Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Načelnika Općine Usora za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, u vezi Odluke o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama vodozahvata "Jelah polje" - Općina Tešanj, na osnovu člana IV.C. 3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 07.07.2015. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da je Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama vodozahvata "Jelah polje" - Općina Tešanj ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 13/10) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Usora.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona".

Obrazloženje

1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Načelnik Općine Usora (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 01.12.2014. zahtjev i precizirani zahtjev 30.03.2015. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, u vezi Odluke o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama vodozahvata "Jelah polje" Općina Tešanj (u daljem tekstu: osporena Odluka).

Prema članu IV.C.3.10. (3), odnosno Amandmanu XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva ovlašten je za pokretanje postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavnosudskom predmetu su: Načelnik Općine Usora (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) i Vlada Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Ze-do kantona), kao donosilac osporene Odluke.

3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva

Podnosilac zahtjeva je dana 01.12.2014. godine i 30.03.2015. godine, podnio zahtjev i precizirani zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, a dana 21.05.2015. godine urgenciju za prioritetno rješavanje istog predmeta. U osnovnom zahtjevu navodi, da je Vlada Ze-do kantona, dana 24.11.2010. godine donijela osporenu Odluku suprotno odredbama člana 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), iz razloga što se prema tim odredbama daje pravo jedinicama lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. Povreda prava na imovinu, prema podnosiocu zahtjeva ogleda se u odredbama člana 2. stav 1. osporene Odluke, koja se odnosi na lokaciju izvorišta koji glasi: "Izvorište je locirano dva km sjeverno od Jelaha, a čine ga šest bunara međusobno udaljenih 200 do 300 m. Bunari B-1, B-2 i B-3 locirani su na teritoriji Općine Tešanj, a bunari B-4, B-5 i B-6, na teritoriji Općine Usora". Ističe, da je odredbama člana 10. osporene Odluke, propisano da se vodni i drugi objekti i njima pripadajuća oprema nalazi u vlasništvu J.P. "Rad" d. d. Tešanj, koji gazduje cjelovitim sistemom javnog vodosnabdijevanja. Uz ove objekte, u nadležnosti J.P. "Rad" d.d. Tešanj su i objekti kondiciranja voda, kao i kompletna distributivna mreža. Prema navodima podnosioca zahtjeva, na teritoriji Općine Usora nalazi se također javno preduzeće, koje se bavi komunalnim djelatnostima, te tako ova općina može prenijeti gazdovanje vodoizvorištima koji se nalaze na teritoriji Općine Usora na javno preduzeće "Usora" d.o.o Usora.

Podnosilac zahtjeva ističe, da se u osporenoj Odluci u članu 1. koji reguliše šta je predmet regulisanja, ne spominje Općina Usora, mada se zaštitne zone protežu većim dijelom na ovu općinu, te da je Općina Usora konstituisana na osnovu člana 10. Zakona o konstituisanju novih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja općina podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom linijom ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/98). Osporena Odluka suprotna je i odredbi člana 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim je između ostalog propisano, da je u nadležnosti općina da upravljaju objektima komunalne infrastrukture. Podnosilac zahtjeva ističe i nepoštivanje nacionalnog interesa konstitutivnog naroda, pozivajući se na zaštitu, čije zasnivanje vidi u odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Smatra, da se osporenom Odlukom narušava teritorijalni integritet i suverenitet jedinice lokalne samouprave, u odnosu na imovinu Općine Usora. Izvorišta voda i to bunari B-4., B-5., i B-6., koja se nalaze na teritoriji Općine Usora, općina nema pristup, a stanovništvo mogućnost da se snabdijeva vodom sa navedenih izvorišta Ističe, da je prva zaštitna zona izvorišta Jelah polje podijeljena na I a i I b zaštitnu zonu i nalazi se na područjima općina Tešanj i Usora. Zaštitna zona I a, obuhvata zonu bunara koja se nalazi na teritoriji Općine Usora, a Odlukom je propisana zabrana pristupa svim neovlaštenim licima sa teritorije Općine Usora. Područje druge zaštitne zone nalazi se dijelom u Općini Tešanj, drugim dijelom u Općini Usora, dok je područje III zaštitne zone, također većim dijelom na području Općine Usora, i na istom je zabranjeno izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje radnji u vezi ograđivanja vode izvorišta, što je propisano u članu 22.

Ističe, da osporenom Odlukom vlasnici parcela u obuhvatu zaštitnih zona trpe štetu, jer im se ograničava pravo vlasništva, što je suprotno zakonskim odredbama jer Zeničko-dobojski kanton, nema ovlasti da postupa na ovaj način. Osporenom Odlukom propisano je, da se sa navedenih izvorišta pitkom vodom snabdijevaju stanovnici Općine Tešanj, dok stanovnici Općine Usora nemaju riješen problem vodosnabdijevanja, na koji način se vrši diskriminacija u odnosu na ovu općinu. Iz tih razloga osporenom Odlukom onemogućeno je Općini Usora da raspolaže svojom imovinom, u smislu odredaba Zakona o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 100/13), jer prema odredbama ovog zakona, voda je dobro od općeg interesa i vlasništvo je općine, na čijoj teritoriji se nalazi. Navodi, da se to pravo vlasniku može oduzeti, samo ako je u pitanju javni interes. Isto tako smatra, da je odredbama člana 43. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine data mogućnost, da se javnost i građani putem referenduma izjasne i dobiju saglasnost u vezi vode i vodosnabdijevanja svih općina, pa i Općine Usora.

Isto tako se navodi, da se zahtjev zasniva na odredbama člana 3. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i članu 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, ističući između ostalog da je pravo jedinica lokalne samouprave da u okvirima, koji su zakonom određeni, uređuju i upravljaju u korist lokalnog stanovništva bitne javne poslove. Navodi, da se od šest bunara tri nalaze na području Općine Usora, a gazdovanje nad sistemom vodosnabdijevanja pripada JP "Rad" Tešanj što predstavlja diskriminaciju za stanovnike Općine Usora. Ističe razgraničenje i formiranje novih općina, prema Zakonu o konstituisanju novih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja općina podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom linijom, prema kojem po podnosiocu zahtjeva Općini Usora pripadaju tri bunara: B-4, B-5 i B-6. Navodi i član 40. stav 2. Zakona o vodama Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisana nadležnost za donošenje odluka za utvrđivanje vodozaštitnih zona, koja pripada jedinicama lokalne samouprave, tako da Vlada Ze-do kantona povrjeđuje pravo na lokalnu samoupravu Općine Usora u odnosu, na navedena tri bunara koja su na njenoj teritoriji, a Općina Usora ih ne može koristiti.

Napominje, da je osporenom Odlukom građanima Općine Usora uskraćeno pravo na snabdijevanje općine pitkom vodom, da je osporena Odluka donesena bez konsultovanja Općine Usora i njenog aktivnog učešća pri samoj izradi, da su date i stvorene obaveze koje ona ne može prihvatiti iz razloga što se vrši raspolaganje njenom imovinom na njenoj teritoriji od strane drugih pravnih lica i stvaraju finansijske obaveze koje ona ne može prihvatiti. Pored navedenih propisa povrijeđena je i odredba člana 4. tačka 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.

Predlaže, da Ustavni sud Federacije utvrdi, da je Općini Usora učinjena povreda prava na lokalnu samoupravu od strane Vlade Ze-do kantona, donošenjem osporene Odluke, od 28.12.2010. godine, u vezi odredaba člana 7. stav 3., člana 9. stav 3., člana 14. stav 1. tačka 3., člana 15. stav 3., člana 40. stav 2. Zakona o vodama Federacije Bosne i Hercegovine, zatim člana 8., člana 9. stav 3. alineja 1., čl. 10., 15. i 105. Zakona o vodama Zeničko-dobojskog kantona, čl. 3. i 4., a u vezi sa članom 8. stav 3. alineja 11. tačka 1. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i člana 3. stav 1. a) Zakona o komunalnim djelatnostima Zeničko-dobojskog kantona, te se traži prenošenje nadležnosti u vezi vodosnabdijevanja sa kantonalne na općinsku vlast i to bunari: B-4., B-5. i B-6. na teritoriju Općine Usora.

5. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je dana 08.12.2014. godine, pozvao Vladu Ze-do kantona, da se kao druga stranka u postupku, izjasni o sadržaju zahtjeva podnosioca.

Ustavnom sudu Federacije u ostavljenom roku dostavljen je odgovor na podneseni zahtjev. U odgovoru, Vlada Ze-do kantona ističe, da su netačni navodi podnosioca zahtjeva, da vlasništvo nad vodom ima općina na čijem području se nalazi vodozahvat, s obzirom na odredbe člana 3. Zakona o vodama, prema kojem su vode opće dobro i kao takve pod posebnom zaštite Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i općine. Iz toga proizilazi, da vode ne mogu biti i nisu nečije vlasništvo, a članom 45. je propisano da je svakome dozvoljeno korištenje vode, pod uslovima utvrđenim zakonom, u skladu sa vodnom dozvolom, što propisuju odredbe člana 47. Zakona o vodama Federacije Bosne i Hercegovine. Vezano za navode podnosioca, da se osporenom Odlukom zadire u teritorijalni integritet i suverenitet lokalne samouprave, u odgovoru se ističe, da osporenom Odlukom nije ugrožen teritorijalni integritet niti suverenitet Općine Usora, nego je samo utvrđena sanitarna zaštita i mjere zaštite u njima, sve u cilju zaštite vode, u skladu sa Zakonom o vodama i Pravilnikom o načinu utvrđivanja zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/02).

U odgovoru se dalje navodi, da Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Ze-do kantona, nije bilo u obavezi provoditi javnu raspravu u postupku donošenja osporene Odluke, jer je osporena Odluka nastala kao proizvod stručnog elaborata i rezultat istraživanja hidro-geoloških karakteristika slivnog područja, hidro-dinamičkih i hidro-geoloških parametara za određivanje zaštitnih zona, kako je regulisano odredbama čl. 43., 44. i 45. navedenog Pravilnika, nezavisno od administrativnih granica općina, kantona, iz razloga što administrativna podjela jedino utječe na nadležnost organa za donošenje odluke o zonama sanitarne zaštite.

Vezano za navode podnosioca zahtjeva, da su osporenom Odlukom propisana ograničenja vlasništva nad zemljištem, te da je prema podnosiocu zahtjeva to suprotno Zakonu, smatraju da to nije prihvatljivo jer, vlasništvo nad zemljištem koje se nalazi u obuhvatu zaštitnih zona nije osporeno, već su samo utvrđene mjere zaštite, propisane navedenim Pravilnikom, bez obzira na vlasništvo koje nije osporeno. Navodi, da bunari B-4, B-5 i B-6 pripadaju Općini Usora, te tvrdnja da su njeno vlasništvo nepravilni su, jer je osporenom Odlukom regulisano stvaranje cjelovitog sistema vodosnabdijevanja, koji je izgrađen prije donošenja Zakona o konstituisanju novih općina i izmjeni područja općina podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom crtom. Donošenjem osporene Odluke i regulisanjem zaštitnih zona kako je to propisano, Općina Usora nije u diskriminirajućem položaju u odnosu na Općinu Tešanj, kako to podnosilac zahtjeva navodi. Isto tako, u odgovoru se navodi da je članom 17. Zakona o vodama, regulisano vlasništvo nad vodnim objektima, a stanovništvu Općine Usore nikada nije osporeno priključivanje na sistem vodosnabdijevanja.

U odgovoru koji je dostavljen na precizirani zahtjev istaknuto je da Vlada Ze-do kantona u potpunosti ostaje kod odgovora koji je dostavljen od strane Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Ze-do kantona broj: 05-14-501-2/11 od 09.01.2015. godine sa napomenom, da dostavljaju i Odluku o zaštitnim zonama izvorišta vodovoda za Jelah i Tešanj-Bukva, koja je donesena 1983. godine od strane Skupštine Općine Tešanj i da je ta odluka obuhvatala izvorišta Jelah, Tešanj kojim se snabdijevalo šire područje Općine Tešanj u tadašnjim teritorijalnim granicama.

Imajući u vidu navedeno, predlažu da Ustavni sud Federacije, u cijelosti zahtjev podnosioca odbije kao neosnovan.

6. Relevantno pravo

6.1. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član IV.C.3.10. (3)

(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

Član VI. 1 a)

U vršenju svojih nadležnosti svaka općina:

  • a)
    preduzima mjere u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda utvrđenih u članovima II.A. 1. do 7. i u instrumentima navedenim u Aneksu.

Član VI. 2. (1)

U općinama se ostvaruje lokalna samouprava.

6.2. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

Član 3.

  • 1.
    Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog stanovništva, bitnim dijelom javnih poslova.
  • 2.
    Ovo će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na osnovu općeg i jednakog biračkog prava. Ova tijela mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna. Ova odredba se ne može ni na koji način smatrati ograničavajućom u odnosu na primjenu zborova građana, referenduma ili drugog oblika neposrednog sudjelovanja građana tamo gdje je to zakonom dopušteno.

Član 4. stav 1. tač. 1., 2, 4. i 6.

Djelokrug lokalne samouprave

  • 1.
    Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
  • 2.
    Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa svim stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
  • 3.
    ..........
  • 4.
    Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge centralne ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
  • 5.
    .........
  • 6.
    Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

6.3. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 2.

Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 8. st. 1., 2., i 3. alineja 11.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:

-.......;

  • -
    upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne Infrastrukture.

Član 56. stav 1.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se izravno tiču.

6.4. Zakon o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06)

Član 21.Upravljanje vodama

Upravljanje vodama je u nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i općina, na način utvrđen ovim i federalnim zakonom.

Član 222.

Kantonalni propisi

(1) Kantoni su dužni odredbe kantonalnog zakona o vodama uskladiti sa odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Zakonima kantona regulišu se pitanja organizacije i načina obavljanja poslova koji su ovim Zakonom stavljeni u nadležnost kantona.

6.5. Zakon o konstituisanju novih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja općina podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom linijom ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/98).

Član 10.

Područje Općine Usora čine naseljena mjesta: Alibegovići, Bejići, Omanjska, Sivša, Srednja Omanjska, i Ularice i područje dijela naseljenog mjesta Makljenovac, koji je ušao u sastav Federacije. Područja naseljenih mjesta: Bejići, Omanjska, Sivša i Srednja Omanjska bila su u sastavu Općine Doboj. Općinu Usora čine dijelovi naseljenih mjesta: Miljanovići, i Novi Miljanovići (Filipovići i Kovačići), Žabljak i Tešanjka sa površinom, opisom granica i topografskom kartom koji čine sastavni dio ovog zakona, a koji su bili u sastavu Općine Tešanj. Privremeno sjedište Općine Usora je u naseljenom mjestu Sivša. Konačnu odluku o sjedištu Općine Usora donijet će Općinsko vijeće Općine Usora, nakon provedenih lokalnih izbora.

6.6. Ustav Zeničko-dobojskog kantona

Član 10.

U ostvarivanju svojih nadležnosti Kanton:

  • a)
    preduzima sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i predviđenih u instrumentima u Aneksu Ustava Federacije i djeluje u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom;

6.7. Zakon o vodama Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 17/07).

Član 10.

Vlasništvo nad objektima

(1) Zaštitni vodni objekti iz člana 9. stava (1) tačka 1. ovog zakona, na vodotocima koji pripadaju površinskim vodama II kategorije i uređena korita u urbanim područjima na površinskim vodama I kategorije u vlasništvu su općine.

(2) Općina može pravo upravljanja i korištenja prenijeti u nadležnost drugih tijela vlasti, pravnih lica ili drugih institucija u opsegu i na način propisan ovim zakonom ili aktima općine.

(3) Općina je dužna osigurati materijalne i organizacijske uslove za održavanje objekata iz stava (1) ovog člana u funkcionalnom stanju i da se oni koriste u skladu sa njihovom prirodom i namjenom, kao i čuvanje od uništenja, oštećenja odnosno nenamjenskog korištenja.

Član 15.Upravljanje vodama

Upravljanje vodama na području Kantona u nadležnosti je Kantona i općina, na način utvrđen ovim i federalnim zakonom.

Član 40.Odluka o zaštiti izvorišta

(1) Zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere utvrđuje općinska služba uprave ovlaštena za vode (u daljem tekstu: Općinska služba) na čijem se području nalazi izvorište.

(2) Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području jedne općine donosi općinsko vijeće.

(3) Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području više općina u sastavu Kantona donosi Vlada Kantona.

(4)

6.8. Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama vodozahvata "Jelah polje" Općina Tešanj ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 13/10)

Član 1.Predmet

Ovom odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere izvorišta vode za piće sa vodozahvata "Jelah polje" (u daljem tekstu: izvorište), sa kojeg se vrši snabdijevanje vodom za piće potrošača na području Općine Tešanj. Veličina i granice zona sanitarne zaštite detaljan opis granica po pojedinim zaštitnim zonama, detaljan opis mjera po pojedinim zaštitnim zonama, odredbe o vršenju nadzora nad sprovođenjem režima zaštite, rokove za uspostavljanje pojedinih mjera, kaznene odredbe i druga pitanja od interesa za sprovođenje sanitarne zaštite izvorišta.

Član 2.Lokacija izvorišta

Izvorište je locirano 2 km sjeverno od Jelaha, a čine ga 6 bunara međusobno udaljenih 200 do 300 m. Bunari B-1, B-2 i B-3 locirani su na teritoriji Općine Tešanj, a bunari B-4, B-5 i B-6 na teritoriji Općine Usora.

Izvorište iz stava 1. ovog člana je izvorište podzemnih voda u izdanima intergranularne poroznosti.

Član 7. stav 1.
(Područje i granice I zaštitne zone)

Prva zaštitna zona izvorišta "Jelah polje" podijeljenja je na Ia i Ib zaštitnu zonu i nalazi se na području općina Tešanj i Usora.

Član 8.Vlasništvo nad zemljištem I zaštitne zone

(1) Područje I zaštitne zone je u Općini Tešanj i Općini Usora.

(2) Općine Tešanj i Usora će u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/07), regulisati pitanje imovinsko-pravnih odnosa sa eventualnim vlasnicima zemljišta na području I zaštitne zone, ukoliko isto nije urađeno do sada.

Član 10.Vlasništvo nad objektima u I zaštitnoj zoni

(1) Vodni i drugi objekti iz člana 9. ove odluke i njima pripadajuća oprema u vlasništvu su J.P. "Rad". d.d. Tešanj, koje gazduje cjelovitim sistemom javnog vodosnabdijevanja. Uz ove objekte, u nadležnosti J.P. "Rad"d.d. Tešanj su i objekti za kondicioniranje voda, kao i kompletna distributivna mreža.

(2) Općina Tešanj je mjerodavna za sprovođenje svih zaštitnih mjera propisanih ovom odlukom na području I zaštitne zone.

Član 13. stav 1.
Pristup na područje I zaštitne zone

(1) Pristup na područje I zaštitne zone dozvoljen je samo ovlaštenim licima, što uključuje zaposlenike J.P. "RAD" d.d. Tešanj, koji stalno ili povremeno rade na objektima unutar ove zone i mjerodavnim inspekcijskim organima u toku vršenja redovitih ili izvandrednih kontrola ove zone, kao i drugim licima, uz posebno odobrenje Općine Tešnja, odnosno JP "RAD" d.d. Tešanj.

Član 15. stav 2. tačka 5.
(Mjere zaštite u Ib zaštitnoj zoni)

Službe uprave općina Tešanj i Usora će način optimalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta u prvoj zaštitnoj zoni, a posebno upotrebu vještačkog đubriva, definisati zasebnim programom. Smanjenje prinosa zemljoposjednicima koji se bave poljoprivrednom djelatnošću, treba refundirati kroz poreske olakšice i subvencije.

6.9. Statut Općine ("Službeni glasnik Općine Usora", broj 2/08)

Član 12. alineje 8. i 9.

Općina obavlja poslove kojima se izravno ostvaruju potrebe građana, i to naročito poslove koji se odnose na:

  • -
    utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem
  • -
    utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom Općine.

7. Činjenično stanje i stav Suda

Nakon izvršenog uvida u podneseni zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, odgovor na zahtjev i druge dokaze koji su bitni za odnošenje osporene Odluke, Ustavni sud Federacije je utvrdio, da je Vlada Ze-do kantona donijela osporenu Odluku sa pozivom na član 40. stav 3. Zakona o vodama Zeničko-dobojskog kantona koji je objavljen u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona", broj 17/07 i član 43. stav 1. Pravilnika o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da se koriste za piće, koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 51/02 (isti Pravilnik donesen je na osnovu Zakona o vodama koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 18/98. Treba naglasiti da je primjena tog Pravilnika prestala donošenjem novog Zakona o vodama Federacije Bosne i Hercegovine u 2006. godini, odnosno donošenjem provedbenih propisa na osnovu novog zakona. Iz ovog proizilazi, da isti nije mogao biti osnov za donošenje osporene Odluke, niti su pojedina rješenja mogla biti uređena na način kako je to regulisano u Pravilniku).

Osporena Odluka uređuje zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere izvorišta vode za piće sa vodozahvata "Jelah-polje" Općina Tešanj, sa kojeg se snabdijevaju vodom za piće samo potrošači na području Općine Tešanj. Lokacija izvorišta "Jelah polja" bunari, B-1, B-2, B-3, locirani su na području Općine Tešanj, a bunari, B-4, B-5, B-6 na području Općine Usora. Zone sanitarne zaštite (I zaštitna zona, II zaštitna zona i III zaštitna zona), predstavljene su i označene katastarskim česticama, grafički prikazane i nalaze se na području jedne i druge općine. Mjere zaštite na području zaštitnih zona poduzimaju službe uprave općine Usora i Tešanj, na način da se korištenje tog zemljišta definiše kroz poseban program zaštite zbog smanjenja prinosa vlasnicima zemljišta koji se bave poljoprivrednom djelatnošću. Taj program zaštite treba da donesu općine, a bazirat će se na poreskim olakšicama i subvencijama. Osporenom Odlukom stvorena je obaveza jednoj i drugoj općini da reguliše pitanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima zemljišta u II i III zaštitnoj zoni u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/07). Objekti iz I zašitne zone nalaze se na području Općine Usora i Općine Tešanj, a čini ih šest bunara, pumpe, zajednički potisni vod sa priključnim cjevovodom, objekti za kondicioniranje vode i kompletna distributivna mreža. Svi pomenuti i drugi objekti u vlasništvu su J.P. "Rad", d.d. Tešanj, a za sprovođenje svih zaštitnih mjera bez obzira gdje se oni nalaze, nadležne su službe za upravu Općine Tešanj. Isto tako, uređivanje prostora u okviru I i II zaštitne zone, te pristup tim zonama koje se takođe prostiru na području jedne i druge općine, u nadležnosti je službi za upravu Općine Tešanj i J.P. "Rad" d.d. Tešanj.

Analizom naprijed navedenih rješenja u osporenoj Odluci utvrđeno je, da ista reguliše sanitarnu zaštitu vode za piće samo za potrošače na području Općine Tešanj i da se sa istih izvorišta odnosno bunara koji se nalaze na području jedne i druge općine, vodom ne snabdijevaju potrošači sa područja Općine Usora. Obaveze utvrđene radi sprovođenja osporene Odluke, proizilaze kako za Općinu Tešanj tako i za Općinu Usora, koja je konstituisana u skladu sa Zakonom o konstituiranju novih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja općina podijeljenih međuentiteskom i međukantonalnom linijom ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/98), i ima status jedinice lokalne samouprave. Izvorište Jelah polje -Tešanj, koje tretira osporena Odluka, zaštitne zone, vodni i drugi objekti koji se nalaze i na području Općine Usora, vlasništvo su J.P. "RAD" d.d. Tešanj koje jedino ima pristup pomenutim objektima kao i nadležni organi Općine Tešanj. Iz naprijed navedenog proizilazi, da imovinom i sredstvima koja se nalaze na teritoriji Općine Usora, upravljaju organi sa područja druge općine, a utvrđena je i obaveza da u skladu sa Zakonom o ekspoprijaciji, Općina Usora uredi imovinsko-pravne odnose sa vlasnicima zemljišta koji se nalaze na području u I, II i III zaštitnoj zoni. Pored toga, Općini Usora kao jedinici lokalne samouprave stvorena je obaveza bez njene saglasnosti, da zbog smanjena prinosa od poljoprivrednog zemljišta vlasnicima tog zemljišta, koji se nalaze na njenoj teritoriji, refundira određena finansijska sredstva kroz poreske olakšice i određene subvencije, što stvara konkretne obaveze u Budžetu Općine za svaku godinu, i na taj način otežava joj da izvršava obaveze koje su utvrđene zakonima i Statutom Općine. Iz priložene dokumentacije nije se moglo utvrditi, da je Općina Usora pravo upravljanja i korištenja prenijela na neko drugo pravno lice ili tijelo uprave druge Općine. Mogućnost i način prenosa nadležnosti utvrđen je članom 10. Zakona vodama Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona" broj 17/07), međutim ta procedura u konkretnom slučaju nije provedena od strane nadležnih organa Općine Usora, niti u tom pogledu postoje bilo kakvi dokazi koji bi opravdali rješenja u osporenoj Odluci.

Isto tako, za sve utvrđene obaveze u postupku donošenja izostale su bilo kakve konsultacije i saradnja sa nadležnim organima vlasti u Općini Usora, kako je to propisano u odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09). Naprijed navedeno utvrđeno je iz odgovora Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona, broj: 05-14-501-1/11 od 12.01.2011. godine koje je dostavljeno Načelniku Općine Usora. U istom odgovoru je navedeno, da javna rasprava na području Općine Tešanj i Općine Usora nije provedena, jer takva obaveza nije predviđena u Zakonu o vodama Zeničko-dobojskog kantona i u Pravilniku o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće. Iz tih razloga, a imajući u vidu opredjeljenja u pomenutim zakonima, te rješenja u Statutu Općine, prema kojima je općina nadležna da upravlja i raspolaže svojom imovinom, Ustavni sud Federacije smatra, da je osporenom Odlukom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Usora.

Pored odredbi Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije analizirao je i član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano, da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine, te opća pravila međunarodnog prava, čine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt međunarodnog prava, ratifikovana je 1994. godine, kada je i stupila na snagu i od tada su njene odredbe sastavni dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. U članu 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi regulisano je da će lokalne vlasti biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču. Navedeni princip Evropske povelje o lokalnoj samoupravi nisu slijedila rješenja u osporenoj Odluci, imajući u vidu da Općina Usora ni na koji način nije mogla da utječe na predložena rješenja, stvorene obaveze, usvojena rješenja da imovinom koja se nalazi na njenoj teritoriji upravlja J.P. "Rad" d.d. Tešanj, pravno lice sa teritorije druge općine i da Općina Tešanj na njenom prostoru vrši inspekcijski nadzor u sprovođenju mjera sanitarne zaštite koje su propisane osporenom Odlukom. Iz tih razloga Ustavni sud Federacije smatra, da, i kad je u pitanju primjena Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, postoji povreda prava na lokalnu samoupravu, Općine Usora.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio jednoglasno u sastavu: Domin Malbašić, Predsjednik Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, mr. sc. Šahbaz Džihanović, Aleksandra Martinović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.

Broj U-82/14
23. jula 2015. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Domin Malbašić, s. r.