USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Načelnika Opštine Travnik za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa članom 72a. Zakona o matičnim knjigama, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 27.11. 2018. godine, donio je sljedeću
PRESUDU
- 1.Utvrđuje se da je članom 72a. Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Travnik.
- 2.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Opštine Travnik".
Obrazloženje 1. Podosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Načelnik Opštine Travnik (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj: 02-2109/17 od 26.12.2017. godine podnio zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Opštine Travnik, koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 27.12.2017. godine. U zahtjevu je navedeno da je odredbom člana 72a. Zakona o matičnim knjigama koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14 (u daljem tekstu: osporeni član Zakona) ovoj opštini povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz člana 8. stav 2. i čl. 53., 56. i 58. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave), kao i prava utvrđena članom 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja).
Zahtjev je podnesen na osnovu ovlaštenja iz člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Stranke u postupku
Stranke u postupku u ovom predmetu na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su Načelnik Opštine Travnik kao podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine kao donosilac Zakona čija je odredba osporena.
3. Bitni navodi zahtjeva
Obrazlažući zahtjev, podnosilac navodi, tačnije interpretira osporenu odredbu Zakona razlažući je, jasnoće radi, u nekoliko alineja:
- -da poslovi vođenje, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno bitan i poseban "javni inventar" i lični interes građana;
- -da se radi o osnovnim i najbitnijim evidencijama o ličnim stanjima građana Federacije Bosne i Hercegovine, pa se poslovi moraju obavljati uz stalani pojačan stepen psihičkog i fizičkog napora, odgovornosti matičara i drugih službenih lica na obavljanju tih poslova koji moraju biti tačni i ažurni;
- -da se sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, odnosno za razinu kantona i Federacije prema kantonalnim i federalnim organima uprave uvećavaju od 10% do 20% od osnovne plate.
Podnosilac zahtjeva smatra da su osporenim članom Zakona, bez prethodnih konsultacija, nametnute obaveze ovoj jedinici lokalne samouprave da izvrši isplatu uvećane plate nezavisno od svojih mogućnosti, a na štetu ostalih izvršilaca koji platu primaju iz budžeta. Na navedeni način ovako utvrđena dodatna sredstva su obaveza koja nije uslovljena bilo kakvim činjenjem izvršioca, odnosno ovakvo uvećanje plate nije vezano za bilo koje konkretne poslove, osim potrebe pukog sistematiziranja radnog mjesta, koje, prema mišljenju podnosioca zahtjeva ne nosi ništa više prava ili odgovornosti u odnosu na druga radna mjesta u ovom organu uprave, te da primjena iste dovodi do disbalansa u platama namještenika i državnih službenika i djeluje destimulirajuće na posao koji obavljaju ostali državni službenici i namještenici.
Navodi, da je propisom drugih razina vlasti, a bez sudjelovanja u postupku donošenja, obavezana Opština Travnik kao jedinica lokalne samouprave, da iz ograničenih budžetskih sredstava nejednakim i povlaštenim kriterija isfavorizuje grupu izvršilaca ugrožavajući ostale.
Također, ističe da su čl. 56. i 58. Zakona o principima lokalne samouprave obavezane federalne odnosno kantonalne vlasti da u najvećoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, kao i da usklade svoje zakone sa ovim zakonom, te da obavezne konsultacije provedu putem Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savez opština i gradova), što u konkretnom slučaju nije učinjeno.
Ovakvo zakonsko rješenje, po mišljenju podnosioca zahtjeva, je u suprotnosti sa članom 4. stav 6. Evropske povelje koja se prioritetno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i ima primat u odnosu na zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.
Zbog svega navedenog, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da je osporenim članom Zakona Opštini Travnik povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu.
4. Odgovor na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-69/17 od 04.01.2018. godine zatražio od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana dostave odgovor na zahtjev.
Također, u skladu sa članom 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-69/17 od 04.01.2018. godine, zatražio od Saveza opština i gradova da obavijeste Sud da li su i, ako jesu, na koji način sudjelovali u postupku konsultacija u ime ove jedinice lokalne samouprave u toku priprema, odnosno donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama.
Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nisu dostavili odgovor na zahtjev podnosioca, a Savez opština i gradova obavijestio je Ustavni sud Federacije aktom broj: 08/18 od 09.01.2018. godine da je bio konsultovan u postupku donošenja Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/12), na način da je Federalno ministarstvo unutarnjih/Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo Savezu opština i gradova Nacrt zakona o matičnim knjigama radi davanja prijedloga, primjedbi i sugestija, te da je isto Ministarstvo dostavilo ovom Savezu obavijest o održavanju javne rasprave o navedenom Nacrtu zakona.
U vezi sa navedenim Predsjedništvo Saveza opština i gradova je Nacrt predmetnog Zakona ocijenilo solidnom osnovom za dalju raspravu, uz preporuku da se članice Saveza (opštine i gradovi) aktivno uključe u javnu raspravu sa ciljem izrade što boljeg teksta Prijedloga zakona o matičnim knjigama.
Međutim, kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/14), ističu da Savez opština i gradova u postupku njegovog donošenja nije bio konsultovan.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član VI.2 (1)
(1) U opštini se ostvaruje lokalna samouprava.
Amandman XVIII
Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum".
Amandman XCVI
U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine."
Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5);
B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Član 2.
Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave
Princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i gdje je to moguće - ustavom.
Član 3. stav 1.
Koncept lokalne samouprave
Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, regulišu i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 4.
Djelokrug lokalne samouprave
- 1.Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
- 2.Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
- 3.Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti.
- 4.Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge - središnje ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
- 5.U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa središnjih ili regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima.
- 6.Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.
Član 6. stav 1.
Odgovarajuća organizacija uprave i izvori sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti
- 1.U mjeri u kojoj to nije u sukobu sa opštim statutarnim odredbama, lokalne vlasti će imati mogućnost da određuju vlastitu internu upravnu strukturu, u cilju njenog prilagođavanja lokalnim potrebama i efikasnog rukovođenja radom organa uprave.
Član 9. st. 1., 2., 4., 5., 6. i 7.
Izvori finansiranja lokalnih vlasti
- 1.Lokalne vlasti će, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlaštenja.
- 2.Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav i zakon.
(...)
- 4.Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični kako bi omogućili usklađivanje, u najvećoj mjeri, sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje njihovih aktivnosti.
- 5.Potreba zaštite finansijski slabih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finansijskog izjednačavanja, sa ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadležnosti.
- 6.Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistributivni izvori finansiranja.
- 7.Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja.
(...).
Član 11.
Zakonska zaštita lokalne samouprave
Lokalne vlasti imaju pravo na pravna sredstva radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih dužnosti i poštovanja principa lokalne samouprave uspostavljenih ustavom ili zakonom zemlje kojoj pripadaju.
Član 13.
Vlasti na koje se Povelja odnosi
- 1.Principi lokalne samouprave, sadržani u ovoj Povelji odnose se na sve kategorije lokalnih vlasti koje postoje na teritoriji zemlje potpisnice (...).
C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
II. Definicija lokalne samouprave
Član 2.
Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 3.
Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa Ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.
III. Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave
Član 8.
- 1)Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.
- 2)Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.
- 3)U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:
...
- osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom;
...
- osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom;
- -donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave;
(...);
- -donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje;...
- 4)Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnosti jedinice lokalne samouprave.
- 4)
Član 34.
Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.
(...).
Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija biće praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje.
Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje od Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave.
(...).
XI. Saradnja jedinica lokalne samouprave
Član 51.
U cilju zaštite zajedničkog interesa, kao i promovisanja i unapređenja lokalne samouprave, gradovi i opštine mogu formirati saveze na razini Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.
Savez na razini Federacije ima pravo:
- 1.djelovati kao zakonski zastupnik svojih članica pred vlastima Federacije BiH;
- 2.pripremati prijedloge zakona i amandmane na prijedloge zakona u cilju poboljšanja zakona i propisa koji regulišu rad jedinica lokalne samouprave;
- 3.davati mišljenja i prijedloge u vezi sa raspodjelom javnih prihoda u dijelu koji se odnosi na finansiranje jedinica lokalne samouprave;
- 4.uspostavljati kontakte i saradnju sa sličnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, te postati član međunarodnih asocijacija.
Prava navedena u ovom članu mogu biti korištena ako Savez na razini Federacije BiH okuplja više od dvije trećine gradova i opština u Federaciji BiH.
Član 53.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su da razmotre inicijative, prijedloge i sugestije jedinice lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijeste jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije.
Član 56.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.
Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.
Član 59.
Prijenos poslova i nadležnosti dodijeljenih ovim Zakonom, kao i odgovornost jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, počet će istovremeno sa prijenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.
D. Zakon o matičnim knjigama-osporena odredba ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14)
Član 72a.
(Posebni uslovi rada i odgovornost kao osnov za vrednovanje poslova)
Poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, budući da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji, pa se moraju obavljati uz stalni pojačani stepen psihičkog i fizičkog napora i odgovornosti matičara i drugih službenih lica u obavljanju tih poslova, koji moraju biti tačni i ažurni, te se stoga sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, odnosno za razinu kantona i Federacije prema kantonalnim i federalnim organima uprave, uvećana od 10% do 20% osnovne plate.
Za provođenje odredbe stava 1. ovog člana nadležni su rukovodioci organa iz stava 1. ovog člana, koji su dužni to pitanje urediti opštim aktom o platama tih organa.
6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj: U-8/16 od 25.10.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 96/16); U-1/17 od 14.06.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/17); U-3/17 od 04.07.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/17); U-22/17 od 25.10.2017. godine ("Službene novine Fedracije BiH", broj 94/17); U-24/17 od 08.11.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 98/17): U-13/17 od 20.12.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/18) i dr.
7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
U ovom ustavnosudskom predmetu postupak za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pokrenuo je Načelnik Opštine Travnik, aktom broj: 02-2109/17 od 26.12.2017. godine, navodeći da su toj opštini kao jedinici lokalne samouprave nametnute dodatne materijalne obaveze i to tako da poslodavac zaposlenicima na poslovima matičara u opštinskim organima uprave u budžetu opštine osigura i isplaćuje dodatna sredstva za uvećanje plata od 10% do 20% od osnovne plate, iako ni u jednoj fazi donošenja Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, ova opština nije konsultovana kako je to predviđeno čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave.
Prema odredbama člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova, pa je izvan sumnje da je načelnik Opštine Travnik ovlašten za pokretanje postupka pred ovim Sudom.
Ustavni sud Federacije utvrdio je da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/14) kojim je, kako se i u zahtjevu navodi, u osnovni tekst Zakona o matičnim knjigama dopunjen osporenim članom Zakona.
Kako je ranije navedeno Ustavni sud Federacije nije dobio tražene odgovore od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a kad je u pitanju Savez opština i gradova pribavljene su informacije o njegovom eventualnom sudjelovanju u postupku donošena Zakona o matičnim knjigama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama. Prema tim informacijama utvđeno je da je ovaj Savez u skladu sa članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave, bio na odgovarajući način konsultovan kod donošenja Zakona o matičnim knjigama, ali da nije konsultovan niti je sudjelovao kod donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama.
Osporenim članom Zakona utvrđuje se da su poslovi vođenja, ažuriranja i čuvanja matičnih knjiga, kao i rješavanje svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra od posebne važnosti, te da "predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana". Zbog toga se istom odredbom za te poslove propisuje uvećanje plate od 10% do 20% osnovne plate za državne službenike i namještenike u oštinskim i gradskim službama za upravu.
Očigledno da je ovom odredbom za jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju za Opštinu Travnik, stvorena dodatna obaveza da se propisano uvećanje uredi opštim aktom (pravilnikom) o platama, te da se tako uvećane plate isplaćuju iz opštinskog budžeta.
Podnosilac zahtjeva predmetnu odredbu osprava po dva osnova. Prvo, što smatra da bi njome propisano isplaćivanje uvećanih plata, a bez prijenosa dodatnih sredstava za tu namjenu sa razine Federacije Bosne i Hercegovine, nastao debalans u platama državnih službenika i namještenika u Opštini. Naime ovakvom odredbom nametnuta je obaveza Opštini da uveća plate za zaposlenike u matičnim uredima nezavisno o njihovim finansijskim mogućnostima, a na štetu ostalih zaposlenika koji primaju platu iz opštinskog budžeta u kojem je ograničena masa sredstava za plate, a to bi imalo destimulirajući učinak na obavljenje onih poslova na koje se ova odredba odnosi. Drugi osnov osporavanja je izostanak konsultacija u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama sa jedinicom lokalne samouprave, dakle u donošenju propisa koji ih se direktno tiču. Stoga se predmetni zahtjev mora promatrati u pravnom kontekstu koji čine odgovarajuće odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Evropske povelje i Zakona o principima lokalne samouprave.
Članom VI.2.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da se u opštini ostvaruje lokalna samouprava, dok je članom VII.3. u vezi sa Amandmanom XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine sastavni dio zakonodavstva Federacije, a da u slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora odnosno sporazuma i domaćeg zakonodavstva, supermaciju ima međunarodni ugovor.
Evropskom poveljom koja kao međunarodni multilateralni instrument čini dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđen je pravni standard ustavne i zakonske osnove lokalne samouprave, što podrazumijeva da će države potpisnice princip lokalne samouprave zasnivati zakonom i gdje je to moguće i ustavom (član 2. Evropske povelje).
Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini obuhvata koncept lokalne samouprave, djelokrug lokalne samouprave i izvore sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti, kao i izvore njihovog finansiranja, uključujući i zakonsku zaštitu lokalne samouprave, što je u skladu sa Evropskom poveljom.
U ocjeni osnovanosti zahtjeva podnosioca za zaštitu prava na lokalnu samoupravu zbog donošenja osporenog člana Zakona, osim relevantnih odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske povelje, treba imati u vidu relevantne odredbe Zakona o principima lokalne samouprave prema kojima: lokalna samouprava podrazumijeva pravo jedinica lokalne samouprave da u granicama zakona reguliše i upravlja određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva (član 2. Zakona); da se lokalna samouprava organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima kao jedinaicama lokalne samouprave, a izvršavaju je tijela jedinica lokalne samouprave i građani u skladu sa ustavom, zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave (član 3. Zakona); da u vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom, ali i donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave (član 8. Zakona); da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svojih nadležnosti, te da će finansijska sredstva lokalne samouprave biti srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom, a da će svaki prijenos novih funkcija biti praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo izvršenje, te, da je zakonodavac dužan pribaviti mišljenje Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave (član 34. Zakona).
Za meritorno rješenje ove ustavnopravne stvari, bilo je potrebno osobito uzeti u obzir i odredbu člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave i dužnosti federalnih vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, te da takvo konsultovanje vrši putem Saveza opština i gradova, kao i gore pomenutu obavezu donosioca zakona da prijenos poslova i nadležnosti kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave za njihovo vršenje poprati istovremenim prijenosom sredstava potrebnih za njihovo vršenje.
Analizom osporenog člana Zakona, Ustavni sud Federacije je zaključio da se u konkretnom slučaju radi o stvaranju nove finansijske obaveze sa razine Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnosi na povećanje plate matičarima i drugim licima koje obavljaju te poslove u jedinici lokalne samouprave, ali to nije prijenos poslova vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra, jer su te poslove i ranije obavljale opštinske službe. Prenesena je, tačnije uspostavljena je dodatna obaveza koja se sastoji u tome da je osporenim članom Zakona propisano da se povećanje plata uredi opštim aktom i da se tako uvećane plate i isplaćuju. Ali to ne isključuje obavezu više razine vlasti da za realizovanje ove odredbe na opštinu prenese i potrebna sredstva, ili da predvidi i propiše način na koji će se ta dodatna sredstva osigurati.
Na osnovu izloženog Ustavni sud Federacije utvrdio je, da u proceduri donošenja osporenog člana Zakona nije postupljeno u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o principima lokalne samouprave, obzirom da nije na osnovu člana 56. pomenutog Zakona ni na koji način konsultovana Opština Travnik, a što je protivno i odredbi člana 4. Evropske povelje, koja predviđa da će jedinice lokalne samouprave biti konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri u postupku pripreme i donošenja zakona i propisa koji ih se direktno tiču.
Ako se tome doda i činjenica da s prijenosom nove obaveze na jedinicu lokalne samouprave, u ovom predmetu konkretno na Opštinu Travnik, nije predviđen i propisan način osiguranja sredstava potrebnih za isplatu uvećanih plata matičarima i drugim službenim licima, Ustavni sud Federacije utvrdio je da unoseći osporenu odredbu Zakona, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije postupio u skladu sa principima iz člana 9. Evropske povelje, člana 34. stav 3. i člana 59. Zakona o principima lokalne samouprave, što zahtjev podnosioca čini u cijelosti osnovanim.
Na osnovu iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr. sc. Šahbaz Džihanović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.
Broj U-69/17
27. novembra 2018. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.