Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici u vezi utvrđivanja ustavnosti člana 6. Odluke o visini naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade, na osnovu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave, održane 14.09.2016. godine, donio je

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da je član 6. Odluke o visini naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade ("Službene novine Općine Maglaj", broj: 12 A/05), u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Općine Maglaj".

Obrazloženje

  • 1.
    Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Kantonalni sud u Zenici (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavanja upravnog spora broj: 04 0 U 007458 15 U po tužbi tužioca Javno preduzeće "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo, Podružnica "Elektrodistribucija" Zenica, protiv rješenja tužene Drugostepene stručne komisije Općinskog vijeća Općine Maglaj broj: 02-05-1-790/15 od 08.04.2015. godine, na osnovu člana IV.C.3.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 22.09.2015. i 25.02.2016. godine predočio ustavno pitanje u vezi utvrđivanja ustavnosti člana 6. Odluke o visini naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade (u daljem tekstu: osporena Odluka).

  • 2.
    Stranke u postupku

Stranke u postupku u ovom predmetu su na osnovu člana 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) Kantonalni sud u Zenici kao podnosilac zahtjeva, Javno preduzeće "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo Podružnica "Elektrodistribucija" Zenica, Drugostepena stručna komisija Općinskog vijeća Maglaj, kao stranke u sudskom postupku pred Kantonalnim sudom u Zenici i Općinsko vijeće Maglaj kao donosilac osporene Odluke.

  • 3.
    Bitni navodi zahtjeva

U toku postupka rješavanja upravnog spora po tužbi tužioca JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo Podružnica "Elektrodistribucija" Zenica, protiv rješenja tuženog Drugostepene stručne komisije Općinskog vijeća Maglaj, broj: 02-05-1-790/15 od 08.04.2015. godine, u upravnoj stvari utvrđivanja obaveze plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade, pred Kantonalnim sudom u Zenici pojavilo se ustavno pitanje da li je osporena Odluka u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom slučaju članom 6. osporene Odluke propisano je da se visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalna naknada zavisno od djelatnosti koriguje primjenom keoficijenata, kako je to utvrđeno i to: za Telekomunikacije i Pošte utvrđen je koeficijent 3,5; za Elektroprijenos i Elektrodistribuciju 2,5; za benzinske pumpe, kladionice, lutrije, mikrokreditne organizacije, banke, osiguravajuća društva, 2,0; za ugostiteljstvo 1,5; za trgovinu 1,4; za zanatstvo 1,1; za industriju 1,0: za saobraćaj 1,0; za ostale djelatnosti 1,0.

Prema mišljenju podnosioca zahtjeva, iz navedenog proizilazi da je visina naknade vezana za djelatnost koju pravno, odnosno fizičko lice obavlja, što ne može biti relevantan kriterij za određivanje različite visine naknade. Iz navedenih razloga Kantonalni sud u Zenici predlaže Ustavnom sudu Federacije da nakon održane rasprave utvrdi, da li je osporena Odluka u skladu sa članom II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je utvrđeno, da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom.

Isto tako, podnosilac zahtjeva ukazuje i na brojne presude Ustavnog suda Federacije, posebno na Presudu broj: U-31/07 od 27.05.2009. godine, U-5/09 od 13.10.2009. godine, kao i razloge kojim se rukovodio ovaj Sud u postupku ocjene ustavnosti odluka o komunalnim taksama čiju ustavnost je cijenio.

  • 4.
    Bitni navodi odgovora na zahtjev

Ustavni sud Federacije je dana 01.10.2015. godine u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine pozvao Javno preduzeće "Elektroprivredu BiH", D.D. Sarajevo, Podružnicu "Elektrodistribucija" Zenica, Drugostepenu stručnu komisiju Općinskog vijeća Maglaj i Općinsko vijeće Maglaj, da kao stranke u postupku dostave odgovor na zahtjev podnosioca.

U odgovoru na zahtjev od 19.10.2015. godine koji je dostavilo Javno preduzeće "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo, podružnica "Elektrodistribucija" Zenica (u daljem tekstu: Elektroprivreda) navodi se da je ovo preduzeće pred Kantonalnim sudom u Zenici pokrenulo upravni spor pod brojem 040U007458 15 U protiv rješenja tuženog Drugostepene stručne komisije Općinskog vijeća Maglaj broj: 02-05-1-790/15 od 08.04.2015. godine, radi utvrđivanja obaveze plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade. U odgovoru na zahtjev "Elektroprivreda BiH" ukazuje na član 6. osporene Odluke, kojim je propisano, da se visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade utvrđuje zavisno od djelatnosti i koriguje primjenom koeficijenata, kako je to navedeno u tač. 1. do 9. ovog člana. Smatraju da je visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta vezana za djelatnosti koju ovo pravno lice obavlja. Pozivaju se i na stajališta Ustavnog suda Federacije iznesena u brojnim presudama (U-31/07 od 27.05.2009. godine; U-5/09 od 13.10.2009. godine; U-12/11 od 04.10.2011. godine; U-36/12 od 26.02.2012. godine) u kojima je Sud utvrdio, da kriterij djelatnosti ne može biti relevantan kriterij za određivanje različite visine naknade. Smatraju da se na navedeni način povrjeđuje ustavno pravo na jednakost pred zakonom. Napominju da je finansijska sposobnost i profit koji privredni subjekti ostvaruju predmet utvrđivanja naknada u skladu sa postojećom zakonskom finansijskom regulativom i predlaže da, Ustavni sud Federacije, nakon održane rasprave donese presudu kojom se utvrđuje da član 6. osporene Odluke u dijelu koji se odnosi na "koeficijent djelatnosti" nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

U odgovoru na zahtjev koji je dostavila Drugostepena Komisija Općinskog vijeća Maglaj dana 27.10.2015. godine, navodi se da je Općinsko vijeće Maglaj osporenu Odluku donijelo u skladu sa članom 73. Zakona o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 25/03) (u daljem tekstu: Zakon o građevinskom zemljištu). Navedenim članom je propisano, da se odlukom općinskog vijeća uvodi obaveza plaćanja naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta (renta) i da se ovom odlukom određuju osnovi mjerila na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade u zavisnosti od pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku, obima i stepena izgrađenosti i uređenosti i položaja zemljišta i naselju, opremljenosti zemljišta komunalnim građevinama i instalacijama, prometne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stepena pokrivenosti naselja objektima za zdravstvo, obrazovanje i kulturu i prirodnih uslova korištenja zemljišta. Nadalje navode, da je stavom 2. istog člana Zakona regulisano da se mjerilima na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta može to zemljište kategorisati različito, prema pogodnostima koje pruža i s obzirom na položaj u naseljenom mjestu i određenu namjenu korištenja (za stanovanje, za proizvodnju ili drugu privrednu djelatnost). Ističu da se u skladu sa mjerilima na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, to zemljište može kategorisati različito, odnosno da se može podijeliti u više zona. Kategorizacija zemljišta i njegova podjela na zone zavisi od pogodnosti koje to zemljište pruža s obzirom na položaj u naseljenom mjestu i određenu namjenu korištenja (za stanovanje, za proizvodnju ili drugu privrednu djelatnost...). U skladu sa citiranim st. 1. i 2. člana 73. Zakona o građevinskom zemljištu, Općinsko vijeće Maglaj je, kako navode, članom 6. osporene Odluke utvrdilo, da se visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta zavisno od djelatnosti koriguje primjenom koeficijanata, te je u zavisnosti od djelatnosti određen i koeficijent.

Isto tako ističu, da je članom 75. Zakona o građevinskom zemljištu utvrđeno da su obaveznici naknade vlasnici ili nosioci prava raspolaganja na stambenom, poslovnom ili sličnom prostoru, odnosno fizička ili druga pravna lica koja su korisnici gradskog građevinskog zemljišta.

Naglašavaju, da se osporenom Odlukom uvodi obaveza plaćanja naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, kojom su određena i mjerila na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta i da su navedenu naknadu dužni plaćati vlasnici stambenog, poslovnog ili sličnog prostora, kao i korisnici gradskog građevinskog zemljišta. Predlažu, da Ustavni sud Federacije odbije zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti osporene Odluke, jer je ista donesena u skladu sa Zakonom o građevinskom zemljištu.

Općinsko vijeće Maglaj, kao donosilac osporene odluke nije dostavilo odgovor.

  • 5.
    Relevantno pravo
    A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II. A.2. (1) c)

Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:

a)

b)

  • c)
    jednakost pred zakonom

Član VI.4. b)

Općinsko vijeće:

  • b)
    usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast;

B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15)

Član 13. stav 1. tačka c)

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

  • c)
    naknade i takse u skladu s propisima jedinica lokalne samouprave.

C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 8. stav 3. alineja 7. i 8.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njezine nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave spadaju:

  • -
    utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje naknada za korištenje javnih dobara,
  • -
    utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem.

Član 13. stav 2. alineja 4.

Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je općinsko vijeće u općini a gradsko vijeće u gradu (u daljem tekstu: vijeće).

Vijeće u okviru svojih nadležnosti:

  • -
    donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave.

D. Zakon o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 25/03, 16/04 i 67/05)

Član 62.

Fizičko i pravno lice kome je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje radi građenja, dužno je platiti naknadu za dodijeljeno zemljište i naknadu za troškove uređenja tog zemljišta.

Naknadu iz prethodnog stava, osim naknade za preuzeto zemljište dužan je da plati i raniji vlasnik koji je ostvario prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja na gradskom građevinskom zemljištu.

Iznos naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište utvrđuje se rješenjem o dodjeli tog zemljišta, a iznos naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se rješenjem o urbanističkoj saglasnosti.

Licu kome je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište ne može se izdati odobrenje za građenje, niti se može izvršiti uknjižba prava korištenja zemljišta radi građenja u katastru nekretnina, odnosno u zemljišnoj knjizi, dok ne podnese dokaz da je platilo naknadu za zemljište i naknadu za uređenje zemljišta.

Član 63.

Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se prema osnovama i mjerilima propisanim ovim zakonom i odlukom općinskog vijeća.

Osnovi i mjerila za određivanje visine naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje, naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta moraju biti razgraničeni i međusobno usklađeni.

Sredstva koja se ostvaruju iz naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje, naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta (rente), koriste se za troškove naknade ranijim vlasnicima, za troškove uređenja zemljišta i troškove izrade prostorno-planske dokumentacije.

Fizička lica kojima su dodijeljene građevinske parcele bez naknade u periodu od 6. aprila 1992. godine do stupanja na snagu ovog zakona i čija su prijeratna imovinska prava vraćena u skladu sa relevantnim zakonima o povratu imovine iz člana 46. stav 7., izgubit će pravo na oslobađanje od plaćanja naknade za dodjelu zemljišta.

Fizička lica koja su izgubila pravo na dodjelu zemljišta bez naknade u skladu sa prethodnim stavom će platiti naknadu u iznosu i roku utvrđenom ovim zakonom.

Niko se ne može osloboditi obaveze plaćanja naknade utvrđene ovim zakonom, osim u slučajevima predviđenim čl. 90. i 91. ovog zakona, te se ovim stavljaju van snage sve odluke, uredbe i drugi propisi koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.

Općina će pokrenuti postupak za izmirenje duga u skladu sa važećim zakonima.

  • a)
    Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje

Član 64.

Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje obuhvata:

  • 1.
    plaćenu naknadu namijenjenu za preuzeto zemljište čiji se iznos utvrđuje u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji;
  • 2.
    naknada iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a koje nisu rezultat ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnina - renta.

Visina naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje utvrđuje se rješenjem o dodjeli zemljišta na korištenje radi građenja.

Član 65.

Gradsko građevinsko zemljište prema pogodnostima iz člana 64. stavka 1. točke 2., dijeli se najviše na šest zona.

Zone se utvrđuju na osnovu položaja zemljišta, stepena opremljenosti zemljišta komunalnim objektima i instalacijama, saobraćajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stepena pokrivenosti objektima za zdravstvenu zaštitu, školstvo, kulturu i dječju zaštitu, prirodnih i ekoloških uslova korištenja zemljišta, kao što su naročito nagib terena, orijentacija, osunčanost, temperatura zraka, vjetrovi i zagađenost zraka.

Član 66.

Kao osnovica za izračunavanje visine rente služi prosječna konačna građevinska cijena iz prethodne godine m² korisne stambene površine na području općine. Prosječnu konačnu građevinsku cijenu utvrđuje odlukom općinskog vijeća svake godine, a najkasnije do 31. marta tekuće godine.

Član 67.

Prosječna konačna građevinska cijena iz prethodnog stava valorizuje se u toku godine svaka tri mjeseca na osnovu indeksa rasta cijena građevinskih radova u visokogradnji i niskogradnji po sumarnoj metodologiji i podacima koje objavljuje Zavod za statistiku.

Član 68.

Visina rente po m² korisne površine građevine koja će se graditi na gradskom građevinskom zemljištu, utvrđuje se u procentu od prosječne konačne građevinske cijene iz stava 1. prethodnog člana, i to kao fiksan procenat rente:

  • -
    prvoj zoni 6%,
  • -
    drugoj zoni 5%,
  • -
    trećoj zoni 4%,
  • -
    četvrtoj zoni 3%,
  • -
    petoj zoni 2%,
  • -
    šestoj zoni 1%.

Visinu rente po zonama utvrđuje odlukom općinsko vijeće, polazeći od kriterija iz člana 65. stav 2. ovog zakona.

Visina rente za gradsko građevinsko zemljište u državnoj svojini kod dogradnje, nadziđivanja i kod izgradnje pomoćnih objekata utvrđuje se rješenjem o odobrenju za građenje.

  • b)
    Naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta

Član 73.

Odlukom općinskog vijeća kojom se uvodi obaveza plaćanja naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta (renta) određuju se osnovi i mjerila na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade u zavisnosti od pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku: obima i stepena izgrađenosti i uređenosti i položaja zemljišta u naselju, opremljenosti zemljišta komunalnim građevinama i instalacijama, saobraćajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stepena pokrivenosti naselja objektima za zdravstvo, obrazovanje i kulturu i prirodnih uslova korištenja zemljišta.

Mjerilima na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta može se to zemljište kategorisati različito, prema pogodnostima koje pruža i s obzirom na položaj u naseljenom mjestu i određenu namjenu korištenja (za stanovanje, za proizvodnju ili drugu privrednu djelatnost i kuće u kojima vlasnici stalno ne stanuju, nego ih povremeno koriste za odmor).

Odlukom iz stava 1. ovog člana određuju se i način i rokovi plaćanja naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta.

Rješenje o određivanju naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta donosi općinski organ uprave nadležan za komunalne poslove, odnosno organizacija koju je općinsko vijeće ovlastilo za obavljanje tih poslova.

U slučaju neplaćanja naknada za korištenje građevinskog zemljišta, svoja potraživanja općina ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom.

Član 74.

Naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, određuje se u skladu sa odlukom iz člana 73. ovog zakona, prema jedinici površine zemljišta (m²), odnosno prema jedinici izgrađene korisne površine u iznosu od 0,01%.

Član 75.

Obaveznici naknade iz prethodnog člana su vlasnici ili nosioci prava raspolaganja na stambenom, poslovnom ili sličnom prostoru, odnosno fizička i druga pravna lica koja su korisnici gradskog građevinskog zemljišta.

Obaveznik naknade utvrđuje se na osnovu podataka iz urbanističke ili građevinske dokumentacije, katastra nekretnina odnosno zemljišnih knjiga ili uviđaja na licu mjesta.

Vlasnik stana, odnosno nosilac stanarskog prava, kao i zakupac poslovnih prostorija ili neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, dužan je da obavezniku iz stava 1. ovog člana, naknadi iznos naknade, koji nije sadržan u stanarini, odnosno zakupnini.

E. Odluka o građevinskom zemljištu
("Službene novine Općine Maglaj", br. 2/05, 2/06, 4/09, 7/09 i 8/12)

Član 57.

Visina naknade za korištenje gradskog zemljišta po jedinici mjere određuje se u zavisnosti od toga da li se prostor koristi za stanovanje, proizvodnju ili drugu djelatnost i prema pripadnosti prostora određenim zonama građevinskog zemljišta obrazovanim na osnovu podataka o prirodnim i radom stvorenim pogodnostima u korištenju tog zemljišta.

Član 58.

Naknada za korištenje građevinskog zemljišta plaća se mjesečno ili kvartalno.

Član 59.

Visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta će se utvrditi posebnom Općinskom odlukom.

Član 60.

Sredstva od naknada iz ove Odluke (naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta) su namjenska sredstva i koristit će se za uređenje građevinskog zemljišta, troškova naknade ranijim vlasnicima i izradu prostorno - planske dokumentacije.

F. Odluka o visini naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade
("Službene novine Općine Maglaj", broj 12 A/05)

Član 1.

Ovom odlukom se utvrđuje visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta i visina komunalne naknade.

Član 2.

Obveznici plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta su svi vlasnici i nosioci prava raspolaganja stambenih, poslovnih, proizvodnih, garažnih i drugih prostora, kao i korisnici i vlasnici zemljišta koje se koristi u te svrhe.

Obaveznici plaćanja komunalne naknade su svi vlasnici i nosioci raspolaganja stambenih, poslovnih, proizvodnih, garažnih i drugih prostora, kao i otvorenih prostora na kojima se obavlja djelatnost.

Obaveznici plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade su i vlasnici nadzemnih i podzemnih dalekovoda, niskonaponske mreže i telekomunikacione mreže.

Član 3.

Visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta za obveznike se određuje prema jedinici mjere izgrađene korisne površine (m²) za stambeni, proizvodni, poslovni i garažni prostor, stovarišta, skladišta, ekonomska dvorišta, trgovačke krugove, manipulativni prostor, igrališta i slično, a komunalne naknade prema jedinici mjere korisne površine (m²) izgrađenog stambenog, poslovnog, garažnog i drugog prostora na kojem se obavlja djelatnost, za svaki mjesec, rješenjem za cijelu godinu.

Naknada za korištenje građevinskog zemljišta i komunalnih naknada za nadzemne i podzemne dalekovode i niskonaponske mreže i telekomunikacione mreže određuje se po metru dužnom navedenih mreža, a za sve vrste trafo-stanica po komadu.

Član 5.

Visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalnu naknadu mjesečno iznosi

  • 1.
    Naknada za korištenje građevinskog zemljišta
    • -
      Za stambeni i garažni prostor 0.045 KM/m²
    • -
      Za poslovni, proizvodni i poslovni prostor, otvoreni prostor, stovarišta, skladišta, ekonomska dvorišta, tvorničke krugove, manipulativni prostor, igrališta i slično 0.07 KM/ m²
    • -
      asfaltne baze 0.40 KM/m²
    • -
      nadzemne i podzemne mreže dalekovoda, niskonaponske mreže i telekomunikacione mreže 0.0025 KM/m1
    • -
      Stabilne trafo-stanice 0.40 KM/m²
    • -
      Stubne trafo-stanice 2.50 KM/ komadu
    • -
      Telekomunikacijski releji-bazne stanice 1.500 KM/ komadu
    • -
      RTV releji 1.500 KM/komad
  • 2.
    Komunalna naknada
    • -
      Za stambeni i garažni prostor 0.025 KM/m²
    • -
      Poslovni, proizvodni i ostali otvoreni prostori na kojima se obavlja djelatnost 0.04 KM/m²
    • -
      Asfaltne baze 0.25 KM/m²
    • -
      Nadzemne i podzemne mreže dalekovoda, niskonaponske mreže i telekomunikacione mreže 0.0012 KM/m1
    • -
      Stabilne trafo-stanice 0.20 KM/m²
    • -
      Stubne trafo-stanice 1.25 KM/komadu
    • -
      telekomunikacioni releji-bazne stanice 7.50 KM/komadu
    • -
      RTV releji 7.50 KM/komad

Član 6.

Visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade zavisno od djelatnosti koriguju se primjenom koeficijenata i to:

Koeficijenti

  • 1.
    Telekomunikacije, Pošta 3,5
  • 2.
    Elektro prenos, Elektrodistribucija 2,5
  • 3.
    Benzinske pumpe, Kladionice, Lutrija,

Mikrokreditne organizacije, Banke,

Osiguravajuća društva, Apoteka 2,0

  • 4.
    ugostiteljstvo 1,5
  • 5.
    trgovina 1,4
  • 6.
    zanatstvo 1,1
  • 7.
    industrija 1,0
  • 8.
    saobraćaj 1,0
  • 9.
    ostale djelatnosti 1,0

Član 9.

Visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalna naknada za tekuću godinu određuje se rješenjem općinske službe nadležne za komunalne poslove, na osnovu kojeg će se vršiti uplata mjesečno do 10. u mjesecu, odnosno kvartalno (tromjesečno) do kraja posljednjeg mjeseca u tromjesečju.

Donošenje rješenja vršit će se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku, a žalba se podnosi Drugostepenoj komisiji Općinskog vijeća, čija je odluka konačna.

U slučaju neplaćanja naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta i komunalne naknade, svoja potraživanja općina ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom.

G. Presuda Ustavnog suda Federacije, broj: U-26/11 od 02.02.2012. godine
("Službene novine Federacije BiH", broj 25/12).
6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Na osnovu izloženog, a nakon analize činjenica i navoda iz zahtjeva, odgovora na zahtjev, te relevantnih zakonskih i podzakonskih propisa, Ustavni sud Federacije je utvrdio da u ovom predmetu nema činjenica koje bi trebao neposredno razjasniti na javnoj raspravi. Iz tih razloga, a sukladno članu 13. stav 1. a u vezi sa članom 25. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16), održana je sjednica bez javne rasprave.

Razmatrajući sve navedeno, Ustavni sud Federacije je utvrdio, da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, donio Zakon o građevinskom zemljištu i istim uredio uslove i način sticanja prava na zemljištu koje je predviđeno za stambenu i kompleksnu izgradnju, način korištenja i upravljanja te naknade za korištenje tog zemljišta. Odredbama čl. 62. do 75. istog zakona, propisane su naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, naknade za preuzeto gradsko građevinsko zemljište, naknade za uređenje i naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta.

Kad je u pitanju reguliranje naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta u Zakonu je regulirano da se isto određuje na osnovu mjerila koje određeno zemljište pruža korisniku, a sastoji se od obima i stepena izgrađenosti i uređenosti položaja zemljišta u naselju, opremljenosti zemljišta komunalnim građevinama i instalacijama, saobraćajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, te stepen pokrivenosti objektima za zdravstvo, obrazovanje i kulturu, položaj u naseljenom mjestu i određena namjena korištenja (stanovanje, proizvodnja ili neka druga privredna djelatnosti). Tu naknadu odlukom uređuje općinsko vijeće, a obaveznici naknade su vlasnici ili nosioci prava raspolaganja na stambenom poslovnom ili sličnom prostoru. U skladu sa spomenutim odredbama Zakona o građevinskom zemljištu, Općinsko vijeće Maglaj donijelo je Odluku o građevinskom zemljištu ("Službene novine Općine Maglaj", br. 2/05, 2/06, 4/09, 7/09 i 8/12) kojom su uređene granice, zone, dodjela, pogodnosti, uređenje i korištenje gradskog građevinskog zemljišta, te osnovi i mjerila za određivanje naknade za dodjelu, uređenje i korištenje. Tako je u istoj Odluci propisano, da se naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća prema mjerilima za izgrađeno gradsko građevinsko zemljište bez obzira na oblik svojine. Visina te naknade određuje se u zavisnosti od toga, da li se prostor koristi za stanovanje, proizvodnju ili druge djelatnosti, zatim prema pripadnosti prostora određenim zonama građevinskog zemljišta obrazovanim na osnovu podataka o prirodnim i radom stvorenim pogodnostima u korištenju tog zemljišta (član 57). Obaveznici naknade za gradsko građevinsko zemljište su vlasnici ili nosioci prava raspolaganja stambenog, garažnog i sličnog prostora, poslovnog i proizvodnog prostora, te vlasnici nadzemne i podzemne mreže dalekovoda, niskonaponske mreže, trafo-stanice, TV releji i sl. Visinu te naknade utvrđuje Općinsko vijeće svojom odlukom (član 59.), a sredstva od tih naknada su namjenska sredstva i koriste se za uređenje građevinskog zemljišta.

Imajući u vidu da visinu te naknade prema Zakonu o građevinskom zemljištu i prema Odluci o građevinskom zemljištu utvrđuje Općinsko vijeće, Općinsko vijeće Maglaj je donijelo osporenu Odluku i u članu 2. regulisalo da su obaveznici plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade svi vlasnici i nosioci prava raspolaganja stambenim, poslovnim, proizvodnim, garažnim i drugim prostorom kao i korisnici i vlasnici zemljišta koje se koristi u te svrhe, a članom 3. da se visina naknade određuje prema jedinici mjere izgrađene korisne površine m² za stambeni, proizvodni, poslovni, garažni prostor, skladište, igralište i sl., a komunalne naknade prema jedinici mjere korisne površine m² izgrađenog stambenog, poslovnog, garažnog ili drugog prostora na kojem se obavlja djelatnost za svaki mjesec, a utvrđuje se rješenjem za cijelu godinu. Visina naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade utvrđena je u različitim iznosima slijedeći propisane kriterije i mjerila i to, za stambeni i garažni prostor, za poslovno proizvodni i otvoreni prostor, stovarišta, skladišta, bolničke krugove, igrališta i sl. asfaltne baze, nadzemne i podzemne mreže dalekovoda prema m², a izražena u KM, dok je komunalna naknada za iste oblasti također utvrđena prema m² i izražena u KM (član 5). U osporenom članu 6., ta naknada zavisno od djelatnosti izražena je u koeficijentima, dok se prema čl. 7. i 8. osporene Odluke, ta naknada korigira zavisno od površine za koju se utvrđuje naknada i od zona koje su propisane u Odluci o građevinskom zemljištu, a obuhvataju izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište na području grada i van zona gradskog građevinskog zemljišta.

Iz svega navedenog može se zaključiti, da su osnovi i mjerila na osnovu kojih se utvrđuje visina naknade određeni od pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku, a sastoji se od stepena izgrađenosti i uređenosti zemljišta, položaja zemljišta u naselju, opremljenost komunalnim građevinama i instalacijama, saobraćajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stepen pokrivenosti naselja objektima za obrazovanje, zdravstvo i druge prirodne uslove korištenja zemljišta. Pored spomenutoga, visina te naknade korigovana je s obzirom na veličinu prostora, određene zone i određene djelatnosti. Kad je u pitanju djelatnost pojedinih privrednih subjekata, naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta i komunalna naknada ne može se utvrđivati na identičan način jer su Zakon o građevinskom zemljištu i Odluka o građevinskom zemljištu utvrdili kriterije i mjerila za pripremanje, opremanje i snabdijevanje tog zemljišta svim onim što je potrebno za obavljanje različitih vrsta djelatnosti ili za stanovanje.

Iz tih razloga, a imajući u vidu da pojedene djelatnosti zahtijevaju različito pripremljenu građevinsku i komunalnu infrastrukturu zemljišta za korištenje, Ustavni sud Federacije smatra da ne postoji povreda člana II.A.2.(1).c). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga je i utvrdio da je osporena Odluka u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr.sc.iur. Šahbaz Džihanović, Domin Malbašić, prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdić, sudije Suda.

Broj U-26/15
14. septembra 2016. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.