Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Načelnika Opštine Doboj Jug za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa članom 72a. Zakona o matičnim knjigama, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 23.10.2018. godine, donio je sljedeću

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da je članom 72a. Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14), povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Doboj Jug.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Doboj Jug".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Načelnik Opštine Doboj Jug (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj: 02-02-1-903/17 od 04.08.2017. godine, podnio zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Opštine Doboj Jug, koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 07.08.2017. godine. U zahtjevu je navedeno da je odredbama člana 72a. Zakona o matičnim knjigama (u daljem tekstu: osporeni član Zakona) ovoj Opštini povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz člana 8. stav 2. i čl. 53., 56. i 58. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave).

Zahtjev je podnesen na osnovu ovlaštenja iz člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Stranke u postupku

Stranke u postupku u ovom predmetu su na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Načelnik Opštine Doboj Jug, kao podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporenog člana Zakona.

3. Bitni navodi zahtjeva

Obrazlažući zahtjev, podnosilac navodi, tačnije interpretira osporenu odredbu Zakona o matičnim knjigama, razlažući je, jasnoće radi, u nekoliko alineja. Tom je odredbom, kako se ukazuje, propisano da poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, te da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Osporenom odredbom se, stoji dalje u zahtjevu, utvrđuje da rad na takvim poslovima iziskuje stalno pojačan stepen psihičkog i fizičkog napora i podrazumijeva pojačanu odgovornost matičara i drugih službenih lica s obzirom na potrebu ažurnosti i tačnosti matičnih knjiga. Na toj osnovi se osporenom odredbom propisuje da se sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, ali uz uvećanje od 10-20% od osnovne plate, pri čemu su za provođenje te odredbe nadležni rukovodioci organa, u ovom slučaju opštine, koji su dužni to pitanje urediti opštim aktom o platama tih organa.

Podnosilac zahtjeva smatra, da ovakva zakonska rješenja stvaraju debalans u platama namještenika i državnih službenika koji obavljaju poslove vezane s matičnim evidencijama i da djeluju destimulativno na posao koji obavljaju ostali državni službenici i namještenici. Po mišljenju podnosioca zahtjeva ovakve zakonske odredbe prisiljavaju poslodavca, u ovom slučaju Opštinu Doboj Jug, da vrši isplatu uvećanih plata nezavisno od svojih mogućnosti, a na štetu ostalih izvršilaca koji platu primaju iz budžeta u kojem je ograničena masa sredstava namijenjenih za plate zaposlenika u opštinskim organima uprave. Ovakvo uvećanje plate pritom nije vezano za neke konkretne dodatne poslove, već za samo sistematizovanje radnog mjesta, što prema mišljenju podnosioca zahtjeva ne nosi sobom više prava ili odgovornosti u odnosu na druga radna mjesta sistematizovana u pravilniku. Zato podnosilac zahtjeva smatra da zakonodavac na taj način praktično favorizuje izvršavanje redovnih zadataka na nekim radnim mjestima.

Nadalje se ističe, da u postupku donošenja osporene odredbe, tj. u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj: 80/14), kojim je osporena odredba uvedena, Opština Doboj Jug nije "ni u jednoj fazi" konsultovana, pa u tome smislu podsjeća na odredbe čl. 56. i 58. Zakona o principima lokalne samouprave, odnosno na obavezu vlasti na nivou Federacije i kantona da, kako navodi, "u najvećoj mogućoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču kao i usklade svoje zakone sa ovim zakonom svakako cijeneći da se obavezne konsultacije provedu putem Saveza opština i gradova". Smatrajući da je izostanak ovih konsultacija u suprotnosti i sa odredbom člana 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja), podnosilac zahtjeva traži da Ustavni sud Federacije donese odluku kojom će utvrditi da je odredbom člana 72a. Zakona o matičnim knjigama povrijeđeno pravo Opštine Doboj Jug na lokalnu samoupravu.

Dakle podnosilac zahtjeva smatra da je odredbama osporenog člana 72a. Zakona o matičnim knjigama, povrijeđeno, pa čak i uskraćeno pravo Opštini Doboj Jug na lokalnu samoupravu, jer je bez njene saglasnosti i bez bilo kakve konsultacije, a suprotno odredbama utvrđenim članom 8. stav 2. i čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave, kao i pravima utvrđenim članom 4. stav 6. Evropske povelje, donesen osporeni član 72a. koji direktno zadire u njene isključive nadležnosti.

U nastavku podsjeća da je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Evropskom poveljom i Zakonom o principima lokalne samouprave, definisan ustavno pravni položaj opštine kao jedinice lokalne samouprave, te su utvrđena primarna obilježja lokalne samouprave u koja spadaju: autonomija i samostalnost, decentralizacija i demokratizacija. Lokalna samouprava predstavlja samostalno uređivanje i rješavanje životnih potreba stanovnika u formi organiziranog, ali i od države autonomnog načina vršenja tih djelatnosti. Osporenom odredbom Zakona je međutim Opštini Doboj Jug nametnuta dodatna obaveza da vrši isplatu uvećanih plata u propisanom procentu nezavisno od svojih mogućnosti planiranih budžetom te jedinice lokalne samouprave. Shodno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonu o principima lokalne samouprave, Evropskoj povelji i Statutu Opštine Doboj Jug, Opština je morala biti konsultovana od strane donosioca osporenog Zakona. Dakle, imajući u vidu ustavno pravni položaj opština i principe na kojima je takav položaj zasnovan, a posebno princip samostalnosti u odlučivanju u okviru karakteristika lokalne samouprave koje obuhvataju autonomiju, demokratizaciju i decentralizaciju, podnosilac smatra da je ovaj zahtjev osnovan.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj: U-44/17 od 21.08.2017. godine, zatražio od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana dostave odgovore na zahtjev.

Također u skladu sa članom 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je zatražio od Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savez opština i gradova) da obavijeste Sud da li su i, ako jesu, na koji način su učestvovali u postupku konsultacija u ime ove jedinice lokalne samouprave u toku priprema, odnosno donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona matičnim knjigama.

Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nisu dostavili odgovor na zahtjev podnosioca.

U ostavljenom roku tražene informacije je dostavio Savez opština i gradova, aktom broj: 498/17 od 04.09.2017. godine. U istom se navodi da je Savez opština i gradova bio konsultovan u postupku donošenja osnovnog Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj: 37/12), na način da je Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova/ Federalno ministarstvo unutarnjih poslova dostavilo Savezu opština i gradova Nacrt zakona o matičnim knjigama uz akt broj: 01-03-02-1-41 od 25.05.2011. godine, radi davanja prijedloga, primjedbi i sugestija, te da je isto Ministarstvo dostavilo tom Savezu obavijest o održavanju javne rasprave o navedenom nacrtu Zakona. U vezi sa navedenim, Predsjedništvo Saveza opština i gradova je Nacrt predmetnog Zakona ocijenilo solidnom osnovom za dalju raspravu, uz preporuku da se članice Saveza (opštine i gradovi) aktivno uključe u javnu raspravu s ciljem izrade što boljeg teksta Prijedloga zakona o matičnim knjigama. Međutim, kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj: 80/14), ističe se da Savez opština i gradova u postupku njegovog donošenja nije bio konsultovan.

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Amandman XVIII

Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine zakonodavstvo Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum."

Amandman XCVI

U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine."

Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5);

B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

Član 2.

Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave

Princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i gdje je to moguće - ustavom.

Član 3. stav 1.
Koncept lokalne samouprave

  • 1.
    Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, reguliraju i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 4.

Djelokrug lokalne samouprave

  • 1.
    Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
  • 2.
    Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
  • 3.
    avni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti.
  • 4.
    Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge-centralne ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
  • 5.
    U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa centralnih ili regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima.
  • 6.
    Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

Član 6. stav 1.
Odgovarajuća organizacija uprave i izvori sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti

  • 1.
    U mjeri u kojoj to nije u sukobu sa opštim statutarnim odredbama, lokalne vlasti će imati mogućnost da određuju vlastitu internu upravnu strukturu, u cilju njenog prilagođavanja lokalnim potrebama i efikasnog rukovođenja radom organa uprave.

Član 9. st. 1., 2., 4., 5., 6., i 7.

Izvori finansiranja lokalnih vlasti

  • 1.
    Lokalne vlasti će, u skladu s ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlaštenja.
  • 2.
    Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav i zakon.

(...).

  • 4.
    Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični kako bi omogućili usklađivanje, u najvećoj mjeri, sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje njihovih aktivnosti.
  • 5.
    Potreba zaštite finansijski slabih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finansijskog izjednačavanja, sa ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadležnosti.
  • 6.
    Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistributivni izvori finansiranja.
  • 7.
    Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja.

(...)

Član 11.

Zakonska zaštita lokalne samouprave

Lokalne vlasti imaju pravo na pravna sredstva radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih dužnosti i poštovanja principa lokalne samouprave uspostavljenih ustavom ili zakonom zemlje kojoj pripadaju.

Član 13.

Vlasti na koje se Povelja odnosi

  • 1.
    Principi lokalne samouprave, sadržani u ovoj Povelji odnose se na sve kategorije lokalnih

vlasti koje postoje na teritoriji zemlje potpisnice. (...).

C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) II. Definicija lokalne samouprave

Član 2.

Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 3.

Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.

III. Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave

Član 8.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:

  • -
    osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom;
  • -
    donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave;

(...);

  • -
    donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uslova za

privredni razvoj i zapošljavanje;

(...).

Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnosti jedinice lokalne samouprave.

Član 34. st. 1., 3. i 4.

Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.

(...).

Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija biće praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje.

Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje od Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave.

XI. Saradnja jedinica lokalne samouprave

Član 51.

U cilju zaštite zajedničkog interesa, kao i promovisanja i unapređenja lokalne samouprave, gradovi i opštine mogu formirati saveze na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.

Savez na nivou Federacije ima pravo:

djelovati kao zakonski zastupnik svojih članica pred vlastima Federacije BiH;

pripremati prijedloge zakona i amandmane na prijedloge zakona u cilju poboljšanja zakona i propisa koji regulišu rad jedinica lokalne samouprave;

davati mišljenja i prijedloge u vezi sa raspodjelom javnih prihoda u dijelu koji se odnosi na finansiranje jedinica lokalne samouprave;

uspostavljati kontakte i saradnju sa sličnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, te postati član međunarodnih asocijacija.

Prava navedena u ovom članu mogu biti korištena ako Savez na nivou Federacije BiH okuplja više od dvije trećine gradova i opština u Federaciji BiH.

XII. Odnosi i saradnja federalnih i kantonalnih vlasti jedinica lokalne samouprave

Član 53.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su da razmotre inicijative, prijedloge i sugestije jedinice lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijestiti jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije.

Član 56.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.

Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.

XIII. Prijelazne i završne odredbe

Član 58.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj: 6/95).

Federacija Bosne i Hercegovine i kantoni dužni su uskladiti svoje zakone sa ovim zakonom, te izvršiti prijenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave ovim zakonom u roku od 6 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti svoje statute sa ovim zakonom u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe kantonalnih zakona o lokalnoj samoupravi i odredbe statuta jedinica lokalne samouprave koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 59.

Prijenos poslova i nadležnosti dodijeljenih ovim Zakonom, kao i odgovornost jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, počet će istovremeno s prijenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.

D. Zakon o matičnim knjigama – osporena odredba ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14)

Član 72a.Posebni uslovi rada i odgovornost kao osnov za vrednovanje poslova

Poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, budući da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji pa se moraju obavljati uz stalni pojačani stepen psihičkog i fizičkog napora i odgovornosti matičara i drugih službenih lica u obavljanju tih poslova, koji moraju biti tačni i ažurni, te se stoga sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, odnosno za nivo kantona i Federacije prema kantonalnim i federalnim organima uprave, uvećana od 10% do 20% osnovne plate.

Za provođenje odredbe stava 1. ovog člana nadležni su rukovodioci organa iz stava 1. ovog člana, koji su dužni to pitanje urediti opštim aktom o platama tih organa.

6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije

Presuda broj U-8/16 od 25.10.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 96/16); U-22/17 od 25.10.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 94/17); U-24/17 od 08.11.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 98/17); U-13/17 od 20.12.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/18) i dr.

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

U ovom ustavnosudskom predmetu, postupak za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pokrenuo je Načelnik Opštine Doboj Jug, aktom broj: 02-02-1-903/17 od 04.08.2017. godine, navodeći da su toj Opštini, kao jedinici lokalne samouprave, nametnute dodatne materijalne obaveze i to tako, da kao poslodavac zaposlenicima na poslovima matičara u opštinskim organima uprave, u budžetu Opštine osigura i da isplaćuje dodatna sredstva za uvećanje plata od 10% do 20% od osnovne plate, iako ni u jednoj fazi donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, ova Opština nije konsultovana kako je to predviđeno čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave.

Prema odredbama člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova, pa je izvan sumnje da je Načelnik Opštine Doboj Jug ovlašten za pokretanje postupka pred ovim Sudom.

Ustavni sud Federacije utvrdio je da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o matičnim knjigama, a potom i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, kojim je, kako se i u zahtjevu ukazuje, osnovni tekst Zakona dopunjen osporenom odredbom.

Kako je ranije navedeno, Ustavni sud Federacije nije dobio tražene odgovore na zahtjev od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a kad je u pitanju Savez opština i gradova, pribavljene su informacije o njegovom sudjelovanju u postupku donošenja Zakona o matičnim knjigama i Zakona o izmjenama i dopunama tog Zakona. Prema tim informacijama utvrđeno je da je ovaj Savez u skladu s članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave, bio na odgovarajući način konsultovan kod donošenja osnovnog Zakona o matičnim knjigama, ali da nije konsultovan niti je sudjelovao kod donošenja Zakona o izmjenama i dopunama tog Zakona, kojim je osporena odredba uvedena u tekst osnovnog Zakona.

Osporenim članom Zakona utvrđuje se da su poslovi vođenja, ažuriranja i čuvanja matičnih knjiga, kao i "rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra" od naročite važnosti, te da "predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana" zbog čega se "moraju obavljati uz stalni pojačani stepen psihičkog i fizičkog napora". Zbog toga se istom odredbom za te poslove propisuje uvećanje plate u procentu od 10%-20% osnovne plate za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu.

Očigledno je da je ovom odredbom za jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju za Opštinu Doboj Jug, nesporno stvorena dodatna obaveza da propisano povećanje plata uredi opštim aktom (pravilnikom) o platama, te da isplaćuje tako uvećane plate iz opštinskog budžeta.

Podnosilac zahtjeva predmetnu odredbu osporava sa dva osnova. Najprije zato što smatra da bi njome propisano isplaćivanje uvećanih plata, a bez prijenosa dodatnih sredstava za tu svrhu sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine, nastao debalans u platama državnih službenika i namještenika u Opštini Doboj Jug. Naime, osporena odredba nameće spomenutoj Opštini obavezu da vrši isplatu uvećanih plata za zaposlenike u matičnim uredima nezavisno o svojim mogućnostima, na štetu ostalih zaposlenika koji primaju platu iz opštinskog budžeta kojim je ograničena masa novčanih sredstava za plate, a to bi imalo destimulativan učinak na obavljanje onih poslova na koje se osporena odredba ne odnosi. Drugi osnov osporavanja je izostanak konsultacija u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama sa jedinicama lokalne samouprave, na koje se obaveze iz osporene odredbe odnose, dakle u postupku donošenja propisa "koji ih se direktno tiče". Stoga se predmetni zahtjev mora promatrati u pravnom kontekstu koji čine odgovarajuće odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Evropske povelje i Zakona o principima lokalne samouprave.

Prema odredbama člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti, između ostalih, i opštine, pa je, kako je već konstatovano, Načelnik Opštine Doboj Jug ovlašten za pokretanje ovakvog postupka pred ovim Sudom.

Članom VI.2.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da se u opštini ostvaruje lokalna samouprava, dok je članom VII.3. u vezi s Amandmanom XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano, da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava, čine sastavni dio zakonodavstva Federacije, a da u slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor.

Evropskom poveljom koja kao međunarodni multilateralni instrument čini dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđen je pravni standard ustavne i zakonske osnove lokalne samouprave, što podrazumijeva da će države potpisnice princip lokalne samouprave utemeljiti zakonom, a gdje je to moguće i ustavom (član 2. Evropske povelje).

Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine obuhvata koncept lokalne samouprave, djelokrug lokalne samouprave, odgovarajuću organizaciju i izvore sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti, kao i izvore njihovog finansiranja, uključujući i zakonsku zaštitu lokalne samouprave, što je u skladu sa Evropskom poveljom.

U ocjeni osnovanosti zahtjeva podnosioca za zaštitu prava na lokalnu samoupravu zbog donošenja osporenog člana Zakona, osim relevantnih odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske povelje, Ustavni sud Federacije je imao u vidu relevantne odredbe Zakona o principima lokalne samouprave, prema kojima: lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva (član 2. Zakona); da se lokalna samouprava organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave, a izvršavaju je tijela jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom, zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave (član 3. Zakona); da u vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ali i donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave (član 8. Zakona); da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svojih nadležnosti, te da će finansijska sredstva lokalne samouprave biti srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom, a da će svaki prijenos novih funkcija biti praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo izvršavanje, te, da je zakonodavac dužan pribaviti mišljenje od Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave (član 34. Zakona).

Za meritorno rješenje ove ustavnopravne stvari, bilo je potrebno posebno uzeti u obzir i odredbe člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave koje utvrđuju dužnost federalnih vlasti da u "najvećoj mogućoj mjeri" konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, te da se takvo konsultovanje vrši putem Saveza opština i gradova, kao i gore pomenutu obavezu donosioca zakona, da prijenos poslova i nadležnosti kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave za njihovo vršenje, poprati istovremenim obezbjeđenjem sredstava potrebnih za njihovo efikasno vršenje.

Analiza sadržaja osporenog člana Zakona dovela je Ustavni sud Federacije do zaključka da se u konkretnom slučaju radi o svojevrsnom prijenosu nove obaveze sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine na jedinice lokalne samouprave, ali to nije prijenos "poslova vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra", jer te poslove su opštinske službe obavljale i ranije. Prenesena je, tačnije uspostavljena je, dodatna obaveza koja se sastoji u tome da se osporenom odredbom propisano uvećanje plata uredi opštim aktom i da se vrši isplaćivanje tako uvećanih plata. Ali, to nikako ne isključuje obavezu višeg nivoa vlasti da za to obezbijedi opštini i za to potrebna sredstva.

Na osnovu izloženog Ustavni sud Federacije utvrdio je da u proceduri donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, koji je u pravni poredak uveo osporenu odredbu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije postupio u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o principima lokalne samouprave, jer nije u skladu sa članom 56. citiranog Zakona konsultovao jedinice lokalne samouprave putem Saveza opština i gradova. Ali, kako nije proveden ni bilo kakav drugi način konsultacija sa jedinicom lokalne samouprave, to je protivno i načelnoj odredbi iz člana 4. Evropske povelje, koja predviđa da će se jedinice lokalne samouprave pitati za mišljenje u postupku pripremanja i donošenja odluka koje ih se direktno tiču.

Ako se tome doda i to, da sa prijenosom, nove obaveze na jedinice lokalne samouprave, ovdje konkretno na Opštinu Doboj Jug, nije predviđen i propisan način obezbjeđenja sredstava potrebnih za isplatu uvećanih plata matičarima i drugim službenim licima, Ustavni sud Federacije utvrdio je da donoseći osporenu odredbu, Federacija Bosne i Hercegovine nije postupila u skladu sa principima iz člana 9. Evropske povelje, koja su implementirana odredbama člana 34. stav 3. i člana 59. Zakona o principima lokalne samouprave, što zahtjev podnosioca čini u cijelosti osnovanim.

Na osnovu svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, Predsjednica suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr. sc. Šahbaz Džihanović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.

Broj U-44/17
23. oktobra 2018. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.