatim aktivnosti kockanja kod krivičnih djela i samih prevara, kao i sprečavanja poticaja na kockanje i podupiranje aktivnosti borbe protiv ovisnosti od kocke. Istovremeno je cilj, kako navode, usmjeriti igrače na igre na sreću - ponudu koja je zaštićena od kriminalnih aktivnosti i koja je osmišljena u svrhu razonode kao učinkovitiji način zaštite igrača od rasipanja novca i stvaranja ovisnosti od kocke.

Dalje se navodi da se osporenim Zakonom uređuje i materija u vezi sa vrstom i obimom javnih prihoda koji će se naplaćivati na osnovu priređivanja igara na sreću, vodeći računa o zaštiti javnog interesa države u segmentu uređenja svih aspekata jedne oblasti u kojoj krajnje efekte determinira postojanje ili nepostojanje efikasnog regulisanja pravila u dijelu davanja prava na obavljanje djelatnosti i postojanje njene adekvatne kontrole, a imajući u vidu da se radi o djelatnosti koja je po svojoj prirodi visokoprofitabilna djelatnost, koja omogućava stjecanje ekstra profita kroz sistem primanja velikih uplata, a malih isplata. Navodi se da o visokoprofitabilnosti ove djelatnosti govori i činjenica da su javni prihodi u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu porasli za 50,98%. Istovremeno radi se o djelatnosti koja je visoko rizična, jer je iznad prosječno podložna kriminalnim aktivnostima u dijelu pranja novca i svim oblicima prevara, i u velikoj mjeri obuhvaćena rizicima nastanka pojave ekstra profita u rukama pojedinaca kroz tzv. "pranje novca" i svih oblika kriminala i prevare, čime se nanosi šteta budžetu, što direktno utječe na ekonomske i socijalne probleme društva kroz umanjeno finansiranje svih društveno socijalnih potreba građana, obzirom da dolazi do odliva novca na djelatnost koja nije produktivna. I na kraju naglašavaju da se radi o društveno štetnoj djelatnosti, sa svim svojim negativnim moralnim i psihosocijalnim reperkusijama na mentalno zdravlje, kvalitet života i društveno socijalni standard mnogih kategorija društva, kao i na ukupno zdravlje društva.

Na osnovu izloženog, smatraju da je osporenim Zakonom izabran najefikasniji način upravljanja aktivnostima koje će u krajnjoj sekvenci imati za cilj efikasnu zaštitu legitimnih ciljeva javnog interesa, kroz implementaciju preciznog dimenzioniranja i stroge kontrole djelatnosti igara na sreću od strane države. Također osporavaju navode podnosioca zahtjeva koji se odnose na tvrdnju da Lutrija BiH ne plaća naknade koje plaćaju ostali priređivači igara na sreću. Kada je riječ o mjesečnim naknadama koje priređivači moraju plaćati u varijabilnom iznosu od prometa ili prihoda naknada od 5% na svaku uplatu u igrama klađenja, naknada od 5% od prihoda u automat klubovima i naknada 5% od prihoda u pojedinom kasinu. Lutrija BiH ima potpuno jednak status kao i ostali priređivači u pogledu obveze mjesečne uplate u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine i izvještavanje Porezne uprave Federacije putem obrazaca propisanih posebnim Pravilnikom (član 74. stav (3), član 92. stav (3), čl. 107. i 119. osporenog Zakona).

I na kraju, u izjašnjenju se obrazlažu pojedine odredbe osporenog Zakona, te kada je riječ o čl. 4. i 14. osporenog Zakona, Lutriji BiH, dato je isključivo pravo na priređivanje klasičnih, odnosno lutrijskih igara, kao relevantno ističu sljedeće:

Lutrijske igre su u svakom smislu zasebne vrste igara u odnosu na sve druge tzv. "posebne igre" (klađenja, kasino, automati i sl.), zbog unaprijed definisanog fonda dobitaka, načina operacionalizacije priređivanja ovih igara pri čemu postoji mogućnost osvajanja akumuliranog višemilionskog "jeck pota", te s tim u vezi postojanja obaveze propisivanja načina davanja "ozbiljne" garancije za isplatu dobitaka (član 15. Zakona kojim je propisano da je Federacija Bosne i Hercegovine garant isplate dobitaka), kao i postojanje potrebe direktne kontrole države u procesima organizacije i priređivanja ovih igara čl. 34. do 39. osporenog Zakona.

Dalje se pojašnjava da je suštinska razlika između lutrijskih igara i posebnih igara u tome da je kod lutrijskih igara fond dobitaka unaprijed poznat prije izvlačenja dobitaka, te da se isti akumulira i prazni prema unaprijed definisanim pravilima, uz obavezu nadzora regulatora i postojanje mehanizma za osiguranje garancije za isplatu "jack pot" dobitaka, što ima za cilj zaštitu interesa igrača. U slučaju posebnih igara, igrači se suprotstavljaju priređivaču na način da se npr. klade na neki događaj, pri čemu je upitna i sama mogućnost ostvarivanja bilo kakvog dobitka uslijed nastupanja ili ne nastupanja okolnosti na koje se kladi, dok je visina dobitka kada se on ostvari u direktnoj vezi sa iznosom uloženog novca fizičkog lica za učešće u igrama na sreću. Također, za razliku od pravila koja važe za lutrijske igre, način organizovanja i pravila posebnih igara su takva da se ograničava maksimalan ulog i sam dobitak po jednom ulogu, tako da ne postoji mogućnost primjera radi, da igrač na osnovu neke "male" uplate osvoji višemilionski iznos koji bi ugrozio likvidnost poslovanja takve vrste privrednih subjekata ili doveo u pitanje isplatu.

U izjašnjenju se podsjeća da su, iz naprijed navedenih razloga, najveći broj evropskih zemalja kao i zemlje našeg regiona, propisale isti model davanja prava na priređivanje klasičnih, odnosno lutrijskih igara na sreću, koje su isključivo pravo državne lutrije. Isto tako se osporavaju navodi podnosioca zahtjeva kojim se ukazuje na diskriminaciju drugih priređivača, jer se prema odredbama osporenog Zakona jedino kod klasičnih (lutrijskih) igara na sreću (loto, bingo, srećke...) propisuje naknada od uplate igrača u visini od 10%, dok se naknada kod ostalih (posebnih) igara propisuje po stopi od 5%. To se odnosi na razloge potrebe propisivanja dodatnog opterećenja za Lutriju BiH kao jedinog priređivača ovih igara, za razliku od situacija kada Lutrija BiH zajedno sa ostalim subjektima priređuje posebne igre, gdje su naknade niže i ujednačene su na iznos od 5% za sve posebne igre (klađenje i dr.), koje priređuju svi subjekti zajedno sa Lutrijom BiH.

U odnosu na navode podnosioca koji se odnose na tvrdnju da su obaveze plaćanja paušalnih naknada za davanje prava na priređivanje igara, odnosno za izdavanje odobrenja, "pretjerane", u izjašnjenju se još jednom naglašava da je propisani model obračuna i uplate, isplate, priređivanja pojedinih igara u osporenom Zakonu, koncipiran na način da je za sve priređivače pojedinih zakonom dozvoljenih igara, ukupno fiskalno opterećenje realno definisano, o čemu svjedoči rast naplate javnih prihoda od igara na sreću i rast prihoda koji ostvaruju priređivači obavljanjem ove visokoprofitabilne djelatnosti.

Na osnovu svega izloženog, u izjašnjenju se izvodi generalna ocjena da, zbog nepoznavanja ili nerazumijevanja bitnih činjenica koje se odnose na kreiranje modela za davanje prava na priređivanje igara na sreću, navodi iz zahtjeva podnosioca su paušalni i neosnovani, te da bi se proglašavanjem osporenog Zakona neustavnim, u potpunosti narušio sistem funkcionisanja djelatnosti igara na sreću, što bi prije svega dovelo u pitanje kontrolu ove djelatnosti i ugrožavanje interesa društva kao i interesa igrača kao direktnih učesnika u ovoj djelatnosti, kao što su pravo na sigurnost i zaštitu života i zdravlja, pravo na naknadu štete i kompenzaciju, te pravo na život i rad u zdravoj i održivoj okolini. Također bi došlo do ugrožavanja javnog interesa što bi dovelo do svojevrsne anarhije i potpunog gubitka javnih prihoda u ovoj oblasti za period, koji je s obzirom na aktualne društveno-političke okolnosti teško prognozirati.

5. Relevantno pravo A. USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član IV.C.3.10. (2)

(2) Ustavni sud:

  • a)
    na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, Zamjenika premijera ili na zahtjev jedne trećine članova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji se usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom.

Član II.A.2. (1)

Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

  • c)
    jednakost pred zakonom;
  • d)
    zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu, jeziku, religiji ili vjeroispovijesti, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom ili socijalnom porijeklu;
  • k)
    imovinu;

B. ZAKON O IGRAMA NA SREĆU

("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15)

1. OPŠTE ODREDBE

Član 4.

Vrste igara na sreću

Igre na sreću dijele se na: klasične (lutrijske) i posebne igre na sreću.

Klasične igre na sreću su igre u kojima se unaprijed utvrđuje visina fonda dobitaka i to:

  • 1)
    srećka: robna, novčana, robno-novčana, ekspres srećka, instant srećka,
  • 2)
    loto, keno i druge varijante ove igre i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić,
  • 3)
    sportska prognoza - toto i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić,
  • 4)
    tv tombola - Bingo i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste istu karticu,
  • 5)
    tombola - Bingo u zatvorenom prostoru.

Posebne igre na sreću su igre u kojima se unaprijed ne utvrđuje fond dobitka i to:

  • 1)
    Igre u kasinu,
  • 2)
    Igre na automatima u posebnim klubovima,
  • 3)
    Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje.

Član 8.

Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva.

Druga pravna lica, registrirana za priređivanje igara na sreću na teritoriju Federacije, mogu pod uslovima predviđenim ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona.

Član 14.

Klasične (lutrijske) igre priređuju se isključivo putem Lutrije BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, izuzev igre na sreću tombola bingo u zatvorenom prostoru koju mogu priređivati sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja Porezne uprave, isključivo u zatvorenim prostorima i ista se ne može javno prenositi.

II. LUTRIJA BiH

Član 19.

Registracija i djelatnost

Djelatnost Lutrije BiH je priređivanje svih vrsta igara na sreću i igara za zabavu u skladu sa ovim zakonom i za priređivanje istih Lutriji BiH nije potrebno odobrenje Ministarstva.

Lutrija BiH u registraciju može upisati i ostale prateće djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti u skladu sa odlukom Nadzornog odbora.

Član 28.

Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može realizirati u poslovnoj saradnji sa drugim pravnim licima, trgovinskim, obrtničkim i ugostiteljskim radnjama registrirovanim, pored ostalog, i za promet roba i usluga.

III. KLASIČNE (LUTRIJSKE) IGRE NA SREĆU

Član 30.

Pravila klasičnih lutrijskih igara na sreću

Pravila klasičnih igara na sreću su akt koji donosi priređivač igre na sreću kojim se regulišu prava i obaveze Lutrije BiH kao isključivog ovlaštenog priređivača sa jedne strane i sudionika igre na sreću, sa druge strane.

Pravila igre na sreću tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, koji priređuju sportska društva i sportski savezi odobrava Porezna uprava.

IV. POSEBNE IGRE NA SREĆU Igre u kasinima

Član 54.

Pravo priređivanja

Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati:

  • 1)
    Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom,
  • 2)
    Privredna društva registrirovana za posebne igre na sreću sa sjedištem na teritoriju Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.

Član 55.

Ministarstvo izdaje prethodno odobrenje za registraciju privrednih društava iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, privredno društvo je obavezno da:

  • 1)
    podnese dokaze da je izvršilo polog novčanog dijela osnivačkog kapitala,
  • 2)
    dostavi osnivački akt sa podacima o osnivačima, visini pojedinačnih uloga, ime i naziv osnivača,
  • 3)
    osigura licitacijsku garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora" u visini 1.000.000,00 KM sa razdobljem važenja 12 mjeseci, izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji,
  • 4)
    dostavi elaborat o osnivanju i poslovanju kasina,
  • 5)
    dostavi pravila o radu kasina,
  • 6)
    dostavi pravila za svaku vrstu igre na sreću koja će se priređivati u kasinu.

Član 70.

Osnivački kapital, novčana osiguranja i naknade

Pored uslova propisanih čl. 57., 59. i 60. ovog zakona, za dobivanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima, priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati osnivački kapital koji ne može biti manji od 2.000.000,00 KM.

Član 71.

Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza na osnovu uplate javnih prihoda, za cijelo razdoblje važenja odobrenja iz člana 67. stav 1., priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 1.000.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu.

Nakon što priređivači Ministarstvu u postupku izdavanja odobrenja dostave činidbenu garanciju iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo je dužno vratiti priređivaču licitacijsku garanciju dostavljenu u skladu sa članom 55. stav 2. tačka 3) ovog zakona.

Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovi uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji priređivač prestaje s radom.

Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću u kasinima, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije.

U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo.

Član 72.

Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona dužni su dnevno u blagajni kasina imati riziko depozit od najmanje 100.000,00 KM za kasino igre i najmanje 500,00 KM po svakom automatu za igre na sreću.

Član 73.

Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM.

Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 200.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja.

Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja.

Član 74.

Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM.

Član 76.

Pravo priređivanja

Kladioničke igre mogu priređivati:

  • 1)
    Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom,
  • 2)
    Privredna društva sa sjedištem na teritoriju Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti kladioničkih igara, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.

Član 84.

Opis klađenja i uslove za sudjelovanje u pojedinim igrama klađenja priređivač je dužan da propiše pravilima klađenja koja moraju biti vidno istaknuta na svakom uplatnom mjestu priređivača.

Pravila klađenja koja donosi priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva.

Član 89.

Odobrenje za priređivanje kladioničkih igara

Igre na sreću klađenja priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na razdoblje od dvije godine, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću klađenja primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara prilažu se:

  • 1)
    podaci o firmi i sjedištu pravnog lica,
  • 2)
    dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja,
  • 3)
    potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog sredstava namjenskog depozita iz člana 94. ovog zakona i sredstava uplaćenih po osnovi naknade iz člana 92. ovog zakona,
  • 4)
    garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog depozita u skladu sa članom 94. ovog zakona,
  • 5)
    dokaz o registraciji pravnog lica,
  • 6)
    osnivački akt pravnog lica,
  • 7)
    poslovni plan pravnog lica,
  • 8)
    dokaz o uplaćenom osnovnom kapitalu,
  • 9)
    za prostore u kojem se nalaze uplatna mjesta, dokaz da je priređivač vlasnik prostora ili dokaz o pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), kao i dokaz da se isti ne nalazi na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola,
  • 10)
    dokaz da osnivač i ovlaštena lica priređivača nisu osuđivani za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja,
  • 11)
    dokaz da ima najmanje pet uplatnih mjesta,
  • 12)
    pravila klađenja,
  • 13)
    ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću,
  • 14)
    dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine),
  • 15)
    dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja je posjedovao (ako postoji),
  • 16)
    ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza,
  • 17)
    dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača,
  • 18)
    saglasnost nadležne opštinske službe za obavljanje djelatnosti u prostorima uplatnih mjesta. Ukoliko opština na zahtjev priređivača za izdavanje saglasnosti ne postupi po istom u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva, smatrat će se da je data saglasnost.

Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 3. tač. 1., 2., 4., 10., 11., 12., 13. i 14. ovog člana.

Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 4. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenje zahtjeva za produženje odobrenja.

Član 90.

Priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta za klađenje ili za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana priređivač prilaže sljedeće:

  • 1)
    dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (na osnovu zakupa),
  • 2)
    ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za priređivanje kladioničkih igara na sreću,
  • 3)
    dokaz o uplaćenoj naknadi iz člana 92. stav 1. tač. 3. i 4. ovog zakona.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju, priređivač je dužan dostaviti uvjerenje nadležnog ureda Porezne uprave o svim izmirenim poreznim obavezama za zaposlenike koji su radili na lokaciji koja prestaje sa radom.

Novo uplatno mjesto za primanje uplata klađenja ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola.

Priređivač može privremeno zatvoriti uplatno mjesto za koje posjeduje odobrenje ministarstva a najduže do isteka važenja odobrenja, o čemu mora pismeno obavijestiti ministarstvo najdalje u roku od sedam dana od dana privremenog zatvaranja.

Član 91.

Naknade

Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara na sreću priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaća sljedeće naknade:

  • 1)
    za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM;
  • 2)
    za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00 KM;
  • 3)
    za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta - 10.000,00 KM;
  • 4)
    za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na teritoriju druge opštine - 5.000,00 KM.

Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja.

Član 92.

Osim naknada iz člana 92. ovog zakona, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona ima obavezu plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi sistem RNG iz člana 78. stav 1. ovog zakona, u iznosu od 300,00 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu.

Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju se najkasnije do 10-og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, računajući od dana dobivanja odobrenja za instaliranja uređaja.

Priređivači su dužni prilikom svake uplate za sudjelovanje u igrama klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona, da na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja, na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača.

Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 3. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbroj svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači na uplatnim mjestima putem terminala i putem SMS-a, prema pravilima igre odobrenim od Ministarstva, priređivači su dužni uplatiti u korist Budžeta Federacije BiH.

Naknada iz stava 4. ovog člana plaća se najkasnije do 10- og u mjesecu za prethodni mjesec.

Zabranjen je obračun i naplata bilo koje vrste manipulativnih troškova prilikom zaprimanja uplata igrača na uplatnim mjestima i terminalima.

Član 93.

Priređivač koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje klađenja dužan je da osigura osnovni kapital u vrijednosti od 1.000.000,00 KM.

Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza na osnovu uplate javnih prihoda, za cijelo razdoblje važenja odobrenja iz člana 90. ovog zakona, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 600.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu.

Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza na osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje sa radom.

Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću klađenja, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije.

U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo.

3. Igre na sreću na automatima

Član 94.

Igre na sreću automatima i pravo priređivanja

Igre na sreću na automatima mogu priređivati:

  • 1)
    Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom,
  • 2)
    Privredna društva sa sjedištem na teritoriju Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.

Član 95.

Sistem automata

Lutrija BiH kao isključivi priređivač igre na sistem automata, ima pravo uvezati maksimalno 1.500 aparata.

Član 97.

Prostorni, tehnički i drugi slovi za priređivanje igara na sreću na automatima

Igre na sreću na automatima priređuju se u automat klubovima kao posebno uređenim prostorima sa vlastitim ulazom ili u prostorima koji se smatraju zasebnom cjelinom, a za koje priređivač posjeduje dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (na osnovu zakupa, itd.).

Automat klub mora imati najmanje 20 automata za igre na sreću, a cjelokupna površina automat kluba ne može biti manja od 50 m², izuzev objekata u kojima se priređuju i klasične igre na sreću.

Automat klub mora imati blagajnu i sef za čuvanje novca i drugih vrijednosti.

U prostoru automat kluba mora biti zabranjen ulazak i igranje na automatima licima mlađim od 18 godina.

Bliže prostorne i tehničke uslove za priređivanje igara na sreću na automatima propisuje Ministar.

Član 102.

Pravila automat klubova

Priređivač mora na vidljivom mjestu u automat klubu istaknuti pravila automat kluba koja su u saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima. Pravila automat kluba sadrže:

  • 1)
    vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u automat klubu,
  • 2)
    uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u klub ili sudjelovanje u igrama na sreću na automatima.
  • 3)
    radno vrijeme automat kluba.

Priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. su dužni donijeti pravila za svaku igru na sreću, na koja saglasnost daje Ministarstvo.

Priređivač igara na sreću u automat klubovima dužan je osigurati sistem nadzora koji će vjerodostojno pratiti, bilježiti i pohranjivati podatke o primljenim uplatama i isplatama te osigurati nepromjenjivost primljenih podataka.

Zabranjeno je držati automate za igre na sreću, automate za zabavu ili stolove za igru u prostorijama za koje ne postoji odobrenje za priređivanje igara na sreću putem automata.

U automat klubu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri.

Član 104.

Uz zahtjev za dobivanje odobrenja iz člana 104. stav 1. ovog zakona, prilaže se:

  • 1)
    rješenje o registraciji pravnog lica,
  • 2)
    podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica,
  • 3)
    dokaz o uplati osnovnog kapitala iz člana 106. ovog zakona,
  • 4)
    dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja,
  • 5)
    potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela i sredstava uplaćenih na osnovu naknade iz člana 106. i 107. ovog zakona,
  • 6)
    osnivački akt pravnog lica,
  • 7)
    pravila igara na sreću na automatima,
  • 8)
    dokaz o vlasništvu automata,
  • 9)
    dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati igre na sreću na automatima, kao i dokaz da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola,
  • 10)
    saglasnost nadležne opštinske službe ukoliko se prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja,
  • 11)
    ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za taj automat klub, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću,
  • 12)
    dokaz da osnivači i ovlaštena lica priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja,
  • 13)
    uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana 101. stav 3. ovog zakona,
  • 14)
    podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za identifikaciju svih automata za igre koji su predviđeni za postavljanje u automat klub,
  • 15)
    dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine),
  • 16)
    ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza,
  • 17)
    dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača.

Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 4., 11., 12., 13., 14. i 15. ovog člana.

Ukoliko priređivač u roku koji odredi ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja.

Priređivač igara na sreću na automatima u posebnom automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva, može u toku važenja odobrenja podnijeti zahtjev Ministarstvu za preseljenje na novu lokaciju. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 10. i 11. ovog člana.

Član 105.

Osnivački kapital

Odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može dobiti pravno lice koje, osim ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom, ima osnovni kapital koji ne može biti manji od 250.000,00 KM.

Član 106.

Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba priređivač iz člana 95. stav 1. tačka 2. plaća naknadu u iznosu od 150.000,00 KM.

Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000,00 KM.

Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000,00 KM.

Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja.

Član 107.

Osim naknada iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu.

Svi priređivači igara na sreću na automatima su dužni u korist Budžeta Federacije BiH uplatiti i mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog člana.

Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbroj dnevnih obračuna svih automata.

Osnovica za dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati sa više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun.

Naknada iz stava 2. ovog člana plaća se najkasnije do 10- og u mjesecu za prethodni mjesec.

Naknade iz stava 1. ovog člana plaćaju se prilikom podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz člana 105. ovog zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja svakog novog automata za igre na sreću.

V. PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU PUTEM INTERNETA

Član 109.

Pravo priređivanja i zaprimanja uplata putem interneta

Pravo zaprimanja uplata putem interneta za sudjelovanje u klasičnim igrama na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona, isključivo je pravo Lutrije BiH.

Pravo priređivanja putem interneta igara na sreću klađenja iz člana 4. stav 3. tačka 3. ovog zakona, pored Lutrije BiH, na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva imaju privredna društva koja posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja iz člana 75. stav 1. tačka 2. ovog zakona.

Član 116.

Odobrenje za priređivanje igara na sreću putem interneta

Igre na sreću klađenja putem interneta, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona priređuju na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva koje će važiti do istog datuma kao i odobrenje izdato u skladu sa članom 90. ovog zakona. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Odobrenje iz stava 1. ovog člana se može izdati priređivačima iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona kojima je od strane Ministarstva odobren rad najmanje pedeset uplatnih mjesta.

Prilikom izdavanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo odlučuje i o davanju saglasnosti na pravila i procedure iz člana 115. stav 5. ovog zakona.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igre na sreću putem interneta prilažu se:

  • 1)
    podaci o firmi i sjedištu pravnog lica,
  • 2)
    rješenje o sudskoj registraciji i ranije izdato važeće odobrenje Ministarstva,
  • 3)
    pravila igre,
  • 4)
    serijski broj servera putem kojeg se priređuju internet igre na sreću i dokaz o mjestu gdje je server smješten,
  • 5)
    ovjerenu izjavu proizvođača softvera da nema skrivene funkcije koje bi mogle utjecati na tačnost podataka,
  • 6)
    dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine),
  • 7)
    dokaz da osnivači i ovlaštena lica priređivača nisu osuđivana za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja,
  • 8)
    dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i ranija odobrenja koje je posjedovao,
  • 9)
    izjavu priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza,
  • 10)
    garanciju banke izdatu u skladu sa člankom 119. stav 2. ovog zakona ili potvrdu o uplaćenom namjenskom depozitu.

Član 117.

Naknade

Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona plaćaju naknadu iznosu od 150.000,00 KM.

Naknada za produženje važenja odobrenja iz stava 1. ovog člana iznosi 50.000,00 KM.

Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja.

Član 118.

Priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona, za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta moraju imati osnovni kapital u ukupnoj vrijednosti od 1.500.000 KM.

Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza na osnovu uplate javnih prihoda, za cijelo razdoblje važenja odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta, priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 800.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu.

Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza na osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje sa radom.

Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću putem interneta, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije.

U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo.

C. ZAKON O IGRAMA NA SREĆU

("Službeni glasnik RS", br. 88/11 i 93/12)

Cilj priređivanja i raspodela sredstava

Član 5.

Deo sredstava koji je prihod budžeta Republike Srbije u iznosu od 40% (u daljem tekstu: namenska primanja budžeta), koristi se za finansiranje Crvenog krsta Srbije, organizacija osoba sa invaliditetom i drugih udruženja čiji je cilj unapređenje socijalno-ekonomskog i društvenog položaja osoba sa invaliditetom i drugih lica u stanju socijalne potrebe, ustanova socijalne zaštite, sporta i omladine, lokalne samouprave i lečenja retkih bolesti.