USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
RJEŠENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 54. i člana 56. stav. 1. tačka 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici održanoj 27. juna 2003. godine, donio je
RJEŠENJE
OBRAZLOŽENJE
Obustavlja se postupak za ocjenu ustavnosti člana 3. stav 2., člana 6. stav 5., člana 9. stav 1. i čl. 10., 17. i 47. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i ministarstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 11/00), koji je pokrenut po zahtjevu gosp. Beriza Belkića u funkciji člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine zbog prestanka važenja osporenog zakona.
Rješenje objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".
I - Uvod
- 1.Gosp. Beriz Belkić, u funkciji člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), pokrenuo je 11. marta 2002. godine postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) za ocjenu ustavnosti člana 3. stav 2., člana 6. stav 5., člana 9. stav 1. i čl. 10., 17. i 47. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i ministarstvima Bosne i Hercegovine, objavljenom u "Službenom glasniku BiH", broj 11/00, 17. aprila 2000. godine (u daljem tekstu: Zakon o Vijeću ministara).
II - Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Na osnovu člana 16. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je, 8. aprila 2002. godine, zatražio od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da odgovori na navode iz predmetnog zahtjeva. Ustavno-pravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine je, 8. maja 2002. godine, odgovorila aktom broj 01/1-011-412/02 od 23. aprila 2002. godine, da je razmotrila navode iz predmetnog zahtjeva i zauzela stav (većinom glasova) da su osporene odredbe Zakona o Vijeću ministara u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
III - Zahtjev za pokretanje postupka
- 3.Podnosilac zahtjeva tvrdi da:
odredbe člana 3. stav 2., člana 6. stav 5., člana 9. stav 1. i člana 10. Zakona o Vijeću ministara nisu u skladu sa posljednjom alinejom preambule i čl. I/2, II/4. i IX/3. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, zbog toga što isključuju mogućnost da građani Bosne i Hercegovine, koji se ne izjašnjavaju pripadnicima konstitutivnih naroda, budu imeno- vani za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministra ili zamjenika ministra. Navodi, između ostalog, da Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa nikakva specifična ogra- ničenja za ta imenovanja, nego, naprotiv, propisuje opće principe o zabrani diskriminacije po bilo kojoj osnovi, uključujući i nacionalnu;
odredbe čl. 17. i 47. Zakona o Vijeću ministara nisu u skladu sa alinejom 3. preambule i čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, zbog toga što propisuju da se sve odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao i ministarstava Bosne i Hercegovine, donose po principu pune saglasnosti (konsenzus). Navodi da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži nikakve specifične odredbe o načinu odlučivanja u ovom izvršnom organu, a Ustav je, tamo gdje je smatrao potrebnim, ugradio princip zaštite vitalnog nacionalnog i entitetskog interesa (Parlamentarna skupština, Predsjedništvo), što nije učinio i za Vijeće ministara te se, prema Ustavu, i na Vijeće ministara odnose opći demokratski principi.
- 4.Postupak je pokrenut na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, koji glasi:
"Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to:
Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- -Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.".
- 5.U toku postupka pred Ustavnim sudom Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je donio Odluku kojom je donio Zakon o Vijeću ministara objavljenu u "Službenom glasniku BiH", broj 38/02. U članu 48. novog Zakona predviđeno je da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o Vijeću ministara i ministarstvima Bosne i Hercegovine, objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 11/00. To znači da je Zakon o Vijeću ministara, za čije pojedine osporene odredbe je pokrenut postupak radi ocjene ustavnosti, prestao da važi 3. decembra 2002. godine.
- 6.U novonastaloj pravnoj situaciji za postupak pred Ustavnim sudom relevantne su odredbe Poslovnika Ustavnog suda, koje propisuju (član 27.) da Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost samo općih akata koji su na snazi i da će Ustavni sud donijeti rješenje kojim obustavlja postupak ako je u toku postupka osporeni opći akt prestao da važi (član 56. stav 1. tačka 2.). Ustavni sud može nastaviti postupak ako se radi o očiglednoj povredi odredaba člana II Ustava Bosne i Hercegovine (član 56. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda).
IV- Zaključak
- 7.Pošto je Zakon o Vijeću ministara prestao da važi, Ustavni sud je odlučio, prema članu 56. stav 1. tačka 2., a u vezi sa članom 27. Poslovnika Ustavnog suda, da su se stekli uvjeti za obustavu postupka u predmetu i da ne postoje razlozi za nastavak postupka u smislu člana 56. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda s obzirom da se ne radi o očiglednoj povredi člana II Ustava Bosne i Hercegovine.
- 8.S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio jednoglasno, u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadić i sudije David Feldman, Valerija Galić, Hatidža Hadžiosmanović, Didier Maus, Tudor Pantiru, prof. dr. Ćazim Sadiković i prof. dr. Miodrag Simović.
U 23/02
27. juna 2003. godine
Sarajevo
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Mato Tadić, s. r.