Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevima za zaštitu prava na lokalnu samoupravu načelnika općina Vareš, Vogošća, Tešanj i Jajce i gradonačelnika Grada Zenice u vezi sa Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave, održanoj dana 27.01.2016. godine donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da je Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/00, 50/00 i 97/13) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu općinama Vareš, Vogošća, Tešanj i Jajce i Gradu Zenici.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona", "Službenim novinama Grada Zenice", "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Načelnik Općine Vareš dana 25.06.2015. godine, a zatim gradonačelnik Grada Zenice dana 02.07.2015. godine, načelnik Općine Vogošća dana 03.07.2015. godine, načelnik Općine Tešanj dana 09.07.2015. godine i načelnik Općine Jajce dana 24.07.2015. godine (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijeli su Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjeve za zaštitu prava na lokalnu samoupravu (u daljem tekstu: zahtjev). U zahtjevu je navedeno da su odredbama čl. 24., 29., 30., 31. i 32. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni Kolektivni ugovor), navedenim jedinicama lokalne samouprave povrijeđena prava na lokalnu samoupravu iz čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) i člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.

2. Rješenje o spajanje postupka

Kako se u navedenim predmetima radi o istovrsnim zahtjevima kojima se traži zaštita prava na lokalnu samoupravu u odnosu na odredbe osporenog Kolektivnog ugovora Ustavni sud Federacije na sjednici održanoj 16.09.2015. godine, u skladu sa članom 38. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) donio je Rješenje o spajanju postupaka, broj: U-20/15 od 16.09.2015. godine, te će Ustavni sud Federacije voditi jedinstven postupak u ovom ustavnosudskom predmetu i donijeti jednu odluku.

3. Stranke u postupku

Na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, stranke u postupku u ovom predmetu su podnosioci zahtjeva i Vlada Zeničko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna i Kantona Sarajevo, u svojstvu suprotne strane (u daljem tekstu: Vlade kantona).

4. Bitni navodi zahtjeva

Podnosioci zahtjeva navode da je osporeni Kolektivni ugovor zaključen između Samostalnog sindikata organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine dana 11.04.2000. godine, uz prethodnu saglasnost Vlade Zeničko-dobojskog kantona datu aktom broj: 04-1-12-116/98 od 09.10.1998. godine, Vlade Kantona Sarajevo datu aktom broj: 02-012-61/98 od 25.06.1998. godine i Vlade Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna, datu aktom o pristupanju osporenom Kolektivnom ugovoru broj: VLP 01-05-110/02 od 21.02.2002. godine. Ističu da su općinama Vareš, Vogošća, Jajce i Tešanj i Gradu Zenici (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave) odredbama čl. 24., 29., 30., 31. i 32. osporenog Kolektivnog ugovora povrijeđena prava na lokalnu samoupravu iz čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Dalje, podnosioci zahtjeva obrazlažu ustavno-pravni položaj jedinica lokalne samouprave, koji je definisan Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, ustavom i Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu autonomiju i samostalnost lokalne samouprave, podnosioci zahtjeva smatraju da Vlade kantona nisu imale ustavna, a ni zakonska ovlaštenja za davanje saglasnosti Vladi Federacije Bosne i Hercegovine za potpisivanje osporenog Kolektivnog ugovora. Ističu da su jedinice lokalne samouprave trebale biti konsultovane od strane Vlada kantona prije potpisivanja osporenog Kolektivnog ugovora. U tom kontekstu navode da su federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču. Smatraju da nijedan nivo vlasti ne može donijeti propis bez saglasnosti Saveza općina i gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koji bi se ticao lokalne samouprave u finansijskom smislu.

Ističu da je osporeni Kolektivni ugovor u suštini opći pravni akt dispozitivne prirode, i da nije obavezujući, jer se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana. Navode da u prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica koja proizlazi iz odredbe člana 75. osporenog Kolektivnog ugovora, kojom je propisano da se isti odnosi samo na stranke koje su ga potpisale, kao i na stranke koje su mu naknadno pristupile. Pri tom naglašavaju da u konkretnom slučaju, jedinice lokalne samouprave nisu potpisnice osporenog Kolektivnog ugovora, a da nisu ni naknadno pristupile ovom ugovoru. Iz navedenih razloga smatraju da pomenute jedinice lokalne samouprave nisu u obavezi da primjenjuju osporeni Kolektivni ugovor.

Podnosioci zahtjeva navode da je Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2000. godine, bio u suprotnosti i sa Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95). Budući da je članom 58. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, propisano da će Federacija i kantoni uskladiti svoje zakone sa ovim zakonom, te izvršiti prijenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, smatraju da je prošlo dovoljno vremena za postupanje po navedenim odredbama. Dalje, u zahtjevu navode da Vlade kantona nisu rukovodioci organa uprave u smislu odredbe člana 29. osporenog Kolektivnog ugovora, kojom je propisano da naknade za prijevoz, ishranu i regres utvrđuje rukovodilac organa uprave i sindikat.

Predlažu Ustavnom sudu Federacije da donese presudu kojom će utvrditi da su Vlade kantona davanjem saglasnosti za potpisivanje osporenog Kolektivnog ugovora bez saglasnosti jedinica lokalne samouprave, povrijedile njihovo pravo na lokalnu samoupravu. Također, predlažu da Ustavni sud Federacije naloži Vladama kantona da usklade odredbe osporenog Kolektivnog ugovora sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i da danom objavljivanja presude prestaje da važi osporeni Kolektivni ugovor.

5. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine Ustavni sud Federacije pozvao je Vlade kantona da se kao druge stranke u postupku izjasne o zahtjevima podnosilaca. a) U odgovorima na zahtjev koji je dostavila Vlada Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Ze-do kantona) u navedenim predmetima obrazloženo je donošenje Odluke broj: 02-34-12059/13 od 24.05.2013. godine, kojom je u ranijem sazivu prihvatila osporeni Kolektivni ugovor. Navode da je Federalno ministarstvo pravde, dopisom broj: 03-49-875/13 od 26.02.2013. godine obavijestilo Vladu Ze-do kantona o tome da su pregovarački timovi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji usaglasili tekst osporenog Kolektivnog ugovora. Zatražena je od Vlade Ze-do kantona saglasnost i ovlaštenje za potpisivanje izmjena tog ugovora iz 2000. godine. Iz navedenih razloga je u skladu sa propisanom procedurom Vlada Ze-do kantona zatražila od Ministarstva finansija i Ministarstva za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona da pripreme akt za sjednicu Vlade Ze-do kantona. Ministarstvo za pravosuđe i upravu Ze-do kantona je aktom broj: 06/02-34-5019/13 od 27.03.2013. godine, dostavilo Prijedlog Odluke o prihvatanju i davanju saglasnosti za potpisivanje izmjena Kolektivnog ugovora, sa mišljenjem Ministarstva finansija. Članom 2. navedene odluke predloženo je da ministrica za pravosuđe i upravu u ime Vlade Ze-do kantona potpiše predloženi tekst. U obrazloženju Prijedloga Odluke o prihvatanju i davanju saglasnosti za potpisivanje izmjena Kolektivnog ugovora, koje se odnose na smanjenje naknada za ishranu u toku rada i naknadu za korištenje godišnjeg odmora, naglašeno je da će to imati utjecaja na smanjenje finansijskih davanja iz kantonalnog budžeta, te se iz navedenih razloga predlaže njeno donošenje. Navedeni prijedlog odluke je usvojen na 111. sjednici ranijeg sastava Vlade Ze-do kantona, održanoj 24.05.2013. godine. U odgovoru se ističe da je uvidom u materijale sa navedene sjednice utvrđeno da ni jedna općina na području Ze-do kantona, pa ni Općina Zenica, nije dala punomoć Vladi Ze-do kantona za potpisivanje tog ugovora. Također navode da u evidenciji Ministarstva za pravosuđe i upravu Ze-do kantona nema podataka o tome da li je tražena saglasnost ili punomoć za donošenje Odluke broj: 02-34-12059/13 od 24.05.2013. godine o prethodnoj saglasnosti za zaključivanje izmjena Kolektivnog ugovora ni od jedne općine na području Ze-do kantona, pa ni za Općinu Zenica. b) U odgovoru na zahtjev od 02.09.2015. godine, koji je dostavila Vlada Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna (u daljem tekstu: Vlada SB kantona), navodi se da prava i obaveze državnih službenika i namještenika u jedinicama lokalne samouprave nisu predmet lokalne samouprave. Smatraju da regulisanje prava državnih službenika i namještenika po osnovu radnog odnosa u jedinici lokalne samouprave ne spada u nadležnost lokalne samouprave i da navedena prava ne predstavljaju prava i obaveze obuhvaćene Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o osnovama lokalne samouprave iz 1995. godine i kantonalnim Zakonom o lokalnoj samoupravi iz 1998. godine. Ističu da se propisane konsultacije iz člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi odnose na obavljanje djelatnosti iz djelokruga lokalne samouprave. Dalje navode da su organi općine, koja je nesporno i jedinica lokalne samouprave, saglasno članu 2. stav 1. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, u suštini organi državne uprave, koji se osnivaju za obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova, koji se zakonom i drugim propisima stavljaju u njihovu nadležnost. Kad su u pitanju prava i obaveze državnih službenika i namještenika, navode da ista spadaju u oblast socijalne politike koja je u skladu sa članom III.2.e) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona, a ne općina i gradova. U tom kontekstu pozivaju se i na presudu Ustavnog suda Federacije broj: U-27/09 od 20.04.2010. godine, odnosno dio obrazloženja navedene presude koji glasi: "oblast koja je uređena su radni odnosi državnih službenika, što je oblast socijalne politike iz zajedničke nadležnosti federalne i kantonalne vlasti". Dalje ističu da su u vrijeme potpisivanja osporenog Kolektivnog ugovora na snazi bili Zakon o radnim odnosima i platama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 13/98) i Zakon o radnim odnosima i platama službenika organa uprave u Srednjobosanskom kantonu/Kantonu Središnja Bosna ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 7/00), koji nisu regulisali način zaključivanja kolektivnih ugovora. Ističu da Zakon o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03) ne pominje organe općina kao organe nadležne za zaključivanje kolektivnih ugovora. U skladu s članom 112. stav 3. Zakona o radu, do formiranja udruženja poslodavaca, na strani poslodavaca, zaključivanje kolektivnog ugovora može izvršiti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno vlada kantona. Napominju da u vrijeme zaključivanja osporenog Kolektivnog ugovora nije bilo formirano Vijeće poslodavaca, te su ga u skladu sa pomenutim članom Zakona o radu zaključili Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i vlade kantona, među kojima je i Vlada SB kantona. Na isti način se postupalo i prilikom donošenja izmjene osporenog Kolektivnog ugovora. Predlažu da se zahtjev Općine Jajce odbije. c) U odgovoru na zahtjev koji je u ime Vlade Kantona Sarajevo dostavio Premijer Kantona Sarajevo, dana 06.08.2015. godine se navodi da je Vlada Kantona Sarajevo Odlukom broj: 02-012-61/98 od 25.06.1998. godine ovlastila premijera Vlade Kantona Sarajevo da sa Samostalnim sindikatom radnika državnih organa Federacije Bosne i Hercegovine zaključi posebni kolektivni ugovor za službenike i namještenike organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ističe da je u skladu sa navedenom odlukom Vlade Kantona Sarajevo dao saglasnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da u ime Vlade Kantona Sarajevo zaključi osporeni Kolektivni ugovor. Naglašava da Vlada Kantona Sarajevo osporeni Kolektivni ugovor nije zaključila u ime Općine Vogošća, niti je u ime ove jedinice lokalne samouprave dala prethodnu saglasnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da zaključi predmetni ugovor. Smatra da iz navedenih razloga Vlada kantona Sarajevo nije mogla povrijediti pravo na lokalnu samoupravu navedene općine, a u slučaju da je povrijeđeno ovo pravo, mišljenja je da je povreda učinjena od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Predlaže Ustavnom sudu Federacije da zahtjev podnosioca odbije kao neosnovan.

6. Relevantni propisi za donošenje presude A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član IV.C.3.10. (3)

...

(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

Član III.2e)

Federalna vlast i kantoni nadležni su za:

…

  • e)
    socijalnu politiku;

B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

Član 3.1.

  • 1.
    Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, regulišu i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, a na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 4. stav 6.
…

  • 6.
    Lokalne vlasti bit će konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 2.

Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 3.

Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u općinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.

Član 8. st. 1. i 2.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti, ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo da se bavi svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koja ne mogu biti ograničena ili uskraćena od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

Član 53.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su da razmotre inicijative, prijedloge i sugestije jedinice lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijeste jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije.

Član 56.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri da konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.

Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza općina i gradova.

Član 58. st. 1. i 2.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95).

Federacija Bosne i Hercegovine i kantoni su dužni uskladiti svoje zakone sa ovim zakonom, te da izvrše prijenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave ovim zakonom, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

D. Zakon o radu (važeći u vrijeme zaključenja osporenog Kolektivnog ugovora) ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03)

Član 112.

Na strani zaposlenika kod zaključivanja kolektivnog ugovora može biti sindikat ili više sindikata, a na strani poslodavca može biti poslodavac, više poslodavaca ili udruženje poslodavaca.

Ako je u pregovaranju i zaključivanju kolektivnog ugovora zastupljeno više sindikata, odnosno više poslodavaca, o zaključivanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati, odnosno poslodavci koji imaju punomoć od svakog pojedinačnog sindikata, odnosno poslodavca, u skladu sa njihovim statutom.

Do formiranja udruženja poslodavaca na strani poslodavca kod zaključivanja kolektivnog ugovora iz člana 111. ovog zakona, može biti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno vlada kantona.

Član 115.

Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga sklopile, kao i za stranke koje su mu naknadno pristupile.

E. Zakon o radu – važeći ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/15)

Član 182.

(1) Važeći kolektivni ugovori moraju se uskladiti sa ovim zakonom u roku od 120 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

(2) Ukoliko kolektivni ugovori ne budu usklađeni u roku iz stava 1. ovog člana, prestaje njihova primjena.

(3) Izuzetno, ako u roku iz stava 1. ovog člana kolektivni ugovori ne budu usklađeni, Vlada Federacije, nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem Federacije, svojom odlukom može produžiti primjenu kolektivnog ugovora za još 90 dana.

Član 183.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03).

Član 184.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

F. Odluka o produženju primjene kolektivnih ugovora

("Službene novine Federacije BiH", broj 97/15)

I

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem Federacije Bosne i Hercegovine, produžava primjenu neusklađenih kolektivnih ugovora sa Zakonom o radu do njihovog usklađivanja, a najduže za 90 dana.

G. Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/00, 50/00 i 97/13)

Član 75.

Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.

Sporove u vezi primjene ovog ugovora, koji nisu riješeni arbitražom, rješavat će nadležni sud u Federaciji.

Troškove izrade ovog ugovora snose ugovorne strane solidarno.

H. Ustavnosudska praksa Ustavnog suda Federacije

  • -
    Presude Ustavnog suda Federacije, broj: U-56/13 od 03.07.2014. godine,

U-67/14 od 24.02.2015. godine i U-62/14 od 10.06.2015. godine.

9. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda

U toku priprema za odlučivanje u ovom predmetu Ustavni sud Federacije je dana 10.07.2015. godine, radi razjašnjenja stvari, zatražio od gradonačelnika Grada Zenice da ovom sudu dostavi izjašnjenje o tome, da li su Grad Zenica, odnosno bivša Općina Zenica, neposredno ili putem Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, osporavali navedeni kolektivni ugovor u smislu čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Također je zatražen odgovor da li su bivša Općina Zenica, odnosno Grad Zenica, podnosili Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Vladi Ze-do kantona inicijative, prijedloge i sugestije koje se odnose na konsultacije lokalne samouprave u vezi sa zaključivanjem osporenih kolektivnih ugovora, te da li su Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Vlada Ze-do kantona informisali Općinu Zenica, odnosno Grad Zenicu o svom stavu i rezultatima razmatranja navedenih inicijativa, prijedloga i sugestija. Traženi podaci nisu dostavljeni.

Ustavni sud Federacije je dana 10.07.2015. godine zatražio od Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine da obavijesti Sud o tome da li su i na koji način učestvovali u postupku konsultacija u ime jedinica lokalne samouprave u toku pripreme, odnosno zaključivanja osporenog Kolektivnog ugovora. Također je zatraženo da obavijeste Ustavni sud Federacije o rezultatima postupka konsultovanja u vezi sa prijedlozima, inicijativama i sugestijama jedinica lokalne samouprave i da, ako konsultacije nisu provedene obavijeste Sud o razlozima. Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine je dana 27.07.2015. godine obavijestio Ustavni sud Federacije da nije konsultovan u ime jedinica lokalne samouprave u toku pripreme, odnosno zaključivanja osporenog Kolektivnog ugovora.

Nakon analize činjenica koje proizlaze iz cjelokupne dokumentacije kao i na osnovu navoda stranaka u postupku Ustavni sud Federacije je utvrdio da je osporeni Kolektivni ugovor zaključen dana 11.04.2000. godine između Samostalnog sindikata službenika organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao predstavnika službenika organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine sa jedne strane i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, s druge strane. Navedeni Kolektivni ugovor je zaključen uz prethodno pribavljenu saglasnost na usaglašeni tekst prijedloga Kolektivnog ugovora Vlade Unsko-sanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Vlade Kantona Sarajevo. U konkretnom slučaju prethodnu suglasnost na usaglašeni tekst osporenog Kolektivnog ugovora Vlada Ze-do kantona dala je Rješenjem broj: 04-1-12-116/98 od 09.10.1998. godine, a Vlada Kantona Sarajevo dala je Odlukom broj: 02-012-61/98 od 25.06.1998. godine. Vlada SB kantona dala je naknadnu saglasnost za pristupanje osporenom Kolektivnom ugovoru dana 21.02.2002. godine, koja je zavedena pod poslovnim brojem Vlade SB kantona pod brojem: V.P. 01-05-110/02.

Također, iz priložene dokumentacije u predmetu je utvrđeno da je na usaglašeni tekst prijedloga Kolektivnog ugovora o izmjenama Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federacije i Bosne i Hercegovine Vlada Ze-do kantona dala prethodnu saglasnost Odlukom broj: 02-34-12059/13 od 24.05.2013. godine, Vlada Kantona Sarajevo saglasnost dala je Odlukom broj: 02-05-5831/13 od 12.03.2013. godine, a Vlada SB kantona prethodnu suglasnost dala je Zaključkom broj: 01-05-99/13-35 od 15.03.2013. godine. Navedeni Kolektivni ugovor po istom postupku zaključen je dana 03.12.2013. godine i objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 97/13.

Odlučujući o zahtjevima podnosilaca, Ustavni sud Federacije je pošao od odredbe člana VI.2. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je propisano da su u općinama ostvaruje lokalna samouprava. Članom 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano je da lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. Isto tako u članu 3. navedenog Zakona propisano je da se lokalna samouprava organizuje i ostvaruje u općinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave, a izvršavaju je tijela jedinica lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom i zakonom i statutom jedinica lokalne samouprave. U tom smislu da bi jedinice lokalne samouprave mogle regulisati i upravljati određenim javnim poslovima koji su im povjereni ustavom i zakonom moraju imati zaposlene državne službenike i namještenike i osigurati potrebna finansijska sredstva za te namjene.

Članom VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je regulisano da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine, te opća pravila međunarodnog prava, čine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt međunarodnog prava, ratifikovana 1994. godine kada je i stupila na snagu, sastavni je dio zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obaveza konsultacija jedinica lokalne samouprave o svim stvarima koje ih se direktno tiču propisana je članom 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.

Članom 75. stav 1. osporenog Kolektivnog ugovora propisano je da je isti obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.

Analizirajući činjenice u predmetu, Ustavni sud Federacije je utvrdio da jedinice lokalne samouprave nisu dale saglasnost za zaključivanje osporenog Kolektivnog ugovora, niti su mu naknadno pristupile, kako to predviđa član 75. stav 1. predmetnog ugovora. Iz dokaza u predmetu je utvrđeno da su Vlade kantona dale saglasnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine za zaključivanje osporenog Kolektivnog ugovora i da u tom postupku nisu tražile saglasnost jedinica lokalne samouprave. Stoga, obzirom da jedinice lokalne samouprave nisu strane potpisnice osporenog kolektivnog ugovora, a nesporna je činjenice da se službenici općinskih i gradskih organa uprave i sudske vlasti finansiraju iz budžeta jedinica lokalne samouprave, to u skladu sa relevantnim principima iz Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine te jedinice lokalne samouprave su morale biti konsultovane u procesu donošenja i zaključivanja osporenog Kolektivnog ugovora, direktno ili davanjem ovlaštenja, odnosno prethodne saglasnosti za zaključenje, što u konkretnom slučaju nije učinjeno.

Nužno je istaći da je u međuvremenu, a nakon donošenja Zakon o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/15) kojim je propisano da se važeći kolektivni ugovori moraju uskladiti sa tim zakonom u roku od 120 dana, utvrđeno da je, u skladu sa odredbom člana 182. stav 3. istog Zakona Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela Odluku o produženju primjene Kolektivnih ugovora kojom je produženo važenje svih, pa i ovog kolektivnog ugovora za narednih najduže 90 dana. Odluka je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 97/15, dana 18.12.2015. godine, te je stoga osporeni Kolektivni ugovor još uvijek na snazi, sve to zaključno sa 14.03.2016. godine, radi čega je Ustavni sud Federacije i prihvatio da ga preispita po podnijetim zahtjevima za zaštitu lokalne samouprave.

Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije smatra da je u ovom ustavnosudskom predmetu jedinicama lokalne samouprave povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu, te iste nisu dužne primjenjivati odredbe osporenog Kolektivnog ugovora.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Domin Malbašić, predsjednik Suda, Mirjana Čučković, dr. sc. iur. Šahbaz Džihanović, Aleksandra Martinović, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdić, sudije Suda.

Broj U-20/15
27. januara 2016. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Domin Malbašić, s. r.