USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
RJEŠENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, zamjenici predsjednika prof. dr. Ćazim Sadiković, Tudor Pantiru, prof. dr. Miodrag Simović i sudije Hatidža Hadžiosmanović, prof. Didier Maus, prof. David Feldman i Valerija Galić, na sjednici održanoj 24. oktobra 2003. godine, u predmetu broj U 62/02, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 12. stav 3. tačka 6. i člana 54. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), donio je
RJEŠENJE
OBRAZLOŽENJE
Skida se sa liste predmeta za odlučivanje apelacija V. C., iz Novog Grada, podnesena protiv presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj Rev-530/91 od 3. novembra 1993. godine, jer je očigledno (prima facie) neosnovana.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".
- 1.V. C. (u daljem tekstu: apelant), iz Novog Grada, podnio je 4. decembra 2001. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj Rev-530/91 od 3. novembra 1993. godine.
- 2.Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 12. stav 3. tačka 6. Poslovnika Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine:
"Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini".
Član 12. tačka 6. Poslovnika Ustavnog suda:
"Na listu predmeta neće se staviti apelacija ako postoji koji od ovih slučajeva:
(...)
- 6.apelacija je očigledno (prima facie) neosnovana."
- 3.Apelant navodi da u vrijeme donošenja osporene presude Bosna i Hercegovina, u ovom obliku državnog uređenja, a niti u ranijem obliku, kao Republika Bosna i Hercegovina, nije imala instituciju pod nazivom Vrhovni sud Bosne i Hercegovine. Republika Srpska je u vrijeme donošenja pobijane presude imala izgrađen svoj pravni sistem i Vrhovni sud sa sjedištem u Srpskom Sarajevu. Dakle, u vrijeme donošenja osporene presude, Vrhovni sud Bosne i Hercegovine nije bio ni stvarno, ni mjesno nadležan, već je za suđenje u ovoj pravnoj stvari bio nadležan Vrhovni sud Republike Srpske.
- 4.Iz navoda apelacije i dokumentacije dostavljene Ustavnom sudu proizilazi da je apelant vodio spor pred Osnovnim sudom u Bosanskom Novom koji je 13. jula 1989. godine donio presudu broj P-676/87, protiv koje je apelant izjavio žalbu Višem sudu u Banjoj Luci. Viši sud donio je 12. marta 1991. godine presudu broj Gž-2667/90 kojom se žalba apelanta odbija i prvostepena presuda potvrđuje. Protiv presude Višeg suda u Banjoj Luci apelant je izjavio reviziju Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, koji je 3. novembra 1993. godine donio presudu broj Rev-530/91 prema kojoj se revizija odbija.
Presuda Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine dostavljena je apelantu 20. novembra 2001. godine, a njegovom punomoćniku 15. novembra 2001. godine.
- 5.Prema Aneksu II/3. na Ustav Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine, "svi postupci u sudovima ili organima uprave, koji su u toku na prostoru Bosne i Hercegovine u trenutku stupanja na snagu ovog Ustava, bit će nastavljeni ili preneseni na druge sudove ili organe u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima kojima se uređuje nadležnost ovih institucija".
- 6.Polazeći od navoda apelanta i činjenice da je apelant izjavio reviziju Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, kao nadležnom, u smislu tada važećeg Ustava Bosne i Hercegovine i Zakona o parničnom postupku, koji je u granicama svojih nadležnosti donio osporavanu presudu, Ustavni sud je ocijenio da nisu prekršena apelantova ustavna prava, te da je apelacija u pogledu tih navoda, očigledno (prima facie), neosnovana.
- 7.Iz navedenih razloga, Ustavni sud je, većinom glasova, odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.
- 8.Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Mato Tadić, s. r.