Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Načelnika Općine Livno za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, u vezi člana 363. st. 1. i 3. Zakona o stvarnim pravima, na osnovu člana IV.C.3.10 (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 23.03.2016. godine, donio je

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da odredbom člana 363. st. 1. i 3. Zakona o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 100/13) nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Livno.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", "Narodnim novinama Kantona 10" i "Službenom glasniku Općine Livno".

Obrazloženje

  • 1.
    Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Načelnik Općine Livno (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 25.09.2014. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, u vezi člana 363. st. 1. i 2. Zakona o stvarnim pravima (u daljem tekstu: osporeni Zakon).

2.Ovlaštenje za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije

Na osnovu Amandmanu XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije. Naime, ovim Amandmanom je propisano da zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije. Takav postupak mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

  • 3.
    Stranke u postupku

U skladu sa odredbom člana 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BIH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavnosudskom predmetu su: načelnik Općine Livno kao podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine kao donosilac osporenog Zakona.

  • 4.
    Navodi iz zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da je odredbom člana 363. st. 1. i 3. osporenog Zakona povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Livno.

Naime, donošenjem osporenog Zakona, odnosno odredbom člana 363. stav 1. koja se odnosi na raspolaganje nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, odnosno neizgrađenog gradskog zemljišta uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni izravno je povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu u vođenju politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem. Ova odredba, po mišljenju podnosioca zahtjeva, direktno ograničava pravo jedinica lokalne samouprave da sama odlučuje pod kojim uslovima, kriterijima i cijeni mogu raspolagati svojom imovinom, te da je na taj način onemogućeno jedinicama lokalne samouprave da donose odluke koje su u interesu lokalne zajednice i njenih građana.

Ističe, da je ovim načinom formiranja cijene isključena naplata naknade po osnovu prirodne pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta, koja po Zakonu o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine objavljenom u ("Službenim novinama Federacije BiH", br. 25/03, 16/04 i 67/05), (u daljem tekstu: Zakon o građevinskom zemljištu), pripada jedinicama lokalne samouprave.

Povreda prava na lokalnu samoupravo proizlazi i iz stava 3. navedene odredbe jer jedinicama lokalne samouprave nije ostavljena mogućnost da odlučuju u postupku raspolaganja građevinskim zemljištem neposrednom pogodbom za izgradnju objekata koji su od općeg interesa za općinu. Ove tvrdnje podnosilac zahtjeva zasniva na odredbi člana 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i na odedbama člana 2., člana 7. stav 1. i člana 8. stav 3. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09).

Navodi također, da je osporenim Zakonom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu obzirom da su istim uređena pitanja koja su po važećim propisima u nadležnosti općina, te je stoga predložio da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine odredbom člana 363. st. 1. i 3. osporenog Zakona povrijedio pravo općine na lokalnu samoupravu.

Dana 30.09.2015. godine Ustavni sud Federacije je od podnosioca zahtjeva zatražio izjašnjenje u vezi sudjelovanja u postupku donošenja osporenog Zakona, odnosno odgovor na pitanje da li je u proceduri donošenja istog Općina Livno konsultovana u najvećoj mogućoj mjeri pravovremeno i na odgovarajući način.

U odgovoru od 15.10.2015. godine podnosilac zahtjeva navodi da je osporenim Zakonom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu, bez obzira je li i na koji način je lokalna zajednica konsultovana u postupku donošenja istog.

Također, navode da je do donošenja osporenog Zakona Općina Livno raspolagala gradskim i ostalim građevinskim zemljištem na način i pod uslovima koje je definisala vlastitim odlukama, a u skladu sa odredbama Zakona o građevinskom zemljištu i odlukama Općinskog vijeća po početnoj cijeni koju su samostalno utvrđivali.

  • 5.
    Navodi iz odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je dana 29.10.2014. godine zatražio od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da se izjasni o zahtjevu podnosioca.

Također, Ustavni sud Federacije je dana 30.09.2015. godine, zatražio, od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno donosioca osporenog Zakona, da dostavi transkript sa sjednice Doma naroda, održane dana 25.07.2013. godine, a na kojoj sjednici je isti usvojen i transkript sa sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, održane dana 02.07.2013. godine.

Ni po jednom zahtjevu Ustavnog suda Federacije Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije postupio.

  • 6.
    Dodatne informacije u odnosu na osporene Zakone

U toku postupka pred Ustavnim sudom Federacije, utvrđeno je da je u proceduri donošenja osporenog Zakona Zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine broj: 01-02-983/11, od 12.09.2011. godine, kao i Zaključkom Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine broj: 02-02-983/11, od 27.09.2011. godine, zaduženo Federalno ministrastvo pravde da zajedno sa Odborom za pravdu, opću upravu i lokalnu samoupravu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, sa strukovnim udruženjima i univerzitetskim institucijama organizira i provede javnu raspravu o Nacrtu zakona o stvarnim pravima, kako bi se došlo do kvalitetnijih zakonskih rješenja. Postupajući u skladu sa navedenim zaključcima Federalno ministarstvo pravde je aktom broj: 03-06-2215/09 od 26.10.2011. godine institucijama vlasti svih deset kantona dostavilo Nacrt zakona o stvarnim pravima, sa mogućnošću da eventualne primjedbe i sugestije dostave Federalnom ministarstvu pravde u roku od 30 dana. Nacrt osporenog Zakona je objavljen na web stranici ovog ministarstva i bio je dostupan svim zainteresiranim. Nakon ovog dijela pristupilo se završnoj sesiji javne rasprave o Nacrtu zakona o stvarnim pravima, koja je održana 30.01.2012. godine u Sarajevu i na kojoj su svi zainteresovani mogli direktno iznijeti primjedbe i sugestije.

  • 7.
    Sjednica Suda bez javne rasprave

Obzirom da u ovom predmetu nema činjenično spornih pitanja, koja bi trebalo razjasniti u kontradiktornom postupku na javnoj raspravi, Ustavni sud Federacije je zauzeo stajalište, da se odluka može donijeti na sjednici bez javne rasprave, a na osnovu činjenica i dokaza koje se nalaze u spisu. Sjednica Suda bez javne rasprave, održana je 23.03.2016. godine.

  • 8.
    Relevantno pravo

Amandman VIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

"U isključivoj su ovlasti Federacije:

a)

b)

  • c)
    utvrđivanje gospodarske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korištenja zemljišta na federalnoj razini,

d)

e)

f)

g)

  • h)
    .

Amandman XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vjeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine".

Dosadašnji st. (3) (4) postaju st. (4) i (5);

Amandman CIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član VI.3. mijenja se i glasi:

"1. Općina ima općinsko vijeće i općinskog načelnika.

  • 2.
    Mandat članova općinskog vijeća i općinskog načelnika je četiri godine.
  • 3.
    Općinske vijećnike i općinskog načelnika biraju demokratskim putem birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine na način utvrđen zakonom.
  • 4.
    Svaki birač u skladu sa zakonom može biti biran za općinskog vijećnika ili općinskog načelnika.
  • 5.
    Općinski načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih, izuzev u onim općinama u kojima jedan konstitutivan narod čini više od 80% stanovništva, prema posljednjem popisu u Bosni i Hercegovini.

U članu VI.4. dosadašnja tačka "b)" briše se, a tačka "c)" i "d)" postaju "b)" i "c)".

Općinsko vijeće:

  • a)
    priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut općine;
  • b)
    bira općinskog načelnika;
  • c)
    usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast; i
  • d)
    donosi druge propise u izvršavanju općinskih nadležnosti".

Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

Član 2.

Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave

Princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i gdje je to moguće - ustavom.

Član 3.

Koncept lokalne samouprave

(1) Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, reguliraju i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. (...).

Član 4.

Djelokrug lokalne samouprave

  • 1.
    Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
  • 2.
    Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
  • 3.
    Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti.
  • 4.
    Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge - centralne ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
  • 5.
    U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa centralnih i regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što mogućoj većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima.
  • 6.
    Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

Član 9.

Izvori finansiranja lokalnih vlasti

  • 1.
    Lokalne vlasti će, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlaštenja.
  • 2.
    Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav ili zakon.
  • 3.
    Najmanje jedan dio sredstava lokalnih vlasti će poticati od lokalnih taksi i naknada za koje lokalne vlasti, u mjeri utvrđenoj statutom, imaju pravo da utvrđuju stope.
  • 4.
    Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični kako bi omogućili usklađivanje, u najvećoj mjeri, sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje njihovih aktivnosti.
  • 5.
    Potreba zaštite finansijski slabih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finansijskog izjednačavanja, sa ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadležnosti.
  • 6.
    Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistributivni izvori finansiranja.
  • 7.
    Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja. (...).

Član 11.

Zakonska zaštita lokalne samouprave

Lokalne vlasti imaju pravo na pravna sredstva radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih dužnosti i poštovanja principa lokalne samouprave uspostavljenih ustavom ili zakonom zemlje kojoj pripadaju.

Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

II. Definicija lokalne samouprave

Član 2.

Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, reguliraju i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 7.

Jedinica lokalne samouprave ima pravo slobodnog i samostalnog raspolaganja svojom imovinom u skladu sa zakonom.

Jedinica lokalne samouprave samostalno raspolaže finansijskim sredstvima u skladu sa zakonom.

III. Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave

Član 8. st. 1., 2. i 3. alineja 8. i 9.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastite nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:

  • -
    utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem:
  • -
    utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom jedinica lokalne samouprave.

Član 56.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se izravno tiču.

Konsultovanje u smislu prethodnog stava ovog člana federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza općina i gradova.

Zakon o stvarnim pravima

("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13)

Član 363. st. 1., 2. i 3.
Raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave

(1) Nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave mogu raspolagati nadležna tijela tih jedinica samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Ova se odredba izričito odnosi i na raspolaganje zasnivanjem prava građenja kojim se opterećuju navedene nekretnine.

(2) Propis o postupku javnog konkursa iz stava 1. ovog člana donijet će federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovim propisom federalni ministar pravde će naročito utvrditi uslove konkursa, način raspisivanja, rok trajanja konkursa, obavezne elemente koje on treba da sadrži, kao i način formiranja tržišne cijene kao početne cijene, a na osnovu mišljenja sudskog vještaka odgovarajuće struke.

(3) Prodaja odnosno opterećenje pravom građenja nekretnina u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave se izuzetno može izvršiti neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje:

  • 1)
    vojnih objekata i objekata za potrebe državnih organa i radi obavljanja njihovih nadležnosti,
  • 2)
    objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijaliziranih agencija Ujedinjenih nacija,
  • 3)
    objekata komunalne infrastrukture,
  • 4)
    objekata vjerskih zajednica i
  • 5)
    radi oblikovanja građevinske čestice.

Član 370.

Prestanak primjene ostalih propisa

(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena svih važećih propisa koji raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu određuju na drugačiji način u odnosu na odredbe ovog zakona.

(2) Odredbe o prestanku primjene propisa iz stava 1. ovog člana ne odnose se na raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu u postupcima privatizacije i restitucije.

(3) Zakonodavni organi odgovarajućih teritorijalnih jedinica su u obavezi donijeti nove, odnosno usaglasiti važeće propise u vezi sa raspolaganjem nekretninama u državnom vlasništvu sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 371.

Prestanak važenja zakona

(1) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju važiti sljedeći zakoni:

  • 1)
    Zakon o svojini na dijelovima zgrada, ("Službeni list SR BiH", br. 35/77, 38/78 i 22/84),
  • 2)
    Zakon o nadziđivanju zgrada i pretvaranju zajedničkih prostorija u stanove u zgradama u društvenoj svojini ("Službeni list SR BiH", broj 32/87),
  • 3)
    Zakon o osnovama vlasničkih odnosa ("Službeni list SR BiH", broj 37/95),
  • 4)
    Zakon o prometu nepokretnosti ("Službeni list SR BiH", br. 38/78, 4/89, 22/91 i 13/94),
  • 5)
    Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama ("Službeni list SR BiH", broj 23/79 i 26/86),
  • 6)
    Zakon o uknjiženju nekretnina u društvenoj svojini ("Službeni SR BiH", broj 28/77),
  • 7)
    Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji ("Službeni list NR BiH", br. 2/46, 18/46, 20/47, 37/49, 14/51 i 41/67),
  • 8)
    Zakon o postupku ukidanja zajedničkog prava vlasništva na bivšim kmetskim selištima ("Službeni list SR BiH", broj 22/73),
  • 9)
    Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, prijenosu sredstava i statusnih promjena pravnih lica na teritoriji Bosne i Hercegovine iz drugih država ("Službeni list R BiH", br. 4/95 i 37/95),
  • 10)
    Zakon o pravima i dužnostima republičkih organa u korištenju sredstava u društvenoj svojini ("Službeni list SR BiH", br. 33/81 i 29/90),
  • 11)
    Zakon o uzurpacijama ("Službeni list SR BiH", broj 6/78),
  • 12)
    Zakon o vlasničkopravnim odnosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/98 i 29/03).

(2) Propisi o građevinskom zemljištu će se usaglasiti sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovog zakona.

(3) U slučaju kolizije odredbi ovog zakona sa odredbama drugih propisa primjenjivat će se odredbe ovog zakona.

Član 374.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu.

Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima

("Službene novine Federacije BiH", broj 100/13)

Član 1.

U Zakonu o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13) član 370. stav 1. riječi: "Danom stupanja na snagu" zamjenjuju se riječima: "Početkom primjene".

Član 2.

U članu 371. u stavu 1. riječi: "Stupanjem na snagu" zamjenjuju se riječima: "Početkom primjene".

Član 3.

U članu 372. riječi "dana stupanja na snagu" zamjenjuju se riječima: "dana početka primjene".

Zakon o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 25/03, 16/04 i 67/05)

Član 44.

Općinsko vijeće dodjeljuje neizgrađeno gradsko zemljište radi izgradnje građevine uz pravičnu naknadu.

Član 45. stav 1.

Gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje se na korištenje radi građenja na osnovu javnog konkursa koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja pod uslovima, na način i u postupku propisanim ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima.

Neposrednom pogodbom građevinsko zemljište dodjeljuje se na korištenje za izgradnju:

i.) vojnih objekata i objekata za službene potrebe državnih organa (nije moguća dodjela u cilju stambene izgradnje);

ii.) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava;

iii.) objekata komunalne infrastrukture.

Član 46. st. 1. i 2.

Uslovi i način dodjele građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja, kao i postupak i kriteriji za određivanje prava prvenstva na konkursu, odnosno neposredne pogodbe, uređuju se odlukom općinskog vijeća u skladu sa programom stambene izgradnje i ostale izgradnje u općini.

Odlukom iz prethodnog stava propisuju se bliža mjerila za određivanje naknade za dodjeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje i za određivanje naknade za stvarne troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta.

Član 62.

Fizičko i pravno lice kojem je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje radi građenja, dužno je platiti naknadu za troškove uređenja tog zemljišta.

Naknadu iz prethodnog stava, osim naknade za preuzeto zemljište dužan je platiti i raniji vlasnik koji je ostvario prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja na gradskom građevinskom zemljištu.

Iznos naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište utvrđuje se rješenjem o dodjeli tog zemljišta, a iznos naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se rješenjem o urbanističkoj saglasnosti.

Licu kojem je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište ne može se izdati odobrenje za građenje, niti se može izvršiti uknjižba prava korištenja zemljišta radi građenja u katastru nekretnina, odnosno u zemljišnoj knjizi, dok ne podnese dokaz da je platio naknadu za zemljište i naknadu za uređenje zemljišta.

Član 63. st. 1. i 3.

Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se prema osnovama i mjerilima propisanim ovim zakonom i odlukom općinskog vijeća.

Sredstva koja se ostvaruju iz naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište na korištenje, naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknade za korištenje građevinskog zemljišta (rente), koriste se za troškove naknade ranijim vlasnicima, za troškove uređenja zemljišta i troškove izrade prostorno planske dokumentacije.

Član 64.

Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje obuhvata:

  • 1.
    plaćenu naknadu namijenjenu za preuzeto zemljište čiji se iznos utvrđuje u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji:
  • 2.
    naknada iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a koje nisu rezultat ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnine.

Visina naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište na korištenje utvrđuje se rješenjem o dodjeli zemljišta na korištenje radi građenja.

Član 65.

Gradsko građevinsko zemljište prema pogodnostima iz člana 64. stav 1. tačka 2. dijeli se najviše na šest zona.

Zone se utvrđuju na osnovu položaja zemljišta, stepena opremljenosti zemljišta komunalnim objektima i instalacijama, saobraćajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stepena pokrivenosti objektima za zdrastvenu zaštitu, školstvo, kulturu i dječiju zaštitu, prirodnih i ekoloških uslova korištenja zemljišta, kao što su naročito nagib terena, orijentacija, osunčanost, temperatura zraka, vjetrovi i zagađenost zraka.

Pravilnik o postupku javnog konkursa za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, općina i gradova

("Službene novine Federacije BiH", broj 17/14)

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuje se postupak javnog konkursa za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradova i općina, kao jedinica lokalne samouprave.

Član 2.

U skladu sa odredbama ovog pravilnika postupaju Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni, gradovi i općine, prilikom raspolaganja nekretninama u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegvine, kantona, gradova i općina.

Član 3.

Odluku o načinu i uslovima raspolaganja nekretninama u vlasništvu:

  • a)
    Federacije Bosne i Hercegovine donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,
  • b)
    kantona vlada kantona,
  • c)
    gradova i općina donosi gradsko odnosno općinsko vijeće na prijedlog načelnika općine, odnosno gradonačelnika grada.

Član 4.

Odluku o načinu i uslovima raspolaganja nekreninama neposrednom pogodbom ili zamjene nekretnina u skladu sa članom 363. st. 3. i 4. Zakona o stvarnim pravima (u daljem tekstu: Zakon), za nekretnine koje su u vlasništvu:

  • a)
    Federacije Bosne i Hercegovine donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,
  • b)
    kantona vlada kantona,
  • c)
    gradova i općina donosi gradsko odnosno općinsko vijeće na prijedlog načelnika općine, odnosno gradonačelnika grada.

Član 9. stav 1.

Postupak licitacije sprovodi komisija za sprovođenje javnog nadmetanja (u daljem tekstu: Komisija), koju imenuje nadležan organ, odnosno služba iz člana 3. ovog pravilnika.

Statut Općine Livno

("Službeni glasnik Općine Livno", broj 5/08)

Član 13. stav 1. alineja 7., 8. i 9.

Općina obavlja poslove kojima se izravno ostvaruju potrebe građana, i to naročito poslove koji se odnose na:

  • -
    utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanja visine naknada za korištenje javnih dobara,
  • -
    utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem,
  • -
    utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom općine.
    • 9.
      Provedba člana 363. Zakona o stvarnim pravima i Pravilnika o postupku javnog konkursa za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona, gradova i općina od strane pojedinih jedinica lokalne samouprave:
  • -
    Odluka o građevinskom zemljištu Općine Centar Sarajevo broj: 01-31-294/15 od 23.04. 2015. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 17/15)
  • -
    Odluka Općinskog vijeća Općine Novi Grad Sarajevo o načinu i uslovima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Novi grad Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/14);
  • -
    Odluka o načinu i uslovima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Fojnica -poslovni prostori u ulici Novo naselje broj: 01-05-591-2/15 od 28.05.2015. godine ("Službene novine Općine Fojnica", broj 5/15)
  • -
    Odluka o načinu i uslovima prodaje građevinskog zemljišta, broj: 01-227/14 od 30.10.2014. godine, Općinskog vijeća Općine Vareš (objavljena na oglasnoj tabli Općine Vareš, dana 31.10.2014. godine, a stupila na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli Općine Vareš).
    • 10.
      Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Analizom navoda podnosioca zahtjeva, relevantnog prava izvještaja Federalnog ministarstva pravde o provedenoj javnoj raspravi, odluka o raspolaganju nekretninama koje su donijeli organi vlasti jedinica lokalne samouprave, a na osnovu osporenog Zakona, Ustavni sud Federacije je utvrdio sljedeće:

Do početka primjene osporenog Zakona gradsko građevinsko zemljište dodjeljivalo se na osnovu odredbi člana 44., člana 45. stav 1. i člana 46. st. 1. i 2. Zakona o građevinskom zemljištu.

Na osnovu ovih odredbi gradsko građevinsko zemljište se dodjeljivalo na korištenje radi građenja na osnovu javnog konkursa uz pravičnu naknadu. Također, ovaj Zakon je propisao da se neposrednom pogodbom građevinsko zemljište dodjeljuje na korištenje za izgradnju određenih objekata. Dodjela zemljišta se vršila na osnovu odluke općinskog vijeća (član 44). Uslovi i način dodjele građevinskog zemljišta radi građenja, kao i postupak i kriteriji za određivanje prava prvenstva na konkursu, odnosno neposredne pogodbe utvrđivao se odlukom općinskog vijeća u skladu sa programom stambene izgradnje i ostale izgradnje u općini (član 46. stav 1.).

Odredbom člana 363. stav 1. osporenog Zakona propisano je da je raspolaganje nekretninama (u koje spada i dodjeljivanje građevinskog zemljišta radi izgradnje) u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave nadležna tijela tih jedinica vrše na osnovu javnog konkursa i uz naknadu po tržišnoj cijeni.

Početkom primjene ove odredbe raspolaganje nekretninama odvija se putem javnog konkursa po tržišnoj cijeni nekretnine, a ne po pravičnoj naknadi kako je to bilo propisano odredbom člana 44. Zakona o građevinskom zemljištu.

Odredba član 363. stav 3. osporenog Zakona kojom je propisana mogućnost prodaje, odnosno opterećenja pravom građenja nekretnina u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave u odnosu na odredbu člna 45. stav 2. Zakona o građevinskom zemljištu je proširena na potrebe izgradnje organizacija i specijaliziranih agencija stranih diplomatskih i konzularnih predstavništva, organizacija i specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda, objekata vjerskih zajednica i radi oblikovanja građevinske čestice.

Stavom 2. predmetne odredbe osporenog Zakona je propisano da će federalni ministar pravde donijeti propis kojim će se, naročito, utvrditi uslovi konkursa, način raspisivanja, rok trajanja konkursa, obavezne elemente koje on treba da sadrži, kao i način formiranja tržišne cijene kao početne cijene, a na osnovu mišljenja sudskog vještaka odgovarajuće struke.

Na osnovu ovog ovlaštenja federalni ministar pravde je donio Pravilnik o postupku javnog konkursa za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije Bosne i Hrcegovine, kantona, općina i gradova, kojim je između ostalog, propisano da odluku o načinu i uslovima raspolaganja nekretninama i odluku o načinu i uslovima raspolaganja nekretninama neposrednom pogodbom u slučaju kada je nekretnina vlasništvo općine donosi općinsko vijeće

Iz Pravilnika nedvosmisleno proizilazi da svaki nosilac prava vlasništva bilo da je to Federacija, kanton, grad ili općina, odlučuje o načinu i uslovima raspolaganja nekretninom u svom vlasništvu, formiraju konkursnu komisiju, angažiraju vještaka odgovarajuće struke koji utvrđuje tržišnu cijenu nekretnine i preduzimaju sve druge radnje potrebne radi realizacije odluke općinskog vijeća o raspolaganju nekom nekretninom na osnovu javnog konkursa ili neposrednom pogodbom.

Iz odluka o načinu i uslovima raspolaganja nekretninama odnosno građevinskim zemljištem u vlasništvu općina Centar i Novi Grad Sarajevo, nedvosmisleno proizilazi da su iste donijela općinska vijeća tih općina na osnovu, između ostalog, i odredbi člana 363. stav 1. i 3. osporenog Zakona, i na osnovu Pravilnika o postupku javnog konkursa za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona, općina i gradova i da ovim odlukama te općine uređuju uslove, način i postupak raspolaganja građevinskim zemljištem u njihovom vlasništvu javnim konkursom i neposrednom pogodbom.

Također, činjenica je da su odredbe Zakona o građevinskom zemljištu koje propisuju naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište na korištenje radi izgradnje građevinskog zemljišta ostale na snazi obzirom da niti jednom odredbom osporenog Zakona nije propisano da prestaju da važe.

U prilog ove tvrdnje idu i odluke dviju općina kojima su propisane i ove naknade i način njihovog utvrđivaja njihove svojine, tako da nisu osnovani ni navodi podnosioca zahtjeva da su tržišnom cijenom onemogućene jedinice lokalne samouprave u naplati naknade po osnovu pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta.

Nadalje, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je u postupku donošenja osporenog Zakona Federalno ministarstvo pravde Nacrt istog dostavilo svim kantonima, strukovnim udruženjima, univerzitetskim institucijama i drugim organima radi stavljanja prijedloga i sugestija, nakon čega je održana i javna rasprava.

Iz ove činjenice proizilazi da su jedinice lokalne samouprave, među kojima i Općina Livno, u postupku donošenja osporenog Zakona konsultovane na odgovarajući način, te stoga ne postoji povreda prava na lokalnu samoupravu člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.

Ustavni sud Federacije smatra da je svim nosiocima prava vlasništva od Federacije do općine ostavljena mogućnost da odlukama najviših institucija izvršne vlasti uređuju način i uslove raspolaganja nekretninama u proceduri koju sprovode konkursne komisije koje sami formiraju i da je tržišna cijena nekretnine koju određuje vještak odgovarajuće struke daleko objektivniji i finansijski isplativiji kriterij u odnosu na pravičnu naknadu.

Članom 363. st. 1. i 3. osporenog Zakona nisu onemogućene jedinice lokalne samouprave da donose odluke u interesu lokalne zajednice i njenih građana te da raspolaganjem nekretninama u svom vlasništvu (građevinskim zemljištem) grade naselja, formiraju i grade poslovne i gospodarske zone, te tako utječu na privredni i svaki drugi razvoj jedinica lokalne samouprave.

Iz tih razloga Ustavni sud Federacije je odlučio kao u izreci Presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Domin Malbašić, predsjednik Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr. sc. iur. Šahbaz Džihanović, Aleksandra Martinović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.

Broj U-69/14
23. marta 2016. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Domin Malbašić, s. r.