Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Načelnika Opštine Maglaj za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa članom 72.a Zakona o matičnim knjigama, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 25.10.2016. godine, donio je sljedeću

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da je članom 72.a Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14), povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Maglaj.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Opštine Maglaj."

Obrazloženje

1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Načelnik Opštine Maglaj (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 01.04.2016. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, jer je usvajanjem Zakona o matičnim knjigama članom 72.a. Zakona, (u daljem tekstu: osporeni Zakon) bez saglasnosti Opštine Maglaj kao jedinice lokalne samouprave, učinjena povreda prava na lokalnu samoupravu regulisana Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, a posebno člana 8. stav 2. i čl. 53. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), te predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da je usvojeni Zakon o matičnim knjigama u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom IV.C.3. 10.(3). Ustava Federacije u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije. Takav postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema navedenim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je u konkretnom slučaju, nadležan za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Opštine Maglaj, a Načelnik te opštine je ovlašten da pokrene takav postupak pred Ustavnim sudom Federacije, pa su stranke u postupku u konkretnom slučaju Načelnik Opštine Maglaj i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporenog Zakona.

3. Navodi podnosioca zahtjeva

Prema navodima podnosioca zahtjeva, osporenim članom Zakona propisano je:

  • -
    da poslovi ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni inventar, kao i lični interes građana;
  • -
    da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji Bosne i Hercegovine, pa se poslovi moraju obavljati uz stalni pojačan stepen psihičkog i fizičkog napora, odgovornosti matičara i drugih službenih lica na obavljanju tih poslova koji moraju biti tačni i ažurni;
  • -
    da se sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, odnosno za nivo kantona i Federacije prema kantonalnim i federalnim organima uvećana od 10% do 20% od osnovne plate;
  • -
    da su za provođenje ove odredbe nadležni rukovodioci iz stava 1. navedenog člana, koji su dužni to pitanje urediti u opštem aktu o platama tih organa.

Prema stanovištu podnosioca zahtjeva, navedena zakonska opredjeljenja za decidno zakonom navedene poslove stvaraju disbalans u platama namještenika i državnih službenika i djeluju destimulirajuće na posao koji obavljaju ostali državni službenici i namještenici. Osim toga, ovakve zakonske odredbe prisiljavaju poslodavca Opštine Maglaj da izvrši isplatu uvećane plate nezavisno od svojih mogućnosti a na štetu ostalih izvršilaca koji plaću primaju iz budžeta kojim je ograničena masa namijenjena za plate zaposlenika u opštinskim organima uprave.

Ističe da u vezi sa donošenjem osporenog člana Zakona u navedenom dijelu, ni u jednoj fazi njegova donošenja, ova jedinica lokalne samouprave nije konsultovana iako su njegovim takvim usvajanjem utvrđene dodatne obaveze ove jedinice lokalne samouprave kao poslodavca da u budžetu osigura i da isplaćuje dodatna sredstva za ovakvo uvećanje plata koje nije vezano ni za kakve konkretne uvećane poslove osim pukog sistematizovanja radnih mjesta kojima se favorizuju određeni poslovi i radni zadaci iza kojih ne stoji i uvećan obim tih poslova i zadataka.

S tim u vezi, podnosilac zahtjeva ukazuje i na čl. 56. i 58. Zakona o principima lokalne samouprave prema kojima su federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne da u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, u najvećoj mogućoj mjeri, konsultuju jedinice lokalne samouprave kako je to predviđeno citiranim Zakonom putem Saveza opština i gradova, kao i da svoje zakone usklade sa ovim Zakonom, ali da u konkretnom slučaju, donošenjem izmjena i dopuna osporenog Zakona, jedinice lokalne samouprave nisu na odgovarajući način konsultovane, što je u suprotnosti i sa članom 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, zbog čega smatra da je usvajanjem osporenog Zakona o matičnim knjigama, a bez konsultovanja jedinica lokalne samouprave, učinjena povreda principa prava na lokalnu samoupravu sadržanih u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine kao i Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, te predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da osporeni Zakon nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima od 06.04.2016. godine, zatražio odgovor od Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine kao i od donosioca osporenog Zakona - Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predstavničkog doma i Doma naroda.

Do donošenja ove presude, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnički dom i Dom naroda, nisu dostavili odgovore koje je od njih tražio Ustavni sud Federacije.

Odgovor je u ostavljenom roku, dostavio Savez opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

U odgovoru se navodi da je Savez opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine bio konsultovan u postupku donošenja osnovnog Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/12), na način da je Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo Savezu Nacrt zakona o matičnim knjigama uz akt broj: 01-03-02-1-41 od 25.05.2011. godine, radi davanja prijedloga, primjedbi i sugestija, te da je isto Ministarstvo dostavilo Savezu obavijest o održavanju javne rasprave o navedenom Nacrtu zakona.

U vezi sa navedenim, Predsjedništvo Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine je Nacrt predmetnog Zakona ocijenilo solidnom osnovom za daljnju raspravu, uz preporuku da se članice Saveza (opštine i gradovi) aktivno uključe u javnu raspravu s ciljem izrade što boljeg teksta Prijedloga zakona o matičnim knjigama.

Međutim, kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/14), ističe se da Savez opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine nije bio konsultovan u postupku njegovog donošenja.

5. Sjednica Suda bez javne rasprave

Obzirom da u ovom ustavnosudskom predmetu nije bilo potrebno neposredno raspraviti pitanja značajna za donošenje odluke, Ustavni sud Federacije je o zahtjevu ovlaštenog podnosioca odlučio na sjednici Suda bez javne rasprave.

6. Relevantno pravo

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član IV.C.3.10. (3)

(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

Amandman XCVI na Ustav Federacije

U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine."

Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5);

VI. Opštinske vlasti

Član 2.

(1) U opštini se ostvaruje lokalna samouprava.

VII. Međunarodni odnosi

Član 3.

Amandman XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum.

Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

Član 2.

Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave

Princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i gdje je to moguće - ustavom.

Član 3.

Koncept lokalne samouprave

  • 1.
    Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, reguliraju i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. (...).

Član 4.

Djelokrug lokalne samouprave

  • 1.
    Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
  • 2.
    Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
  • 3.
    Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti.
  • 4.
    Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge-centralne ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
  • 5.
    U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa centralnih ili regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima.
  • 6.
    Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

Član 6.

Odgovarajuća organizacija uprave i izvori sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti

  • 1.
    U mjeri u kojoj to nije u sukobu sa opštim statutarnim odredbama, lokalne vlasti će imati mogućnost da određuju vlastitu internu upravnu strukturu, u cilju njenog prilagođavanja lokalnim potrebama i efikasnog rukovođenja radom organa uprave. (...).

Član 9.

Izvori finansiranja lokalnih vlasti

  • 1.
    Lokalne vlasti će, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlaštenja.
  • 2.
    Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav i zakon. (...).
  • 3.
    Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični kako bi omogućili usklađivanje, u najvećoj mjeri, sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje njihovih aktivnosti.
  • 4.
    Potreba zaštite finansijski slabih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finansijskog izjednačavanja, sa ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadležnosti.
  • 5.
    Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistributivni izvori finansiranja.
  • 6.
    Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja.

Član 11.

Zakonska zaštita lokalne samouprave

Lokalne vlasti imaju pravo na pravna sredstva radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih dužnosti i poštovanja principa lokalne samouprave uspostavljenih ustavom ili zakonom zemlje kojoj pripadaju.

Član 13.

Vlasti na koje se Povelja odnosi

  • 1.
    Principi lokalne samouprave, sadržani u ovoj Povelji odnose se na sve kategorije lokalnih vlasti koje postoje na teritoriji zemlje potpisnice.

Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

II. Definicija lokalne samouprave

Član 2.

Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, reguliraju i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 3.

Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.

III. Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave

Član 8.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:

  • -
    osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom;
  • -
    donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave;

(...);

  • -
    donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje;

(...).

Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnosti jedinice lokalne samouprave.

Član 10.

Poslovi federalnih i kantonalnih vlasti mogu biti povjereni jedinici lokalne samouprave zakonom nakon konsultovanja organa lokalnih vlasti kojima se navedeni poslovi povjeravaju, uzimajući u obzir princip supsidijarnosti i sposobnosti lokalnih vlasti i njihove administracije da te poslove efikasno obavljaju.

Član 34.

Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.

(...).

Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija biće praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo izvršavanje.

Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje od Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave.

XI. Saradnja jedinica lokalne samouprave

(...).

Član 51.

U cilju zaštite zajedničkog interesa, kao i promoviranja i unapređenja lokalne samouprave, gradovi i opštine mogu formirati saveze na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.

Savez na nivou Federacije ima pravo:

  • 1.
    djelovati kao zakonski zastupnik svojih članica pred vlastima Federacije BiH;
  • 2.
    pripremati prijedloge zakona i amandmane na prijedloge zakona u cilju poboljšanja zakona i propisa koji reguliraju rad jedinica lokalne samouprave;
  • 3.
    davati mišljenja i prijedloge u vezi sa raspodjelom javnih prihoda u dijelu koji se odnosi na finansiranje jedinica lokalne samouprave;
  • 4.
    uspostavljati kontakte i saradnju sa sličnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, te postati član međunarodnih asocijacija.

Prava navedena u ovom članu mogu biti korištena ako Savez na nivou Federacije BiH okuplja više od dvije trećine gradova i opština u Federaciji BiH.

Član 53.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su da razmotre inicijative, prijedloge i sugestije jedinice lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijesti jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije.

Član 56.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.

Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.

XIII. Prijelazne i završne odredbe

Član 58.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95).

Federacija BiH i kantoni dužni su uskladiti svoje zakone sa ovim zakonom, te izvršiti prijenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti svoje statute sa ovim zakonom u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe kantonalnih zakona o lokalnoj samoupravi i odredbe statuta jedinica lokalne samouprave koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 59.

Prijenos poslova i nadležnosti dodijeljenih ovim Zakonom, kao i odgovornost jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, počet će istovremeno s prijenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.

Zakon o matičnim knjigama

("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12 i 80/14)

Član 72a.Posebni uslovi rada i odgovornost kao osnov za vrednovanje poslova

"Poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, budući da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji pa se moraju obavljati uz stalni pojačani stepen psihičkog i fizičkog napora i odgovornosti matičara i drugih službenih lica u obavljanju tih poslova, koji moraju biti tačni i ažurni, te se stoga sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, odnosno za nivo kantona i Federacije prema kantonalnim i federalnim organima uprave, uvećana od 10% do 20% osnovne plate.

Za provođenje odredbe stava 1. ovog člana nadležni su rukovodioci organa iz stava 1. ovog člana, koji su dužni to pitanje urediti opštim aktom o platama tih organa".

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Zaštitu prava na lokalnu samoupravu, koju prema relevantnim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine osigurava Ustavni sud Federacije, pokrenula je Opština Maglaj zahtjevom opštinskog Načelnika aktom od 31.03.2016. godine, iz razloga jer je, prema navodima podnosioca zahtjeva, Federacija Bosne i Hercegovine, usvajanjem takvog Zakona o matičnim knjigama, jedinicama lokalne samouprave, pa prema tome i Opštini Maglaj, i prenošenjem poslova i nadležnosti kao i odgovornosti u pogledu posebnih uslova rada i odgovornost kao osnov za vrednovanje poslova vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra, jedinicama lokalne samouprave nametnula i dodatne materijalne obaveze na način da su jedinice lokalne samouprave dužne to pitanje urediti opštim aktom o platama tih organa, i osigurati da se zaposlenicima na poslovima matičara u opštinskim organima uprave, u budžetu jedinice lokalne samouprave, osigura i isplaćuje uvećanje plata od 10% do 20% od osnovne plate ovih i drugih službenih lica, iako ni u jednoj fazi donošenja izmjena i dopuna osporenog Zakona, jedinice lokalne samouprave, pa time i Opština Maglaj, nisu konsultovane kako je to propisano članom 53. čl. 56. i 58. u vezi sa članom 8. stav 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Na navedeni način, prema navodima podnosioca zahtjeva, učinjena je povreda prava na lokalnu samoupravu utvrđenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi kao i prava lokalne samouprave utvrđenih relevantnim odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, zbog čega traži da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da se osporenim Zakonom o matičnim knjigama, u dijelu koji se odnosi na član 72.a. Zakona, povređuje pravo Opštine Maglaj na lokalnu samoupravu.

U rješavanju ovog ustavnosudskog pitanja, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Federacija Bosne i Hercegovine donijela Zakon o matičnim knjigama kao i da je donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, te da je osporenim članom 72.a izmjena i dopuna citiranog Zakona, propisala posebne uslove rada i odgovornosti kao osnova za vrednovanje poslova, i to:

"Član 72a.

(Posebni uslovi rada i odgovornost kao osnov za vrednovanje poslova)

Poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, budući da se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji pa se moraju obavljati uz stalni pojačani stepen psihičkog i fizičkog napora i odgovornosti matičara i drugih službenih lica u obavljanju tih poslova, koji moraju biti ažurni, te se s toga sredstva za plate stiču pod istim uslovima koji važe za državne službenike i namještenike u opštinskim i gradskim službama za upravu, odnosno za nivo kantona i Federacije prema kantonalnim i federalnim organima uprave, uvećana od 10% do 20% osnovne plate.

Za provođenje odredbe iz stava 1. ovog člana nadležni su rukovodioci organa iz stava 1. ovog člana, koji su dužni to pitanje urediti opštim aktom o platama tih organa".

Analizom sadržaja navedene odredbe osporenog člana Zakona, Ustavni sud Federacije je zaključio da se u konkretnom slučaju, radi o prenosu poslova i nadležnosti kao i odgovornosti jedinicama lokalne samouprave, zatim, da se propisuju posebni uslovi rada i odgovornost u vezi sa poslovima vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra, te da je Federacija Bosne i Hercegovine s tim u vezi, bila dužna u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja osporenog Zakona koji ih se direktno tiču.

S tim u vezi, Ustavni sud Federacije je također stanovišta, da se osporenim članom Zakona, za osiguranje obavljanja navedenih poslova, jedinicama lokalne samouprave nameće obaveza uvećanja 10% do 20% osnovne plate zaposlenicima na poslovima matičara u opštinskim i gradskim službama za upravu, kao i obavezu uređenja tog pitanja opštim aktom o platama tih organa, te da je Federacija Bosne i Hercegovine bila dužna istovremeno sa prijenosom poslova i nadležnosti kao i odgovornosti jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, početi sa istovremenim prijenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.

O razlozima donošenja osporenog člana Zakona, na zahtjev Ustavnog suda Federacije, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine kao donosilac Zakona, nije odgovorio niti je ovom sudu pružio bilo kakva druga obavještenja.

Odgovor na zahtjev Ustavnom sudu Federacije u ostavljenom roku, dostavio je Savez opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema navodima iz odgovora, utvrđeno je da je ovaj Savez, saglasno članu 51. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, bio konsultovan u postupku donošenja osnovnog Zakona o matičnim knjigama, ali kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, Savez opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine nije bio konsultovan u postupku njegovog donošenja.

Prema navedenom, Ustavni sud Federacije zaključuje da federalne vlasti u postupku donošenja osporenog člana 72.a) Zakona o matičnim knjigama, nisu konsultovale jedinice lokalne samouprave putem Saveza opština i gradova, na koji način je citirani Zakon donesen uz nepoštivanje člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i protivno propisima člana 56. u vezi sa članom 10. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Također, Ustavni sud Federacije zaključuje da se osporenim Zakonom, uz prijenos poslova i nadležnosti kao i odgovornosti jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje ne prenose istovremeno i sredstva potrebna za njivo obavljanje, na koji način je isti također, donesen protivno propisima člana 59. u vezi sa članom 58. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ocjenjujući da se osporenim članom Zakona povređuje pravo na lokalnu samoupravu jedinica lokalne samouprave, konkretno Opštine Maglaj, Ustavni sud Federacije je pošao od člana VI.2. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojem se u opštini ostvaruje lokalna samouprava, dok je članom VII.3. u vezi s Amandmanom XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano, da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava, čine zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine, a da u slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor.

Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi koja kao međunarodni ugovor čini dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, propisana je ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave, prema kojoj, član 2. ove Povelje, propisuje da princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i gdje je to moguće-ustavom.

Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine obuhvata koncept lokalne samouprave, djelokrug lokalne samouprave, odgovarajuću organizaciju i izvore sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti, kao i izvore njihovog finansiranja, uključujući i zakonsku zaštitu lokalne samouprave, što je u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi koja je na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, i koja uz druga opšta pravila međunarodnog prava, čini zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

U ocjeni osnovanosti zahtjeva podnosioca za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, Ustavni sud Federacije je, osim od relevantnih odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, pošao i od relevantnih odredaba Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema kojima: lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva (član 2. Zakona); da se lokalna samouprava organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave, a izvršavaju je tijela jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom, zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave (član 3. Zakona); da u vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu s Ustavom, ali i donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave (član 8. Zakona); da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svojih nadležnosti, te da će finansijska sredstva lokalne samouprave biti srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom, a da će svaki prenos novih funkcija biti praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo izvšavanje, te, da je zakonodavac dužan pribaviti mišljenje od Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave (član 34. Zakona).

Za meritorno rješenje ove ustavnopravne stvari, Ustavni sud Federacije je posebno uzeo u obzir propise člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i dužnost federalnih vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, te da se takvo konsultovanje vrši putem Saveza opština i gradova kako je to propisano članom 51. citiranog Zakona, kao i obavezu donosioca zakona, da prijenos poslova i nadležnosti kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave za njihovo vršenje, počinje sa istovremenim prijenosom sredstava potrebnih za njihovo vršenje.

Cijeneći sadržaj osporenog člana Zakona, Ustavni sud Federacije je stanovišta da se u konkretnom slučaju radi o radi o svojevrsnom prijenosu nadležnosti sa Federacije Bosne i Hercegovine na jedinice lokalne samouprave poslova vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog registra, kao i da je prijenos poslova i nadležnosti zahtijevao i istovremeni prijenos sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.

S tim u vezi, Ustavni sud Federacije je utvrdio da u proceduri donošenja osporenog Zakona, Federacija Bosne i Hercegovine, nije postupila u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o principima lokalne samouprave, odnosno, nije u skladu sa članom 56. citiranog Zakona, ni na koji način konsultovala jedinice lokalne samouprave, pa ni putem Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, niti je sa prijenosom navedenih poslova kao i odgovornosti jedinica lokalne samouprave, konkretno Opštini Maglaj, istovremeno počela sa prijenosom sredstava potrebnih za sredstva za plate matičara i drugih službenih lica, uvećanih od 10% do 20% osnovne plate, koje se isplaćuju iz budžeta ove jedinice lokalne samouprave, na koji način je također, Federacija BiH postupila suprotno propisima člana 59. u vezi sa članom 58. i članom 8. citiranog Zakona.

Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je donio presudu kojom se utvrđuje da se osporenim članom 72.a) Zakonom o matičnim knjigama, povređuje pravo na lokalnu samoupravu Opštine Maglaj, te će objavljivanjem ove presude u "Službenim novinama Federacije BiH", prestati obaveza Opštine Maglaj na njegovo provođenje.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: predsjednica Suda, Aleksandra Martinović, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr. sci. iur. Šahbaz Džihanović, Domin Malbašić, prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdić, sudije Suda.

Broj U-8/16
25. oktobra 2016. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.