VIJEĆE ZA ZAŠTITU VITALNIH INTERESA USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kluba poslanika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog srpskog naroda u vezi sa Odlukom o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću i Odlukom o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona sa 31. sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona održane 19.05.2017. godine, na osnovu Amandmana XXXVII, XXXVIII i LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon javne rasprave, na sjednici održanoj 13.07.2017. godine, donijelo je
PRESUDU
Odlukom o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću i Odlukom o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona sa 31. sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona, održane 19.05.2017. godine, povrjeđuje se vitalni nacionalni interes konstitutivnog srpskog naroda.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona Mladen Lonić je u ime Kluba poslanika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podneskom broj: 01-1/49-6-352-1/17 od 24.05.2017. godine, koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, Vijeću za zaštitu vitalnih interesa (u daljem tekstu: Vijeće) dana 29.05.2017. godine, podnio zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa srpskog konstitutivnog naroda, (u daljem tekstu: zahtjev), u vezi sa Odlukom o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću i Odlukom o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona, (u daljem tekstu: osporene odluke).
2. Stranke u postupku
Stranke u ovom postupku su, u skladu sa članom 9. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03) Klub poslanika Bošnjaka, Klub poslanika Hrvata i Klub poslanika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona.
3. Bitni navodi zahtjeva
U zahtjevu je navedeno da je Skupština Unsko-sanskog kantona na 31. sjednici održanoj dana 19.05.2017. godine, u okviru tačke dnevnog reda 3) Izbor i imenovanja raspravljala o osporenim odlukama. U toku rasprave, predsjednik Kluba poslanika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona je u skladu sa odredbama čl. 14., 15. i 16. Poglavlje V. Odjeljak A. Ustava Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br.: 1/04 i 11/04), najavio i upoznao prisutne da je došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda, jer u predloženim osporenim odlukama nisu zastupljeni pripadnici tog naroda. Podnosilac zahtjeva smatra da je usvajanjem osporenih odluka od strane Skupštine Unsko-sanskog kantona došlo do kršenja Ustava Unsko-sanskog kantona na način da je povrijeđeno pravo Kluba poslanika Srba da budu birani i da biraju predstavnike konstitutivnih naroda u gore spomenuta tijela. Pored navedenog, podnosilac zahtjeva naglašava, da je predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona, u okvirima navedene tačke dnevnog reda, povrijedio Ustav Unsko-sanskog kantona, iz razloga što nije dozvolio, pored insistiranja predsjednika Kluba poslanika Srba, da se raspravlja po klubovima naroda, što je u suprotnosti sa članom V. 14. alineja 4. i člana 16. stav (1) Ustava Unsko-sanskog kantona-Prečišćen tekst, kao i čl. 56. i 60. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj: 09/17), (u daljem tekstu: Poslovnik).
Vijeće je aktom broj: U-32/17 od 31.05.2017. godine, zatražilo od Skupštine Unsko-sanskog kantona, predsjedavajućeg Skupštine i zamjenika predsjedavajućeg koji je podnio zahtjev, dopunu, odnosno da u roku od tri dana dostave kompletan stenogram sa 31. redovne sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona i da odgovore na pitanje da li se na istoj sjednici za osporene odluke glasalo po klubovima konstitutivnih naroda u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te, ukoliko nije, da navedu razloge za isto.
Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona je dostavio podnesak broj: 01/1-49-6-352-3/17 od 02.06.2017. godine, u kojem je navedeno da "predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona zajedno sa svojim zamjenikom, kao i predsjednikom Kluba poslanika Bošnjaka u Skupštini Unsko-sanskog kantona su usaglasili i smatraju da nije došlo, predlaganjem osporenih odluka, do povrede vitalnih nacionalnih interesa. Zamjenik predsjedavajućeg iz reda poslanika Hrvata, kao i predsjednik Kluba poslanika Bošnjaka su smatrali da se ne treba glasati po klubovima naroda te je izvršeno glasanje po odredbama Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona". U prilogu je dostavljen stenogram sa 31. redovne sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona od 19.05.2017. godine.
Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona Mladen Lonić je takođe dostavio odgovor na isto pitanje, odnosno dopunu zahtjeva u kojem je navedeno da "na sjednici nije obavljeno glasanje po klubovima konstitutivnih naroda u Skupštini Unsko-sanskog kantona, kako to propisuju odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u odnosu na osporene odluke jer predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona nije dopustio glasanje po klubovima konstitutivnih naroda, unatoč izričitom zahtjevu predsjednika Kluba poslanika Srba da se izvrši glasanje po principu zaštite vitalnog nacionalnog interesa. "Predsjednik Kluba poslanika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona ističući zahtjev za glasanje po principu zaštite vitalnog nacionalnog interesa, pozvao na odredbe Ustava Unsko-sanskog kantona i Poslovnika, koje precizno propisuju način glasanja kada je jedan od klubova konstitutivnih naroda proglasio da se radi o pitanju koje spada u listu vitalnih interesa, što je u ovome slučaju i učinio Klub poslanika Srba. Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona ignorisao je taj zahtjev i odobrio samo glasanje prostom većinom, a ne po klubovima naroda uz opasku kako "nema potrebe za glasanjem po klubovima naroda".
4. Bitni navodi Izjašnjenja na zahtjev
Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona Mirvet Beganović su Vijeću dana 31.05.2017. godine, samoinicijativno dostavili Izjašnjenje na tvrdnje podnosioca zahtjeva. U tom podnesku, koji praktično ima formu odgovora na navode zahtjeva, navedeno je da Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona i Mirvet Beganović, zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona, smatraju da usvajanjem osporenih odluka nije došlo do kršenja odredaba Ustava Unsko-sanskog kantona i Poslovnika. Istakli su da je Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona koji ujedno i predsjedava Kolegijem Skupštine Unsko-sanskog kantona, (u daljem tekstu: Kolegij), kao i Komisijom za izbor i imenovanja i finansijsko-administrativna pitanja Skupštine Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Komisija), usvajanjem Poslovnika, zbog nesmetanog rada i funkcionisanja zakonodavnog organa, predložio članovima Komisije da putem predsjednika Klubova političkih stranaka dostave prijedloge članova za skupštinska radna tijela. Obzirom da taj prijedlog nije prihvaćen od strane člana Komisije (Željko Mirković), članovi Komisije su se odredili da će sa istim biti upoznat i Kolegij na način da predsjednici klubova poslanika dostave svoje prijedloge Komisiji. Dana 08.05.2017. godine, na sjednici Kolegija je dogovoreno, a upravo na sugestiju predsjednika Kluba poslanika Srba, te je upućen dopis predsjednicima klubova poslanika kojim se traži da dostave svoje prijedloge za članove skupštinskih radnih tijela. Prijedloge su dostavili klubovi poslanika: Stranke demokratske akcije, Demokratske fronte, Stranke za bolju budućnost, Laburističke stranke i Stranke demokratske aktivnosti. Prijedlog jedino nije dostavio upravo Klub Socijaldemokratske partije u čijem sastavu djeluje i radi predsjednik Kluba poslanika Srba Željko Mirković. Predsjednici Klubova poslanika SDA, DF, SBB i Laburističke stranke predložili su i uputili u daljnju proceduru usaglašen prijedlog Odluke o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela. Shodno članu 23. stav (1) Poslovnika nesporno je da se radna tijela formiraju po stranačkom, a ne po nacionalnom sastavu. Takođe, smatraju da je suvišno bilo kakvo glasanje i polemiziranje o proceduri izbora članova u radna tijela ako se ima u vidu da je procedura izbora radnih tijela propisana članom 21. stav 3. Poslovnika. Prema tome, vitalni interes Kluba poslanika Srba nije povrijeđen iz razloga što je aktom Kolegija Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 02/4-49-1-307-1/17 od 09.05.2017. godine zatraženo od Kluba poslanika SDP u kojem se nalaze Željko Mirković i Mladen Lonić da dostave svoje prijedloge za radna tijela, ali su isti svojim indolentnim stavom, odnosno nedostavljanjem prijedloga ispred tog kluba "inscenirali" situaciju da je povrijeđen vitalni nacionalni interes. Takođe istaknuto je da poslanik ne mora biti član niti jednog radnog tijela, kao i činjenicu da zaključci radnih tijela ne proizvode pravna dejstva. Zastupljenost u skupštinskim radnim tijelima nije obligatoran odnos. Takođe, Klub poslanika Srba nije dostavio, kako pismeno, tako ni usmeno, prijedlog kandidata bilo bošnjačke, hrvatske ili srpske nacionalnosti. Klubovi poslanika nisu umjesto pripadnika srpskog naroda delegirali pripadnike bošnjačkog ili hrvatskog naroda. To po njihovom mišljenju znači da je u potpunosti ispoštovana procedura za donošenje Odluke o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona, kako je to i propisano članom 23. Poslovnika.
Kada je u pitanju zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Kluba poslanika Srba, prilikom predlaganja i donošenja Odluke o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću, (u daljem tekstu: privremeni Upravni odbor), smatraju da je bitno naglasiti da se radi o privremenom tijelu. Skupština Unsko-sanskog kantona na 29. redovnoj sjednici održanoj 10.04.2017. godine po prijedlogu Vlade tog kantona, nije prihvatila prijedlog Odluke o imenovanju Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću. Klub poslanika Srba takođe nije dostavio prijedlog za člana privremenog Upravnog odbora i jednostavno nisu željeli učestvovati u procesu donošenja odluka. Tokom cijele rasprave su tvrdili da je došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda. Smatraju da Skupština Unsko-sanskog kantona nije povrijedila proceduru prilikom predlaganja kandidata za privremeni Upravni odbor, već naprotiv, kao osnivač visokoškolske ustanove, odgovorno djeluje. Slijedom toga, smatraju da je zbog svih obaveza kako tekuće tako i priprema naredne akademske godine neophodno da egzistira upravljačka struktura. Na kraju, mišljenja su da na 31. redovnoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona održanoj dana 19.05.2017. godine, nije došlo do kršenja Poslovnika, te da, shodno odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nije došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa, jer nisu tačne tvrdnje Kluba poslanika Srba da im je onemogućeno pravo u procesu donošenja osporenih odluka, ili bilo koje drugo pitanje koje se odnosi na ostvarivanje prava konstitutivnog naroda.
Uz Izjašnjenje su priložili slijedeće akte: Prijedlog Odluke o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona, Komisije za izbor i imenovanja i finansijsko-administrativna pitanja Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 02/4-49-1-294-1/16 od 04.05.2017. godine; Prijedlog kandidata u Komisiju za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i mlade u Skupštini Unsko-sanskog kantona broj: 01/1-49-6-280-2/17 od 03.05.2017. godine; Prijedlog Kolegija Skupštine Unsko-sanskog kantona za radna tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 02/4-49-1-307-1/17 od 09.05.2017. godine; Prijedlog predsjednika klubova političkih subjekata u Skupštini Unsko-sanskog kantona za donošenje Odluke o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela broj: 01/1-49-6-307-3/17 od 19.05.2017. godine; Zaključak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-3-486/17 od 10.04.2017. godine; Odluka Skupštine Unsko-sanskog kantona o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću, broj: 01-02-3-515/17 od 19.05.2017. godine; Odluka Skupštine Unsko-sanskog kantona o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona, broj: 01-02-3-516/17 od 19.05.2017. godine i Stenogram sa 31. redovne sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona od 19.05.2017. godine.
5. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Vijeće je u skladu sa članom 49. st. 5. i 6. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, od Kluba poslanika Bošnjaka i Kluba poslanika Hrvata, kao druge strane u ovom postupku, aktom broj: U-32/17 od 15.06.2017. godine zatražilo odgovor na navode zahtjeva.
Klub poslanika Bošnjaka je podneskom broj: 01/1-49-6-407-3/17 od 19.06.2017. godine ostao kod svih navoda izrečenih na 31. sjednici Skupštine tog kantona da nije došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa, obzirom da su poslanici iz Kluba Srba imali mogućnost da učestvuju u kreiranju radnih tijela i privremenog Upravnog odbora na način da dostave prijedlog članova. Slažu se sa navodima predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona koji su navedeni u naprijed citiranom Izjašnjenju. Istovremeno, smatraju da nije napravljen propust u rukovođenju sjednicom iz razloga što je bio poznat stav Kluba poslanika Bošnjaka, a takođe i Kluba poslanika Hrvata, te shodno tome nije bilo potrebe za predlaganjem "takvog rješenja", jer je ishod bio već poznat. Uz ovaj odgovor dostavljen je i Izvod iz Zapisnika sa četvrte sjednice tog kluba na kojem je odlučivano o ovom odgovoru.
Klub poslanika Hrvata nije dostavio odgovor, ali je zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Mirvet Beganović, koji ujedno i čini taj klub, dostavio podnesak u kojem je takođe ostao kod navoda sa sjednice da nije došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa obzirom da je Klub poslanika Srba mogao učestvovati u kreiranju skupštinskih radnih tijela i privremenog Upravnog odbora dostavljanjem prijedloga članova.
6. Postupak odlučivanja o prihvatljivosti zahtjeva
Vijeće je na sjednici održanoj dana 14.06.2017. godine, unatoč činjenici da nije u cijelosti ispoštovana procedura (glasanje na sjednici po klubovima konstitutivnih naroda), utvrdilo da je u konkretnom slučaju zahtjev prihvatljiv za odlučivanje. Rješenjem Vijeća broj: U-32/17 od 14.06.2017. godine odlučeno je u tom pravcu, a citirano Rješenje sa iscrpnim obrazloženjem je objavljeno u "Službenim novinama Federacije BiH", broj: 46/17 i službenim glasilima svih kantona, imajući u vidu specifičnost konkretnog predmeta.
7. Sjednica Vijeća sa javnom raspravom
Sjednica Vijeća sa javnom raspravom radi odlučivanja o meritumu zahtjeva je održana dana 12.07.2017. godine. Sjednici su prisustvovali u ime podnosioca zahtjeva predsjednik Kluba poslanika Srba i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona Mladen Lonić, te, u ime druge strane u postupku predsjednici klubova poslanika Bošnjaka i Hrvata u Skupštini Unsko-sanskog kantona.
Podnosilac zahtjeva je ostao kod navoda zahtjeva i njegove dopune. Na javnoj raspravi je priložen Izvod iz zapisnika sa 40. sjednice ranije Komisije održane 04.05.2017. godine, na kojoj su se prethodno razmatrali prijedlozi osporenih odluka, Prijedlog odluke o imenovanju Upravnog odbora sačinjen od strane Vlade Unsko-sanskog kantona broj: 03-017-695/2017 od 16.03.2017. godine, Zaključak Vlade Unsko-sanskog kantona broj: 03-017-695/2017 od 16.03.2017. godine, Preporuka za imenovanje članova Upravnog odbora iz reda osnivača Univerziteta donijeta 24.11.2016. godine od strane Komisije za izbor i imenovanja Vlade Unsko-sanskog kantona a upućena Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta tog kantona broj: 03/3-05-11445-11/2016 od 24.11.2016. godine, Izvod iz zapisnika sa 39. sjednice Komisije održane 24.04.2017. godine broj: 02/3-49-1-242-4/17 od 24.04.2017. godine, Odluka Univerziteta u Bihaću broj: 06-7531/2016 od 23.11.2016. godine, a autentičnost uloženih dokumenata je potvrđena od strane druge strane u ovom postupku. U ime Kluba poslanika Srba pojašnjen je zahtjev, uz isticanje da, između ostalog, nisu imali mogućnost na bilo koji način uticati na izbor i imenovanje članova kako skupštinskih radnih tijela tako i privremenog Upravnog odbora, da su kao članovi Kluba poslanika Srba koji ima dva člana u Skupštini tog kantona predloženi u po jednu, po njihovom mišljenju ne tako značajnu komisiju-radno tijelo koje nije od suštinskog značaja za rad Skupštine tog kantona, za razliku od pojedinih poslanika koji su imenovani i u po tri radna tijela - komisije, da sastav komisija ne odražava niti izborni rezultat jer Klub SDP-a je trebao da dobije devet pozicija u okviru kojih bi, pošto su članovi i tog kluba političke partije koja participira u Skupštini Unsko-sanskog kantona, vodili računa da prilikom imenovanja vanskupštinskih članova komisija budu zastupljeni Srbi kao konstitutivni narod u tom kantonu. Politikom "svršenog čina", uz ignorisanje glasanja po proceduri za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa onemogućeno im je da jednakopravno učestvuju u postupku donošenja osporenih odluka. Naročiti akcenat su pritom dali činjenici da od preko 70 članova raznih komisija u Skupštini tog kantona, izuzev njih dvojice, nema niti jednog člana iz srpskog konstitutivnog naroda, ali niti hrvatskog, izuzev predsjednika i ujedno jedinog člana Kluba poslanika Hrvata. Po njihovom mišljenju, imajući u vidu sastav Skupštine tog kantona, u kojem su odlučujuća većina u nacionalnom smislu Bošnjaci (od 30 članova Skupštine 25 je iz reda bošnjačkog konstitutivnog naroda), a da političke partije koje participiraju i kroz klubove političkih partija su multietničke i takođe su mogle, što nisu učinile, predložiti, pa barem iz reda vanskupštinskih članova, za članove skupštinskih radnih tijela lica i iz srpskog konstitutivnog naroda. Identična situacija je bila u pogledu mogućnosti kreiranja privremenog Upravnog odbora, kao organa javne ustanove u kojoj se školuju svi, a da pritom jedna i jedina kvalifikovana osoba iz reda srpskog naroda koja je konkurisala nije predložena niti imenovana u privremeni Upravni odbor.
Predsjednik Kluba poslanika Bošnjaka je u cijelosti ostao kod pismenih navoda istaknutih u toku postupka, naročito ističući da se po prvi put pitanje nacionalnog sastava komisija i upravnog odbora neke javne institucije pokreće kao pitanje od vitalnog interesa. Smatra da nije povrijeđen, da ne postoji ustavna ni zakonska obaveza da se skupštinske komisije formiraju prema nacionalnom principu, te da je indolentan stav podnosioca zahtjeva koji nije dostavio prijedlog prouzrokovao ovakvu situaciju. U pogledu nacionalnog sastava lica predloženih u osporenim odlukama naveo je da mu nije poznat i nije niti tražen. Po prvi put je a što taj klub nije učinio niti na sjednici, niti u pismenim izjašnjenjima i odgovoru na zahtjev, istakao da iz tog razloga osporava i tvrdnju da u članstvu nema pripadnih srpskog konstitutivnog naroda.
Predsjednik Kluba poslanika Hrvata je istakao da ostaje pri svim pismeno iznijetim navodima u kojima smatra da nema povrede vitalnog interesa konstitutivnog srpskog naroda. Skupštinske komisije se formiraju u skladu sa učešćem, odnosno participacijom političkih stranaka, te ničim nije propisano da radna tijela koja i ne donose odluke, nego ih donosi Skupština Unsko-sanskog kantona, moraju biti sastavljena po nacionalnom principu. Posebno je napomenuo da je on lično za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda na teritoriji cijele Federacije Bosne i Hercegovine, ali da u ovom slučaju nema povrede vitalnog interesa srpskog konstitutivnog naroda.
8. Relevantno pravo
A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
V.2. Zakonodavna tijela kantona
Član 5. stav (1)
(1) Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma, čiji je broj poslanika utvrđen u odnosu na nacionalnu strukturu stanovništva.
(...)...
Član 7.
(1) Svaki zakonodavni organ kantona donosi većinom glasova svoj poslovnik.
(2) Klub delegata konstitutivnog naroda formira se uz uslov da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda u zakonodavnom organu kantona.
(3) Svaki klub delegata predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg, koje potvrđuje zakonodavni organ kantona.
(4) Zakonodavni organ kantona potvrđuje kandidate u skladu sa svojim poslovnikom. Ako jedan konstitutivni naroda nije zastupljen u zakonodavnom organu, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajućeg ostaje upražnjeno.
Amandman XXXVII
Definicija vitalnog interesa
"Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na sljedeći način:
ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti;
identitet jednog konstitutivnog naroda;
ustavni amandmani;
organizacija organa javne vlasti;
jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe;
teritorijalna organizacija;
sistem javnog informisanja
i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda.
Ovim amandmanom iza člana IV.A.4.17. dodaje se naslov pod 5. i novi član 17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine."
Amandman XXXVIII
Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa
"(1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Predstavničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri u skladu sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.
(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda, i jedan član iz reda ostalih. Sudije bira Predstavnički dom i Dom naroda.
Ovim amandmanom iza novog člana IV.A.5.17a. dodaje se novi naslov pod 6. i novi član 17b".
Amandman LXXX
Iza člana V.2.7. dodaje se novi naslov i članovi V.2.7a) i b) koji glase:
Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa
Član V.2.7a
- 1)Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u kantonima identična je listi sadržanoj u članu IV.5.17a ovog Ustava. Klubovi iz člana IV.5.17a ovog Ustava su u kantonima klubovi delegata formirani u skladu sa članom V.2.7. stav 2. ovog Ustava.
- 2)Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg zakonodavnog tijela kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa utvrđenih u članu IV.5.17a ovog Ustava za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u datoj skupštini kantona.
- 3)Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg zakonodavnog tijela kantona dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stavka 2. ovog člana.
- 4)Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda datog zakonodavnog tijela može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa."
Član V.2.7b
"(1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.
(2) Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.
(3) Ustavni sud Federacije, u slučaju iz ovog člana, postupa na način predviđen u članu IV.6.18.a ovog Ustava.
(4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagaču ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
(5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu zakon, propis ili akt smatra se usvojenim/usvaja se prostom većinom glasova."
B. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03)
Član 42b.
"Postupak odlučivanja vitalnih interesa jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u skupštini kantona u skladu sa Amandmanom LXXX na Ustav pokreće se na osnovu obavijesti ili zahtjeva predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg zakonodavnog tijela kantona da nije postignuta saglasnost većinom glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.
U slučaju iz stava 1. ovog člana Vijeće postupa na način predviđen Amandmanom XL na Ustav".
Član 43.
Obavijest odnosno zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnih interesa konstitutivnog naroda treba da sadrži odluku, odnosno pitanje koje se odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda, okolnosti i činjenice na kojima se zasniva zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnih interesa, druge podatke i priloge od značaja za utvrđivanje vitalnih interesa.
C. Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br.: 40/10 i 18/16)
Član 49.
Odlučivanje o vitalnim interesima konstitutivnih naroda
"Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) odlučit će o prihvatljivosti u roku od sedam dana od dana prijema obavještenja, odnosno zahtjeva, ako su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o postojanju vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda utvrđene u članu IV.A.4. 18. a. odnosno Amandmanu XL na Ustav, a posebno da li je zahtjev podnijela ovlašteno lice, da li je zahtjev podržala dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda, da li je obavljen Ustavom predviđeni postupak usaglašavanja između klubova konstitutivnih naroda, odnosno između Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da li su ispunjene i druge procesne pretpostavke za odlučivanje.
Ukoliko Vijeće odluči da zahtjev nije prihvatljiv, rješenje će dostaviti podnosiocu obavijesti, odnosno zahtjeva.
Kad Vijeće odluči da je zahtjev prihvatljiv, to će utvrditi rješenjem koje se ulaže u spis.
Vijeće može zatražiti od podnosioca da dopuni ili potpunije obrazloži zahtjev ili da dokumentira činjenice koje Vijeće smatra relevantnim za odlučivanje.
Prihvatljivi zahtjev se dostavlja na odgovor drugom klubu ili klubovima konstitutivnih naroda.
Dopune i odgovori iz st. 4. i 5. ovog člana dostavljaju se Vijeću u roku od osam dana. Vijeće će nastaviti postupak i u slučaju da ne dobije tražene dopune ili odgovore.
Vijeće, po pravilu, zakazuje javnu raspravu koja se ostvaruje u skladu sa Zakonom i ovim poslovnikom.
Odluku o meritumu Vijeće donosi u roku od trideset dana od dana prijema obavijesti, odnosno zahtjeva.
Odluka se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u "Službenom glasilu kantona" iz kojeg je upućena obavijest, odnosno zahtjev.
Odredbe ovog poslovnika o pravno-tehničkoj obradi odluka Suda shodno se primjenjuju i na rješenja i odluke Vijeća".
D. Ustav Unsko-sanskog kantona (prečišćeni tekst i Amandmani na Ustav Unsko-sanskog kantona) ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br.: 1/04 i 11/04)
V - STRUKTURA KANTONALNE VLASTI
A. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA
I. Opšte odredbe
Član 1.
Zakonodavno tijelo Kantona je Skupština kantona, koja se sastoji od jednog doma.
Član 2.
(1) Skupština Kantona se sastoji od 30 poslanika
Nacionalna struktura poslanika Skupštine odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona.
Član 6.
Skupština Kantona ima predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg.
Član 7.
(1) U skupštini Kantona formiraju se klubovi delegata konstitutivnih naroda, uz uslov da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda.
(2) Svaki klub delegata predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg koje potvrđuje Skupština kantona.
(3) Skupština Kantona potvrđuje kandidate u skladu sa svojim poslovnikom.
(4) Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skupštini Kantona, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajućeg ostaje upražnjeno.
(5) Tri kandidata koja potvrdi Skupština odlučuju između sebe ko će biti predsjedavajući.
4. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa
Član 14.
Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u Kantonu identična je listi sadržanoj u članu IV.5. 17a. Ustava Federacije i definisana je na sljedeći način:
- -ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti,
- -identitet jednog konstitutivnog naroda,
- -ustavni amandmani,
- -jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka,
- -obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe,
- -teritorijalna organizacija,
- -sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona.
Član 15.
(1) Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih nacionalnih interesa utvrđenih u članu 14. ovog Ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini.
(2) Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata spada u listu iz člana 14. ovog Ustava.
(3) Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt spada pod listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.
Član 16.
(1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona.
(2) Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.
(3) Ustavni sud Federacije u slučaju iz ovog člana postupa na način predviđen u članu IV.6. 18a. Ustava Federacije.
(4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U novoj proceduri predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
(5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim, odnosno usvaja prostom većinom.
E. Poslovnik Skupštine Unsko-sanskog kantona
("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj: 9/17)
II - KONSTITUISANJE I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA SKUPŠTINE
- 1.Konstituisanje i unutrašnja organizacije Skupštine
Član 6.
Skupština je jednodomna i čine je poslanici čiji je broj utvrđen Ustavom Kantona.
- 2.Klubovi naroda
Član 9.
(1) Nakon davanja i potpisivanja svečane izjave u Skupštini se osnivaju tri kluba poslanika konstitutivnih naroda (u daljem tekstu: klubovi naroda):
- a)Klub poslanika Bošnjaka;
- b)Klub poslanika Hrvata;
- c)Klub poslanika Srba.
(2) Ako u Skupštini nema izabranih predstavnika nekog od konstitutivnih naroda, Klub tog naroda neće biti ustanovljen.
(3) Poslanici iz reda ostalih mogu se, po vlastitom izboru, uključiti u rad nekog od klubova konstitutivnih naroda.
(4) Svaki klub naroda bira predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg, koji rukovode klubom i usklađuju njegov rad.
(5) Klubovi naroda će svoj način rada urediti u skladu sa Poslovnikom o radu, koji mora biti u skladu sa Poslovnikom Skupštine Unsko-sanskog kantona.
Član 10. st. (1) i (5)
(1) Svaki klub naroda predlaže jednog kandidata za mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.
(...)...
(5) Ako u Skupštini nema poslanika nekog od konstitutivnih naroda, mjesto zamjenika predsjedavajućeg Skupštine iz tog konstitutivnog naroda ostaje nepopunjeno.
- 4.Kolegij Skupštine
Član 14.
(1) S ciljem unapređenja efikasnosti i usklađivanja rada u Skupštini se uspostavlja Kolegij Skupštine (u daljem tekstu: Kolegij), kojeg čine:
- a)predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg;
- b)predsjednici klubova političkih partija koji su osvojili mandate za Skupštinu Unsko-sanskog kantona i predsjednici klubova naroda;
- c)Sekretar Skupštine, bez prava odlučivanja.
- 6.Klubovi poslanika
- 6.
Član 19.
(1) U Skupštini se formiraju klubovi konstitutivnih naroda, političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata (u daljem tekstu: klubovi poslanika), u svrhu olakšanja rada Skupštine i unapređenja međustranačke parlamentarne saradnje.
(2) Klubovi poslanika formiraju se kao mehanizam djelovanja poslanika i političkih stranaka u Skupštini.
(3) Klub može formirati politička stranka sa najmanje dva poslanika u Skupštini.
(4) Klub može formirati koalicija sa najmanje dva poslanika u Skupštini.
(5) Koalicioni klub formiraju poslanici koji su u Skupštinu izabrani sa zajedničke, koalicione izborne liste.
(6) Poslanici dvije ili više političkih stranaka koje u Skupštini imaju najmanje jednog izabranog poslanika, kao i poslanici-nezavisni kandidati, mogu formirati zajednički klub.
(7) U toku trajanja mandata poslanici mogu odlučiti da istupe iz kluba političke stranke na čijoj listi su izabrani, mogu se priključiti jednom od klubova ili formirati nezavisni Klub.
Član 20. stav (1)
(1) Klubovi poslanika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika koji predstavljaju klub, rukovode njegovim radom i organizuju rad kluba u skladu sa potrebama Skupštine.
(...)...
- 7.Radna tijela Skupštine - opšte odredbe
Član 21.
(1) Skupština formira radna tijela;
(2) Radna tijela iz stava (1) ovog člana formiraju se za razmatranje materijala i drugih pitanja iz nadležnosti Skupštine, a sve u cilju unapređenja ukupnog skupštinskog rada;
(3) Sva radna tijela formiraju se u skladu sa ovim Poslovnikom i na osnovu odluka Skupštine.
Član 22.
(1) Radna tijela izvještavaju Skupštinu o pitanjima iz svog djelokruga.
(2) Radna tijela donose odluke u skladu sa ovim Poslovnikom ili za koja ih ovlasti Skupština.
Član 23.
(1) Radna tijela formiraju se prema stranačkom sastavu Skupštine.
(2) Prijedlog za članove radnih tijela podnose klubovi poslanika.
(3) Poslanik može biti član najmanje jednog radnog tijela.
Član 24.
(1) Radna tijela u svom sastavu mogu imati članove koji nisu poslanici u Skupštini, koji predstavljaju relevantne stručnjake iz oblasti koja je u nadležnosti radnog tijela (u daljem tekstu: vanskupštinski član).
(2) Broj vanskupštinskih članova radnog tijela ne može biti veći od 1/3 ukupnog broja članova tijela.
(3) Radna tijela imaju ukupno do 9 članova.
(4) Vanskupštinski član ne može obavljati funkciju predsjedavajućeg radnog tijela (komisije).
Član 27.
(1) Radna tijela Skupštine su:
- a)Komisija za Ustavna, Zakonodavno-pravna i pitanja evropskih integracija;
- b)Komisija za izbor, imenovanja i finansijsko-administrativna pitanja;
- c)Komisija za budžet, ekonomsku i finansijsku politiku;
- d)Komisija za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i mlade;
- e)Komisija za zdravstvo, boračka pitanja, rad i socijalnu politiku;
- f)Komisija za prostorno uređenje, planiranje, komunalne djelatnosti, zaštitu okoliša i turizam;
- g)Komisija za pravdu, ljudska prava, građanske slobode i jednakopravnost spolova;
- h)Komisija za borbu protiv korupcije, pitanja sigurnosti i nadzora zakonitosti rada;
- i)Komisija za poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj.
Član 56.
U slučajevima koji se odnose na usvajanje zakona, drugih propisa ili akata za koje se tvrdi da spadaju u listu vitalnih nacionalnih interesa, primjenjuje se procedura koja proizilazi iz Ustava i ovog Poslovnika.
Član 57.
Lista vitalnih nacionalnih interesa utvrđena je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 58.
Ako najmanje dvojica od predsjedavajućeg i njegovih zamjenika Skupštine tvrde da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa iz člana 57. ovog Poslovnika za njegovo usvajanje potreban je većina glasova unutar dva kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini ili 2/3 većina jednog Kluba konstitutivnog naroda u Skupštini.
Član 59.
Predsjedavajući i njegovi zamjenici dužni su odlučiti o tome da li neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa u roku od sedam dana od dana kada je postavljena takva tvrdnja.
Član 60.
(1) Ako samo predsjedavajući ili samo jedan od njegovih zamjenika tvrdi da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba naroda može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.
(2) Kada dvotrećinska većina jednog o klubova naroda odluči da se neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje tog zakona, propisa ili akta Skupštine potrebna je većina glasova unutar svakog kluba naroda zastupljenih u Skupštini.
(3) Ukoliko se većina iz prethodnog stava ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku da li se predmetni zakon, propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.
(4) Ukoliko dođe do ispravke zakona, propisa ili akta putem amandmana, klub naroda može odustati od tvrdnje o vitalnom nacionalnom interesu, i tada se zakon, propis ili akt usvaja propisanom većinom.
Član 61.
(1) Ako Ustavni sud odluči da se radi o vitalnom nacionalnom interesu, predmetni zakon, propis ili drugi akt Skupštine smatra se neusvojenim, a dokument se vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru.
(2) U slučaju iz prethodnog stava, predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili drugog akta Skupštine.
Član 62.
Ako Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, propis ili drugi akt Skupštine smatra se usvojenim, odnosno usvaja se prostom većinom glasova poslanika.
F. Ustavno-sudska praksa
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Mišljenje broj: U-16/05 od 05.07.2005. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 44/05).
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine - Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, Presuda broj: U-30/16 od 03.02.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 15/17) i Presuda broj: U-23/16 od 05.10.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 86/16).
9. Činjenično stanje i stav Vijeća
Analizirajući pismena stranaka u ovom postupku te njihova usmena izlaganja na sjednici Vijeća sa javnom raspravom, i sva dostavljena akta bliže navedena u tački 4. obrazloženja, uključujući dokumentaciju prezentovanu od strane podnosioca zahtjeva na sjednici Vijeća sa javnom raspravom, Vijeće je utvrdilo odlučne činjenice na osnovu kojih je utvrdilo stav i donijelo presudu kao u izreci.
Ključni zahtjev i tvrdnje podnosioca zahtjeva da je osporenim odlukama povrijeđen vitalni interes srpskog konstitutivnog naroda obuhvataju dva aspekta.
Prvi se odnosi na ignorisanje zahtjeva da se na 31. sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona o osporenim odlukama glasa u skladu sa procedurama propisanim za mehanizam zaštite vitalnih nacionalnih interesa. Drugi se odnosi na tvrdnje da je kako kroz prethodni postupak predlaganja članova, tako i kroz nacionalni sastav članova radnih tijela Skupštine tog kantona i privremenog Upravnog odbora, povrijeđen vitalni nacionalni interes, jer nema zastupljenih pripadnika srpskog konstitutivnog naroda.
Stoga će Vijeće u daljem tekstu ovog obrazloženja obraditi ključne zaključke i obrazložiti stav Vijeća u posebnim podtačkama. Takođe, identično kao i Rješenje o prihvatljivosti zahtjeva u ovom predmetu, ova presuda će se objaviti ne samo u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona", nego i u službenim glasilima svih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, imajući u vidu značaj i upućujući karakter stavova Vijeća, relevantan za postupanje kada su u pitanju procedure zaštite vitalnih nacionalnih interesa u svim kantonalnim skupštinama.
9.a) Povreda vitalnog interesa srpskog konstitutivnog naroda zbog neprovođenja procedure glasanja po klubovima konstitutivnih naroda na 31. sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona održanoj 19.05.2017. godine
Vijeće je utvrdilo, u odnosu na ovaj aspekt prigovora, koji nije samo proceduralne prirode, da je Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona zakazao 31. redovnu sjednicu za 19.05.2017. godine. Na istoj sjednici je usvojen dnevni red, na kojem su pod tačkom 3. Izbor i imenovanja, uvrštene za razmatranje dvije podtačke i to pod a) Prijedlog Odluke o imenovanju privremenog upravnog odbora Univerziteta u Bihaću, i pod b) Prijedlog Odluke o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona. Vijeće je takođe utvrdilo da osporene odluke nisu razmatrane od strane druga dva kluba u Skupštini Unsko-sanskog kantona na način kako je to propisano u članu V.2.7b. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, članu 16. (1) Ustava Unsko-sanskog kantona i članu 60. stav (2) Poslovnika, odnosno da se na sjednici glasalo samo po principu većinskog glasanja.
Uvidom u stenogram sa 31. sjednice od 19.05.2017. godine, utvrđeno je da je, u okviru navedene tačke dnevnog reda, predloženo usvajanje osporenih odluka, a da je poslanik Željko Mirković, predsjednik Kluba poslanika Srba, u okviru rasprave, zatražio od Predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona, da se navedene tačke usvajaju u skladu sa Ustavom Unsko-sanskog kantona i Poslovnikom po proceduri propisanoj za mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. U tom smislu, zatražio je pauzu za sjednicu klubova poslanika konstitutivnih naroda, kako bi se mogli opredijeliti, te konačno i glasati na ustavan i Poslovnikom propisan način. Vijeće je utvrdilo da se Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona konsultovao sa zamjenikom iz reda hrvatskog naroda, te da ne smatraju da je ugrožen vitalni nacionalni interes i da su "kada je ovo pitanje u pitanju raspravu zaključili". Isto je potvrđeno i u odgovoru zamjenika Predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona. Potom je uz opasku "nema potrebe glasanja po klubovima", predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona dao na skupštinsko, većinsko izjašnjavanje osporene odluke.
Uvidom u Zapisnik sa sjednice Kluba poslanika Srba, održane 19.05.2017. godine, broj: 01/2-49-1-50-17/17 od 19.05.2017. godine, Vijeće je utvrdilo da je taj klub, prije usvajanja osporenih odluka, održao sjednicu i jednoglasno usvojio da se osporene odluke odnose na vitalni nacionalni interes, te na sjednici Skupštine zatražio da se glasanje izvrši i u druga dva kluba u Skupštini Unsko-sanskog kantona. Iz akata u predmetu jasno proizilazi da druga dva kluba u Skupštini Unsko-sanskog kantona i to Klub poslanika Bošnjaka i Klub poslanika Hrvata nisu posebno zasjedali kao klubovi, da smatraju da ne treba glasati po klubovima, iz čega proizilazi da se nisu izjašnjavali niti glasali o osporenim odlukama na način kako to zahtijeva procedura za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa utvrđena u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavu Unsko-sanskog kantona i Poslovniku. Kao razlog za to su u suštini istakli da smatraju da pokrenuto pitanje ne spada u listu vitalnih nacionalnih interesa i da je ishod u svakom slučaju već poznat, te da stoga ne smatraju da je učinjen propust u rukovođenju sjednicom.
Vijeće je razmatrajući proceduralne aspekte prihvatljivosti ovog zahtjeva donijelo odluku kojom je odlučilo da je isti prihvatljiv, bez obzira što nije ispunjen posljednji obavezni proceduralni uslov za obraćanje Vijeću.
No, ovim se ne iscrpljuje zahtjev podnosioca zahtjeva i Vijeće je stava da mora i sa aspekta materijalne povrede odlučiti da li ova činjenica ignorisanja glasanja po klubovima konstitutivnih naroda u kantonalnoj skupštini, bez obzira na razloge za isto, sama po sebi, u situaciji kada je jedan klub naroda u cijelosti ispunio sve uslove da zahtijeva da se o određenom pitanju glasa po proceduri zaštite vitalnog interesa i suštinski povređuje vitalni interes tog naroda. Vijeće je stava da nepostupanje po jasnim ustavnim i poslovničkim odredbama propisanim za procedure glasanja po mehanizmu zaštite vitalnog interesa, ignorisanje takvog zahtjeva bilo kojeg kluba naroda, a u ovom slučaju konkretno Kluba poslanika Srba, samo po sebi predstavlja i suštinsku povredu njegovog (kluba) prava da ostvari svoju ustavnu ulogu i time i vitalnog interesa konstitutivnog naroda kojeg predstavljaju. Stav druge strane u postupku da ovo pitanje ne spada u listu vitalnih interesa je irelevantan. Po definiciji, sve ono što kvalifikovana većina jednog kluba smatra da je pitanje od vitalnog interesa spada u definiciju vitalnog interesa prema ustavnim odredbama. Da li povrjeđuje vitalni interes ili ne je drugo pitanje i na konačnom autoritetu, a to je Vijeće, jeste zadatak i nadležno je da odluči je li ili nije povrijeđen vitalni interes. Pritom nisu relevantni stavovi druge strane u postupku niti u smislu "da se ishod već zna", pa da nije potrebno provesti proceduru glasanja po ovom mehanizmu (klubovima konstitutivnih naroda), jer su odredbe u tom pravcu jasne i propisuju kada se neka odluka smatra usvojenom u skupštini (većina glasova svakog kluba konstitutivnog naroda), te koje su i kakve ustavnopravne posljedice presude Vijeća u odnosu na osporene odluke ili akte.
Dakle, ovim propustom u konkretnom slučaju je, a imajući u vidu da je jasno propisano da se sve odluke za koje je pokrenut mehanizam zaštite vitalnog interesa moraju staviti na glasanje po klubovima naroda i da je potrebna većina unutar svakog kluba naroda da bi bile pravovaljane. Ukoliko se to ne postigne, o konačnoj sudbini pravno osporenog akta (da li će se smatrati usvojenim/ili će ići na usvajanje po redovnoj skupštinskoj proceduri) odluku donosi ovo Vijeće. Ignorisanjem zahtjeva jednog kluba naroda je ne samo povrijeđena procedura, nego i suštinsko pravo jednog konstitutivnog naroda kojeg reprezentuje konkretan klub da zaštiti vitalni interes i da o tome konačno odluči isključivo nadležni, ustavni organ, a to je Vijeće.
Uz navedeno treba imati u vidu da i u konkretnom slučaju u Unsko-sankom kantonu ali i u drugim kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, kantonalne skupštine su sastavljene po izbornim rezultatima, pri čemu nisu nužno u nacionalnom smislu popunjene na način koji bi odražavao ustavnu odrednicu o ravnopravnosti i konstitutivnosti sva tri naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i ravnopravnosti građana iz reda Ostalih. Konkretno Skupština Unsko-sanskog kantona broji 30 članova, od kojih je natpolovična većina (25) iz reda bošnjačkog konstitutivnog naroda. Sličnu situaciju brojčane, većinske "nadmoćnosti" jednog od tri konstitutivna naroda u članstvu skupštine imamo i u nekim drugim kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Stoga je značajno da budu upoznati sa pravnoobavezujućim stavom Vijeća da takva faktička situacija stvarno i suštinski nameće potrebu da brojčano većinski narod, odnosno njegovi predstavnici u zakonodavnoj vlasti kantona, sa posebnom senzibilnošću vode računa o poštivanju i proceduralnih i materijalno-pravih aspekata zaštite i promovisanja konstitutivnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i ravnopravnosti svih građana, naroda i Ostalih. Stoga argument brojčane većine, konkretno ovdje Kluba poslanika Bošnjaka uz Klub poslanika Hrvata koji čini jedan član, da se ishod već unaprijed zna, može u sebi uključivati i elemente saznanja da se (kao što se konkretno i dogodilo) ishod, ne pred Vijećem, ali u skupštinskoj proceduri o usvajanju osporenih odluka upravo zbog te brojčane "nadmoćnosti" jednog naroda unaprijed zna, naime, da će biti usvojena. Vijeće je jasnog stava da sve proceduralne ustavne i poslovničke odredbe, koje regulišu procedure glasanja po pokrenutom mehanizmu zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko su iz bilo kojeg razloga izbjegnute, propuštene ili ignorisane, ne samo da se raspravljaju u fazi odlučivanja o prihvatljivosti, nego imaju za posljedicu materijalnu povredu vitalnog interesa, konkretno ovdje srpskog naroda u Unsko-sanskom kantonu.
9.b) Povreda vitalnog interesa srpskog konstitutivnog naroda zbog prethodne procedure predlaganja kandidata i zastupljenosti konstitutivnih naroda u privremenom Upravnom odboru i radnim tijelima Skupštine Unsko-sanskog kantona
Nesporno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na razmatranje ovog aspekta povrede vitalnog nacionalnog interesa, uz naprijed navedene činjenice podrazumijeva da Vijeće analizira relevantne ustavne odredbe koje se odnose na strukturu kantonalnog zakonodavnog tijela, kao i konkretnu odredbu člana 23. Poslovnika koja propisuje odlučivanje o imenovanjima članova skupštinskih radnih tijela.
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisuje strukturu zakonodavne vlasti kantona i nju vrši jednodomna Skupština u kojoj se formiraju klubovi konstitutivnih naroda uz uslov da postoji najmanje jedan poslanik iz tog konstitutivnog naroda. Svaki klub poslanika predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor rukovodstva Skupštine (predsjedavajućeg ili zamjenike predsjedavajućeg), a pozicija ostaje upražnjena ukoliko nema predstavnika nekog naroda u članstvu skupštine, pa niti kluba.
Ustav Unsko-sanskog kantona, saglasno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine u opštim odredbama propisuje da je zakonodavno tijelo tog kantona Skupština koja se sastoji od jednog doma, te da nacionalna struktura poslanika odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona. Organi Skupštine su, osim naprijed navedenog rukovodstva, bliže precizirani u Poslovniku, koji razrađuje način ostvarivanja ustavne uloge tog zakonodavnog tijela. Tako u članu 9. Poslovnika u okviru odjeljka o konstituisanju i unutrašnjoj organizaciji Skupštine su propisani klubovi naroda, konkretno Klubovi poslanika Bošnjaka, Hrvata i Srba, što i egzistira. Takođe, u odnosu na rukovodstvo ukoliko nema jednog kluba jer nema poslanika iz nekog od konstitutivnih naroda mjesto u rukovodstvu (zamjenika predsjedavajućeg Skupštine) ostaje nepopunjeno. Drugi organi koji su ustanovljeni unutrašnjom strukturom Skupštine i svako u svom domenu imaju važnu ulogu za rad tog tijela su Kolegij, zatim klubovi poslanika navedeni u članu 19. gdje se Poslovnikom utvrđuju osim klubova konstitutivnih naroda koji su Ustavom obavezni i klubovi političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata. Sastav Kolegija, kao i rukovodstva Skupštine odražava multietnički karakter kantona. Klubovi poslanika, kada se analizira član 19. stav (1) Poslovnika, dakle i konstitutivnih naroda i političkih partija i koalicija i nezavisnih članova su definisani i podvedeni pod opšti generički pojam "klubovi poslanika". Nadalje, u strukturi i unutrašnjoj organizaciji tog zakonodavnog tijela propisana su radna tijela/komisije Skupštine, koja se prema članu 23. stav (1) Poslovnika formiraju prema stranačkom sastavu. To je i bio glavni argument druge strane u ovom postupku da je postupljeno u skladu sa Poslovnikom i Ustavom Unsko-sanskog kantona jer da su klubovi poslanika političkih partija predlagali kandidate, a da je klub poslanika iz jedne političke partije u kojoj su i predstavnici srpskog naroda "indolentnim" ne predlaganjem kandidata doveli do ovog postupka. Vijeće ne može da prihvati taj argument. Prvo, kada se ima u vidu stav (2) istog člana, prijedlog za članove radnih tijela podnose klubovi poslanika. To, imajući u vidu opšte odredbe Poslovnika, da ovaj generički pojam "klubovi poslanika" uključuje prvo klubove konstitutivnih naroda kao ustavnu kategoriju, a zatim i političkih partija itd. Netačno je da je Klub poslanika srpskog naroda mogao predlagati kandidate, jer klubovi naroda na to nisu ni pozvani, a to znači da srpski narod nije mogao putem Kluba tog naroda u Skupštini, kako i tvrde, jednakopravno i suštinski kreirati sastave radnih tijela i tako ravnopravno odlučivati i učestvovati u procesu donošenja osporenih odluka. Dakle, bez obzira što se radna tijela formiraju prema stranačkom sastavu Skupštine, a prema saglasnim izjavama svih stranaka u ovom postupku sve stranke koje participiraju u toj Skupštini su multietničke, uz činjenicu da se jedan dio članova radnog tijela predlaže i imenuje iz kruga lica koja nisu poslanici u Skupštini (vanskupštinski članovi radnih tijela), te činjenicu da su klubovi naroda ustavna kategorija i obavezni u slučaju da ima bar jedan poslanik, te da prijedlog za članove radih tijela podnose klubovi poslanika, što uključuje prvenstveno i klubove naroda, jasno ukazuje na to da činjenicom da se postupak predlaganja i imenovanja lica obuhvaćenim osporenim odlukama proveo samo po klubovima političkih stranaka, predstavlja povredu vitalnog interesa jednog (brojčano manje zastupljenog) naroda u kantonalnoj skupštini.
Ne ulazeći u detaljisanje prethodnih procedura kroz Komisiju gdje je član iz reda srpskog naroda iskazivao nezadovoljstvo predloženim rješenjima, koja su kasniju realizaciju imala kroz zajednički prijedlog klubova koalicionih političkih partija koje čine većinu u Skupštini tog kantona, imajući u vidu ovu poslovničku odredbu jasno je da srpski konstitutivni narod kroz klub poslanika tog naroda, suprotno tvrdnji druge strane u postupku, nije imao nikakvu mogućnost da jednakopravno sa drugim poslanicima, zbog ovakvog nacionalnog sastava skupštinske većine, aktivno učestvuje u predlaganju i kreiranju kako radnih tijela Skupštine tako i privremenog Upravnog odbora.
Vijeću je neprihvatljivo da tek na javnoj raspravi protivna strana u ovom postupku, konkretno punomoćnik Kluba poslanika Bošnjaka osporava navode da od preko 70 članova radnih tijela i šest članova privremenog Upravnog odbora nema, izuzev u dvije komisije dva člana Kluba poslanika Srba, adekvatno zastupljenog srpskog konstitutivnog naroda. Vijeće vjeruje da se ti podaci o nacionalnoj pripadnosti nisu tražili kao i da možda u ranijim sazivima Skupštine Unsko-sanskog kantona nisu predstavljali predmet spora. Međutim, smatra činjenično utvrđenim navod o nezastupljenosti ili pak minornoj zastupljenosti srpskog konstitutivnog naroda u ovim tijelima, jer isti u toku vođenja ovog postupka, iako istican od strane poslanika Srba, nije ni na sjednici Skupštine ni u postupku pred Vijećem osporavan. Dakle, Vijeće smatra da činjenica da jedan veliki broj, više desetina, članova kako iz reda poslanika tako i vanskupštinskih članova koji je predložen i odlukom proste većine i imenovan za članove radnih tijela, a takođe niti jedan član privremenog Upravnog odbora, govori o tome da je osporenim odlukama povrijeđen vitalni interes tog naroda koji se ogleda kako u mogućnosti odlučivanja tako i u pogledu njegove zastupljenosti u radnim tijelima Skupštine. Vijeće ne vidi niti jedan razlog da radna tijela-komisije nisu na isti ili sličan način tretirana u pogledu sastava kao i drugi skupštinski organi (rukovodstvo, Kolegij), u kojima se vodi računa i propisuje i razrađuje multietnički karakter Skupštine, pa time i samog kantona.