USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući po zahtjevu potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti Zakona o dugu, zaduženjima i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 15.1.2026. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da je Zakon o dugu, zaduženju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/25) donesen u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 15.7.2025. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije), zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Zakona o dugu, zaduženju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/25), (u daljem tekstu: osporeni Zakon). Istim podneskom zatražio je određivanje privremene mjere, kojom bi se obustavila primjena osporenog Zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Federacije.
Podnosilac zahtjeva ovlašten je za pokretanje postupka utvrđivanja ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije, a na osnovu člana IV.C.3.10 (2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), stranke u ovom ustavnosudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije), kao donosilac osporenog Zakona.
3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva
Podnosilac zahtjeva u obrazloženju navodi da je osporeni Zakon usvojio Parlament Federacije i to Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom), po hitnom postupku, na sjednici održanoj 28.5.2025. godine i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Dom naroda) na sjednici održanoj 16.6.2025. godine, također po hitnom postupku. Smatra, da je u provedenoj parlamentarnoj proceduri razmatranja i usvajanja osporenog Zakona povrijeđen Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08, 26/20 i 13/24), (u daljem tekstu: Poslovnik Predstavničkog doma) i Poslovnik o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09, 24/20 i 60/24), (u daljem tekstu: Poslovnik Doma naroda). Napominje da poslovnici navedenih domova Parlamenta Federacije proizlaze iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, da imaju obavezujući karakter, te da je kršenjem odredaba ovih poslovnika posljedično došlo i do kršenja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva smatra da obrazloženje prijedloga osporenog Zakona, usmjereno prema tome da opravda razmatranje istoga po hitnom zakonodavnom postupku, nije ispunjavalo uslove propisane članom 191. Poslovnika Predstavničkog doma i članom 186. Poslovnika Doma naroda, koji na identičan način postavljaju uslove za razmatranje zakona po hitnom postupku, a to su: da se radi o zakonu kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodgodiva potreba i da bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju Bosne i Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva tvrdi da nije bio ispunjen uslov neodgodive potrebe za donošenje zakona po hitnom postupku, a niti uslov eventualnog nastupanja štetnih posljedica za Federaciju Bosne i Hercegovine, ako bi se osporeni Zakon, umjesto po hitnom postupku, donio po redovnom zakonodavnom postupku. Te tvrdnje potkrepljuje referišući se na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-13/16 od 7.12.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/17), u kojoj je navedeni Sud tumačio relevantne odredbe poslovnika oba doma Parlamenta Federacije, a koje se odnose na ispunjavanja kriterija za razmatranje pravnog propisa po hitnom zakonodavnom postupku.
Bez obzira na niz navoda iz obrazloženja osporenog Zakona, čija se argumentacija u osnovi može svesti na to da će se donošenjem osporenog Zakona osigurati implementacija mjera za efikasno upravljanje dugom u Federaciji Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je čvrstog uvjerenja da predlagač Zakona citiranim navodima nije dokazao postojanje neodgodive potrebe za donošenje osporenog Zakona po hitnom postupku, jer u obrazloženju prijedloga za hitni zakonodavni postupak nije odgovorio niti ponudio konkretne argumente kojim bi opisao novonastale društvene odnose koji su posebnog karaktera i koji se ne mogu podvesti pod postojeću pravnu regulaciju, te koje je potrebno hitno pravno regulisati.
Nadalje, podnosilac zahtjeva smatra da nije bio ispunjen niti drugi uslov za razmatranje osporenog Zakona po hitnom postupku. Tvrdi da predlagač nije učinio vjerovatnim (jer je ova oblast već pravno uređena) da bi radi nepostojanja pravne regulacije nastupile štetne posljedice za Federaciju Bosne i Hercegovine u okolnostima da osporeni Zakon bude razmatran u redovnom zakonodavnom postupku.
Citira relevantne odredbe Poslovnika Predstavničkog doma, kojom je u članu 180. propisano da se prijedlog zakona može razmatrati na sjednici tek po isteku roka od 14 dana od dana dostavljanja poslanicima, te ukazuje na nepoštivanje tog roka u konkretnom slučaju.
Podnosilac zahtjeva ističe još jednu povredu Poslovnika Predstavničkog doma, i to onu koja se odnosi na član 157. stav 2., a koji propisuje obavezni sadržaj svake stranice teksta prijedloga zakona. U tom smislu iznosi tvrdnju da materijali koji su dostavljeni poslanicima, a kasnije proslijeđeni delegatima, nisu označeni u skladu sa obaveznim sadržajem iz navedenog člana Poslovnika Predstavničkog doma, pa zaključuje da je osporeni Zakon usvojen suprotno postupku koji je propisan Poslovnikom Predstavničkog doma.
Također, u zahtjevu navodi i povredu člana 178. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma, odnosno povredu člana 171. Poslovnika Doma naroda, a koja se manifestuje u činjenici da prateće obrazloženje osporenog Zakona nije sadržavalo "načela na kojima treba da se urede odnosi u odgovarajućoj oblasti", a koji su obavezni sadržaj svakog zakonskog prijedloga.
Na kraju zahtjeva, predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da je osporeni Zakon usvojen u proceduri koja je u suprotnosti sa odredbama člana 157. stav 2., člana 178. stav 2., člana 180. i člana 191. Poslovnika Predstavničkog doma, kao i sa odredbama člana 171. stav 2. i člana 186. Poslovnika Doma naroda, te posljedično, u suprotnosti sa odredbama člana IV.A.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Također, od Ustavnog suda Federacije traži donošenje rješenja o određivanju privremene mjere, kojom se privremeno do donošenja konačne presude Ustavnog suda Federacije izvan snage stavlja osporeni Zakon.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-17/25 od 22.7.2025. godine, zatražio od oba doma Parlamenta Federacije, da u roku od 8 dana dostave odgovore na zahtjev za određivanje privremene mjere, a u daljem roku od 45 dana da dostave odgovor na zahtjev za utvrđivanje ustavnosti, te da istovremeno dostave ovjerene zapisnike i stenograme sa sjednice Predstavničkog doma, održane 28.5.2025. godine i sjednice Doma naroda, održane 16.6.2025. godine, kao i cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na proceduru usvajanja osporenog Zakona.
Predstavnički dom je 1.8.2025. godine, kao odgovor na prijedlog za određivanje privremene mjere, dostavio Mišljenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Mišljenje Vlade Federacije) broj 03-02-1057/2107 od 29.7.2025. godine. U Mišljenju Vlade Federacije navodi se da je bilo nužno usvojiti osporeni Zakon koji će omogućiti direktno vanjsko zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine bez zavisnosti od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji su često u političkoj blokadi zbog političkih ucjena iz Republike Srpske. Zahvaljujući usvajanju osporenog Zakona, navodi se, da je Federacija Bosne i Hercegovine dana 10.7.2025. godine na Londonskoj berzi uspješno emitirala svoje euroobveznice u iznosu od 350 miliona EUR, čime je očuvala likvidnost Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine. Upozorava se da bi privremeno stavljanje izvan snage osporenog Zakona kroz udovoljavanje prijedlogu za određivanje privremene mjere, nakon što je na osnovu istoga izvršena navedena emisija euroobveznica, donijela sa sobom niz negativnih posljedica, a prije svega dugoročno narušavanje finansijske stabilnosti Federacije Bosne i Hercegovine.
Predstavnički dom je nadalje dana 5.9.2025. godine, dostavio odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog Zakona, a koji sadrži Zaključak Zakonodavno-pravne komisije ovoga doma broj 01/2-02-1687/25-3 od 5.9.2025. godine i Mišljenje Vlade Federacije broj: 03-02-1057/2017 od 29.8.2025. godine. U svom Zaključku navedena Komisija konstatuje da su tvrdnje podnosioca zahtjeva o povredi odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi povrede relevantnih odredaba Poslovnika Predstavničkog doma, prilikom usvajanja osporenog Zakona, neosnovane i nedokazane, jer poslovnici domova Parlamenta Federacije propisuju mogućnost hitnog usvajanja zakona. U Mišljenju Vlade Federacije ističe se da poslovnici nisu referentni dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a podnosilac zahtjeva ih stavlja u rang istoga i tako izjednačava povredu poslovnika sa povredom ovoga najvišeg pravnog akta. Stava je da povreda pojedinih odredaba poslovnika, kao organskoga zakona, koji stav o njegovoj pravnoj naravi i doktrinarno potkrepljuje, automatski ne generira povredu odredaba člana IV.A.3.11. Ustava Federacije. U smislu navedenoga, teza podnosioca zahtjeva je pogrešna, jer on niti jednom rečenicom nije obrazložio zašto "kršenje instituta hitne procedure u konkretnom slučaju vodi ka povredi neke od odredaba Ustava", osim odredbe člana IV.A.3.11., za koju kaže da se odnosi na usvajanje poslovnika većinom glasova ili na pitanje biranja pripadnika konstitutivnih naroda na vodeće pozicije. Nadalje se u Mišljenju Vlade Federacije iznosi tvrdnja da nije došlo do povrede člana 178. stav 2., a u vezi sa članom 164. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma koji se odnosi na obavezujuće elemente sadržaja obrazloženja nacrta/prijedloga zakona, pravdajući to činjenicom da je osporeni Zakon već prethodno usvojen 2017. godine u formi nacrta u oba doma Parlamenta Federacije, u okviru redovne zakonodavne procedure, a da su osporeni Zakon i navedeni tekst nacrta Zakona sa svojim normativnim okvirom, strukturom i osnovnim rješenjima gotovo identični. Sljedeća tvrdnja koja se navodi u Mišljenju Vlade Federacije je ona, da nije došlo do povrede člana 180. Poslovnika Predstavničkog doma, jer je prijedlog osporenog Zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine na razmatranje u Parlament Federacije upućen 12.5.2025. godine, a isti je na sjednici Predstavničkog doma usvojen 28.5. iste godine. Taj svoj stav zasniva na komparaciji prijedloga Zakona upućenog u parlamentarnu proceduru 12.5.2025. godine i osporenog Zakona upućenog u proceduru 26.5. iste godine, iz kojega se može utvrditi da se radi o istom Zakonu, jer su identičnog teksta, tako da su svi poslanici u poslovničkim rokovima bili upoznati sa tekstom osporenog Zakona i kvalitetno su se mogli pripremiti za sjednicu, te da tako otpada tvrdnja podnosioca zahtjeva da osporeni Zakon nije dostavljen na vrijeme i u skladu sa članom 180. Poslovnika Predstavničkog doma. U nastavku se u Mišljenju iznosi stav da osporeni Zakon nije razmatran po redovnoj zakonodavnoj proceduri, nego je donesen po hitnom postupku, te da se stoga rok iz člana 180. Poslovnika Predstavničkog doma ne može odnositi na zakone koji se usvajaju po hitnoj proceduri, jer "hitni postupak predstavlja procesni izuzetak od općeg pravila, zasnovan na postojanju neodložne potrebe i prijetnje od štetnih posljedica". Nastavljajući se na prednje, iznosi se tvrdnja da je osporeni Zakon morao biti usvojen po hitnoj proceduri, u skladu sa članom 191. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma i člana 186. Poslovnika Doma naroda, zbog fiskalne stabilnosti Federacije Bosne i Hercegovine i nužnosti provođenja već usvojenog Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, jer bi izvršenje Budžeta bilo nemoguće bez dodatnih sredstava i zaduženja, jer "ova sredstva predstavljaju ključni doprinos očuvanju likvidnosti i stabilnosti budžetskog sistema, budući da omogućavaju uredno izvršavanje svih obaveza prema budžetskim korisnicima, uključujući isplate plata, penzija, socijalnih davanja i servisiranja postojećih dugova". Također, naglašava se da je hitnost procedure obrazložena na samoj sjednici. Na koncu se u Mišljenju Vlade Federacije iznosi tvrdnja da bi neusvajanjem osporenog Zakona po hitnoj proceduri nastupile štetne posljedice za Federaciju Bosne i Hercegovine, jer bi se bez planiranog zaduženja putem emisije obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu Federacija Bosne i Hercegovine suočila sa ozbiljnim rizikom fiskalne blokade koja bi ugrozila izvršenje Budžeta.
Dom naroda je dostavio podnesak broj: 02-02-1553/25 od 5.9.2025. godine, u kojem informiše Ustavni sud Federacije da Zakonodavno-pravna komisija ovoga doma nije postupila u skladu sa članom 253. stav 2. Poslovnika o radu Doma naroda, a po kojem je imao obavezu da utvrdi odgovor Ustavnom sudu Federacije i isti dostavi Predsjedavajućem Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član IV.C.3.10.(2) a)
(2) Ustavni sud:
- a)na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trećine članova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom;
Amandman XXXVI
(1) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i dva zamjenika predsjedavajućeg koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.
Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
B. Zakon o dugu, zaduženjima i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj 45/25) - osporeni Zakon
C. Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08, 26/20 i 13/24)
VIII. Akti Predstavničkog doma Opće odredbe o aktima
Član 157. stav 2.
Na tekst prijedloga zakona i drugog akta koje razmatra Predstavnički dom, ovlašteno lice u ime predlagača iz člana 163. ovoga Poslovnika dužno je na svaku stranicu teksta staviti potpis, datum i pečat. Ukoliko se radi o ovlaštenom predlagaču iz stava 2. člana 163. ovoga Poslovnika, na stranice teksta prijedloga stavlja se pečat Predstavničkog doma.
2. Osnovne odredbe o postupku donošenja zakona c) Nacrt zakona
Član 164. stav 2.
Nacrt zakona treba sadržavati obrazloženje u kojemu se navode: ustavni osnov za donošenje zakona, razlozi zbog kojih treba donijeti zakon, principi na kojima treba da se urede odnosi u odgovarajućoj oblasti, finansijska i druga sredstva potrebna za provođenje zakona i način njihova osiguranja i objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja tijela i organizacija koji su tokom njegove izrade konsultovani, a koje podnosilac nacrta nije usvojio, kao i razloge zbog kojih to nije učinio.
f) Prijedlog zakona
Član 178. stav 2.
Obrazloženje prijedloga sadrži, pored pitanja iz člana 164. stav 2. ovoga Poslovnika, pitanja koja se prijedlogom zakona rješavaju, objašnjenja važnih pravnih instituta, izmjene i dopune što su izvršene u odnosu na nacrt zakona, druge izmjene i dopune što se predlažu, primjedbe i prijedloge na nacrt zakona koji nisu prihvaćeni i iz kojih razloga, kao i druge značajne okolnosti u vezi sa pitanjima što se zakonom uređuju.
Član 180.
Prijedlog zakona može se raspravljati na sjednici tek po proteku roka od 14 dana od dana dostave poslanicima.
- h)Donošenje zakona po hitnom postupku
Član 191. Zakoni se po pravilu ne mogu donositi po hitnom postupku.
Po hitnom postupku može se donijeti samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodgodiva potreba i ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju.
Član 192.
Prijedlog da se donese zakon po hitnom postupku može podnijeti ovlašteni podnosilac prijedloga zakona.
Podnosilac prijedloga zakona je dužan da u prijedlogu posebno navede razloge zbog kojih je prijeko potrebno da se zakon donese po hitnom postupku.
Uz prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku podnosi se i prijedlog zakona čije se donošenje predlaže.
Član 193. st. 1. , 2. i 3.
O prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku odlučuje Predstavnički dom kao o prethodnom pitanju prije utvrđivanja dnevnoga reda.
O prijedlogu se vodi rasprava. Predstavnički dom može odlučiti da podnosilac prijedloga zakona ili njegov predstavnik na sjednici Predstavničkog doma usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno donijeti zakon po hitnom postupku.
Ako prijedlog je podnijela Vlada Federacije, Predstavnički dom će prije odlučivanja zatražiti od Vlade Federacije mišljenje o ovom prijedlogu.
D. Poslovnik o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 27/03, 21/09, 24/20 i 60/24)
Član 171. stav 2.
Obrazloženje prijedloga sadrži, pored pitanja iz člana 156., stav 2. ovoga poslovnika, pitanja koja se prijedlogom zakona rješavaju, objašnjenja važnih pravnih instituta, izmjene i dopune koje su provedene u odnosu na nacrt zakona, druge izmjene i dopune koje se predlažu, koje primjedbe i prijedlozi na nacrt zakona nisu prihvaćeni i iz kojih razloga, kao i druge značajne okolnosti u vezi sa pitanjima koja se zakonom uređuju.
- h)Donošenje zakona po hitnom postupku
Član 186.
Zakoni se u pravilu ne mogu donositi po hitnom postupku.
Iznimno, po hitnom postupku može se donijeti samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju.
Član 187.
Prijedlog da se donese zakon po hitnom postupku može podnijeti ovlašteni podnosilac zakona iz čl. 155. i 172. ovog poslovnika.
Podnosilac prijedloga je dužan u prijedlogu posebno navesti razloge zbog kojih je neophodno donošenje zakona po hitnom postupku.
Uz prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku, podnosi se i prijedlog zakona čije se donošenje predlaže.
Član 188. stav 1., 2. i 4.
O prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku odlučuje Dom naroda kao o prethodnom pitanju na sjednici prije utvrđivanja dnevnog reda.
O prijedlogu se vodi rasprava. Dom naroda može odlučiti da podnosilac prijedloga zakona ili njegov predstavnik na sjednici usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno da se zakon donese po hitnom postupku.
Ako Dom naroda usvoji prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku, prijedlog zakona se unosi u dnevni red i o njemu se odlučuje na istoj sjednici.
6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-13/16 od 7.12.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/17) i Presuda broj U-56/20 od 24.2.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/21).
7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize zahtijeva za utvrđivanje ustavnosti i zahtjeva za donošenje privremene mjere, odgovora na navedene zahtjeve, kao i cjelokupne priložene dokumentacije u spisu predmeta, a u svjetlu relevantnog prava, Ustavni sud Federacije utvrdio je kako slijedi u nastavku.
Podnosilac zahtjeva je, kako je već navedeno, u skladu sa članom IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, lice ovlašteno za podnošenje predmetnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Predmet ocjene ustavnosti u ovom ustavnosudskom predmetu je osporeni Zakon koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 45/25. Zakon je po hitnom postupku usvojen u oba doma Parlamenta Federacije. Podnosilac zahtjeva smatra da je u navedenom zakonodavnom postupku došlo do kršenja odredaba člana 157. stav 2., člana 178. stav 2, člana 180. stav 2. i člana 191. Poslovnika Predstavničkog doma, kao i odredaba člana 171. stav 2. i člana 186. Poslovnika Doma naroda, te da, slijedom toga, dovodi u pitanje formalnu (proceduralnu) ustavnost Zakona, odnosno, kraće kazano, podnosilac zahtjeva smatra da je osporeni Zakon donesen suprotno poslovnicima oba doma Parlamenta Federacije, što posljedično dovodi do kršenja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Federacije konstatuje da je nesporno da kršenje poslovnika posljedično može dovesti u pitanje formalnu ustavnost donošenja zakona. Takav stav je zauzeo u više svojih odluka (npr.: Presuda broj U-29/15 od 17.2. 2016. godine, "Službene novine Federacije BiH", broj 20/16, Presuda broj U-58/17 od 23.10. 2018. godine, "Službene novine Federacije BiH", broj 96/18).
Osporeni Zakon je prema mišljenju podnosioca zahtjeva u cijelosti neustavan, jer je donesen na način koji jasno dovodi u pitanje njegovu formalnu ustavnost, a iz razloga što je isti usvojen po hitnom postupku za koji nisu bile ispunjene poslovničke pretpostavke. Naime, za donošenje zakona po hitnom postupku moraju biti ispunjena dva kumulativna uslova (član 191. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma i član 186. stav 2. Poslovnika Doma naroda). Najprije se mora raditi o takvom zakonu "kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodgodiva potreba", a uz to i o zakonu čije "bi donošenje u redovitom postupku moglo da izazove štetne posljedice za Federaciju". Prema izričitom slovu oba poslovnika, predlagač zakona je "dužan da u prijedlogu posebno navede razloge zbog kojih je neophodno da se zakon donese po žurnom postupku" (član 192. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma i član 187. stav 2. Poslovnika o radu Doma naroda). Ustavni sud Federacije utvrđuje da je predlagač osporenog Zakona u cijelosti ispoštovao naprijed navedene odredbe poslovnika parlamentarnih domova, jer je uz akt broj 03-02-1057/2017 od 26.5.20205. godine, pored prijedloga osporenog Zakona Predstavničkom domu, a zatim i Domu naroda, dostavio obrazloženje prijedloga za donošenje osporenog Zakona po hitnom postupku, u kojem se, u bitnome, navodi da donošenje osporenog Zakona o dugu, zaduženju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine proizlazi iz potrebe za osiguravanjem održivosti javnih finansija i njihovom stabilnošću, da postojeći zakonski okvir ne omogućava optimalno upravljanje dugom, kao i da će se donošenjem osporenog Zakona po hitnom postupku omogućiti praćenje duga, odnosno smanjenje rizika od nekontrolisanog rasta duga.
Iz navedenog obrazloženja vidljivo je da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije), kao predlagač osporenog Zakona, posve jasno navela razloge za donošenje osporenog Zakona po hitnom zakonodavnom postupku. Naime, iz teksta navedenog obrazloženja, Ustavni sud Federacije izvodi nepobitan zaključak da se u konkretnom slučaju radi o Zakonu kojim se uređuju pitanja i odnosi za čije regulisanje postoji neodgodiva potreba. Na to posebno ukazuju izričiti stav predlagača osporenog Zakona kada kaže da postojeći zakonski okvir ne omogućava optimalno upravljanje javim dugom, kao i kada konstatuje da se njime osigurava održivost javnih finansija. Ustavni sud Federacije je i stava da je Vlada Federacije u navedenom obrazloženju prijedloga za donošenje Zakona po hitnom postupku dokazala da se radi i o Zakonu čije bi donošenje u redovnom zakonodavnom postupku izazvalo štetne posljedice za Federaciju. Među argumentima navedenim u spomenutom obrazloženju, dovoljno je spomenuti stav predlagača da se predmetnim Zakonom smanjuje rizik od nekontrolisanog rasta duga, što je garancija da neće doći do značajne destabilizacije javnih finansija, koja bi onemogućila izvršenje budžeta i dovela do nesagledivih štetnih posljedica za Federaciju. Ustavni sud smatra da je Vlada Federacije ta koja je najpozvanija i najkompetentnija da procijeni koje je mjere potrebno preduzeti u cilju stabilizacije javnih finansija u uslovima kada prijeti nastupanje budžetskog deficita, koji za sobom može povući strahovite negativne posljedice, misleći tu, između ostalog, na nemogućnost izvršavanja svojih osnovnih obaveza prema budžetskim korisnicima, što uključuje isplatu plata, penzija, socijalnih davanja i servisiranja postojećih dugova. Ne možemo ne primijetiti da je na samoj sjednici Predstavničkog doma stručno lice, pomoćnik federalnog ministra finansija za upravljanje dugom, dodatno obrazložio kako sama zakonska rješenja, tako i potrebu da se isti donese po hitnom postupku.
Ustavni sud Federacije napominje da se ovdje ne radi o ocjeni kvalitete samih zakonskih rješenja, koja niti jednim slovom nisu dovedena u pitanje zahtjevom za utvrđivanje ustavnosti. Svakako, to pitanje isključivo u smislu kvaliteta zakonskog rješenja, nije i ne može biti delegirano pred ovim sudom, jer je u cijelosti obaveza i odgovornost kako predlagača osporenog Zakona, tako i samog zakonodavca.
U odnosu na suštinski predmet zahtjeva, a to je da li je zadovoljen traženi uslov da se osporeni Zakon donese po hitnom postupku, osim naprijed navedenog, Ustavni sud Federacije primjećuje da je hitni postupak, predviđen poslovnicima oba parlamentarna doma, u konkretnom slučaju rezultat odluke parlamentarne većine. S obzirom da osporeni Zakon izravno utječe na fiskalnu stabilnost i izvršavanje finansijskih obaveza prema građanima i drugim subjektima, primjena hitnog postupka je, bez sumnje, bila u funkciji zaštite javnog interesa, koji spada u skupinu vrijednosti najvišeg intenziteta. Insistiranje na redovnom zakonodavnom postupku, u situaciji koja obrazloženo zahtijeva hitnu reakciju zakonodavca, predstavljao bi čin koji bi, prema jasnim navodima predlagača zakona i parlamentarne većine koja se o hitnom postupku pozitivno očitovala kao o prethodnom pitanju prije utvrđivanja dnevnog reda, mogao ugroziti funkcionisanje Federacije Bosne i Hercegovine i njenih institucija. Osporeni zakon je u pretežnoj mjeri propis koji je jedan od osnova za izvršavanje finansijskih obaveza Federacije.
Dakle, ovim je utvrđeno da ne stoje prigovori da se osporeni zakon nije mogao donijeti po hitnom postupku.
Nadalje, osvrnut ćemo se i na konkretne odredbe koje podnosilac zahtjeva navodi da su povrijeđene.
Ustavni sud Federacije smatra da nisu opravdani prigovori podnosioca zahtjeva da je došlo do povrede člana 180. Poslovnika Predstavničkog doma, a koji kaže da se prijedlog zakona može raspravljati na sjednici tek po proteku roka od 14 dana od dana dostave poslanicima. Propisani rok se odnosi isključivo za redovni i na skraćeni zakonodavni postupak u okviru kojih je kao takav i naveden. Ustavni sud Federacije smatra da nije slučajno što se taj rok ne spominje u poslovnicima oba parlamentarna doma u odjeljku kojim se propisuju procedure donošenja zakona po hitnom postupku. Također, primjećujemo da je tekst prijedloga osporenog Zakona, dostavljen u parlamentarnu proceduru aktom broj: 03-02-1057/2017 od 12.5.2025. godine, sadržajno identičan tekstu prijedloga osporenog Zakona dostavljenog Predstavničkom domu dana 26.5.2025. godine, a da se razlikuju samo u obrazloženju popratnog akta Vlade Federacije dostavljenog uz osporeni Zakon od 26.5.2025. godine, u kojem se zahtijeva da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku. Ova činjenica, kao i činjenica da su poslanici na 21. redovnoj sjednici Predstavničkog doma održanoj 28.5.2025. godine detaljno sudjelovali u raspravi o osporenom Zakonu (što je vidljivo iz zapisnika sa navedene sjednice), opovrgava tvrdnju podnosioca zahtjeva da se poslanici nisu mogli upoznati sa tekstom prijedloga osporenog Zakona.
Ustavni sud Federacije smatra neosnovanim prigovor da nisu ispoštovane odredbe člana 157. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma, a koja propisuje obavezu za ovlašteno lice da je u ime predlagača zakona "dužno na svaku stranicu teksta staviti potpis, datum i pečat". Ovo svakako ne povlači za sobom pitanje ustavnosti zakona, tim prije što niko od članova niti jednog doma Parlamenta Federacije, pa ni sam podnosilac zahtjeva nije niti u jednom trenutku osporio autentičnost dostavljenog materijala, što bi eventualno moglo biti uporište za njihove tvrdnje o neustavnosti procedure donošenja zakona.
Vezano za prigovor podnosioca zahtjeva da prateće obrazloženje osporenog Zakona nije sadržavalo "načela na kojima treba da se urede odnosi u odgovarajućoj oblasti", a što u skladu sa članom 178. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma i članom 171. Poslovnika o radu Doma naroda, predstavlja obavezni sadržaj svakog zakonskog prijedloga, Ustavni sud je stava da su navedene odredbe obavezujuće i prvenstveno se odnose na propisane procedure za redovni zakonodavni postupak, koji uključuje dvije faze razmatranja zakona - fazu nacrta i fazu prijedloga, a da je ovaj osporeni Zakon pratilo, što je vidljivo iz dostavljenog materijala, detaljno obrazloženje.
Primjećujemo i da se odredba Ustava Federacije IV.A.3.11., odnosno Amandman XXXVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koju podnosilac zahtjeva navodi, odnosi na obavezu donošenja poslovnika o radu i izbora rukovodstva domova Parlamenta Federacije, pa se kao takva i ne može dovesti u kontekst neke povrede, jer u konkretnom slučaju je u cijelosti ispoštovana procedura propisana za postupak donošenja zakona po hitnom postupku, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.
Donošenjem odluke o meritumu, prestala je potreba za odlučivanjem o privremenoj mjeri.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, dr. sc. Boris Barun, Vesna Budimir, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić i mr. Anja Vuleta Pavelka, sudije Suda.
Broj U-17/25
15. januara 2026. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.