Aktio

REGULATORNI ODBOR ŽELJEZNICA BOSNE I HERCEGOVINE

314 Pravilnik o održavanju gornjeg stroja pruga

Na osnovu člana 8. tačka a) stav 1. i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi

314 PRAVILNIK
O ODRŽAVANJU GORNJEG STROJA PRUGA

I OPĆI DIO

Član 1.Uvodne odredbe

(1) Ovaj Pravilnik propisuje odredbe o organizaciji i načinu vršenja nadzora i pregleda pruge, kao i tehničke uvjete za održavanje gornjeg stroja pruga normalnog kolosjeka nominalne širine 1435 mm i radove koji se moraju poduzimati za siguran i uredan željeznički saobraćaj za konvencionalne brzine - do 160 km/h.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika sadrže tehničke uvjete, tehničke parametre i mjere za održavanje gornjeg stroja pruge, kao i vremenske rokove i način provjere ispravnosti pruge i njenih elemenata.

(3) Pruga je ispravna ako su njeni sastavni dijelovi ispravni i ako se na pruzi obavlja saobraćaj brzinama i sa osovinskim pritiskom propisanim ovim pravilnikom i važeæim Redom vožnje.

  • 4)
    Za uspostavu i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane s javnom željezničkom infrastrukturom odgovoran je Upravitelj željezničke infrastrukture (UI).

Upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom može obavljati javno preduzeæe ili kompanija koji ispunjava uvjete propisane Zakonom o željeznicama BiH (Sl. gl. BiH br. 52/05).

Član 2.Željeznička infrastruktura

(1) Željeznička infrastruktura obuhvaća donji i gornji stroj pruge, objekte na pruzi, stanične kolosjeke, telekomunikacijska, signalno-sigurnosna, elektrovučne, elektro-energetska i ostala postrojenja i uređaje na pruzi, opremu pruge, zgrade i ostale objekte na željezničkim službenim mjestima, koje služi tim zgradama, pružni pojas i zračni prostor iznad pruge u visini od 12 metara, odnosno 14 metara kod dalekovoda napona preko 220 kV, računajući iznad gornjeg ruba tračnice (GIS).

(2) Podvozje se sastoji iz zemljanog trupa i objekata i služi kao podloga gornjem stroju.

(3) Gornji stroj se sastoji od kolosjeka, skretnica i ukrštaja i služi kao neposredna podloga za kretanje šinskih vozila.

Elementi gornjeg sloja su: tračnice, kolosječni pribor, pragovi i zastor.

Član 3.Podjela željezničkih pruga

(1) Podjelu i kategorizaciju pruga određuje vlasnik infrastrukture prema odredbama važećih TSI, COTIF-u i UIC-fisha. Uvažavajući trenutno stanje u željezničkom sektoru BiH, gdje su vlasnici infrastrukture entiteti i Brčko Distrikt, podjela pruga i kategorizacija određena je postojećom nacionalnom zakonskom legislativom.

(2) Prema broju kolosjeka, pruge se dijele na jednokolosječne, dvokolosječne i višekolosječne.

(3) Prema vrsti vuče pruge se dijele na elektrificirane i neelektrificiranim Elektrificirane pruge na mreži ŽS BiH koriste monofazni sustav elektrifikacije sa nazivnim naponom 25 kV i frekvencijom 50 Hz.

(4) Prema vrsti željezničkog prometa pruge se dijele na pruge za putnički promet, pruge za teretni promet i pruge za mješoviti željeznički saobraćaj. Kod manjih željeznica, koje spada i željeznica u ŽS BiH, uglavnom, sve pruge se koriste za sve vrste prometa, iz tradicionalnih, tehničkih i ekonomskih razloga.

(5) Na temelju karakteristika terena (reljef, geološki sklop, hidrološke prilike) željezničke pruge se dijele na ravničarske pruge i pruge u riječnim dolinama, pruge u valovito-brežuljkastom terenu, brdska pruge, planinske pruge, gradske i prigradske pruge i lokalne pruge u velikim gradovima.

  • 6)
    Prema obimu prometa i značaju za unutarnji i međunarodni promet, pruge se kategoriziraju na:
    • a)
      magistralne pruge, od značaja za međunarodni i nacionalni saobraćaj, obuhvaćene Evropskim sporazumom o najvažnijim međunarodnim željezničkim prugama,
    • b)
      regionalne pruge, od značaja za regionalni i lokalni promet, i
    • c)
      lokalne pruge, od značaja za lokalni promet.
  • 7)
    Sa stanovišta održavanja, pruge se kategoriziraju na pruge I, II, i III reda. Magistralne i regionalne pruge su pruge, sa stanovišta održavanja, predstavljaju pruge I reda u daljnjem tekstu ovog Pravilnika, a lokalne pruge sa stanovišta održavanja, predstavljaju pruge II i III reda u daljnjem tekstu ovog Pravilnika.

Član 4.Tehničke karakteristike pruga i kolosjeka

Na temelju važećih akata za sigurnost na području ŽS BiH određeni su: najmanji promjeri krivina, maksimalni nagibi, uvjeti za međusobno križanje pruga, križanje pruga s drugim prometnicama, priključivanje pruge i kolosjeka na pruge drugih zemalja, kao i uvjeti za postavljanje i ugrađivanje na željezničkom zemljištu plinovoda, vodovoda i drugih vrsta cjevovoda, kao i svih vrsta električnih, telefonskih, telegrafskih i drugih linija i vodova, bilo da se oni križaju sa željezničkom prugom ili idu paralelno s njom, ili samo zadiru u prostor pruge.

Član 5.Obezbjeđenje tehničkog jedinstva na pruzi

Pri održavanju kolosjeka, postrojenja i uređaja na pruzi, moraju se primjenjivati ​​odredbe Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava u BiH (Sl. gl. BiH br. 11/12) i važećih podzakonskih akata koji su sastavni dio ove Instrukcije.

Član 6.Dužina pruge i kolosjeka

  • 1)
    Dužina pruge, za potrebe održavanja pruge i eksploatacije željeznice, prikazuje se kao građevinska, stvarna, eksploataciona:
    • a)
      građevinska dužina pruge mjeri se po osi kolosjeka od početne do završne tačke građenja. Kod stanica i ostalih službenih mjesta na pruzi mjeri se po glavnom prolaznom kolosijeku;
    • b)
      stvarna duljina pruge je duljina prijevoznog puta, a mjeri se od sredine do sredine stanične zgrade, odnosno od sredine do sredine službenih mjesta;
    • c)
      eksploataciona ili prometna duljina pruge je stvarna duljina pruge koja je u eksploataciji; Povremeno ukinut ili uveden promet na nekoj pruzi utječe na izračunavanje prosječne eksploatacione dužine te pruge; Prosječna eksploataciona dužina pruge dobiva se redukcijom eksploatacione duljine razmjerno broju dana u kojima je, tijekom jedne godine, bila u prometu.
  • 2)
    Kolosjek između izlazne i ulazne skretnice susjednih stanica ili drugih službenih mjesta, u građevinskom smislu, je kolosjek na otvorenoj pruzi. Dužina kolosjeka u kolodvorima i ostalim službenim mjestima prikazuje se kao ukupna, stvarna i korisna:
    • a)
      ukupna (puna, građevinska) dužina staničnoga kolosjeka je odstojanje mjereno po osi kolosjeka od početka ulazne skretnice do početka izlazne skretnice, odnosno do kraja odvojnog kolosjeka (do grudobrana slijepog kolosjeka), što znači da u ukupnu dužinu kolosjeka ulaze i dužine skretnica;
    • b)
      stvarna duljina staničnog kolosjeka je dužina kolosjeka između krajeva odvojnih skretnica, odnosno od kraja odvojna skretnice do kraja odvojnog slijepog kolosjeka;
    • c)
      korisna duljina je dio kolosjeka na koji se mogu postaviti vozila, s tim da ne ometaju vožnju na susjednom kolosjeku; Položaj početne i krajnje tačke korisne duljine kolosijeka, ovisno je od toga da li je postaja sa ili bez skretničkog osiguranja, od vrste skretničkog osiguranja, je li kolosjek prolazni ili slijepi - prema tome, kao početna ili krajnja tačka korisne dužine staničnih kolosjeka može biti: ulazni i izlazni međik, ulazni međik i izlazni signal, kraj ulazne izolirane šine i izlazni signal, kraj izolacije skretnice i izlazni signal, ulazni međik (kraj ulazne izolirane šine, kraj izolacije skretnica), grudobran i izlazni međik (izlazni signal, početak izolirane šine, početak izolacije skretnice).
  • 3)
    Međik se u službenim mjestima vidno obilježava stalnom oznakom u skladu sa standardom BAS P.B8.031. Međici se postavljaju na onom mjestu gdje je odstojanje kolosjeka, koji su međusobno povezani istom skretnicom ili ukrštaj, "najmanje dovoljno rastojanje" koje osigurava da zaustavljeno vozilo na jednom od kolosjeka ne ometa vožnju po prugom kolosjeku. Na prugama u ŽS BiH međik se postavlja na mjestu gdje je razmak kolosjeka 3,50 m, mjereno okomito na simetralu skretničkog kuta. Kod priključaka na otvorenoj pruzi ovo razmak iznosi 4,00 m.

Član 7.Pružne oznake

(1) Obilježavanje stacionaže, tehničkih elemenata i parametara pruge, objekata i postrojenja za potrebe održavanja pruge vrši se pružnim oznakama.

Pružne oznake su: kilometarske i hektometarske, za osu i visinu kolosjeka, za zavoje, padokaze, za tunele i granične znakove.

Oblik, mjere i ugrađivanje svake od navedenih pružnih oznaka regulirani su posebnim aktima donesenim od strane UI.

Odstojanje pružnih oznaka od osi kolosjeka predstavljeno je u tablici 1.

Tablica 1 - Odstojanje pružnih oznaka od osi najbližeg kolosjeka

Vrsta pružne oznake

Za pruge normalne širine kolosjeka

(mm)

I i II

reda

III

reda

a. Odstojanje zareza kojim se obilježava osa kolosjeka

na pružnim oznakama

2.500

2.300

b. Odstojanje najbližeg dijela kilometarskog i hektometarskog znaka,

oznake os i visinu kolosjeka, oznake za krivinu

2.440

2.240

c. Odstojanje najbližeg dijela padokaza kod kolosjeka u pravoj,

kao i u krivinama polumjera jednakog i većeg od 250 m, kod normalnog kolosjeka bez nadvišenja.

2.500

2.500

Iznimno, kod pruga u eksploataciji ŽS BiH, UI može odobriti da naprijed navedena odstojanja budu i veća, kao i da najmanja odstojanja najbližeg dijela pružnih oznaka od osi kolosjeka navedenih u tablici 1. pod b., Iznose 2.200 mm. Pri ovome UI određuje i odstojanje zareza za osu kolosjeka.

(2) Visina stalnih oznaka navedenih u tablici 1. pod b., Iznad gornjeg ruba bliže tračnice, iznosi maksimalno 50 mm.

  • 3)
    Odstojanje padokaza mjereno od ose kolosjeka u zavojima pruga normalne širine kolosjeka polumjera manjeg od 250 m, kao i za kolosjek sa nadvišenje, može se povećati prema tablicama 2. i 3.
  • 4)
    Kilometarskim i hektometarskim oznakama označava se odstojanje od početka prema kraju pruge na svakih 1.000 metara, odnosno na svakih 100 metara, mjereno: kod jednokolosječnih pruga po osi kolosjeka, a kod dvokolosječnih pruga po osi planuma. Sve kilometarske i hektometarske oznake s parnim brojevima postavljaju se s desne, a hektometarske oznake s neparnim brojevima s lijeve strane pruge. ŽS BiH može odobriti da se i kilometarske oznake s neparnim brojevima mogu ugrađivati ​​s lijeve strane pruge. Isto tako, ŽS BiH može odobriti da se, zbog terenskih ili iz drugih razloga, kilometarske i hektometarske oznake mogu postavljati samo s jedne strane pruge. Površina na kojoj su brojevi vertikalna je i uspravna na os kolosijeka i okrenuta je prema smjeru prometa, u skladu sa standardom BAS Ž. G1. 201.

(5) Oznakama za osu i visinu kolosjeka označava se položaj osi i visina gornjeg ruba tračnice kolosijeka, i to: kod kolosjeka u pravoj visina gornjih rubova obje šine, a kod kolosjeka u zavoju visina gornjeg ruba unutarnje tračnice. Da bi se broj pružnih oznaka smanjio gdje god je to moguće, označavanje osi i visine kolosjeka vrši se: na stupovima kontaktne mreže, na pogodnim dijelovima stalnih objekata, na pružnim oznakama na kojima se mogu označiti više elemenata, i sl.

Označavanje osi i visine kolosjeka kod elektrificiranih pruga, kod pruga koje će se elektrificirati i kod glavnih pruga I reda, vrši se: na početku i na kraju svih objekata sa svodom ili pločom iznad kolosjeka na početku i kraju svih prelaznih krivina, na prijelomima nivelete, a, zatim, i na svakih 100 m pruge, ako se označavanje vrši na oznakama za stacionažu ili na objektima.

Kada se označavanje vrši na stupovima kontaktne mreže, onda ovo odstojanje ne mora biti 100 m, već je to razmak jednak razmaku stupova. Kod ostalih pruga, označavanje osi i visine kolosjeka vrši se: na početku i na kraju svih objekata sa svodom ili pločom iznad kolosjeka, na početku i na kraju svih prijelaznih rampi za nadvišenje vanjskih šina u krivinama (prijelazne krivine) i na prijelomima nivelete, a na ostalim dijelovima pruge prema potrebi i odluci UI.

U zavojima, oznake os i visinu kolosjeka se postavljaju s unutrašnje strane; to se čini i s ostalim pružnim oznakama, ako se njima obilježe i ovi elementi. Kada se za tu svrhu koriste stupovi kontaktne mreže ili objekti, onda se označavanje osi i visine kolosjeka također vrši s unutarnje strane zavoja.

Pružne oznake os i visinu kolosjeka postavljaju se okomito i paralelno osi kolosjeka, u skladu sa standardom BAS P.B8.001.

(6) Oznakama za krivine označava se početak prijelaznih krivina (PPK) i kraj prijelaznih krivina (KPK). Kod kružnih krivina bez prijelaznih krivina označava se početak krivine (PK) i kraj zavoja (KK). Površina na kojoj je natpis paralelna je podužnoj osi kolosjeka, u skladu sa standardom BAS Ž. G1 202.

(7) Padokazima se obilježavaju prijelomi nivelete na pruzi i označavaju veličine i dužine podužnih nagiba. Postavljaju se s desne strane pruge, sa tablom upravno na uzdužnu osu kolosjeka. Tabla, sa vrhom petougaonog bijelog polja upravljenog gore, ugrađuje se na početku uspona, a sa vrhom upravljenog dolje na početku pada.

Padokazi sa pravokutnim bijelim poljem postavljaju se na mjestima prijelaza sa uspona na horizontalu, odnosno s pada na horizontalu, u skladu sa standardom BAS P. B8- 013.

(8) Oznake za tunele kod jednokolosječnih pruga postavljaju se na ulaznom portalu s desne strane, a na izlazu s lijeve strane pruge Kod dvokolosječnih pruga ove oznake postavljaju se samo na ulazima u smjeru vožnje. Na oznakama se ispisuje naziv, broj i dužina tunela.

(9) Granični znaci postavljaju se na mjestima gdje granice zemljišta u eksproprijacioni pojasu (međe) mijenjaju svoj pravac, kao i na dužim smjerovima međa željezničkog zemljišta, ali najmanje na svakih 100 m.

(10) Kod stalnih objekata u donjem stroju željezničke pruge (most, tunel i slično), gdje se pružne oznake ne mogu postaviti, ispisivanje i obilježavanje potrebnih elemenata vrši se na prikladnim mjestima tih objekata, bilo izravno na površini objekata ili na posebno ugrađenoj tablici.

(11) Na dvokolosječnim i paralelnim prugama, pružne oznake se mogu postavljati i sa vanjske strane kolosjeka, a ne između kolosjeka.

(12) Između kolosjeka u kolodvorima i drugim službenim mjestima na pruzi, oznake se ne postavljaju, već, ako je to potrebno, na pogodnim mjestima izvan svih kolosjeka, o čemu odlučuje UI.

(13) Izgled pružnih oznaka, dimenzije, materijal od kojeg se izrađuju i način ispisivanja određuju se standardima i uputstvom.

Izbor pružnih oznaka vrše UI, prema stvarnom stanju i potrebama na pruzi.

Član 8.Slobodni profil

(1) Slobodni profil je ograničeni prostor u poprečnom presjeku okomitom na ravan koja dodiruje gornjeg ruba lijeve i desne šine. Osa slobodnog profila stoji uspravno na pravu koja dodiruje gornjeg ruba voznih tračnica i prolazi kroz sredinu kolosjeka, tj. sredinu odstojanja između voznih tračnica. Mjere slobodnog profila moraju se očuvati pri održavanju pruge. U prostor slobodnog profila ne smiju ulaziti dijelovi postrojenja, objekata, oznaka, signala, naslage materijala i drugi predmeti. U prostor slobodnog profila ulaze uređaji koji neposredno djeluju na vozila, kao što su elementi kontaktne mreže, retarderi u radnom položaju i slično.

(2) Oblik i dimenzije slobodnog profila za sve pruge normalnog kolosjeka za dizel-vuču prikazani su na slici 1., a za električnu i dizel-vuču na slici 2. Dimenzije slobodnih profila odnose se na kolosjek u pravoj i na kolosjek u krivinama polumjera jednakog i većeg od 250 m, bez nadvišenja.

U članu 11. do 14. ovoga Pravilnika, na temelju slobodnog profila i profila vozila, određene su mjere za razmake kolosjeka i odstojanje stupova, tovarnih rampi, perona, materijala i sl.

(3) Promjene u dimenzijama slobodnog profila koje nastaju pri održavanju pruga normalnog kolosjeka u zavojima sa nadvišenje vanjske tračnice su sljedeće (slika 1.):

  • a)
    za vanjske strane zavoja, zbog nadvišenja vanjske tračnice, profil se ne proširuje niti se sužava, ali se nadvisuje, a zbog zavoja, profil se proširuje prema tablici 2.,
  • b)
    za unutarnje strane zavoja zbog nadvišenja vanjske tračnice, profil se proširuje, a uz to se proširuje i zbog zavoja (zbraja se proširenje zbog nadvišenja i zbog zavoja), a zbog poprečnog nagiba ravni kolosjeka usljed nadvišenja vanjske tračnice, profil se spušta naniže.

SLIKE

IV SKRETNICE I UKRŠTAJ

Član 40.Skretnice

(1) U kolosjeke ŽS BiH i u kolosjeke po kojima prometuju vozila ŽS BiH, ugrađuju se:

  • a)
    nove skretnice standardnog tipa,
  • b)
    standardne i nestandardne postojeće polovne ili regenerirane skretnice, i
  • c)
    nove skretnice proizvedene na osnovu posebno odobrenih projekata.

(2) Projektiranje, oblik, dimenzije, materijal, tvrdoća i zatezna čvrstoća čeličnog materijala, izrada, kvaliteta, tolerancije, prijem i isporuka novih skretnica, kao i podjela skretnica na grupe, vrste, tipove i sustave, određeni su tehničkim standardima.

(3) Projekte za izradu novih skretnica odobravaju UI.

(4) Osnovni djelovi skretnice su mjenjalica, srednji dio i srcišta:

  • a)
    početak skretnice je na spoju ispred mjenjalice;
  • b)
    središte skretnice je tačka u kojoj se sijeku osi skretničkih kolosjeka;
  • c)
    kraj skretnice je na spojevima iza srcišta skretnice.

(5) Nove standardne skretnice moraju se ugrađivati:

  • a)
    na otvorenoj pruzi svih pruga (kod rasputnica, i sl.),
  • b)
    u odvojna kolosjeku ogranaka u staničnom rejonu svih pruga, i
  • c)
    u glavne prolazne kolosjeke i glavne stanične kolosjeke svih stanica i

službenih mjesta glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda.

(6) Rabljeni ili regenerirane standardne i postojeće nestandardne skretnice ugrađuju u:

  • a)
    skretnice standardnih tipova - u sve kolosjeke svih pruga;
  • b)
    skretnice nestandardnih tipova - u sporedne kolosjeke za gariranje, čišćenje, pranje i dezinfekciju kola, kao i u ložionička (depo), radioničke i industrijske kolosjeke svih pruga, u sve sporedne kolosjeke svih sporednih pruga.

(7) Prema tipu tračnice, skretnice se upotrebljavaju ovisno od ranga pruge i značaja kolosjeka, kako slijedi:

  • a)
    istog ili jačeg tipa no što je kolosjek u koji se ugrađuju,
  • b)
    tipa UIC 60 (60E1), UIC 54E (54E2) i tipa S 49 (49E1) - ugrađuju se u sve kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda, s tim što se u sporedne kolosjeke ranžiranih i lučkih postaja, kao i u kolosjeke ložionice (depo), radioničke, industrijske, a u sporedne kolosjeke za gariranje, čišćenje, pranje i dezinfekciju kola svih stanica mogu ugrađivati skretnice tipa 45;
  • c)
    tipa 45 - ugrađuju se u sve kolosjeke sporednih pruga normalnog kolosjeka, kao i u industrijske kolosjeke svih pruga, i kod pruga normalnog kolosjeka I i II reda u sporedne i pomoćne kolosjeke;
  • d)
    skretnice nestandardizovanih tipova mogu se koristiti samo postojeće, polovne ili regenerirane, a ne nove, i to za ugrađivanje u pomoćne i sporedne kolosjeke odgovarajućih tipova.

(8) U odnosu na veličinu radijusa skretničke krivine, upotrebljavaju se sljedeće skretnice:

  • a)
    polumjera 1.200 m, s najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj-V> 100 km/h, au skretanju V = 100 k/h - ugrađuju se na rasputnicama glavnih pruga I reda;
  • b)
    polumjera 500 m, sa dopuštenim brzinama vožnje u pravac većim od 100 km/h, au skretanju V = 65 km/h - ugrađuju se u glavne pruge I reda, a po potrebi i u glavne pruge II reda, i to na rasputnicama, u odvojna kolosjecima ogranaka u staničnom rejonu, a - izuzetno - i kao ulazne i izlazne skretnice u stanicama na glavnim prolaznim kolosjecima, a prema potrebi i na glavnim staničnim kolosjecima, ako brzina u zavojima treba biti V=65 km/h;
  • c)
    polumjera jednakog ili većeg od 300 m, s najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj do 140 km/h, au skretanju V = 50 km/h, ugrađuju se na glavnom prolaznom i u glavne stanične kolosjeke glavnih pruga I i II reda. Skretnice na glavnim staničnim kolosjecima tih pruga zamjenjivati postupno skretnicama polumjera R = 300m;
  • d)
    polumjera jednakog ili većeg od 200 m, s najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj V = 100 km/h a u skretanju V = 40 km/h - ugrađuju se u sporedne stanične kolosjeke, a po potrebi i u glavne stanične kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II reda, kao i u sve kolosjeke sporednih pruga normalnog kolosjeka. Ako tehnički parametri i mjesne prilike ne dozvoljavaju mogućnost prometa vozova brzinom većom od 100 km / h na dotičnom dijelu pruge, a prometne potrebe i ekonomski razlozi ne zahtjevaju veću brzinu u zavojima od V = 40 km/h, onda se ove skretnice mogu ugrađivati i u glavne prolazne kolosjeke glavnih pruga I i II reda, umjesto skretnica navedenih u ovoj tački pod c);
  • e)
    kod skretnica tipa 60-200-6 ° brzinu vozova u pravac određuje svaki UI na svojoj teritoriji;
  • f)
    polumjera jednakog ili većeg od 180 m, s najvećim dopuštenim brzinama vozova u pravoj V = 80 km/h, au skretanju V = 35 km/h - ugrađuju se na mjestima gdje je skučen prostor, i to na sporednim staničnim kolosjecima svih pruga i na industrijskim kolosjecima.

(9) Prema kutu skretanja, upotrebljavaju se sljedeće skretnice:

  • a)
    tipa 49-300-6° i jačih tipova - za matičnjake sa normalnim nagibima od 6°, kao ulazne skretnice na glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda, a skretnice tipa 45-200-6° kao ulazne na stanicama sporednih pruga normalnog kolosjeka;
  • b)
    sa manjim kutom skretanja (kao npr.: 1:12, 1:18,5 i sl.) - ugrađuju se u glavne pruge normalnog kolosjeka I reda i to kao ulazne i izlazne skretnice u stanicama ako trebate brzina u zavojima bude veća, kao i na rasputnicama i u odvojna kolosjecima ogranaka;
  • c)
    sa većim kutom skretanja sl.) - ugrađuju se na mjestima gdje je prostor skučen, i to za sve vrste kolosjeka na sporednim prugama i za sporedne kolosjeke na glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda (7°), za ranžirne, garažne i industrijske kolosjeke (7° 30\'), kolosjeke u lukama, ranžirnim i teretnim stanicama, industrijskim kolosjecima, triangl, depoima, za složene matičnjake ranžirnih stanica (1:4,8). Ove skretnice se primjenjuju ukoliko se ista svrha ne može postići skretnicama koje imaju normalni ili manji kut skretanja.

(10) Ukrsna skretnice ne smiju se upotrebljavati na glavnim prolaznim kolosjecima pruga normalnog kolosjeka I i II reda, au izuzetnim slučajevima UI može odobriti njihovo ugrađivanje i u glavne prolazne kolosjeke.

(11) Dvostruke skretnice se ne smiju ugrađivati u glavne prolazne kolosjeke, au ostale kolosjeke mogu se ugrađivati iznimno, na temelju projekata za određenu lokaciju i uz suglasnost vlasnika infrastrukture. Kod novogradnji ove skretnice se ne upotrebljavaju.

(12) Krivinske skretnice ugrađuju se temeljem projekta za određenu lokaciju, a primjenjuju se ukoliko se ne može naći rješenje s jednostrukim prostim skretnicama, ili ako je to povoljnije od rekonstrukcije krivine u koju treba da se ugradi ova skretnica. Krivinske skretnice dobivaju se rekonstrukcijom (na temelju projekata) jednostranih prostih i prostih lučnih skretnica (kod kojih luk odvojnog kolosjeka prolazi kroz srce) u radionici. Zabranjeno je da se unakrsna i dvostruke skretnice pretvaraju u krivinske.

(13) Skretnice specijalne konstrukcije izrađuju se po posebnom projektu koji odobravaju UI, a ugrađuju se na određenom mjestu po odobrenju vlasnika infrastrukture.

(14) Ugrađivanje skretnica vrši se:

  • a)
    na temelju konstrukcijskih elemenata skretnica obilježenih na terenu,
  • b)
    pod rukovodstvom i nadzorom stručnih organa održavanja pruge i uz suradnju signalno-sigurnosne službe, ako se skretnica osigurava,
  • c)
    na stabilizirano i ocjedna zemljištu.

(15) Na putnim prijelazima u razini, na mostovima i u tunelima, izbjegava se ugrađivanje skretnica.

(16) Na nagibima većim od 10‰ zabranjeno je ugrađivanje skretnica, izuzev na industrijskim kolosjecima i na spuštalica ranžirnih stanica, gdje nagib može biti i veći.

(17) Ugrađivanje skretnica vrši se po principima koji slijede:

  • a)
    Položaj šine u skretnici je okomit, što se postiže ugrađivanjem podložnih pločica bez nagiba. Prelaz sa dijela kolosjeka gdje su tračnice s nagibom na dio kolosjeka i skretnicu gdje su tračnice ugrađene okomito vrši se prema odredbama člana 27. ovog Pravilnika.
  • b)
    kod jednostrukih prostih pointcast vanjska tračnica u skretničko luku je bez nadvišenja, a kod skretnica ugrađenih u zavoju (krivinskih skretnica) vanjska šina može biti sa nadvišenje, ako je to odobrenim projektom predviđeno. Kada se u jednom od skretničkih kolosjeka daje nadvišenje, mjenjalica mora imati konstantno nadvišenje, odnosno konstantni nagib ako je u prijelaznoj krivini, s tim što se za svaki šinski trak izrađuje nacrt sa podužnim i visinskim položajem šina, pod uvjetima da nagib rampe za nadvišenje bude do 1:8 Vmax, ali ne strmiji od 1:500 (iznimno 1:400).
  • c)
    proširenje kolosjeka kod skretnica određuje se projektom na temelju odgovarajućih tehničkih standarda i odredbi ovog Pravilnika.
  • d)
    pragovi su od tvrdog drveta ili betonski, a ispod mjenjalice oštrobridni i sa upravnim položajem na os glavnog (matičnog) kolosjeka Iznimno, prema odredbama standarda, UI može odobriti i ugrađivanje pragova od mekog drva.
  • c)
    raspored pragova i njihov položaj u odnosu na ose kolosjeka i međusobni razmak podužnih osa pragova određuje se projektom skretnice, ali razmak osa pragova ne treba biti manji od 500 mm, niti veći od 700 mm.
  • f)
    zastor je od tucanika krupnoće I i II po BAS Ž G2.011, a zastorna prizma puna i čista.

(18) Nove skretnice moraju imati mjere određene projektom. Ako projektom ili standardom nije drugačije određeno, tolerancije za nove skretnice i njihove dijelove su:

  • a)
    za širinu kolosjeka ±1,5 mm;
  • b)
    za duljinu tračnica i jezičaka ±1 mm;
  • c)
    za duljinu tračnica vodilica ±3 mm;
  • d)
    za duljinu kliznih jastučića ± 5 mm, a za visinu ±0,5 mm;
  • e)
    za podložne pločice ispod srca, tračnica vodilica i jezičaka: u dužini ± 5 mm, u širini ± 1 mm, u debljini +1 mm i - 0,5 mm;
  • f)
    za žljebove krilnih tračnica i tračnica vodilica - u dubini i širini utora ±1 mm;
  • g)
    za otvor jezičaka mjereno na mjestu gdje se zatvarač pričvršćuje za jezičak 1 mm i -2 mm;
  • h)
    za veličinu i položaj rupa ±1mm;
  • i)
    kod vrha srca ne dozvoljavaju se nikakva odstupanja na mjestima koja dodiruju kotač;
  • j)
    visina jezičaka ne smije biti veća od visine naležnih tračnica;
  • k)
    jezičci se obrađenom dijelu moraju potpuno priljubljivati uz naleznete tračnice i nalijegati na klizne jastučiće;
  • l)
    razmak između otvorenog jezična i naleznete tračnice na najužem mjestu mora omogućiti nesmetan prolaz vijenaca kotača vozila; ovo najuže mjesto ne smije biti manje od 58 mm.

(19) Dozvoljene tolerancije kod skretnica u eksploataciji su

  • a)
    u širini kolosjeka +6 mm i -3 mm;
  • b)
    za širinu žljeba kod tračnica vodilica +4 mm i -1 mm;
  • c)
    odstojanje naleznete površine vodilice do srca ±2 mm;
  • d)
    ako se između jezička i glavne (naleznete) tračnice, na mjestu gdje je zatvarač, stavi žica ili predmet debljine 5 mm, poluga u postavnici kod središnjeg postavljanja i zatvaranja skretnica ne bi se smjela zatvoriti - uklopiti, a kod ručnog postavljanja i zaključavanja skretnica, uteg se ne bi smio prebaciti do kraja.

(20) Najveće dopuštene brzine vozova preko ugrađenih skretnica su:

  • a)
    po osnovnim (matičnom) kolosjeku kao i na dotičnom odsjeku pruge;
  • b)
    po odvojna kolosjeku (u skretanju), za skretničke krivine bez nadvišenja izračunavaju se po obrascu:

za pruge normalnog kolosjeka

  • c)
    preko skretnica sa nadvišenje, prema projektu;
  • d)
    kod ukrsnih skretnica:

selastičnim jezičcima

za vožnju u pravoj

80 km /h

za vožnju u zavojima

35 km /h

s jezičcima na zglob

za vožnju u pravoj

60 km /h

za vožnju u zavojima

35 km /h

(21) Najveće dopuštene brzine vozova, propisane u tačkama 8. i 20. ovog člana, mogu biti smanjene ovisno od načina i vrste osiguranja skretnica i signaliranja položaja skretnica za određeni smjer vožnje, što je određeno propisima signalno-sigurnosne i prometne službe.

Član 41.Ukrštaj

(1) Ukrštaj se izrađuju na temelju projekata sukladno važećim tehničkim standardima.

(2) Kolosječne tračnice ukrštaja su istog ili jačeg tipa od tračnica kolosijeka gdje se ukrštaj ugrađuje. Položaj kolosječnih tračnica u ukrštaju je okomit, što se postiže ugrađivanjem podložnih pločica bez nagiba. Izuzetke odobravaju vlasnik infrastrukture. Prelaz sa dijela kolosjeka gdje su tračnice s nagibom na dio kolosjeka i ukrštaj gdje su tračnice ugrađene okomito, vrši se prema odredbama člana 27.

(3) Ugrađivanje ukrštaja na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosjecima u stanicama izbjegava se, kao i ugrađivanje ukrštaja sa manjim kutom od 9° i većim od 50°.

(4) Ukrštaj se ugrađuju:

  • a)
    na temelju konstrukcijskih elemenata ukrštaja obilježenih na terenu,
  • b)
    pod rukovodstvom i nadzorom stručnog tijela održavanja pruge,
  • c)
    na stabilizirano i ocjedna zemljištu,
  • d)
    na drvenim pragovima, u zastoru od tucanika krupnoće II, u punoj i čistoj zastornoj prizmi,
  • e)
    sa naspramnim spojevima tračnica na krajevima ukrštaja, koji se pod određenim uvjetima mogu zavariti.
    • 5)
      Brzine vozova preko ukrštaja, prema mjesnim prilikama i mogućnosti kolosjeka određuje UI.

V ODRŽAVANJE I ZAMJENA ELEMENATA GORNJEG STROJA

Član 42.Radovi na gornjem stroju

(1) Prema značaju i obimu, radovi na gornjem stroju dijele se na: tekuće održavanje, srednje opravke i glavne opravke.

(2) Radovima tekućeg održavanja otklanjaju se manji nedostaci na gornjem stroju nastali u razdoblju između srednjih i glavnih opravki, a zadatak im je da uspore dotrajavanje i habanje kolosječnog materijala i da u granicama propisanih tolerancija očuvaju širinu, visinu i smjer kolosjeka

U radove tekućeg održavanja gornjeg stroja spadaju:

  • a)
    odvodnjavanje zastorne prizme;
  • b)
    podmazivanje i pritezanje kolosječnog pribora i provjera njegove ispravnosti;
  • c)
    zaštita šina od istrošenja;
  • d)
    njega ugrađenih pragova (okivanje, čepovanje, premazivanje);
  • e)
    podbijanje pragova;
  • f)
    reguliranje kolosjeka i skretnica po širini, visini i smjeru;
  • g)
    vraćanje pomjerenih tračnica;
  • h)
    odstranjivanje čeličnog materijala iz spojeva tračnica i sa GIS-a ("nokti");
  • i)
    reguliranje dilatacija;
  • j)
    uništavanje vegetacije;
  • k)
    čišćenje snijega i leda.

(3) Radovi srednjih opravki na gornjem stroju obavljaju se periodično i sistematski, uz pojedinačnu zamjenu i dopunu kolosječnog materijala, i uz uređenje kolosjeka po širini, visini i smjeru, tako da se svi elementi i kolosjek kao cjelina dovedu u ispravno stanje.

U radove srednjih opravki gornjeg stroja spadaju:

  • a)
    pojedinačna zamjena dotrajalih i neispravnih šina, pragova, kolosječnog pribora, skretničkih dijelova i dijelova ukrštaja;
  • b)
    mjestimično rešetanje zastorne prizme;
  • c)
    dopuna nedostajućeg kolosječnog pribora i zastora;
  • d)
    navarivanje i zavarivanje pojedinih tračnica u kolosijeku i djelova ugrađenih skretnica i ukrštaja;
  • e)
    obrada voznih površina ugrađenih tračnica i djelova ugrađenih skretnica i ukrštaja;
  • f)
    kompletno uređenje kolosjeka po širini, visini i smijeru.

(4) Radovi glavnih opravki izvode se kada se dotrajalost kolosječnog materijala i deformacije kolosjeka ne mogu otkloniti radovima srednjih opravki.

  • a)
    kompletna zamjena cjelokupnog kolosječnog materijala;
  • b)
    zamjena samo jednog ili oba šinska traka zajedno sa spojnim priborom, a po potrebi i zajedno sa pričvrsnim priborom;
  • c)
    zamjena svih pragova zajedno sa pričvrsnim priborom uz kompletno rešetanje i dopunu zastorne prizme;
  • d)
    rešetanje cjelokupne zastorne prizme uz dopunu zastora sa djelimičnom zamjenom i dopunom šina, pragova i kolosječnog pribora.

Navedeni radovi izvršavaju se tako da se svi elementi i kolosjek kao cjelina dovedu u ispravno stanje.

Član 43.Pripremni radovi

(1) Za uspješno i kvalitetno izvođenje radova na održavanju gornjeg stroja (glavne ili srednje opravke pruge) obavezno se moraju izvršiti prethodni i pripremni radovi, kao što su:

  • a)
    pregled i ispitivanje stanja pruge;
  • b)
    utvrđivanje vrsta i opsega radova;
  • c)
    osiguranje sredstava;
  • d)
    izrada tehničkog elaborata;
  • e)
    određivanje nadzornog organa i izbor izvođača radova;
  • f)
    planiranje zatvora pruge;
  • g)
    izrada privremenih propisa za reguliranje sigurnosti željezničkog prometa na dotičnom radilištu;
  • h)
    priprema radilišta;
  • i)
    osiguravanje alata, materijala i ostalih sredstava;
  • j)
    izvođenje radova na saniranju zemljanog trupa i njegovom odvodnjavanje, i sl.

(2) Pripremni radovi i način izvršenja radova na tekućem održavanju i na srednjim popravcima određuju se na osnovu: intenziteta (jakosti i gustoći) prometa, tipa i stanja gornjeg stroja, stanja podvozja, raspoloživih sredstava, iskustva, kao i dokumentacije da primjenjeni način daje kvalitetan i ekonomičan rad i da ne ometa uredan i bezbjedan saobraćaj.

(3) Pripremni radovi i izvršenje radova glavnih opravki vrše se na temelju tehničko eksploatacionog elaborata.

(4) Prije početka radova na glavnoj opravci pruge i njenih pojedinih dijelova, UI izrađuje privremene odredbe kojima se, na temelju saobraćajno-tehničkih i drugih propisa, reguliraju postupci za zaštitu sigurnosti željezničkog prometa i zaštite osobne sigurnosti zaposlenih radnika i određuju konkretne nadležnosti i zaduženja u vezi.

(5) Prije početka radova na gornjem stroju, jarkovi i bankine moraju se očistiti, a ispravnost mjernog pribora koji se upotrebljava pri izvođenju radova mora biti provjerena.

(6) Prije početka radova na uređenju smjera ili nivelete kolosjeka, obavezno se mora pregledati i pritegnuti cjelokupni kolosječni pribor.

(7) Ugrađivanje skretnica, polaganje kolosjeka, pomjeranje ugrađenih pragova, vraćanje pomjerenih tračnica, reguliranje smjera ili dizanje kolosjeka kada su veća od 30 mm, reguliranje dilatacija, uređenje spojeva tračnica i dilatacijskih sprava, kao i zavarivanje šina i skretnica u duge trakove, obavlja se, tek, kada su potrebni elementi obilježeni na terenu.

Član 44.Uvjeti za izvođenje radova na gornjem stroju

(1) Izvođenje radova tekućeg održavanja i radova srednjih opravki mora se prilagoditi potrebama urednog odvijanja željezničkog saobraćaja. Ovi se radovi izvode bez ograničenja brzine vozova, smanjenja osovinskih pritisaka i bez zatvora pruge. Iznimno, po odobrenju UI, radovi se mogu izvoditi i uz ograničenu brzinu vozova, i u zatvoru pruge.

(2) Radovi glavnih opravki pruge izvršavaju se u zatvoru pruge i sa ograničenom brzinom vozova. Pojedini radovi na glavnim popravcima pruge mogu se izvoditi bez ograničenja brzina i bez zatvora pruge, o čemu odlučuju UI.

(3) Za pruge normalnog kolosjeka, najveća duljina laganih vožnji je:

  • a)
    na kolosjeku gdje se izvode radovi glavnih opravki, ukupna dužina laganih vožnji je do 3.500 m, a od toga do 2.000 m brzinom ne manjom od 20 km/h ravnomjerne vožnje, i do 1.500 m brzinom ne manjom od 50 km/h;
  • b)
    na kolosjeku gdje se pored izvođenja radova glavnih opravki jednovremeno vrši i zavarivanje tračnica u dugačke trakove, ukupna dužina laganih vožnji može biti do 5.000 m, a od toga do 2.000 m brzinom ne manjom od 20 km/h, i do 3.000 m brzinom
  • c)
    na kolosjeku gdje se ugrađuje zaštitni sloj (tampon), dužina lagane vožnje brzinom ne manjom od 20 km/h može iznositi do 2.500 m.

(4) Lagane vožnje navedene u tački c) ovoga člana moraju se ukinuti, a kolosjek osposobiti za najveću dopuštenu brzinu koja je propisana za dotični sektor pruge, prema sljedećem:

  • a)
    lagane vožnje brzinom od 20 do 50 k/h - 6 dana poslije uvođenja;
  • b)
    lagane vožnje brzinom jednakom i većom od 50 km/h na jednokolosječnim i dvokolosječnim prugama na kojima prometuje 60 i više vozova u tijeku 24 sata - 5 dana poslije uvođenja, a na ostalim prugama - 10 dana poslije uvođenja;
  • c)
    ukoliko se tračnice ugrađene u kolosjeku zavaruju naknadno, brzine vozova određuju se prema članu 45., stav 7. ovog Pravilnika.

(5) Radovi glavnih opravki koji se izvode s laganom vožnjom i zatvorom pruge, ne obavljaju se jednovremeno na dva susjedna međustanične odstojanja. Izuzetke od ovoga odobrava UI, prema prometnim i mjesnim prilikama.

(6) Duljina zatvora pruge za svako radilište određuje se unaprijed, prilikom izrade nacrta novog reda vožnje, ili, prema potrebi, od slučaja do slučaja

(7) Pravac napredovanja radova na gornjem stroju, kada se radovi izvode izvan zatvora pruge i bez ograničenja brzine vozova, je:

  • a)
    uz uspon, kada se radovi izvode na nagibima,
  • b)
    u susret vozovima na dvokolosječnoj pruzi. Iznimno, od ovoga se može odstupiti samo po odobrenju rukovoditelja na radilištu na pruzi.

(8) Kada se, pri izvođenju radova na gornjem stroju, remeti niveleta kolosjeka, ispred mjesta gdje počinju radovi i iza mjesta gdje završavaju, mora se izraditi pravocrtna rampa s nagibom kolosjeka koji odgovara brzini vozova za dotični dio pruge.

(9) Privremena priključna šina za međusobno povezivanje tračnica u kolosijeku može biti najmanje duljine 3,5 m.

(10) Prijelazne tračnice moraju se ugraditi prilikom:

  • a)
    ugrađivanja i povezivanja različitih tipova tračnica,
  • b)
    ugrađivanja i spajanja šina istog tipa nejednake ishabanosti,
  • c)
    ugrađivanja i povezivanja novih skretnica i ukrštaja sa kolosjekom, gdje tračnice nisu nove ili su drukčijeg tipa od skretnica odnosno ukrštaja.

(11) Zabranjeno je stavljanje pružnih vozila, neizoliranih razmjernik, alata i predmeta na kolosječnim tračnicama izoliranih odsjeka i izoliranih spojeva tračnica bez prethodnog odobrenja rukovatelja blokovnog uređaja, odnosno otpravnika vozova.

(12) Ukoliko je dotrajao jezičac ili naleznete tračnica kod mjenjalice, ili vrh srca ili krilna tračnica na srcišta, moraju se, kompletno, zamjeniti osigurač sa naležnom šinom, odnosno vrh srca sa krilnim tračnicama. Ishabana srca i krilne tračnice mogu se navarivati, odnosno regenerirati i u kolosjeku.

(13) Na kosinama usjeka i zasjeka, u odvodnim i štitne jarkovima, iznad i pored njih, zabranjeno je deponovanje i smiještaj zemlje, otpadaka, žbuke, alata, i sl.

(14) Gdje god je to moguće, treba težiti da se ručni rad na gornjem stroju zamjeni strojnim radom.

(15) Šine, djelovi skretnica i ukrštaja koji se ugrađuju u kolosjek, zavaruju se eleklrootpornim ili aluminotermitskim postupkom. Navarivanje tračnica, skretničkih djelova i djelova ukrštaja vrši se autogeno ili elektro-lučno.

(16) Stručna sposobnost varilaca koji izvode zavarivačke radove na gornjem stroju mora se provjeriti na dokazni način, i to najmanje jedanput godišnje, o čemu im se izdaju potvrde.

(17) Sprečavanje podužnog pomjeranja šina vrši se ugrađivanjem sprava protiv putovanja tračnica.

(18) Iskorištenje kolosječnog materijala mora biti ekonomično, što se postiže stepenastim postupkom ugrađivanja, sa pruga višeg na pruge nižeg reda. Šine tijekom svog vjeka trajanja treba da promijene mjesto ugrađivanja 3-4 puta, a drveni pragovi i kolosječni pribor najmanje dva puta.

Član 45.Zavarivanje šina i skretnica u dugačke tračničke trakove

(1) Više zavarenih tračnica u dužini većoj od 60 m je dugački ili neprekidni šinski trak (DTŠ).

(2) Najmanja duljina šine koja se zavaruje mora biti veća od ukupne dužine 3 razmaka susjednih pragova na kojima će ležati u kolosjeku, a najmanja 2,00 m.

(3) U dugačke trakove tračnica zavaruju se:

  • a)
    nove tračnice tipa 60E1 (UIC 60), 54E2 (UIC 54E), 49E1 (S 49) i 45,
  • b)
    polovne upotrebljive tračnice, ukoliko je to tehničko-ekonomski opravdano s obzirom na njihov budući vijek trajanja u kolosjeku, o čemu odlučuje UI.

(4) Bušenje rupa kod novih šina koje se zavaruju vrši se prema stavu 3 čl.18. ovog Pravilnika. UI odlučuje, da li će tračnica biti isporučena bez rupa, ili sa jednom, odnosno s dvije rupe na krajevima.

(5) Sprečavanje bočnog pomjeranja kolosijeka vrši se ugrađivanjem kapa na čelu pragova s unutarnje strane zavoja, pa zastorna prizma mora biti izvedena prema čl. 21. pvog pravilnika.

(6) Zabranjeno je ugrađivanje dugačkih trakova tračnica:

  • a)
    na nestabilnom donjem stroju;
  • b)
    na neslegnutim nasipima i na terenu gdje se mogu očekivati podužna, poprečna ili okomita pomjeranja iz ma kojih razloga;
  • c)
    na provizornim objektima i objektima gdje je makar i jedan noseći dio provizoran;
  • d)
    u zastoru koji nije od tucanika;
  • e)
    ako je u kolosjek ugrađeno manje od 50% pričvrsnih pločica;
  • f)
    u krivinama polumjera manjeg od 500 m sa drvenim pragovima i polumjera manjeg od 400 m sa armiranobetonskim pragovima, ukoliko pragovi nisu osigurani protiv bočnog pomicanja, u skladu sa proračunom stabilnosti kolosjeka;
  • g)
    kod dionica s dotrajalim kolosječnim materijalom.

(7) Na dijelovima pruge gdje su izvršeni radovi glavnih opravki, gdje su tračnice pričvršćene za pragove kompletnim pričvrsnim priborom, gdje su u potpunosti izvršeni radovi na uređenju i stabilnosti kolosjeka i gdje su spojevi šina povezani vezicama sa po dva vijka (krajnjim na vezicama), može se dopustiti promet vozova s najvećom dopuštenom brzinom propisanom za dotični odjel pruge, ali to iz ekonomsko tehničkih razloga može trajati najviše dva mjeseca. O ovome odlučuje UI, imajući u vidu: godišnje doba (temperatura zraka), veličinu prometa i druge okolnosti. Ako se poslije ovoga roka tračnice ne zavare ili se spojevi šina ne povežu s potpunim brojem vijaka, brzina vozova mora se ograničiti najviše na V = 50 km/h. Veličinu brzine određuje UI.

(8) Izvođenje radova, nadzor pri izvođenju i prijem radova na zavarivanju tračnica i skretnica u duge trakove, i njihovo ugrađivanje, održavanje, pregled, mjerenja i evidencija, vrši se po odredbama upute.

Član 46.Nadzor i prijem radova

(1) UI određuje stručno lice za vršenje nadzora, pregleda i prijema radova tekućeg održavanja i radova srednjih popravaka pruga.

(2) Nadzor pri izvršenju radova glavnih opravki, kao i pregled i prijem radova glavnih opravki vrši se po odredbama Naputka.

Član 47.Postupak sa ugrađenim i neugrađeni kolosječnim materijalom

(1) Prijem novog i regeneriranog kolosječnog materijala vrše ovlašteni prijemni organi UI, na temelju odredaba standarda i ugovora.

Naknadni pregled pošiljaka novog i regeneriranog kolosječnog materijala vrši se i prilikom prijema na pruzi, u stovarištima, radionicama, i sl., U cilju izdvajanja neispravnog, ukoliko ga ima.

(2) Zabranjeno je bacanjem vršiti istovar, utovar i prijenos tračnica, skretnica, skretničkih dijelova, pragova i kolosječnog pribora.

(3) Kolosječni materijal se, po prispjeću, premazuje antikorozivnim sredstvima. Od premazivanja se izuzimaju polovne podložne pločice, ako su zamašćene od uporabe u kolosjeku pa im naknadno premazivanje nije potrebno.

Vrstu i sastav antikorozivnih sredstava za zaštitu kolosječnog materijala od korozije određuju UI. Korodirani kolosječni materijal mora se očistiti prije zaštite od korozije. Vezice, podložne pločice, pričvrsne i natezne pločice, tirfoni i kolosječni čavli, kao i sprave protiv bočnog pomjeranja pragova zaštićuju se od korozije potapanjem u antikorozivna sredstva. Sve vrste vijaka potapaju se u otpadno ulje. Tirfoni i kolosječni čavli mogu se zaštititi od korozije metaliziranje. UI može odrediti da se pojedine vrste kolosječnog materijala ne zaštićuju od korozije ukoliko se odmah ili u roku od 6 mjeseci po prispjeću, ugrađuju u kolosjek.

Šine, skretnice i skretnički dijelovi, ukrštaj i dijelovi ukrštaja, ako treba da budu na slagalištu (u pričuvi) dulje od 9 mjeseci, moraju se zaštititi od korozije.

(4) Zabranjeno je zabadati u pragove ma kakav predmet ili alat.

(5) Šine koje se ugrađuju u kolosjek smiju se sjeći samo pilom u hladnom stanju. Kod aluminotermitskog zavarivanja tračnica, obrada i sječenje šina vrši se i autogeno.

(6) Bušenje rupa u šinama može se vršiti samo svrdlom i strojem.

(7) Prije ugrađivanja u zavojima, tračnice se savijaju na krajevima na najmanjoj duljini od 75 cm, i to kada se ugrađuju u krivinama polumjera jednakog i manjeg od 500 m.

(8) Šine krive u vertikalnom ili horizontalnom smjeru moraju se prije ugrađivanja ispraviti. Izvitoperene tračnice se ne smiju ugrađivati. Krive i izvitoperene tračnice koje se nalaze u kolosjeku moraju se ispraviti ili zamjeniti ispravnim.

(9) Visinska razlika tračnica ugrađenih u kolosjek izravnava se brušenjem samo do visine od 0,5 mm. Šine sa većom visinskom razlikom međusobno se zavaruju ili se zamjenjuju odgovarajućim tračnicama.

(10) Da bi se umanjilo trošenje tračnica ugrađenih u kolosjek, kao i vjenaca bandaža tračnih vozila, vrši se podmazivanje kolosječnih tračnica, u krivinama polumjera jednakog i manjeg od 600 m i s prometom većim od, prosječno 0,4500 bruto-tona dnevno.

Šine podmazuje specijalnim spravama ili ručno. UI određuje da li će se tračnice podmazivati spravom ili ručno. Na kojoj će se dužini vršiti podmazivanje tračnica i da li po dužini cijelog tračničkog traka ili djelimično, odlučuje UI, ovisno od polumjera krivine, jačine prometa, krutosti vozila, vrste i načina vuče. Vanjski trak prijelazne krivine premazuje se po cijeloj dužini.

Za ručno podmazivanje tračnica upotrebljava se mješavina od 45% iskorištenog mineralnog ulja 0,40% konzistentne (tovatna) masti i 15% grafita UI može odrediti da se za podmazivanje tračnica uporabe i druga isprobana sredstva i mješavine. Šine podmazuje samo po donjoj polovici gornjeg bočnog zaobljenja glave tračnice i unutrašnjoj (bočnoj) površini glave tračnice u vanjskom traku krivine kolosjeka. Zabranjeno je podmazivati gornju površinu glave tračnice.

(11) Vezice ugrađene u kolosjeku moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

  • a)
    da su pritegnete potpunim brojem vijaka, i
  • b)
    da su im naleznete površine ispravne, da potpuno naliježu na donju površinu glave tračnice i gornju površinu nožice tračnice i da ne dodiruju vrat tračnice.

(12) Ugrađeni vijci ne smiju biti labavi niti da imaju mrtav hod. Vijci moraju zavijati rukom do polovice zavoja. Periodično, vijci se jedan po jedan razvijaju, očiste, podmazuju i opet pritežu. Vremenski period i način izvršenja ovoga rada određuje rukovoditelj radne jedinice za održavanje pruge. Trup pritegnutog vijka mora biti izvan matice najmanje 2-3 navoja.

(13) Ugrađene i pritegnute jednostruke elastične podloške moraju se sasvim priljubiti uz kolosječni pribor, a ugrađene dvostruke elastične podloške po zatezanju moraju imati razmak između opruga od 1 do 1,5 mm.