Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući po zahtjevu 16 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za rješavanje spora sa Rukovodstvom odnosno Predstavničkim domom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3.10 (1) (f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj 27.5.2024. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da nastavkom Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održane 1.12.2022. godine i 11.1.2023. godine, na kojima su izabrani rukovodstvo i radna tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nije povrijeđeno pravo 16 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Obrazloženje 1. Podnosioci zahtjeva i predmet zahtjeva

Skupina od 16 poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijeli su dana 3.11.2023. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije), zahtjev za rješavanje spora sa Rukovodstvom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Rukovodstvo doma) odnosno Predstavničkim domom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) u vezi sa nastavkom Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma održane 1.12.2022. i 11.1.2023. godine. Smatra da je navedena sjednica održana protivno odredbama čl.: 5., 7. do 23., čl. 41., 96. i člana 98. st. (2) i (3) Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 12/08, 26/20 i 13/24, u daljem tekstu: Poslovnik doma), a samim tim i odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, dosljedno tome da su svi akti doneseni na toj sjednici protivni Poslovniku doma, a time i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 33. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u ovom ustavnosudskom predmetu su: podnosioci zahtjeva i Rukovodstvo doma, odnosno Predstavnički dom.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosioci zahtjeva navode da su dana 15.11.2022. godine od predsjedavajućeg Predstavničkog doma iz prethodnog saziva, Mirsada Zaimovića, (u daljem tekstu: Predsjedavajući doma iz prethodnog saziva) dobili poziv za održavanje Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma, zakazane za 1.12.2022. godine. Predloženi dnevni red za sjednicu sadržavao je četiri tačke, između ostalih, tačku 3. Izbor rukovodstva Predstavničkog doma i tačku 4. Izbor radnih tijela Predstavničkog doma.

Kako se u zahtjevu navodi, tokom Konstituirajuće sjednice, prilikom razmatranja treće tačke dnevnog reda, Predsjedavajući doma iz prethodnog saziva, uz prethodno obrazloženje, prekinuo je sjednicu i prisutne poslanike obavijestio o nastavku sjednice u " ponedjeljak u 11:00 sati". Dalje navode, kako su iz medija saznali da je istog dana tj. 1.12.2022. godine, a nakon proteka roka od jednog sata Konstituirajuća sjednica nastavljena, na osnovu usvojenog Zaključka većine prisutnih poslanika Predstavničkog doma, kojem nastavku podnosioci zahtjeva nisu prisustovali, te je nastavak sjednice vodio najstariji poslanik Safet Omerović.

Podnosioci zahtjeva dalje navode da nakon prekida Konstituirajuće sjednice nisu obaviješteni o nastavku sjednice, koja je uprkos tomu nastavljena, da su na taj način povrijeđena njihova poslanička prava i da je doveden u pitanje integritet poslanika te legalitet i legitimitet odluka Predstavničkog doma, tako što je skupina poslanika (parlamentarna većina) odlučila nastaviti Konstituirajuću sjednicu zbog čega je došlo do povrede Poslovnika doma i njihovih poslaničkih prava, jer je Konstituirajuća sjednica nastavljena protivno poslovničkim pravilima i od neovlaštenog lica. Smatraju kako ne postoji poslovnička mogućnost da se prekinuta sjednica nastavi bez poziva na sjednicu, a od strane Predsjedavajućeg doma iz prethodnog saziva. Slijedom toga smatraju da su im povrijeđena poslanička prava i da između njih i Rukovodstva doma postoji spor, za koju tvrdnju pravni osnov nalaze u odredbi čl. IV.C.3.10 (1) f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koja propisuje nadležnost Suda za rješavanje spora unutar institucija federalne vlasti, kakav je ovdje slučaj.

Kako podnosioci zahtjeva dalje navode, aktima koji su razmatrani na Konstituirajućoj sjednici, a potom usvojeni u nastavku te sjednice, došlo je do povrede odredbi čl. 7. do 23., člana 5. u vezi sa čl. 41., 96. i članom 98. st. (2) i (3) Poslovnika doma. Naime, nastavak Konstituirajuće sjednice i predsjedavanje istoj dovelo je do nastanka spora između podnosioca zahtjeva i Rukovodstva doma zbog povrede poslovničkih prava poslanika. Pozivaju se na presude Ustavnog suda Federacije, i to br.: U-19/12, U-29/15, U-56/20 i U-36/21.

Isto tako navode da su povrijeđene odredbe Poslovnika doma koje propisuju način sazivanja sjednica, predsjedavanja i vođenja sjednica, osporavajući pri tome poslovničku valjanost i ustavnost donesenih odluka i akata prekinute sjednice. Podnosioci zahtjeva smatraju da je članom IV.A.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisana obaveza "da će svaki dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine većinom glasova usvojiti poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima Predsjedavajućeg i dvoje zamjenika koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih". S obzirom da Poslovnik/ci doma imaju direktnu i nedvosmislenu vezu sa ustavnim odredbama koje definišu strukturu vlasti, smatraju da eventualno postupanje protivno Poslovniku doma ili ustavnim odredbama ima za posljedicu narušavanje ustavnopravnog okvira, koji garantuje punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde zaštite ljudskih prava.

Prema daljim navodima, podnosioci zahtjeva ne osporavaju izborne rezultate odnosno Odluku o potvrđivanju rezultata na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, objavljenu u "Službenom glasniku BiH", ali smatraju da su učinjene povrede Poslovnika doma u vezi prava poslanika na sudjelovanje u radu Predstavničkog doma, razmatranju dnevnog reda i usvajanja odluka, imajući u vidu činjenicu da nisu sudjelovali na sjednicama doma na kojima su razmatrani radni materijali i donesene odluke, a da je Konstituirajuća sjednica nastavljena protivno navedenim poslovničkim odredbama.

Na kraju, predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da je nastavak Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma dana 1.12.2022. i 11.1.2023. godine, održan protivno Poslovniku doma i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, kao i da su sve preduzete radnje i odluke donesene na toj sjednici protivne kako Poslovniku doma tako i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-52/23 od 18.12.2023. godine, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, zatražio od Predsjedavajuće Predstavničkog doma, da u roku od 15 dana od dana prijema akta suda dostavi odgovor na navode iz zahtjeva.

U odgovoru na zahtjev ističe se prigovor aktivne legitimacije podnosilaca zahtjeva, jer svoja prava i poslanička ovlaštenja nisu koristili u skladu sa odredbama čl.: 5., 9., 11., 38., 96., 100. i 249. Poslovnika doma. Nemaju aktivnu legitimaciju za eventualno pokretanje spora pred ovim sudom sa Rukovodstvom doma, u skladu sa članom 38. stav 2. Poslovnika doma. Također ističe činjenicu da su podnosioci zahtjeva zakasnili sa zahtjevom, kojeg su podnijeli godinu dana nakon konstituiranja Predstavničkog doma, te su na istoj sjednici prema usvojenom Zapisniku sa te sjednice već usvojeni i objavljeni akti: Odluka o izboru Predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Odluka o izboru zamjenika Predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 98/22). U odgovoru je posebno istaknuto da je Predstavnički dom dana 1.12.2022. godine, većinom od 57 glasova donio Zaključak, u kojem se između ostalog navodi da je odredbama člana 5. Poslovnika doma precizno propisana procedura konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma, održavanje sjednica u slučaju spriječenosti predsjedavajućeg i sazivanje sjednica Predstavničkog doma. O svim drugim pitanjima koja nisu propisana članom 5. Poslovnika doma, članom 3. tog poslovnika je propisano da ih poslanici mogu urediti zaključkom. Kao dokaz navedenom, u prilogu su dostavili i odluke koje su objavljene u "Službenim novinama Federacije BiH" i koje su na snazi od dana objave. Na kraju, Ustavnom sudu Federacije predlažu da se zahtjev odbije kao neosnovan, te da Ustavni sud Federacije utvrdi da su nastavak Konstituirajuće sjednice, kao i da su sve odluke sa navedene sjednice Predstavničkog doma od 1.12.2022. i 11.1.2023. godine doneseni u skladu sa Poslovnikom doma, a samim tim i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član IV.A.3.11.

(1) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajuće i dva zamjenika predsjedavajućeg, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

Član IV.C.3.10. (1) f)

Osnovna funkcija Ustavnog suda je rješavanje sporova:

  • f)
    između institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti.

B. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03)

Član 31.

Rješavanje sporova o pravima i dužnostima između institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti, kantona ili opštine pokreće se pred Ustavnim sudom zahtjevom te institucije, kantona ili opštine čije je pravo povrijeđeno ili kojoj je, nesaglasno Ustavu, federalnom zakonu ili drugom propisu, kantonalnom zakonu ili drugom propisu, nametnuta određena obaveza.

Član 32.

Zahtjev za rješavanje spora treba da sadrži naziv institucije federalne vlasti ili organizacioni oblik institucije federalne vlasti, kantona ili opštine između kojih je spor nastao, predmet spora i dokaze koji ukazuju da je aktom ili radnjom suprotne strane povrijeđeno njeno pravo, pravne posljedice koje su nastupile ili mogu nastupiti zbog nastalog spora i način rješavanja spora.

Član 33.

Stranke u postupku rješavanja spora su institucija federalne vlasti, odnosno organizacioni oblik te institucije, kanton ili opština koja je podnijela zahtjev za rješavanje spora i institucija federalne vlasti, odnosno organizacioni oblik te institucije, kanton ili opština u odnosu na koju je postavljen zahtjev.

Ustavni sud može odobriti i drugim državnim organima, koje smatra zainteresovanim stranama u sporu, da učestvuju u postupku.

Član 34.

Rješavajući spor između strana u postupku iz člana 31. ovog zakona, Ustavni sud može utvrditi da je određenim aktom ili radnjom jedne strane povrijeđeno pravo druge strane u sporu, utvrditi postojanje ili nepostojanje određene obaveze i odrediti da se otklone nastale posljedice takvog akta ili radnje.

C. Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 12/08, 26/20 i 13/24)

Član 3.

Ako neko pitanje organizacije i rada Predstavničkog doma nije uređeno ovim Poslovnikom, uređuje se zaključkom Predstavničkog doma.

Zaključak iz prethodnoga stava primjenjuje se danom donošenja, ako zaključkom nije drukčije određeno.

Član 5. st. 1. i 2.

Predstavnički dom saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon objave rezultata glasanja.

Sazivanje prve sjednice vrši predsjedavajući prethodnoga saziva i predsjeda sjednicom do izbora novoga predsjedavajućeg Predstavničkog doma.

Ukoliko predsjedavajući iz prethodnoga saziva nije u mogućnosti sazvati sjednicu Predstavničkoga doma, sjednicu će sazvati najstariji poslanik novoga saziva Predstavničkog doma.

Član 9. st. 1. i 2.

Poslanik ima pravo i dužnost prisustvovati sjednici Predstavničkog doma i sjednicama radnih tijela Predstavničkog doma čiji je član i sudjelovati u njihovom radu i odlučivanju.

U ostvarivanju svojih dužnosti poslanik može sudjelovati i u radu radnih tijela u kojima nije član, bez prava odlučivanja.

Član 10.

Poslanik koji je spriječen prisustvovati sjednici Predstavničkog doma ili sjednici radnoga tijela Predstavničkog doma, ili iz određenog razloga treba tokom rada napustiti sjednicu, dužan je o tome pravovremeno obavijestiti predsjedavajućeg Predstavničkog doma, odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela i iznijeti razloge zbog kojih je odsutan.

Član 11.

U ostvarivanju svojih dužnosti u Predstavničkom domu poslanik ima pravo i dužnost, u okviru prava i dužnosti Predstavničkog doma, pokretati inicijative za donošenje i izmjenu Ustava Federacije, zakona i drugih propisa i opštih akata Predstavničkog doma, pokretati raspravu o izvršavanju ovih akata, kao i pitanja provođenja politike, postavljati poslanička pitanja u okviru djelokruga Predstavničkog doma i pokretati inicijative od interesa za narode i građane i političke stranke čije interese izravno izražava u Predstavničkom domu.

Član 12.

Poslanik može tražiti da se u Predstavničkom domu odloži odlučivanje o određenom pitanju koje smatra iznimno značajnim, a o kojem se u raspravi izraze suprotni stavovi u odnosu na stav njegova kluba.

Član 38.

Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva zamjenika predsjedavajućeg.

Predsjedavajući Predstavničkog doma i dva zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma biraju se iz reda poslanika na sjednici Predstavničkog doma nakon verifikacije mandata poslanika u Predstavničkom domu.

Prijedlog za izbor predsjedavajućeg Predstavničkog doma i dva zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma podnose klubovi poslanika.

Član 42.

Ukoliko je predsjedavajući Predstavničkog doma spriječen vršiti svoje dužnosti, on u dogovoru sa zamjenicima predsjedavajućeg Predstavničkog doma odlučuje ko će obavljati njegove dužnosti.

Član 114.

Lica koja po službenoj dužnosti prisustvuju sjednici dužna su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedavajućeg.

Ako predsjedavajući ocijeni da ne može održati red na sjednici, odlučit će o prekidu sjednice i o nastavku rada kad se za to steknu uslovi, s tim da prekid sjednice ne može trajati duže od jednog sata.

Član 153. stav 1.

Zaključkom Predstavnički dom uređuje svoj rad i rad radnog tijela Predstavničkog doma.

6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije

Presude br.: U-19/12 od 28.8.2012. godine (tačka 5. obrazloženja) ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/12) i U-29/15 od 17.12.2016. godine (tačka 6. obrazloženja) ("Službene novine Federacije BiH", br: 20/16 i 24/16).

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Analizirajući navode iz zahtjeva, odgovora na zahtjev kao i dostavljenu dokumentaciju, a u svjetlu relevantnog prava utvrđeno je sljedeće stanje:

Prema članu IV.C.3.10.(1) f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je nadležan za rješavanje spora unutar institucija federalne vlasti.

Predmet ovog ustavnosudskog postupka je spor između podnosioca zahtjeva i Rukovodstva doma u vezi sa održavanjem nastavka Konstituirajuće sjednice od 1.12.2022. godine i 11.1.2023. godine, odnosno sa Predstavničkim domom u vezi akata donesenih na toj sjednici.

Iz zahtjeva za rješavanje spora vidljivo je da zahtjev sadrži sljedeće tvrdnje koje čine suštinu i to:

  • -
    da je nastavak Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma od 1.12.2022. godine sazvan i vođen od strane neovlaštenog lica,
  • -
    da su usvojeni akti u nastavku sjednice od 1.12.2022. godine i 11.1.2023. godine, na kojoj je izabrano rukovodstvo i radna tijela Predstavničkog doma, u proceduralnom smislu doneseni suprotno Poslovniku doma, a time i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine,
  • -
    da su dosljedno prednjim navodima iz zahtjeva povrijeđena prava podnosilaca zahtjeva koja im pripadaju prema odredbama Poslovnika doma, a na koja upućuju u zahtjevu za rješavanje spora.

U cilju rješavanja ovog ustavnosudskog predmeta, a na osnovu stanja spisa i dostavljene dokumentacije, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma zakazana pozivom broj: 01-02-2075/22 od 15.11.2022. godine za 1.12.2022. godine, sa početkom u 11:00 sati, sa sljedećim dnevnim redom: Izbor privremenih komisija Predstavničkog doma, Konstituiranje Predstavničkog doma i Izbor rukovodstva Predstavničkog doma.

Prema zapisniku sa Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma vidljivo je da je sjednica započeta 1.12.2022. godine, sa početkom u 11 sati i 12 minuta. Sjednicom je predsjedavao Predsjedavajući doma iz prethodnog saziva što je u skladu sa članom 5. stav 2. Poslovnika doma. Na istoj je usvojen dnevni red, te je jednoglasno usvojen Zaključak o izboru privremenih komisija Predstavničkog doma (privremena mandatno-imunitetna komisija, privremena komisija za izbor i imenovanje, privremena administrativna komisija). Također, nakon toga obavljena je verifikacija mandata prisutnih poslanika i davanje svečane izjave. Zatim se prešlo na treću tačku dnevnog reda, a to je Izbor rukovodstva Predstavničkog doma. Nakon izbora privremenih komisija i polaganja zakletve poslanika u Predstavničkom domu za mandatno razdoblje 2022.-2026., Predsjedavajući doma iz prethodnog saziva je u 13:30 prekinuo sjednicu, radi pauze, i odredio nastavak zasjedanja u 14:30. Nakon pauze, Predsjedavajući doma iz prethodnog saziva je konstatovao kako su se stekli uslovi da se pređe na treću tačku dnevnog reda, a to je izbor rukovodstva Predstavničkog doma. U toku rasprave o toj tački dnevnog reda poslanik Mladen Bošković je, što je utvrđeno iz stenograma, istakao prijedloge za predsjedavajućeg i dvoje zamjenika predsjedavajućeg. Nakon toga je data riječ poslanika Adnanu Efendiću koji je u svom izlaganju, između ostalog, naveo "da zasjeda Ustavni sud Bosne i Hercegovine po apelaciji predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, te da bi bilo poželjno pričekati odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po pitanju te apelacije, iz razloga što nije predložen niko iz reda bošnjačkog naroda u rukovodstvo Predstavničkog doma i da je odlučivanje o tomu preuranjeno". Nakon diskusije u kojoj je učestvovalo više poslanika, poslanik Adnan Efendić je predložio da se zbog spornih pitanja oko Rukovodstva doma, sjednica prekine i zakaže naredne sedmice, na što je prema Poslovniku doma i ovlašten. Odlučujući o tom prijedlogu i pored protivljenja jednog broja poslanika, Predsjedavajući doma iz prethodnog saziva je dao stanku od 30 minuta. Sjednica je nastavljena u 15:30 sati, nakon čega je poslanik Adnan Efendić ponovo predložio prekid sjednice, koja bi se nastavila sljedeće sedmice i na kojoj bi se u Rukovodstvo doma predložio kandidat iz reda bošnjačkog naroda. Predsjedavajući doma iz prethodnog saziva je uvažio ovaj prijedlog i suprotno odredbi člana 114. a u vezi sa članom 3. Poslovnika doma samostalno odlučio da se sjednica prekida u 15:43 sati, navodeći da se sjednica nastavlja u ponedjeljak u 11:00 sati. Predsjedavajući doma iz prethodnog saziva je u skladu sa članom 114. Poslovnika doma ovlašten da samostalno prekine sjednicu najduže sat vremena, isključivo u situaciji kada ne može održati javni red na sjednici, što očigledno ovdje nije bio slučaj. Prema uvjerenju ovog suda, određena grupa poslanika je svjesna ovih poslovničkih odredbi i da se o prekidu i nastavku sjednice mora glasati i u tom pravcu donijeti zaključak, napustila sjednicu. Zbog navedenog je pozivanje podnosilaca zahtjeva da su im povrijeđena poslanička prava neosnovano, jer su napuštanjem sjednice protivno navedenoj poslovničkoj odredbi sami sebe delegitimisali u radu sjednice Predstavničkog doma.

Nakon sat vremena, istog dana 1.12.2022. godine u 16:43 sati, u skladu sa čl. 3. i 153. Poslovnika doma od strane predstavnika pojedinih klubova donesen je zaključak da se sjednica Predstavničkog doma nastavi, pozivajući se pri tome na član 114. Poslovnika doma kojim je propisano, da prekid sjednice ne može trajati duže od jednog sata. Po ovom prijedlogu se glasao i Predstavnički dom je donio Zaključak kojim je prihvaćen taj prijedlog. Ustavni sud Federacije primjećuje da je ovakav postupak iako nije poslovnički sankcionisan, upitan sa stanovišta etičkih principa kojima se trebaju rukovoditi poslanici Predstavničkog doma.

Kako još uvijek nije izabrano rukovodstvo doma, a nakon konsultacija sa sekretarom i stručnom službom, te zbog spriječenosti predsjedavajućeg i dopuštenog prekida sjednice od sat vremena, predloženo je da najstariji poslanik iz novog saziva preuzme predsjedanje do izbora novog Rukovodstva doma. Poslije usvajanja tog prijedloga najstariji poslanik Safet Omerović preuzeo je rukovođenje sjednicom, pročitao zaključak koji su usaglasile parlamentarne stranke u prisutnosti 68 poslanika, s tim da je za zaključak glasao 57, suzdržan 1, a protiv je bilo 10 poslanika.

Nakon odluke da se sjednica nastavi, istog dana 1.12.2022. godine u 16:43 sati, sjednicu je nastavio voditi poslanik Safet Omerović, pod čijim predsjedanjem je na osnovu prijedloga privremene Komisije za izbor i imenovanje, izabrana Mirjana Marinković Lepić sa 51 glasom za, 11 protiv i 6 suzdržanih, za predsjedavajuću Predstavničkog doma. Dalje je Konstituirajuća sjednica nastavljena pod njenim predsjedanjem, pa su u daljem toku sjednice izabrani za zamjenike predsjedavajuće Edina Gabela i Mladen Bošković. Nakon prelaska na četvrtu tačku dnevnog reda, Predsjedavajuća je predložila da se sjednica prekine i nastavi kada se za to steknu uslovi, obrazloživši to time što su za izbor radnih tijela potrebne određene konsultacije, dogovori i prijedlozi. Predstavnički dom je o tome glasao i donio odluku kvalifikovanom većinom.

Dana 14.12.2022. godine, održana je prva sjednica kolegija Predstavničkog doma kojom je predsjedala Mirjana Marinković Lepić na kojoj je dogovoren dnevni red oko popunjavanja radnih tijela Predstavničkog doma i nastavka Konstituirajuće sjednice. Na sjednici su sudjelovali svi članovi Kolegija, uključujući i Predsjedavajućeg doma iz prethodnog saziva.

Nastavak Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma održan je dana 11.1.2023. godine, sa početkom u 11 sati prema ranije utvrđenom dnevnom redu. U okviru četvrte tačke dnevnog reda - izbor radnih tijela Predstavničkog doma stavljen je na glasanje prijedlog odluke o izboru predsjedavajućeg, zamjenika i članova radnih tijela Predstavničkog doma. Na osnovu rezultata glasanja sa 57 glasova za, 14 suzdržanih i 16 protiv donesena je odluka o izboru predsjedavajućeg i članova radnih tijela Predstavničkog doma. Dakle, u donošenju odluke je učestvovalo 87 poslanika, što uključuje barem jedan broj podnosilaca zahtjeva.

Nije nevažno istaći, da su podnosioci zahtjeva nastavili sa radom u tom domu na nastavku sjednice održane 11.1.2023. godine, što im je pravo i dužnost, a da su zahtjev za rješavanje spora pokrenuli skoro godinu dana nakon održavanja Konstituirajuće sjednice i na njoj donesnih odluka, po kojima se u narednom periodu postupalo.

Ustavni sud Federacije zaključuje da brojne odredbe Poslovnika doma koje navodi podnosilac zahtjeva, a odnose se, između ostalog, i na povjerljivost podataka, službenu legitimaciju, kaznenu odgovornost i sl., nisu relevantne za rješavanje ovog sudskog predmeta.

Također, izuzev presuda ovog suda koje se odnose na pitanje aktivne legitimacije za podnošenja zahtjeva za rješavanje spora, a koje su navedene u tački 6. obrazloženja ove presude, druge presude na koje su se pozvali podnosioci zahtjeva nisu relevantne za ovu ustavnosudsku stvar, iz razloga što se odnose na postupak ocjene ustavnosti, a ne postupak za rješavanje spora, dok je odluka Ustavnog suda Federacije broj: U-29/12 omaškom navedena jer je u pitanju rješenje o odbačaju.

Stav Ustavnog suda Federacije u vezi sudske prakse na koju se pozivaju podnosioci zahtjeva je, da su jedino presude br.: U-19/12 od 28.8.2012. godine, tačka 5. obrazloženja i U-29/15 od 17.12.2016. godine, tačka 6. obrazloženja, relevantne za ovaj predmet. Ustavnosudska praksa ovoga suda, bazira se prvenstveno na osnovnoj funkciji Ustavnog suda Federacije, a to je rješavanje sporova između različitih nivoa vlasti u Federaciji ili unutar institucija federalne vlasti, a u ovom posljednjem slučaju se radi o preispitivanju radnje ili akta koji je izvor spora o nadležnosti i obima prava i obaveza koje imaju dužnosnici unutar institucija federalne vlasti, njenog organizacionog ili drugog oblika (primjer organa upravne vlasti) ili između institucija federalne vlasti. Sva navedena lica ukoliko imaju stvarni pravni interes za koji smatraju da im je nekom radnjom ili aktom (pojedinačni ili opšti, zakonom ili drugim propisom) povrijeđen od strane institucije ili nekog njenog organizacionog oblika, a može se dovesti u vezu sa njihovim ustavnim pravima i obavezama, ovlaštena su za pokretanje spora pred Ustavnim sudom Federacije, posebno u situacijama ako ne postoje neki drugi sudski organi nadležni za rješavanje spornog odnosa.

Prema podacima iz elektronske baze podataka i zapisnika o prisutnosti poslanika u Predstavničkom domu u nastavku Konstituirajuće sjednice 11.1.2023. godine, prilikom glasanja o četvrtoj tački za predsjedavajuće i članove radnih tijela, na sjednici je bilo prisutno 87 poslanika koji su glasali o Prijedlogu odluke o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i članova radnih tjela Predstavničkog doma. Također, iz stanja spisa je vidljivo da su podnosioci zahtjeva aktivno sudjelovali na sjednicama Predstavničkog doma, a da su zahtjev kojim osporavaju nastavak Konstituirajuće sjednice podnijeli gotovo godinu dana nakon održavanja iste. Ovakvo postupanje podnosilaca zahtjeva ukazuje da su prihvatili valjanost svih odluka koje su donesene na Konstituirajućoj sjednici, uključujući izbor Rukovodstva doma i radnih tijela. Stoga se ne mogu pozivati na povredu poslaničkih prava da sudjeluju u sjednicama radnih tijela doma, da podnose prijedloge i odlučuju o njima. U ostvarivanju tih prava podnosioci zahtjeva nisu spriječeni ili onemogućeni na bilo koji način. Zapravo ovdje se radi o svojevoljnom napuštanju Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma i svjesnoj odluci podnosilaca zahtjeva da u tom trenutku ne sudjeluju na tom dijelu Konstituirajuće sjednice s obzirom da su kasnije sudjelovali u radu kolegija Predstavničkog doma, pod predsjedanjem Predsjedavajuće Doma i nastavku iste sjednice 11.1.2023. godine, kada su izabrani predsjedavajući i članovi radnih tijela Predstavničkog doma.

Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud Federacije na kraju zaključuje da nisu povrijeđena prava podnosilaca zahtjeva na koja se pozivaju, te je donio odluku kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je u sastavu: predsjednica Suda Aleksandra Martinović, te: Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda.

Broj U-52/23
27. maja 2024. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine

Aleksandra Martinović