USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 1. tačka l), člana 17. stav 1. tačka b) i Tarifnog broja 14. Odluke o komunalnim taksama, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave, održanoj dana 22.2.2024. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da član 2. stav 1. tačka l), član 17. stav 1. tačka b) i Tarifni broj 14. Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Ključ", broj 8/19), nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Ključ".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) koristeći ovlaštenja iz člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnio je dana 13.7.2023. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti odredaba člana 2. stav 1. tačka l), člana 17. stav 1. tačka b) i Tarifnog broja 14. Odluke o komunalnim taksama (u daljem tekstu: osporene odredbe Odluke), koju je donijelo Opštinsko vijeće Opštine Ključ (u daljem tekstu: donosilac osporene Odluke).
2. Stranke u postupku
Na osnovu člana 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom ustavno-sudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i donosilac osporene Odluke.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva navodi, da su Odlukom o komunalnim taksama (u daljem tekstu: Odluka), propisane komunalne takse, obaveznici plaćanja komunalnih taksa, njihova tarifa, podnošenje prijava za plaćanje takse i druga pitanja u vezi sa utvrđivanjem iznosa i naplatom istih. Smatra da osporene odredbe Odluke nisu u skladu sa članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom.
Prema mišljenju podnosioca zahtjeva Odlukom se različito reguliše pitanje komunalne takse u odnosu na djelatnost koju obavlja pravno lice, odnosno izdvaja se vlasnik uređaja za prenos električne energije što predstavlja diskriminatorno postupanje prema određenim privrednim subjektima, u konkretnom slučaju onim subjektima koji se bave djelatnošću prenosa električne energije i djelatnošću distribucije električne energije. Obrazlaže da bi svi privredni subjekti koji obavljaju svoju djelatnost u jednoj zoni, trebali da plaćaju istu naknadu, prema objektivno utvrđenim kriterijima, te je nužno radi zaštite jednakosti svih privrednih subjekata brisati vrstu djelatnosti koju pravno ili fizičko lice obavlja kao kriterij na osnovu kojega se određuje visina komunalne takse. Od svih opštih kriterija utvrđenih članom 17. Odluke vrsta djelatnosti koju pravno ili fizičko lice obavlja predstavlja jedini diskriminatorni faktor, koji na taj način derogira ustavno pravo na jednakost. Posljedica provođenja takve Odluke je diskriminatorno postupanje prema privrednim subjektima, a naročito prema onima koji se bave djelatnostima prenosa električne energije i distribucijom električne energije, koje djelatnosti su od strateškog državnog interesa.
Smatra da Tarifni broj 14. nije definisan na osnovu adekvatnih i na zakonu zasnovanih kriterija, na koji način se omogućava pojava proizvoljnosti, selektivnosti i voluntarizma, kao kategorije koje eliminišu mogućnost ostvarenja Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine zagarantovanih prava. Odluka stavlja u povoljniji pravni položaj i pruža različit pravni tretman jedne kategorije obaveznika, dok drugu kategoriju pravnih lica, koja zapravo ne bi trebala biti određena kao obaveznici, tretira na bitno drugačiji i nepovoljniji način, iako u konkretnom slučaju, ne postoji nikakvo objektivno, razumno niti na zakonu zasnovano opravdanje za takvo postupanje.
Plaćanje navedene komunalne takse za određene privredne subjekte je nespojivo sa društvenom korisnom djelatnošću kakva je prenos, snabdijevanje i distribucija električne energije, te je takva djelatnost osnov za društveni, ekonomski i svaki drugi razvoj mikro i makro lokacije na teritoriju Bosne i Hercegovine. Posebno ističe da pravno lice "Elektroprenos-Elektroprijenos BiH" a.d. Banja Luka, kao nosilac državnog monopola za prenos električne energije radi neizmjernog značaja ove djelatnosti za funkcionisanje elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine, ima zakonom utvrđenu isključivu nadležnost da vrši prenos električne energije, te da su u njegovoj isključivoj nadležnosti i trafostanice naponskog nivoa 110kV i većeg. Navodi da je u konkretnom slučaju jedinica lokalne samouprave odredila tarifu isključivo za "Elektroprenos-Elektroprijenos BiH" a.d. Banja Luka, imajući u vidu činjenicu da na području Opštine Ključ postoji samo jedna trafostanica i to objekat trafostanice 110kV Ključ u naselju Rejzovići.
U prilog svojim navodima podnosilac zahtjeva citira dijelove obrazloženja iz Presude Ustavnog suda Federacije broj: U-13/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 97/21), te navodi kao relevantnu sudsku praksu i Presude ovog suda br.: U-11/22 od 15.9.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/22), U-13/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 97/21), U-18/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/21) i dr.
Imajući u vidu sve naprijed navedeno, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe Odluke nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-30/23 dana 1.8.2023. godine, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, pozvao donosioca osporene Odluke, da kao druga stranu u ovom ustavno-sudskom postupku, dostavi odgovor na zahtjev podnosioca, kao i eventualne izmjene i dopune Odluke.
Donosilac osporene Odluke, zastupan po Opštinskom pravobranilaštvu, je dana 24.8.2023. godine dostavio odgovor na zahtjev. U odgovoru se navodi da dominantan kriterij za utvrđivanje visine komunalne takse u Odluci nije kriterij djelatnosti, kako to podnosilac zahtjeva navodi, već su uzeti u obzir i drugi kriteriji i mjerila kao što su veličina, snaga, zauzimanje javnih površina i mjesta, odnosno zone u kojima se obaveznik nalazi. Ističe da niti u jednom propisu veće pravne snage u odnosu na Odluku nije decidno i izričito propisano da djelatnost taksenog obaveznika ne smije i ne može biti jedan od kriterija za određivanje komunalne takse. Navodi da je zakonski osnov za donošenje Odluke u odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22, u daljem tekstu: Zakon o pripadnosti javnih prihoda) i Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave). Poziva se na Presudu Ustavnog suda Federacije broj: U-12/08 od 14.10.2008. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 71/08).
Negiraju se navodi podnosioca zahtjeva da se Odlukom izdvaja pravno lice "Elektroprenos-Elektroprijenos BiH" a.d. Banja Luka, nego da i drugi vlasnici elektroenergetskih objekata plaćaju komunalnu taksu.
U odgovoru se predlaže da Odluka na vrlo jasan, precizan i konkretan način uređuje komunalnu taksu sa jasnim, preciznim mjerilima i kriterijima, pri čemu ni zakonom ni podzakonskim propisom nije zabranjeno da djelatnost taksenog obaveznika bude jedan od kriterija ili mjerila za obračun visine komunalne takse.
Predlaže se da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da su osporene odredbe Odluke u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član II. A 2. (1) c)
Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:
(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:
- c)jednakost pred zakonom;
Član III. 1. c)
U isključivoj su nadležnosti Federacije:
- c)donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,
Član IV.C.3.10.(2) d)
(2) Ustavni sud:
- d)na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opštinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.
B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22)
Član 13. stav 1. tač. b) i c)
Učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim javnim prihodima
Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:
- b)100% od naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta;
- c)naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;
C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
Član 36.
U zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju.
Član 37. stav 1. tačka a) alineje 1. i 2.
Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi: a) vlastiti prihodi:
- -porezi za koje jedinica lokalne samouprave samostalno određuje stopu u skladu sa zakonom;
- -lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom;
D. Odluka o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Ključ", broj 8/19)
Član 1.
Ovom Odlukom propisuju se komunalne takse na području Opštine Ključ (u daljem tekstu: Opština), obaveznici plaćanja komunalnih taksa (u daljem tekstu: Taksa), njihova tarifa, podnošenje prijava za plaćanje takse i druga pitanja u vezi sa utvrđivanjem iznosa i naplatom istih.
Član 2. stav 1. tačka l) – osporena odredba
Takse se naplaćuju za:
- l)korištenje uređaja kojima se vrši prenos električne energije.
Član 17. stav 1. tačka b) – osporena odredba
Opšti kriteriji za utvrđivanje visine Takse su:
- b)vrsta djelatnosti koju pravno ili fizičko lice obavljaju i
Tarifni broj 14. – osporena odredba
(korištenje uređaja kojima se vrši prenos električne energije)
Obračun komunalne takse se vrši po jedinici mjere/komadu u zavisnosti od građevinske zone u kojoj je uređaj instaliran od strane pravnog lica koje vrši prenos električne energije, na svakoj pojedinačnoj lokaciji, na području Opštine Ključ.
|
Vrsta uređaja/opreme |
I zona |
II zona |
III zona |
IV zona |
|
Trafostanice 110/20/35 kV (KM/komad/godišnje) |
25.000,00 |
23.000,00 |
22.000,00 |
20.000,00 |
|
Trafostanice 110/20/10 kV (KM/komad/godišnje) |
20.000,00 |
18.000,00 |
17.000,00 |
15.000,00 |
|
Trafostanice 35(20)10/04 kV (KM/komad/godišnje) |
5.000,00 |
4.000,00 |
3.000,00 |
2.000,00 |
|
Trafostanice 10(20)/04 kV (KM/komad/godišnje) |
1.000,00 |
900,00 |
800,00 |
700,00 |
|
Stubne trafostanice |
800,00 |
700,00 |
600,00 |
500,00 |
6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presude Ustavnog suda Federacije br.: U-11/22 od 15.9.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/22), br.: U-18/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/21) i br.: U-34/21 od 30.3.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/22) i dr.
7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon razmatranja zahtjeva i odgovora na zahtjev, osporenih i sa njima vezanih odredbi Odluke, te cjelokupne dokumentacije u spisu predmeta, a imajući u vidu relevantno pravo i praksu ovog suda, utvrđeno je sljedeće:
Podnosilac zahtjeva je u skladu sa članom IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, lice ovlašteno za podnošenje zahtjeva ocjene ustavnosti pred ovim sudom.
Opštinsko vijeće Opštine Ključ dana 27.6.2019. godine donijelo je Odluku kojom se propisuju komunalne takse na području Opštine Ključ, obaveznici plaćanja komunalnih taksa, njihova tarifa, podnošenje prijava za plaćanje takse i druga pitanja u vezi sa utvrđivanjem iznosa komunalnih taksi i njihovom naplatom.
Iz osporenih odredbi Odluke proizilazi, da je propisana godišnja obaveza plaćanja komunalne takse za pravna lica koja vrše tačno određenu djelatnost, u konkretnom slučaju prenosa i distribucije električne energije. Takva pravna lica obavljaju djelatnost od javnog interesa, čije vršenje iziskuje korištenje složene tehničke infrastrukturne opreme, uređaja i instalacija na odgovarajući način razmještenih u prostoru, pa je u tom pogledu podložno tehničkim, ali i pravnim standardima, te obavezi plaćanja posebnih naknada utvrđenih propisima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. Očigledno je da se u konkretnom slučaju radi o djelatnosti čije obavljanje zahtijeva razmještanje ogromnog broja uređaja i instalacija u prostoru, pri čemu su svi uvezani u jedinstven sistem. Takav sistem nadilazi opštinske granice i zahtijeva pravnu regulaciju sa najvišeg nivoa, u ovom slučaju državnog i entitetskog.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud Federacije podsjeća da je u Presudi broj: U-17/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/21) precizirao svoje stanovište u pogledu sve učestalijeg propisivanja naknada i taksi jedinica lokalne samouprave na korištenje uređaja, opreme i instalacija koje služe za snabdijevanje energijom, te pružanje telekomunikacijskih usluga kao što su PTT usluge, fiksna i mobilna telefonija, pristup internetu, kablovska televizija i tome slično. Istaknuto je da nametanje ovakvih naknada, koje se u pravilu naplaćuju po komadu uređaja i opreme ili dužini podzemnih i nadzemnih instalacija i to periodično, gubi karakter takse, kao jednokratne naknade koju obaveznik plaća na ime neke usluge od strane državnog organa i poprima karakter "parafiskalnog" nameta kojim se periodično zahvata u imovinu odnosno dohodak obaveznika i to po stopi koja se utvrđuje proizvoljno, na bazi anticipiranog dohotka koji ostvaruju privredni subjekti koji obavljaju djelatnost u pomenutim oblastima. Uz to su predmet ovakvog oporezivanja pod nominacijom komunalne naknade ili komunalne takse sredstva za rad privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost od javnog interesa.
Amandmanom VIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno članom III. 1. tačka c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Na osnovu navedenih ustavnih ovlaštenja Federacija Bosne i Hercegovine je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda kojim se uređuje pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Ovim zakonom pripadnost svih javnih prihoda je podijeljena između Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave (član 6. Zakona). Članom 13. Zakon o pripadnosti javnih prihoda je propisano da jedinicama lokalne samouprave, između ostalog, pripadaju prihodi od korištenja i uređenja zemljišta, kao i naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave. Prema Zakonu o principima lokalne samouprave, jedinicama lokalne samouprave pripadaju lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje opštinsko/gradsko vijeće u skladu sa zakonom.
Dakle, u skladu sa odredbama Zakona o principima lokalne samouprave i Zakona o pripadnosti javnih prihoda, donosilac Odluke je nadležan da donese propis kojim se uređuje režim naplaćivanja komunalne takse na području Opštine Ključ. Međutim, to mu ne daje za pravo da postupa na način da propisuje takse i druge vrste naknada bez ikakvih ograničenja, posebno u situacijama kada su posebnim zakonima i propisima, propisane naknade, kao što je to slučaj kod privrednih subjekata koji se bave snabdijevanjem i prenosom električne energije, odnosno kada se radi o privrednim društvima koja su od posebnog društvenog interesa. Tome u prilogu ide i odredba člana 37. stav 1. tačka a) alineje 1. i 2. Zakona o principima lokalne samouprave u kojem je propisano da jedinicama lokalne samouprave pripadaju vlastiti prihodi i to porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom i lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje opštinsko vijeće u skladu sa zakonom. Dakle, propisivanje vrste i visine taksi i naknada od strane jedinica lokalne samouprave, mora biti u skladu sa zakonom koji je donesen na državnom ili federalnom nivou. U svakom slučaju ne bi se smjelo uvoditi plaćanje poreza, taksa ili naknada za korištenje sredstava za rad i to posebno onih sredstava za rad pomoću kojih se vrše djelatnosti koje građanima obezbjeđuju elementarne uslove za civilizovan život. Upravo je to slučaj kada su u pitanju privredni subjekti koji obavljaju djelatnost od javnog interesa i značaja bez kojih normalan život ne može funkcionisati, a to su djelatnosti iz oblasti snabdijevanja energijom (električna energija, plin, voda, grijanje i sl.), telekomunikacije, kablovska televizija i bežični internet, te PTT usluge, sa podzemnim i nadzemnim instalacijama iz ovih oblasti.
U kontekstu rečenog, nužno je napomenuti da prema utvrđenoj sudskoj praksi ovoga suda, vrsta djelatnosti ne može biti kriterij za propisivanje komunalne takse, jer je korištenje tog kriterija protivno ustavnoj garanciji jednakosti pred zakonom koja je propisana u članu II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Iz osporenih odredbi Odluke, odnosno iz člana 17. Odluke, nedvosmisleno proizilazi da visina propisane komunalne takse zavisi od tri kriterija, i to od: površine prostora po m2 koja se koristi, vrste djelatnosti koju pravno ili fizičko lice obavlja i utvrđene zone. Nesumnjivo je da u kombinaciji ta tri kriterija visinu komunalne takse primarno određuje kriterij djelatnosti, dok je kriterij površine poslovnog prostora koja se koristi i zone u kojima se koriste predmeti, prostori, uređaji, oprema ili pružaju usluge zapravo supsidijarna korekcija. Kako se ovdje radi o naplati komunalne takse, a ne o oporezivanju dohotka odnosno dobiti, Ustavni sud Federacije smatra da takva dominacija kriterija djelatnosti (vrste djelatnosti koju pravno ili fizičko lice obavlja), proturječi ustavom zagarantovanoj jednakosti pred zakonom.
Na osnovu svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda.
Broj U-30/23
22. februara 2024. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.