Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kluba Bošnjaka u Skupštini Posavskog kantona za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog konstitutivnog naroda, u vezi sa Prijedlogom odluke o prihvatanju Sporazuma o osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje i Sporazumom o osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje, na osnovu Amandmana XXXVII, XXXVIII i LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon javne rasprave održane dana 05.10.2016. godine, donijelo je

PRESUDU

  • 1.
    Prijedlogom odluke o prihvatanju Sporazuma o osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje i Sporazumom o osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje povrjeđuje se vitalni nacionalni interes bošnjačkog konstitutivnog naroda.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Narodnim novinama Posavskog kantona".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Predsjednik Skupštine Posavskog kantona je podneskom broj 01-49-74/16 od 10.08.2016. godine, koji je zaprimljen dana 31.08.2016. godine, dostavio Vijeću za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće) predmet označen kao "proglašenje vitalnog nacionalnog interesa", sa obrazloženjem da je Skupština tog kantona na sjednici održanoj 18.07.2016. godine razmatrala Prijedlog odluke o prihvatanju Sporazuma o osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: Prijedlog odluke). Nadalje, da je Klub Bošnjaka na sjednici održanoj istog dana razmatrajući navedenu tačku dnevnog reda donio zaključak da pokreće pitanje vitalnog nacionalnog interesa na Prijedlog odluke, te da u skladu sa navedenim, Predsjednik Skupštine Posavskog kantona na osnovu Amandmana LXXX člana V.2.7b. stav 2. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine isto prosljeđuje "na tumačenje".

Uz naprijed citirani podnesak nije dostavljeno obrazloženje zahtjeva niti zapisnik sa sjednice Skupštine tog kantona od 18.07.2016. godine, ali su u prilogu dostavljeni: skraćeni Zapisnik sa IX sjednice Kluba Bošnjaka u Skupštini Posavskog kantona održane 18.07.2016. godine u kojem je navedeno da je na dnevnom redu pokretanje vitalnog interesa na Prijedlog odluke i da su svi članovi kluba tog naroda jednoglasno donijeli zaključak da pokreću pitanje vitalnog nacionalnog interesa na Prijedlog odluke; Odluka o prihvatanju Sporazuma o osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje i Sporazum o osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje.

2. Bitni navodi zahtjeva

Naknadno je Klub Bošnjaka, na zahtjev Vijeća, pismeno obrazložio iz kojih razloga smatraju da je povrijeđen vitalni nacionalni interes tog naroda, te je sažeto istakao sljedeće:

  • -
    politika obrazovnog sistema je u nadležnosti kantona i provodi se putem kantonalnog ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta i jednim dijelom preko Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke;
  • -
    osnivanjem Zavoda za odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: Zavod) kojem bi osnivači bili kantoni sa hrvatskom većinom (Posavski, Zapadno-hercegovački i Kanton 10) i opštine sa hrvatskom većinom (Žepče i Usora) bi se stvorila institucija zasnovana na etničkom principu i političkom dogovoru kojeg Ustav Federacije ne prepoznaje, jer je u istom propisano da kantoni ne mogu sklapati vojne i političke dogovore;
  • -
    Zavod bi bio čisto paralelna institucija sadašnjim-kantonalnim ministarstvima iz te oblasti i Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke jer bi preuzeo veći dio nadležnosti tih ministarstava;
  • -
    Posavski kanton je multietnički u kojem samo u Odžaku ima u osnovnim i srednjim školama oko 50% učenika Bošnjaka, pa bi osnivanjem ovakvog Zavoda bio povrijeđen nacionalni interes tog naroda u Odžaku, kao i u Orašju gdje ima znatan broj učenika iz reda tog naroda;
  • -
    u Posavskom kantonu se nastava odvija prema hrvatskom planu i programu, u Orašju je zastupljen samo jedan predmet iz nacionalne grupe u osnovnoj školi, dok u Odžaku niti jedan osim vjeronauke, iako je kantonalnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju dopušteno uvođenje nacionalne grupe predmeta ako je broj učenika koji to žele preko 6%;
  • -
    također u Ustavu Posavskog kantona nije uveden bosanski i srpski jezik kao službeni jezici;
  • -
    Zavod bi bio finansijsko opterećenje budžetu obzirom i na smanjen ukupan broj učenika sa istim brojem nastavnika.

Također su istakli da osnivanje Zavoda nije dobilo potrebnu većinu po glasanju u klubovima, te da je bespredmetno raspravljati o odluci koja uopšte nije dobila potrebnu većinu, a na javnoj raspravi održanoj dana 05.10.2016. godine pojasnili da je procedura zaštite vitalnog interesa pokrenuta kako u odnosu na Prijedlog odluke tako i sadržajno u odnosu na Sporazum o osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: Sporazum).

Nadalje su napomenuli da se u tom Kantonu nastava u osnovnim i srednjim školama odvija prema hrvatskom nastavnom jeziku i programu, da je u Orašju u osnovnoj školi zastupljen samo jedan predmet iz nacionalne grupe predmeta - bosanski jezik i književnost, da učenicima bošnjačke nacionalnosti osnovne i srednje škole u Orašju koji čine oko 50% učenika nije uveden niti jedan predmet iz nacionalne grupe, osim vjeronauka.

U obrazloženju zahtjeva također su istakli da u Ustavu Posavskog kantona nije uveden bosanski, niti srpski jezik kao službeni, a da bi osnivanje Zavoda bilo i finansijsko opterećenje imajući u vidu tendenciju umanjenja broja učenika u osnovnim školama.

3. Stranke u postupku

U skladu sa članom 9. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) su: Klub Bošnjaka u Skupštini Posavskog kantona u svojstvu podnosioca zahtjeva i, u svojstvu druge strane u postupku, Klub Hrvata u Skupštini Posavskog kantona. Napominjemo da su u Skupštini Posavskog kantona formirana dva kluba konstitutivnih naroda, Klub Bošnjaka i Klub Hrvata, koji su i označeni kao stranke u ovom postupku.

4. Postupak odlučivanja o prihvatljivosti zahtjeva

Dana 01.09.2016. godine Vijeće je aktom broj U-23/16 upućenom Predsjedniku Skupštine Posavskog kantona i predsjedniku Kluba Bošnjaka u Skupštini Posavskog kantona zatražilo da se zahtjev dopuni dostavljanjem zapisnika sa sjednice Skupštine Posavskog kantona od 18.07.2016. godine, kao i dostavljanjem pismenog obrazloženja činjenica, okolnosti i eventualnih dokaza na kojima se zasniva stav da se u konkretnom slučaju radi o pitanju vitalnog interesa bošnjačkog naroda. Dana 15.09.2016. godine Vijeće je zaprimilo traženu dopunu, te se smatra da je od tog dana zahtjev za pokretanje postupka zaštite vitalnog interesa pokrenut.

Iz dokumentacije uz zahtjev za pokretanje postupka za zaštitu vitalnih interesa, te, na traženje Vijeća naknadno dostavljene dopune u vidu skraćenog zapisnika sa sjednice Skupštine Posavskog kantona od 18.07.2016. godine, kao i dostavljenog pismenog obrazloženja, Vijeće je utvrdilo da je Prijedlog odluke bio predmetom glasanja po Klubovima naroda koji su konstituisani u Skupštini Posavskog kantona (Klub Bošnjaka i Klub Hrvata), nakon što je Klub Bošnjaka jednoglasno odlučilo da je isto pitanje od vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog konstitutivnog naroda, te da Prijedlog odluke nije dobio potrebnu većinu glasova unutar Klubova naroda za usvajanje. Također, zahtjev za pokretanje procedure zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda je obrazložen od strane Kluba Bošnjaka u Skupštini Posavskog kantona.

Istovremeno, postupak pred Vijećem je pokrenut zahtjevom ovlaštenog lica, Predsjednika Skupštine tog kantona.

Kako u toj fazi postupka Vijeće isključivo cijeni postojanje procesnih pretpostavki za odlučivanje o prihvatljivosti zahtjeva za zaštitu vitalnih interesa, to je jednoglasno utvrdilo da su ispunjene procesne pretpostavke da bi se isti ocijenio prihvatljivim, u kojem smislu je dana 16.09.2016. godine donijelo Rješenje kojim je utvrđeno da je zahtjev prihvatljiv.

  • 5.
    Sjednica Vijeća sa javnom raspravom

Vijeće je odlučilo da se sjednica sa javnom raspravom održi dana 05.10.2016. godine, s tim da je prethodno na okolnosti navoda Kluba Bošnjaka u proceduralnom smislu, naime, da Odluka o osnivanju Zavoda nije dobila potrebnu većinu da se o tome uopšte raspravlja, zatražilo dokaze od Predsjednika Skupštine tog kantona i Kluba Bošnjaka. Isti nisu dostavljeni u pismenoj formi, ali su na javnoj raspravi stranke u ovom postupku učinile nespornim činjenice i u tom pogledu, važne za donošenje odluke u ovoj ustavnopravnoj stvari.

Na javnu raspravu su pristupili punomoćnici Kluba Bošnjaka i to: Predsjednik Kluba i jedan član tog Kluba i Kluba Hrvata i to: Predsjednik Skupštine Posavskog kantona, Predsjednik tog Kluba i ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta u tom kantonu.

Punomoćnici Kluba Bošnjaka su ostali pri navodima iznesenim u pismenom obrazloženju zahtjeva za pokretanje postupka zaštite vitalnih interesa, te razjasnili određene činjenice koje su se odnosile na posljednju alineju njihovog zahtjeva koje su provjerene sa drugom stranom u postupku, Klubom Hrvata i kao takve će biti navedene u utvrđenom činjeničnom stanju ovog obrazloženja. Takođe, a u smislu obrazloženja zahtjeva, istakli su da osporavaju ne samo Prijedlog odluke nego i sadržaj Sporazuma.

Klub Hrvata je putem punomoćnika prvi put iznio odgovor na navode zahtjeva kojom prilikom su ga u cijelosti osporili, koje stoga u bitnom navodimo u narednoj tački ovog obrazloženja.

6. Bitni navodi odgovora na zahtjev

Punomoćnici Kluba Hrvata su istakli da Vijeće u postupcima zaštite vitalnih interesa konstitutivnih naroda ne bi trebalo cijeniti ustavnost i zakonitost osporenog zahtjeva, no, usprkos tome smatraju da je potrebno ukazati na odredbe člana 11. stav 2. Ustava Posavskog kantona koja je ujedno ustavni osnov za donošenje predložene odluke. Kanton može osnovati zajedno sa drugim kantonima zajedničko tijelo, u skladu sa posebnim sporazumom. Analizirajući tekst Sporazuma o osnivanju Zavoda, posebno odredbe koje se odnose na djelatnost sa aspekta navoda Kluba Bošnjaka može se utvrditi da ni na koji način ne dovode u pitanje vitalni interes tog naroda. Zavod ne preuzima bilo kakve nadležnosti nadležnih ministarstava i nadzor nad zakonitošću rada i finansijskog poslovanja Zavoda je predviđen u okviru nadležnih ministarstava.

Podsjetili su na praksu Vijeća u predmetu pokrenutom od strane Kluba Hrvata Srednjobosanskog kantona u kojem se tvrdilo da osnivanje Regionalne ekonomske zajednice Zenica prejudicira buduće organizovanje kantona. Vijeće je nakon analiza djelatnosti društva zaključilo da realizacija ciljeva društva ne znači nikakvu teritorijalnu reorganizaciju kantona, te samim ti se pozivaju na činjenicu da je u tom slučaju donijeta odluka kojom je utvrđeno da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa. I u ovom slučaju smatraju da predloženi Sporazum nije ni na koji način diskriminirajući, niti postoje činjenice koje bi govorile da će biti primijenjen na diskriminirajući način u odnosu na bošnjački narod, jer po njima, Prijedlog odluke ne sadrži niti jednu odredbu koja stavlja u povoljniji ili nepovoljniji položaj bilo koji od konstitutivnih naroda.

Nadalje su istakli da je u pitanju stručno tijelo koje se ne zasniva na etničkom principu i da ga osnivači osnivaju zbog finansijskih razloga. Naime, nadležno ministarstvo nije kapacitirano i ne može obavljati stručne poslove niti unaprijediti obrazovanje u Posavskom kantonu, na način kako bi se to učinilo osnivanjem Zavoda.

U cijelosti je obrazovanje u isključivoj nadležnosti kantona i nikako se osnivanje Zavoda kojem su osnivači kantona sa hrvatskom većinom te opštine sa hrvatskom većinom ne bi uspostavila institucija zasnovana na etničkom principu i političkom dogovoru koje, kao takav ne poznaje ni Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. U pitanju je dogovor stručne prirode, Zavod bi pratio rad i program, a nikako ne etnički princip. Zavod nije paralelna institucija nego je njegov cilj uspostavljanja da kao stručno tijelo doprinese kvaliteti obrazovanja.

Osporen je i navod Kluba Bošnjaka koji se odnosi na uvođenje grupe nacionalnih predmeta jer da su konkretno u Orašju uvedeni bosanski jezik i vjeronauk za učenike od 6. - 9. razreda jer je za isto postojao interes, dok za učenike od 1. - 5. razreda to nije učinjeno jer je anketa koja je provedena pokazala da za isto ne postoji interes, a inače Zavod ne može nikako utjecati na to, kao i na činjenicu da u Ustavu Posavskog kantona nisu navedeni kao službeni jezici bosanski i srpski.

Osporeni su i navodi o finansijskom opterećenju sa ciframa o broju učenika i nastavnog osoblja i udjelima u Zavodu u smislu da bi Posavski kanton imao oko 14% udjela, znači i troškova a dobili bi 100% usluge tog Zavoda, koji bi jednako koristili i Hrvati i Bošnjaci i Srbi. Zavod bi kontrolisao i sadržaj udžbenika čije korištenje odnosno odobravanje propisuje nadležni ministar i to u stručnom smislu.

7. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Amandman XXXVII

Definicija vitalnog interesa

"Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na sljedeći način:

  • -
    ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti;
  • -
    identitet jednog konstitutivnog naroda;
  • -
    ustavni amandmani;
  • -
    organizacija organa javne vlasti;
  • -
    jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
  • -
    obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe;
  • -
    teritorijalna organizacija;
  • -
    sistem javnog informisanja
  • -
    i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda.

Ovim amandmanom iza člana IV.A.4.17. dodaje se naslov pod 5. i novi član 17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine."

Amandman XXXVIII

Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa

"(1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Predstavničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri u skladu sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.

(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda, i jedan član iz reda ostalih. Sudije bira Predstavnički dom i Dom naroda.

Ovim amandmanom iza novog člana IV.A.5.17a. dodaje se novi naslov pod 6. i novi član 17b".

Amandman LXXX

Iza člana V.2.7. dodaje se novi naslov i članovi V.2.7a) i b) koji glase:

Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

Član V.2.7a

  • 1)
    Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u kantonima identična je listi sadržanoj u članu IV.5.17a ovog Ustava. Klubovi iz člana IV.5.17a ovog Ustava su u kantonima klubovi delegata formirani u skladu sa članom V.2.7. stav 2. ovog Ustava.
  • 2)
    Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg zakonodavnog tijela kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa utvrđenih u članu IV.5.17a ovog Ustava za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u datoj skupštini kantona.
  • 3)
    Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg zakonodavnog tijela kantona dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stava 2. ovog člana.
  • 4)
    Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda datog zakonodavnog tijela može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa."

Član V.2.7b

"(1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.

(2) Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.

(3) Ustavni sud Federacije, u slučaju iz ovog člana, postupa na način predviđen u članu IV.6.18.a ovog Ustava.

(4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.

(5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu zakon, propis ili akt smatra se usvojenim/usvaja se prostom većinom glasova."

B. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03)

Član 42b.

"Postupak odlučivanja vitalnih interesa jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u skupštini kantona u skladu sa Amandmanom LXXX na Ustav pokreće se na osnovu obavijesti ili zahtjeva predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg zakonodavnog tijela kantona da nije postignuta saglasnost većinom glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.

U slučaju iz stava 1. ovog člana Vijeće postupa na način predviđen Amandmanom XL na Ustav".

Član 43.

Obavijest odnosno zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnih interesa konstitutivnog naroda treba da sadrži odluku, odnosno pitanje koje se odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda, okolnosti i činjenice na kojima se zasniva zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnih interesa, druge podatke i priloge od značaja za utvrđivanje vitalnih interesa.

C. Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16)

Član 49.

Odlučivanje o vitalnim interesima konstitutivnih naroda

"Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće) odlučit će o prihvatljivosti u roku od sedam dana od dana prijema obavještenja, odnosno zahtjeva, ako su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o postojanju vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda utvrđene u članu IV.A.4.18. a. odnosno Amandmanu XL na Ustav, a posebno da li je zahtjev podnijelo ovlašteno lice, da li je zahtjev podržala dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda, da li je obavljen Ustavom predviđeni postupak usaglašavanja između klubova konstitutivnih naroda, odnosno između Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da li su ispunjene i druge procesne pretpostavke za odlučivanje.

Ukoliko Vijeće odluči da zahtjev nije prihvatljiv, rješenje će dostaviti podnosiocu obavijesti, odnosno zahtjeva.

Kad Vijeće odluči da je zahtjev prihvatljiv, to će utvrditi rješenjem koje se ulaže u spis.

Vijeće može zatražiti od podnosioca da dopuni ili potpunije obrazloži zahtjev ili da dokumentira činjenice koje Vijeće smatra relevantnim za odlučivanje.

Prihvatljivi zahtjev se dostavlja na odgovor drugom klubu ili klubovima konstitutivnih naroda.

Dopune i odgovori iz st. 4. i 5. ovog člana dostavljaju se Vijeću u roku od osam dana. Vijeće će nastaviti postupak i u slučaju da ne dobije tražene dopune ili odgovore.

Vijeće, po pravilu, zakazuje javnu raspravu koja se ostvaruje u skladu sa Zakonom i ovim poslovnikom.

Odluku o meritumu Vijeće donosi u roku od trideset dana od dana prijema obavijesti, odnosno zahtjeva.

Odluka se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u "Službenom glasilu kantona" iz kojeg je upućena obavijest, odnosno zahtjev.

Odredbe ovog poslovnika o pravno-tehničkoj obradi odluka Suda shodno se primjenjuju i na rješenja i odluke Vijeća".

D. Ustav Posavskog kantona ("Narodne novine Posavskog kantona" br. 1/96, 3/96, 7/99, 5/00 i 7/04)

Član 2.

Hrvati i Bošnjaci, kao konstitutivni narod u Federaciji, zajedno sa ostalim građanima kantona, ostvaruju svoja suverena prava u Federaciji i Kantonu, u skladu sa Ustavom Federacije i ovom Ustavu.

Član 10.

Službeni jezici Kantona su hrvatski i bošnjački. Službeno pismo je latinica.

Ostali jezici se mogu uporabljivati kao sredstva komunikacije i nastave, sukladno zakonu.

Član 11.

Kanton može, zajedno s drugim kantonima s hrvatskim većinskim narodom, osnovati Vijeće Kantona u cilju usklađivanja politike i djelatnosti u pitanjima od zajedničkog interesa za te Kantone.

Radi efikasnijeg obavljanja poslova iz djelokruga Kantona, Kanton može osnovati, zajedno sa drugim Kantonima, zajedničko tijelo u skladu sa posebnim sporazumom.

Član 15.

Kanton ima ovlasti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnog vlasti, a posebno za:

  • d)
    utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju, te osiguranje obrazovanja,

Član 26.

Skupština:

…..

  • m)
    vrši i druge poslove iz svoga djelokruga

E. Zakon o ustanovama ("Narodne novine Posavskog kantona", broj 5/98)

Član 12.

Ustanova se osniva aktom o osnivanju ustanova. Akt o osnivanju donosi osnivač.

Kanton osniva, ustanovu zakonom, odnosno uredbom Vlade Kantona, te rješenjem ministarstva, ako je to zakonom posebice propisano.

Jedinica lokalne samouprave osniva ustanovu odlukom svog predstavničkog tijela.

Ako ustanovu osnivaju dvije ili više jedinica lokalne samouprave, akt o osnivanju donose zainteresirane jedinice u obliku sporazuma, kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze u skladu sa zakonom.

Druga pravna i fizička lica ustanovu osnivaju odlukom o osnivanju.

Ako ustanovu osniva više osnivača iz stava 5. ovog člana, odnosno jedinica lokalne samouprave i fizičko i pravno lice iz člana 7. stav 1. tačka 4. Zakona, akt o osnivanju ustanove donosi se u obliku ugovora o osnivanju ustanove, kojim se uređuju međusobna prava i obaveze osnivača. Osnivači ne mogu ugovorom isključiti ili ograničiti odgovornost jednog od njih za obaveze ustanove.

F. Zakon o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave ("Narodne novine Posavskog kantona", br. 1/96, 3/96, 1/97, 3/98, 8/00, 1/03)

Član 10.

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose: predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, visoko obrazovanje, organiziranje prosvjete i donošenje nastavnih planova i programa za osnovno i srednje obrazovanje, sudjelovanje u donošenju nastavnih planova i programa za visokoškolske ustanove, udžbeničku literaturu, inspekcijski nadzor u ovoj oblasti, razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti i znanstveno-tehničkih informacija, inovacije i pripremu programa znanstveno-tehničke saradnje, zaštita i korištenje kultno-historijskog i prirodnog naslijeđa, muzejsku, arhivsku, likovnu, pozorišnu, muzičku, filmsku, izdavačku i književnu djelatnost, razvoj sporta, tehničke i tjelesne kulture kao i druge poslove za koje je nadležno.

8. Ustavnosudska praksa Vijeća i Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

Odluke Vijeća br. U-25/98 od 10.11.1998. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/99); U-30/04 od 14.12.2004. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/05); U-15/05 od 31.05.2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/05); U-11/06 od 19.07.2006. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/06) i U-63/14 od 21.04.2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/15).

9. Činjenično stanje i stav Vijeća

Vijeće je po osnovu dokumentacije koja je zaprimljena od strane stranaka u postupku, te navoda koji su istakli punomoćnici na sjednici Vijeća sa javnom raspravom utvrdilo činjenično stanje, kako slijedi:

Neosporna je činjenica koja je i potvrđena od strane punomoćnika u ovom postupku, a dijelom proizilazi i iz skraćenih Zapisnika sa sjednice Skupštine Posavskog kantona i sjednice Kluba Bošnjaka u tom kantonu koje su održane 18.07.2016. godine, da je tada prvi put u Skupštini tog kantona raspravljano i na dnevnom redu je bila tačka pod nazivom: "Prijedlog odluke o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje". Dakle, u Skupštini tog kantona nije prethodno donijeta bilo kakva odluka o osnivanju Zavoda. Nespornim je učinjeno i to da je prvo navedena tačka bila povučena od strane predlagača, da bi ponovno bila uvrštena u dnevni red i kao takvu ju je Skupština kantona utvrdila kao tačku dnevnog reda u skladu sa poslovničkom procedurom.

U odnosu na posljednju alineju iz obrazloženja zahtjeva nesporno je utvrđeno da je Klub Bošnjaka u toj alineji istakao da smatra bespredmetnim odlučivanje o zahtjevu koji su ipak podnijeli, jer sam Prijedlog odluke u glasanju po klubovima naroda nije dobio potrebnu većinu. Vijeće je iz skraćenog zapisnika sa sjednice Skupštine tog kantona do 18.07.2016. godine utvrdilo, već u proceduri prethodnog ispitivanja ovog zahtjeva, da su ispoštovani proceduralni uslovi da bi zahtjev bio prihvatljiv, te se u ovoj fazi postupka odlučuje o meritumu zahtjeva, što podrazumijeva utvrđivanje da li je povrijeđen ili pak ne vitalni interes konstitutivnog naroda čiji su se poslanici u klubu naroda u kantonalnoj skupštini izjasnili kvalifikovanom većinom (ovdje jednoglasno) da jeste. Pritom nije od odlučujućeg značaja to što je u glasanju po klubovima naroda u skupštinskoj proceduri prilikom glasanja o Prijedlogu odluke bilo prisutno, osim poslanika iz Kluba Bošnjaka (Klub Bošnjaka čini pet poslanika), osam od ukupno 16 poslanika koliko čini ukupan broj članova Kluba Hrvata, jer ustavna odredba ne propisuje relevantne razloge zbog kojih se nije postigla potrebna većina unutar svakog kluba da bi se neka odluka na koju je pokrenuta skupštinska procedura zaštite vitalnog interesa smatrala neusvojenom. U ovom slučaju je to činjenica da je u sali kod ovog glasanja ostalo osam poslanika iz Kluba Hrvata, a također i svi poslanici iz Kluba Bošnjaka, pa kako su isti jednoglasno glasali protiv, to svakako nije postignuta potrebna većina unutar oba kluba i ovaj predmet je dostavljen nadležnom Vijeću da donese meritornu odluku. Ponovo napominjemo da je proceduralne aspekte Vijeće već razmotrilo i riješilo u prvoj fazi postupka, fazi odlučivanja o prihvatljivosti zahtjeva.

Prema navodima druge strane u postupku, a koji proizilaze i iz spiska osnivača navedenog Zavoda, činjenično je utvrđeno i neosporeno od strane Kluba Bošnjaka, da su druga dva kantona (citiramo kako je navedeno u tekstu Sporazuma: Županija Zapadno-hercegovačka i Herceg-bosanska županija) prije sačinjavanja samog teksta Sporazuma već donijeli odluke o osnivanju Zavoda i ovlastili nadležna ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta za potpisivanje, dok u slučaju Posavskog kantona nije prethodno donijeta odluka o osnivanju Zavoda, nego je sam Sporazum u njegovom članu 1. definisan kao osnivački akt i, očigledno, smatralo se da Prijedlog odluke u ovom slučaju ima funkciju skupštinske Odluke o osnivanju Zavoda. U ime, a kako su i stranke u postupku učinile nespornim, opština sa hrvatskom većinom (opština Žepče i Usora), na koje su u skladu sa ustavnim odrednicama prenijeta ovlaštenja u oblasti obrazovanja sa kantona, predviđeno je da potpisnici budu opštinski načelnici.

Činjenično su u samom Sporazumu na neutralan način normirani predmet i sadržaj, osnivanje i početak rada, registracija i organizacija te djelatnosti, upravljačka tijela, nadzor nad radom kao i prijelazne i završne odredbe. No, navod druge strane u postupku da je primjenjiva odluka i stav Vijeća u odluci broj U-15/05 od 31.05.2005. ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/05), a kojom je utvrđeno da nema povrede nacionalnog interesa jednog konstitutivnog naroda u postupku donošenja Odluke o pristupanju i osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću REZ d.o.o., jer nisu uključene četiri opštine Srednjobosanskog kantona, a sve je osporavano zbog navode teritorijalne preorganizacije unutar tog kantona, nije primjenjiva u ovom slučaju. Naime, u citiranoj odluci se radi o unutar kantonalnoj odluci i o privrednom društvu, a ne o stručnom organu, Zavodu, koji ima važnu ulogu u segmentu obrazovnog sistema, koje je, pak samo po sebi u definiciji vitalnog interesa. Takođe, neosporno je da je obrazovanje u svim segmentima i uređenje te oblasti u bliskoj vezi sa jezikom, historijom i kulturom, kao važnim identitetskim odrednicama konstitutivnih naroda. Te odrednice su također dio ustavne definicije vitalnog nacionalnog interesa. Napominjemo da je Vijeće već utvrdilo praksu da i naoko neutralni propisi, bez diskriminirajuće sadržine i intencije, mogu dovesti do povrede vitalnih interesa ukoliko u važnim segmentima ne pružaju dovoljno garancija da konstitutivni narodi neće biti diskriminisani u ravnopravnom ostvarivanju prava utvrđenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, konkretno u sferi javnog informisanja (presuda Vijeća broj U-11/06 od 19.07.2006., objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 47/06).

Stoga i Zavod, kao stručna institucija, podliježe preispitivanju sa aspekta zaštite vitalnih interesa, jer mu je dodijeljena važna funkcija u sistemu obrazovanja, a evidentna je njegova uloga u opisu djelatnosti (član 14. stav. 2. Sporazuma), koja blisko korespondira sa nadležnostima ministarstva iz oblasti obrazovanja.

Nesporno je da su kao osnivači Zavoda u članu 3. Sporazuma navedeni, kako citiramo iz teksta Sporazuma: "Županija Zapadno-hercegovačka, Herceg-bosanska županija, županija Posavska i općina Žepče, općina Usora". Osnivači su označeni kao jedinice sa "hrvatskom većinom", a navedeno nije osporeno od strane Kluba Hrvata. Vijeće generalno smatra da ova, nesporna među strankama u konkretnom slučaju, činjenica da u okvirima federalnih jedinica-kantona egzistiraju i kantoni u kojima je neki od konstitutivnih naroda brojčana većina, podrazumijeva samo još veći stepen odgovornosti i senzibilnosti predstavnika tog brojčano najvećeg, većeg ili većinskog konstitutivnog naroda u odnosu na brojčano manje zastupljene građane drugih konstitutivnih naroda i ostalih građana u procesu donošenja važnih odluka, zakona i propisa koji imaju dejstvo prema svim građanima i pripadnicima svih naroda u takvoj federalnoj jedinici. Nije bez značaja, mada nije ni odlučujuća, u ovom kontekstu činjenica da je Klub Bošnjaka jednoglasno u punom kapacitetu proglasio ovo pitanje, pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa naroda kojeg predstavljaju.

U preambuli Sporazuma su kao ustavni osnov označeni član 11. stav 2. Ustava Posavskog kantona koji daje ovlaštenju kantona da zajedno sa drugim kantonima sa hrvatskim većinskim narodom osniva Vijeće kantona u cilju usklađivanja politike i djelatnosti u pitanjima od zajedničkog interesa, a u stavu 3. da može osnovati zajedno sa drugim kantonima zajedničko tijelo u skladu sa posebnim sporazumom. Nesporno je da kantoni imaju ovlaštenja u oblasti obrazovanja, a, kao što je već navedeno, naglašavamo da je segment obrazovanja i osiguranja kvalitetnog školstva u kantonu u uskoj vezi i sa pitanjima omogućavanja i razvijanja identiteta konstitutivnih naroda u smislu jezika, kulture i dr. Oblast obrazovanja predstavlja jednu od ključnih oblasti koje su kao takve dio definicije vitalnih nacionalnih interesa u ustavnoj materiji. Citirani ustavni osnov iz Ustava Posavskog kantona nije, po mišljenju Vijeća, primjenjiv u konkretnom slučaju, prvenstveno iz razloga što ovdje nije u pitanju osnivanja nekog Vijeća Kantona, nego Zavoda kao javne ustanove. Takođe, ni stav 3. citiranog člana 11. Ustava Posavskog kantona kojim je predviđena mogućnost formiranja "zajedničkog tijela" u skladu sa posebnim sporazumom između kantona, ne propisuje mogućnost osnivanja javnih ustanova u koje su kao osnivači uključene i jedinice lokalne samouprave, što je ovdje slučaj.

Nesporno je prema relevantnom članu 12. Zakona o ustanovama, da se ustanova osniva aktom o osnivanju i to zakonom, odnosno uredbom vlade kantona ili rješenjem ministarstva ako je to zakonom posebno propisano. U tom smislu činjenično je utvrđeno da je u ovom slučaju član 1. Sporazuma trebao, a prema zamisli osnivača iz Posavskog kantona, da zamijeni akt o osnivanju, čime se prenebjegava relevantni zakon o ustanovama, tačnije odredba člana 12. stav 2. koja propisuje da kanton osniva ustanovu zakonom. Jasno je da je Zavod zamišljen kao javna ustanova, iz kojih razloga je i citiran navedeni član Zakona o ustanovama u preambuli Prijedloga odluke i Sporazuma, no upravo taj član decidno propisuje način osnivanja javnih ustanova, što u ovom slučaju nije primijenjeno.

Obzirom na navedeno Vijeće ne smatra da je nužno da analizira druge odredbe Zakona o ustanovama, ali niti druge odredbe Ustava Posavskog kantona (čl. 15. i 26.), iz razloga što ih ocjenjuje irelevantnim za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.

Vijeće napominje da stav Kluba Hrvata da se Vijeće u ovom i ovakvim postupcima "ne bi trebalo" upuštati u ocjenu ustavnosti ili pak zakonitosti nije u ovom kontekstu prihvatljiv. Naprotiv, upravo u izuzetno osjetljivim rješavanjima postupaka za zaštitu vitalnih interesa Vijeće uzima u procesu odlučivanja u obzir sve relevantne činjenice i pravne norme, kako ustavne tako i zakonske, da bi u potpunosti sagledalo navode iz zahtjeva i odgovora na zahtjev i donijelo ustavnu odluku.

Osim navedenih činjenica koje uključuju i neosporan navod da bi osnivači Zavoda bile tri federalne jedinice i dvije jedinice lokalne samouprave sa hrvatskom većinom, sa kojim terminom operišu obje strane u ovom postupku, Vijeće je prilikom odlučivanja o izuzetno osjetljivom pitanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa uzelo u obzir i određene indicije, koje po mišljenju Vijeća svojom brojnošću i kvalitetom mogu ukazati na opravdanost zebnje Kluba jednoj konstitutivnog naroda u tom kantonu da bi osnivanje ovakve stručne ustanove bilo na štetu prava iz oblasti obrazovanja tog konstitutivnog naroda. Ova indikativnost proizilazi iz odredbi samog Ustava Posavskog kantona, pri čemu su u članu 2. kao konstitutivni narodi definisani Hrvati i Bošnjaci bez trećeg konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, te da su članom 10. kao službeni jezici propisani hrvatski i "bošnjački", a službeno pismo latinica, što je u direktnoj suprotnosti sa principima jednakopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih u Federaciji Bosne i Hercegovine i Bosni i Hercegovini.

Tekst Sporazuma osnivače označava terminom o kojem su već donesene dvije relevantne odluke. Najprije je Presudom broj U-25/98 od 10.11.1998. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/99) utvrđeno, između ostalog, da upotreba naziva "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Zatim je Odlukom broj U-30/04 od 14.12.2004. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/05), koja se poziva na naprijed citiranu presudu, između ostalog upotreba tog termina utvrđena kao pitanje od vitalnog nacionalnog interesa, u ovom posljednjem slučaju upravo bošnjačkog naroda u Posavskom kantonu. Nadalje, označavanje jezika kojim govore Bošnjaci kao "bošnjački" umjesto ustavnim terminom "bosanski", uz sve naprijed navedeno još je jedna indicija koja, kako smo već istakli, u vezi sa utvrđenim činjenicama, jedan "neutralan" akt ozbiljno dovodi u pitanje sa stanovišta zaštite vitalnih interesa bošnjačkog konstitutivnog naroda u Posavskom kantonu.

Podcrtavamo značaj koji Vijeće daje upravo regulativi iz oblasti obrazovanja, a koji je kao takav jasno podcrtan u obrazloženju Presude Vijeća broj U-63/14 od 21.04.2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/15), u kojem je Prijedlog Zakona o udžbenicima i nastavnim sredstvima, koji je također bio tehničkog, suportivnog karaktera, u Kantonu 10, a kako je druga strana isticala " neutralan", također proglašen da povrjeđuje vitalni nacionalni interes, u tom slučaju srpskog konstitutivnog naroda.

Sve navedeno je Vijeće imalo u vidu prilikom odlučivanja u ovoj osjetljivoj ustavnopravnoj materiji. Pritom, finansijski pokazaoci u ovakvim slučajevima nisu od presudne važnosti. Vijeće ne dovodi u sumnju eventualne uštede koje bi, moguće je, bile ostvarene, ne upuštajući se u pitanje dovoljnog kapacitiranja nadležnog ministarstva iz ove oblasti, ali to ne može odnijeti prevagu nad pravima jednog konstitutivnog naroda u oblastima koje su od njegovog vitalnog interesa. Konkretno, sklapanje ovakvog Sporazuma, uz naprijed navedene činjenične razloge i pravnu analizu kantonalnog ustava i zakona, po mišljenju Vijeća, opravdava zahtjev Kluba Bošnjaka da su Prijedlogom odluke i Sporazumom povrijeđeni vitalni nacionalni interesi tog naroda, što je rezultiralo presudom kao u izreci.

Ovu presudu Vijeće za zaštitu vitalnih interesa donijelo je većinom glasova, u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Vijeća, Mirjana Čučković, Domin Malbašić, prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdić, članovi Vijeća.

Broj U-23/16
05. oktobra 2016. godine
Sarajevo

Predsjednica
Vijeća za zaštitu vitalnih interesa
Ustavnog suda Federacije BiH
Aleksandra Martinović, s. r.