Aktio

Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine

316 Pravilnik o tehničkim normativima za određivanje veličina opterećenja i kategorizaciju željezničkih mostova, propusta i ostalih objekata na željezničkim prugama

Na osnovu člana 8. tačka A. stav 1 i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi

316 PRAVILNIK
O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ODREĐIVANJE VELIČINA OPTEREĆENJA I KATEGORIZACIJU ŽELJEZNIČKIH MOSTOVA, PROPUSTA I OSTALIH OBJEKATA NA ŽELJEZNIČKIM PRUGAMA

I OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet pravilnika

Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za određivanje veličina opterećenja i kategorizaciju željezničkih mostova, propusta i ostalih objekata na željezničkim prugama te na industrijskim prugama i kolosijecima na kojima prometuju vozovi, za brzine do 160 km / h.

Član 2.Primjena pravilnika

Pored objekata navedenih u članu 1. ovog pravilnika, ovaj pravilnik se primjenjuje i pri proračunu objekata s kombiniranim željezničko-cestovnim prometom.

Član 3.Definicija objekata

(1) Pod željezničkim mostovima, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se nosive čelične, masivne i spregnute konstrukcije, s ukupnim rasponom glavnih nosača preko 5 m, na ležištima ili zglobovima.

(2) Pod propustima, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se nosive konstrukcije s ukupnim rasponom glavnih nosača najviše 5 m.

(3) Ako most ili propust nema izrazita lezišta ili zglobove, granica od 5 m se odnosi na otvor.

(4) Pod ostalim objektima na željezničkim prugama, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se:

  • a)
    nosive konstrukcije s zemljanom ispunom ispod zastora, kao i sve vrste konstrukcija koje ne prekidaju zemljani trup pruge;
  • b)
    druge nosive konstrukcije u vidu mostova preko kojih prelaze željeznička vozila.

II OPTEREĆENJA OBJEKATA

Član 4.Podjela opterećenja i utjecaja

(1) Opterećenja i utjecaji dijele se na:

  • a)
    osnovna (O);
  • b)
    dopunska (D);
  • c)
    posebna (P).

(2) Pod osnovnim opterećenjima i utjecajima podrazumijevaju se opterećenja i utjecaji koji se uvijek javljaju na objektima, i to:

  • a)
    stalna opterećenja;
  • b)
    opterećenja od prednaprezanja;
  • c)
    utjecaji skupljanja i tečenja betona;
  • d)
    pokretna opterećenja od voza;
  • e)
    dinamički utjecaji;
  • f)
    centrifugalna sila;
  • g)
    opterećenje pješačkih staza (za proračun staza);
  • h)
    opterećenja nastala tokom građenja.

(3) Pod dopunskim opterećenjima i utjecajima podrazumijevaju se opterećenja i utjecaji koji se javljaju povremeno ili su od manjeg značaja, i to:

  • a)
    bočni;
  • b)
    sile trenja u ležištima;
  • c)
    sile kočenja i sile pri pokretanju voza;
  • d)
    opterećenje od vjetra;
  • e)
    utjecaji temperature;
  • f)
    utjecaji mogućih pomjeranja građevinskog tla.

(4) Pod posebnim opterećenjima i utjecajima podrazumijevaju se opterećenja i utjecaji koji se javljaju slučajno u toku eksploatacije objekta, i to:

  • a)
    udari vozila o oslonačke dijelove mosta;
  • b)
    udar i termički tlak leda;
  • c)
    utjecaj prekida voznih vodova kontaktne mreže;
  • d)
    seizmičke sile;
  • e)
    utjecaji iskliznuća vozila.

Član 5.Kombinacije opterećenja

Objekti iz člana 1. ovog pravilnika i njihovi konstrukcioni dijelovi moraju se provjeriti na istovremeni utjecaj više različitih opterećenja. Postoje sljedeće kombinacije opterećenja:

O

OD

OPu

OPi

ODPs

ODPl

gdje je:

O - osnovna opterećenja,

OD - osnovna i dopunska opterećenja,

CPu - osnovna i posebna opterećenja od udara vozila i prekida voznih vodova kontaktne mreže,

OPI - osnovna i posebna opterećenja usljed iskliznuća vozila,

ODPs - osnosno, dopunska i posebna opterećenja od seizmičkih sila,

Odplate - osnovna, dopunska i posebna opterećenja od djelovanja leda.

Član 6.Međusobne kombinacije opterećenja

(1) Ako je u jednom dijelu objekta napon od jednog dopunskog opterećenja veći od napona od osnovnih opterećenja bez vlastite težine i opterećenja od prednaprezanja, to dopunsko opterećenje, zajedno sa vlastitom težinom i opterećenjem od prednaprezanja, uzima se kao osnovno opterećenje.

(2) Ako je jedan dio objekta, pored vlastite težine, opterećen samo dopunskim opterećenjima, najveće dopunsko opterećenje uvršćuje se u osnovna opterećenja.

(3) U toku građenja, opterećenje od vjetra mora se uzeti kao osnovno opterećenje.

(4) Prometna opterećenja pješačkih staza za javnu upotrebu (čl. 27. ovog pravilnika) na željezničkim mostovima moraju se uvesti:

  • a)
    za pješačke staze, kao osnovno opterećenje;
  • b)
    za sve dijelove mosta, kao dopunsko opterećenje.

(5) Ako se pored osnovnog javljaju i dopunska opterećenja, od dopunskih opterećenja moraju se istovremeno uzeti sljedeća opterećenja:

  • a)
    utjecaji temperature i sile pri kočenju ili sile pri pokretanju. Kada se vrši superpozicija sila dugog šinskog traka (Ft) sa silom pokretanja ili kočenja, uzima se samo polovica sračunate vrijednosti sile dugog šinskog traka, Ft;
  • b)
    utjecaji temperature i utjecaji mogućih pokreta temelja, ili
  • c)
    opterećenja od vjetra i bočnih udara s utjecajima mogućih pokreta temelja, ili
  • d)
    sile kočenja ili sile pri pokretanju i utjecaji mogućih pokreta temelja.

(6) U konkretnim slučajevima su moguće dopune kombinacija opterećenja iz stavka (5) ovog člana.

(7) Za signalne mostove mjerodavna je, po pravilu, kombinacija osnovnog i dopunskog opterećenja.

(8) Za mostove u krivini moraju se uzeti istovremeno djelovanja centrifugalne sile i bočnih udara.

(9) Kombinacija osnovnog, dopunskog i posebnog opterećenja seizmickih sila određuje se prema propisu o tehničkim normativima za građenje u seizmičkim područjima.

III OSNOVNA OPTEREĆENJA I UTJECAJI

Član 7.Stalna opterećenja

U skupinu stalnih opterećenja spadaju:

  • a)
    vlastita težina konstrukcije;
  • b)
    težina ostalih dijelova tereta;
  • c)
    stalni tlak zemlje;
  • d)
    stalni tlak vode;
  • e)
    sile od voznih vodova.

Član 8.Vlastita težina konstrukcije

(1) Pod vlastitom težinom konstrukcije, u smislu ovog pravilnika, podrazumijeva se težina svih dijelova nosive i oslonačke konstrukcije (nosači, oporci i s1icno).

(2) Vlastita težina konstrukcije izračunava se prema projektiranim dimenzijama i zapreminskim masama danim u Tabelama u standardu HRN C7.123.

(3) Vlastita težina konstrukcije izračunata prema stvarnim dimenzijama mora se usporediti sa pretpostavljenom težinom.

(4) Proračun objekata iz član 1. ovog pravilnika mora ponoviti ako je raziika između računskih veličina vlastite težine i stalnog tereta s kojim je vršen proračun i stvarnih veličina veća od 3% u odnosu na ukupnu veličinu utjecaja na konstrukciju ili njezin dio.

Član 9.Težina ostalih dijelova tereta

(1) Težinu ostalih dijelova tereta čine:

  • a)
    težina konstrukcije gornjeg stroja pruge (tračnice, pragovi, sigurnosne tračnice, zastor od tucanika, kolosiječni pribor i s1.), sa elementima danim u tablici 1;
  • b)
    zapreminske mase materijala, prema normi HRN C7.123;
  • c)
    na zasvedena mostovima: težina čeonih zidova i ispune između čeonih zidova, a za obalne stupove i težina kamene naslage iza stupova koja se nalazi na istom temelju izmedu paralelnih krila. Ako je objekt zasut nasipom, uvodi se i pritisak zemlje;

Tabela 1.

Težine po jednom kolosjeku (kN/m)

1. Tipovi voznih šina

-         60 E1

-         49 E1

-         45

 

...........................................

...........................................

...........................................

 

2 x 0.60 = 1.20

2 x 0.49 = 0.98

2 x 0.45 = 0.90

2. Kolosiječni pribor

...........................................

0.40

3. Armiranobetonski pragovi

...........................................

4.58

4. Mostovski drveni pragovi dužine 2,60 m

...........................................

2.70

5. Sigurnosne šine - uzima se njihova stvarna težina, a kolosiječni pribor prema ovoj tabeli

  • a)
    težina svih predmeta koji su postavljeni na most, odnosno koje most nosi.

(2) Od tereta iz točke a) ovog član moraju se posebno izdvojiti oni koji se ponekad mogu ukloniti (tucanik, kod opterećenja prednapregnutih mostova).

Član 10.Stalni pritisak zemlje

(1) Stalni pritisak zemlje kao stalno opterećenje na zidove i stupove, na njihove temelje i krila uzima se u proračun prema stvarnoj raspodjeli tog opterećenja, i to:

  • a)
    stalan vertikalni pritisak zemlje je težina zemlje koja leži na horizontalnim i nagnutim površinama objekta, povećana stalnim opterećenjem na površinu zemlje. U proračun se uzimaju težina zemlje i opterećenje koji se nalaze nad površinom osnove djela objekta koji se računa;
  • b)
    pritisci zemlje na stupove i zidove usljed stalno prisutnih zemljanih masa i eventualno opterećenih temelja mogu biti:
    • -
      Aktivan pritisak zemlje - Ea;
    • -
      Miran tlak zemlje - Em;
    • -
      Tlak zemlje uslijed zbijanja - Ez;
    • -
      Potisak zemlje - Ep.

(2) Aktivan pritisak zemlje, u smislu ovog pravilnika, jeste najmanji pritisak koji nastupa usljed vlastite težine tla i opterećenja na tlu iza objekta. Aktivan pritisak zemlje uzima se kod popustljivih dijelova objekata koji se mogu tako zakrenuti ili pomjeriti da u tlu nastupe klizne ravni. Pokreti zida dovoljni za nastanak aktivnog pritiska javljaju se, po pravilu, kod slobodno pokretljivih građevinskih objekata na rastresitom zemljištu i kod roštilja na šipovima. Kod raznih zidova, u slučaju srednje gustih do gustih nevezanih vrsta tla iu slučaju krutih do polukrutih vezanih vrsta tla, aktivni tlak uzima se u obzir:

  • a)
    kada tangens kuta vrtnje oko točke u nožici dosegne vrijednost 0,002;
  • b)
    kada tangens kuta vrtnje oko točke u tjemenu dosegne vrijednost 0,005;
  • c)
    kada se pri paralelnom pomjeranju stupa ili zida ostvari pomijeranje U = 1/1000 visine stupa ili zida.

(3) Miran pritisak zemlje, u smislu ovog pravilnika, jeste pritisak od utjecaja neporemećenog tla i opterećenja na tlo iza objekta, bez pokretanja zida.

Miran pritisak zemlje izuma je za izračun kod dijelova objekata čija je veza sa susjednim objektom tako kruta da pokret u smjeru pritiska zemlje nije moguć, npr.. kod konzolnih krila, zatim kod oporaca sa izraženim U ili L oblikom osnove temelja, ili kod krutih objekata između zidova temeljne jame. Ovaj pritisak se uzima u proračun i kod dijelova objekata kod kojih treba da se spriječi svaki pokret u smjeru pritiska zemlje i kod onih koji su fundirani neposredno na nepopustljivom stijenovitom tlu, tako da je pokret u smjeru pritiska zemlje nemoguć. Navedeni uvjet se primjenjuje u iznimnim slučajevima, i za dijelove objekta koji su postavljeni preko krutog temelja od šipova na stijeni.

(4) Pritisak zemlje uslijed zbijanja ispune iza zida uzima se u proračun:

  • a)
    za krute nepomjerljive dijelove objekta (kod kojih se računa s mirnim pritiskom tla) Pz = 40 kN/m2
  • b)
    za pomjerljive dijelove objekta (kod kojih se računa s aktivnim pritiskom tla) Pz = 25kN/m2.

Vrijednost tlaka zemlje usljed zbijanja uzima se u proračun, ako je ova vrijednost veća od drugih stalnih pritisaka zemlje. Ovaj pritisak se uzima da djeluje na povšinu koja se zbija. Ovaj pritisak se ne superponira sa vrijednostima drugih pritisaka zemlje (slika 1).

VI KATEGORIZACIJA OBJEKATA

A. Opće odredbe

Član 42.Kategorizacija prema opterećenju

Objekti na željezničkim prugama kategoriziraju se prema najvećem dozvoljenom osovinskom opterećenju (P) i opterećenju po dužnom metru (P) teretnih vozova, odnosno prema shemama opterećenja za teška vozila na objekte:

  • a)
    običan režim prometa;
  • b)
    promet naročitih pošiljaka.

Član 43.Običan režim

Objekti na željezničkim prugama za običan režim prometa moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

  • a)
    da mogu primiti neograničen broj mjerodavnih teretnih kola s dva mjerodavna vučna vozila za maksimalno dozvoljenu brzinu teretnog voza na dionici pruge na kojoj se nalazi objekt;
  • b)
    da mogu primiti neograničen broj mjerodavnih teretnih kola s dva mjerodavna vučna vozila uz smanjenje brzine na promatranom odsjeku pruge.

Član 44.Naročite pošiljke

Objekti na željezničkim prugama za promet naročitih pošiljaka moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

  • a)
    da mogu da prime promet teških vozila;
  • b)
    da mogu u kompoziciju teretnog voza mjerodavne kategorije da se ubace vučna, odnosno teretna kola više potkategorije posebnim uvjetima, i to:
    • -
      Samo određeni broj teretnih kola ili vučnih vozila,
    • -
      Teretna i vučna vozila sa sustavom ranžiranje pri kojem se ubacuju

"rasterećujući vozila",

  • -
    Međusobne kombinacije navedenih uvjeta prometa.

Član 45.Tabelarni pregled

Objekti na željezničkim prugama za običan režim prometa i za promet naročitih pošiljki svrstavaju se prema intenzitetu opterećenja, u sljedeće kategorije:

Tabela 15.

Kategorije mosta

Najveće dozvoljeno opterećenje

po osovini (kN)

po dužnom metru (kN/m)

A'

A"

A

B1

B2

C2

C3

C4

D2

D3

D4

120

140

160

180

180

200

200

200

225

225

225

35

40

50

50

64

64

72

80

64

72

80

Kategorije A' i A" su uvedene na mreži željezničkih pruga

koje se ne mogu razvrstati u kategoriju A prema kategorizaciji UIC-a.

Član 46.Tabelarni, teška vozila

Objekti na željezničkim prugama za promet teških vozila kao vrsta prometnih naročitih pošiljki svrstavaju se prema šemama opterećenja datim u članu 21. ovog pravilnika, u sljedeće kategorije:

Tabela 16.

Kategorije mosta

Opterećenje teškog vozila

Brzina km/h

šema

S1

S2

S3

S4

S5

S6

S7

S8

SW/-2

SW/-2

SW/0

SW/0

SW/1

SW/1

SW/2

SW/2

10

80

10

80

10

80

10

80

Član 47.Kod karegorizacije, obavezno

Pri kategorizaciji objekta na željezničkim prugama u proračun se uzimaju sva opterećenja propisana ovim pravilnikom.

B. Postupak kategorizacije

Član 48.Postupak kategorizacije

Objekti na željezničkim prugama kategoriziraju se za običan režim prometa tako što se:

  • a)
    izvrši statički proračun sa svim potrebnim dokazima, pri čemu se za pokretno opterćenje uzima shema UIC 71 i dinamički koeficijent prema članku 25. ovog pravilnika;
  • b)
    elementi konstrukcije koji ne zadovoljavaju uvjete za shemu UIC 71 provjeravaju mjerodavnom shemom realnih vozova i dinamičkim koeficijentom prema članku 25. ovog pravilnika.

Član 49.Kategorizacija mostova za teška vozila

Objekti na željezničkim prugama kategoriziraju se za promet teških vozila kao vrsta prometa naročitih pošiljki tako što se:

  • a)
    izvrši statički proračun sa svim potrebnim dokazima, pri čemu se za pokretno opterećenje uzima shema mjerodavnog teškog vozila i dinamički koeficijent prema članku 25. ovog pravilnika;
  • b)
    elementi konstrukcije koji ne zadovoljavaju uvjet za shemu mjerodavnog teškog vozila provjeravaju za prvu nižu kategoriju teških vozila pomnoženu dinamičkim koeficijentom prema članku 25. ovog pravilnika.

Član 50.Kategorija cijelog objekta

Za kategoriju cijelog objekta na željezničkim prugama mjerodavan je element nosive konstrukcije s najvišim stupnjem iskorištenosti i upotrebljivosti.

VII ZAVRŠNE ODREDBE

Član 51.Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta, a isti će se primjenjivati, nakon što ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I "Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br.11/12).

Broj 10-01-29-7-128-1/13
23. aprila 2013. godine
Doboj

Direktor
Borka Trkulja, s. r.