USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Načelnika Općine Maglaj u vezi sa Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon sjednice Suda bez javne rasprave, održane dana 20.09.2016. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da je Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/00, 50/00 i 97/13) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Maglaj.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Općine Maglaj".
Obrazloženje
- 1.Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Načelnik Općine Maglaj (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 14.03.2015. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu (u daljem tekstu: zahtjev) navodeći da su odredbama čl. 24., 29., 31. i 32. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni Kolektivni ugovor) Općini Maglaj kao jedinici lokalne samouprave povrijeđena prava na lokalnu samoupravu iz čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09 (u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave) i član 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.
U skladu sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije.
- 2.Stranke u postupku
Na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, stranke u postupku su podnosilac zahtjeva i Vlada Zeničko-dobojskog kantona.
- 3.Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva navodi da je osporeni Kolektivni ugovor zaključen između Samostalnog sindikata organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, s jedne strane i Vlade Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada kantona),"kao poslodavca" s druge strane. Odrednicama čl. 24., 29., 31. i 32. osporenog Kolektivnog ugovora, Općini Maglaj su povrijeđena prava na samoupravu iz čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave i člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Dalje, podnosilac zahtjeva obrazlaže ustavno-pravni položaj općine, kao jedinice lokalne samouprave, koji je definisan Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o principima lokalne samouprave, uz tvrdnju, da Vlada kantona nije imala ustavna ovlaštenja za potpisivanje osporenog Kolektivnog ugovora u ime jedinice lokalne samouprave. Ističe da je osporeni Kolektivni ugovor u suštini opći pravni akt dispozitivne prirode, i da isti nije obavezujući kao zakon ili podzakonski akt koji donosi organ državne vlasti, jer se isti sačinjava saglasnošću volja ugovornih strana, tj. Vlade kantona, koja je morala imati saglasnost Općine Maglaj, i Sindikata za zaključivanje osporenog Kolektivnog ugovora.
Dalje, podnosilac zahtjeva navodi da je osporeni Kolektivni ugovor iz 2000. godine bio u suprotnosti, u smislu nadležnosti, i sa Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95). Napominje, da je članom 58. Zakona o principima lokalne samouprave, naloženo usklađivanje svih zakona sa navedenim zakonom, te stoga smatra da je prošlo dovoljno vremena za postupanje po navedenim odredbama zakona. Poziva se na član 29. osporenog Kolektivnog ugovora, kojim je propisano, da visinu naknade za prijevoz, ishranu u toku rada i regres za godišnji odmor, utvrđuje rukovodilac organa uprave i Sindikat. Smatra da Vlada kantona, u smislu citiranog člana osporenog Kolektivnog ugovora, nije rukovodilac organa uprave, uz tvrdnju da istoj nije dato ovlaštenje za potpisivanje osporenog Kolektivnog ugovora.
Na kraju predlaže Ustavnom sudu Federacije, da donese presudu kojom će utvrditi da je Vlada kantona potpisivanjem osporenog Kolektivnog ugovora bez saglasnosti Općine Maglaj, povrijedila pravo te Općine na lokalnu samoupravu, da naloži Vladi kantona da odredbe osporenog Kolektivnog ugovora uskladi sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave, te da danom objavljivanja ove presude prestaje da važi osporeni Kolektivni ugovor za Općinu Maglaj i da se retroaktivno ponište radnje nastale dejstvom osporenog Kolektivnog ugovora u svim provedenim postupcima.
- 4.Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije je dana 18.03.2016. godine pozvao Vladu kantona da se kao druga stranka u postupku izjasni o zahtjevu podnosioca u roku od 30 dana.
Premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona je aktom broj02-06-6687-1/16 od 06.04.2016. godine obavijestio Ustavni sud Federacije da u evidencijama Stručne službe Vlade kantona nema podataka da je od Općine Maglaj, kao poslodavca općinskih zaposlenika, tražila i dobila punomoć za zaključivanje osporenog Kolektivnog ugovora ni za jednu općinu na području Kantona, pa ni za Općinu Maglaj. Isto tako je navedeno, da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona potpisala putem svog predstavnika Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 97/13) i donijela Odluku, broj 02-34-12059/13 od 24.5.2013. godine o davanju saglasnosti za zaključenje istog ugovora. U dopisu se navodi, da prema evidenciji Stručne službe Vlade ne postoje podaci o bilo kakvoj saglasnosti ili naknadnom prihvatanju izmijenjenog Kolektivnog ugovora.
- 5.Relevantni propisi za donošenje presude Ustavnog suda Federacije
A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član IV.C.3.10. (3)
(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.
Član III.2. e)
Federalna vlast i kantoni nadležni su za:
- e)socijalnu politiku;
B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Član 3.1.
- 1.Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, regulišu i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, a na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 4. stav 6.
- 6.Lokalne vlasti bit će konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.
C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
Član 2.
Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 3.
Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u općinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.
Član 8. st. 1. i 2.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti, ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo da se bavi svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.
Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koja ne mogu biti ograničena ili uskraćena od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.
Član 53.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su da razmotre inicijative, prijedloge i sugestije jedinice lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijeste jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije.
Član 56.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri da konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.
Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza općina i gradova.
Član 58. st. 1. i 2.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95).
Federacija Bosne i Hercegovine i kantoni su dužni usaglasiti svoje zakone sa ovim zakonom, te da izvrše prijenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave ovim zakonom, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
D. Zakon o radu
("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03)
Član 112.
Na strani zaposlenika kod zaključivanja kolektivnog ugovora može biti sindikat ili više sindikata, a na strani poslodavca može biti poslodavac, više poslodavaca ili udruženje poslodavaca.
Ako je u pregovaranju i zaključivanju kolektivnog ugovora zastupljeno više sindikata, odnosno više poslodavaca, o zaključivanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati, odnosno poslodavci koji imaju punomoć od svakog pojedinačnog sindikata, odnosno poslodavca, u skladu sa njihovim statutom.
Do formiranja udruženja poslodavaca na strani poslodavca kod zaključivanja kolektivnog ugovora iz člana 111. ovog zakona, može biti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Vlada kantona.
Član 115.
Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga sklopile, kao i za stranke koje su mu naknadno pristupile.
E. Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 23/00, 50/00 i 97/13)
Član 75.
Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.
Sporove u vezi primjene ovog ugovora, koji nisu riješeni arbitražom, rješavat će nadležni sud u Federaciji.
Troškove izrade ovog ugovora snose ugovorne strane solidarno.
F. Ustavnosudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-56/13 od 03.07.2014. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/14)
Presuda broj U-67/14 od 24.02.2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/15)
Presuda broj U-62/14 od 10.06.2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 57/15)
Presuda broj U-20/15 od 27.1.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/16)
- 6.Činjenično stanje i stav Suda
Odlučujući o zahtjevu podnosioca, Ustavni sud Federacije je pošao od člana VI.2. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je utvrđeno da se u općini ostvaruje lokalna samouprava. Članom VI.4.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da Općinsko vijeće usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Članom 2. Zakona o principima lokalne samouprave propisano je da lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. Isto tako, članom 3. navedenog Zakona propisano je da se lokalna samouprava organizuje i ostvaruje u općinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave, a izvršavaju je tijela jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom, zakonu i statutu jedinice lokalne samouprave. U tom kontekstu, da bi jedinica lokalne samouprave mogla regulisati i upravljati određenim javnim poslovima koji su joj povjereni ustavom i zakonom, mora imati zaposlene državne službenike i namještenike i osigurati potrebna finansijska sredstva za te namjene.
Obaveza konsultacija jedinica lokalne samouprave o svim stvarima koje ih se direktno tiču proizilazi iz člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Ovo iz razloga što je članom VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano, da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine, te opća pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Federacije smatra nespornom činjenicu da jedinice lokalne samouprave imaju vlastite nadležnosti, ustanovljene ustavom i zakonom, kao što imaju i pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja, koja nisu izuzeta iz njezine nadležnosti. Iz navedenih razloga, federalne i kantonalne vlasti su dužne u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa, koji se izravno tiču jedinica lokalne samouprave. Ustavni sud Federacije je iz dostavljenog akta od strane Vlade Zeničko-dobojskog kantona broj 02-66-6687-1/16 od 6.4.2016. godine utvrdio, da u evidenciji Stručne službe Vlade kantona nema dokaza da je tražena prethodna saglasnost od Općine Maglaj za zaključenje osporenog Kolektivnog ugovora, a niti raspolaže sa podacima o davanju saglasnosti od strane Općine na Kolektivni ugovor o izmjenama Kolektivnog ugovora iz 2013. godine.
Također, iz dokaza u predmetu je utvrđeno, da je Vlada kantona dala saglasnost za pristupanje osporenom Kolektivnom ugovoru i samim tim preuzela i finansijske obaveze koje proizlaze iz tog ugovora. Pored pomenutog, u skladu sa članom 75. Općina Maglaj nije ni naknadno pristupila, pa prema tome nije ni prihvatila obaveze koje iz njega proizilaze. U prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica utvrđena u spomenutom članu da se isti odnosi samo na stranke koje su ga potpisale, kao i na one stranke koje su mu naknadno pristupile.
Ustavni sud Federacije ističe da je u međuvremenu, a po zahtjevu 17 poslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za rješavanje spora sa ovim Domom u vezi procedure načina usvajanja Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/15) dana 17.02.2016. godine donio Presudu broj U-29/15 od 17.02.2016. godine kojom je utvrdio da je Zakon o radu donesen u suprotnosti sa Poslovnikom Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03 i 21/09), a time i sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te je vraćen u ponovnu proceduru predlaganja. Stoga se činjenica donošenja novih zakonskih rješenja i zaključivanja novih ugovora u ovoj oblasti, ne može smatrati relevantnom za odlučivanje u ovome predmetu.
Kako Općina Maglaj nije dala saglasnost Vladi Zeničko-dobojskog kantona za potpisivanje osporenog Kolektivnog ugovora, niti je u skladu sa članom 75. naknadno pristupila istom, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr. sc. iur. Šahbaz Džihanović, Domin Malbašić. prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdić, sudije Suda.
Broj U-5/16
20. septembra 2016. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.