USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o privremenoj mjeri
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici prof. dr. Ćazim Sadiković i prof. dr. Miodrag Simović, na sjednici održanoj 5. augusta 2004. godine, u predmetu broj U 14/04, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. tačka 5. i člana 78. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Novi prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 2/04), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
OBRAZLOŽENJE
Usvaja se zahtjev Adnana Terzića, predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, za donošenje privremene mjere.
Obustavlja se primjena Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04) do donošenja konačne odluke o zahtjevu za ocjenu saglasnosti ovih zakona sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a obustava stupa na snagu danom usvajanja odluke o privremenoj mjeri.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".
- 1.Adnan Terzić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 3. augusta 2004. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine odredbi čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, te odredbi čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića. Oba zakona usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH" broj 39/04, a stupili su na snagu 25. jula 2004. godine. Podnosilac zahtjeva je također podnio zahtjev za donošenje privremene mjere, kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona posebnom porezu na bezalkoholna pića, do donošenja konačne odluke o zahtjevu za ocjenu saglasnosti ovih zakona sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
- 2.Podnosilac zahtjeva navodi da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije obezbijedio obaveznu saglasnost Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje u Bosni i Hercegovini, prije usvajanja Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića. Navedenu saglasnost Parlament Federacije Bosne i Hercegovine bio je obavezan obezbijediti u skladu sa odredbama člana 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), koja propisuje da danom stupanja na snagu citiranog Zakona, uvođenje bilo kojih indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini, kao i proglašenje ili izmjene zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju, mora prethodno odobriti Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje. U smislu odredbe člana 1. stav 2. navedenog Zakona, pojam "indirektni porez" odnosi se na uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatnu vrijednost i sve druge poreze zaračunate na robu i usluge, uključujući i porez na promet i putarine. Dakle, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je donio izmjene zakona koje reguliraju oblast indirektnog oporezivanja, a da prethodno nije obezbijedio saglasnost Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, na što je bio obavezan u smislu citirane zakonske odredbe.
- 3.Osim toga, podnosilac zahtjeva priložio je kopiju pisma, od 2. augusta 2004. godine, predsjednika Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, u kojem se traži pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, s obzirom da su osporeni zakoni donijeti suprotno predviđenoj proceduri, čime su povrijeđene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Također, podnosilac zahtjeva priložio je pismo Ministarstva finansija Federacije Bosne i Hercegovine, od 2. augusta 2004. godine, u kojem se navodi da to Ministarstvo nije dalo pozitivno mišljenje prije usvajanja osporenih zakona, te da bi se njihovom primjenom kantonalnim budžetima i budžetu Federacije Bosne i Hercegovine nanijela ogromna šteta.
- 4.Podnosilac zahtjeva podsjeća da je Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini donijet nakon zaključenja Sporazuma o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja, koji je zaključen između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te kojim se oblast indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenosi na državu Bosnu i Hercegovinu. Potpisivanju navedenog Sporazuma prethodile su odluke entitetskih parlamenata o davanju saglasnosti na njega. Odluku o davanju saglasnosti na navedeni Sporazum, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je 3. decembra 2003. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/03), čime je oblast indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenesena u isključivu nadležnost države Bosne i Hercegovine, u smislu člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
- 5.Podnosilac zahtjeva naglašava da član III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine obavezuje entitete da se u potpunosti pridržavaju odluka zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine. Takvu odluku, bez sumnje, predstavlja i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Osporene zakone usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, bez prethodno pribavljene saglasnosti Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, koja je kao obavezna predviđena članom 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. U navedenom, podnosilac zahtjeva vidi povredu člana III/3.b) i člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, podnosilac zahtjeva smatra da se primjenom osporenih zakona sprječava neometano funkcionisanje jedinstvenog ekonomskog prostora, što je garantirano članom I/4. Ustava Bosne i Hercegovine.
- 6.Kao osnovu za donošenje privremene mjere, podnosilac zahtjeva navodi sprječavanje buduće štete, koja bi nastupila primjenom osporenih zakona. Buduću štetu podnosilac zahtjeva vidi u tome što je, prema obavještenjima iz Federalnog ministarstva finansija, u 2003. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine, po osnovu poreza na promet građevinskog materijala i građevinskih usluga, prikupljeno 65.647.806 KM, dok je po istom osnovu u periodu januar - juni 2004. godine prikupljeno 32.331.753 KM. Procjene su tog ministarstva da će se, primjenom osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, do kraja godine u kantonalnim budžetima iskazati gubitak u iznosu od oko 30.000.000 KM. Osim toga, navodi se da su prije usvajanja osporenih zakona rješenja u oblasti Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine bila harmonizirana u pogledu osnovnih elemenata oporezivanja i poreznog tretmana građevinarstva. Primjenom osporenih zakona i poreskim tretmanom građevinarstva kao proizvodne, umjesto uslužne djelatnosti, može doći do negativnog utjecaja na budžete Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, budući da sada građevinski materijal nije oporezovan u Federaciji Bosne i Hercegovine, te će ga kao takvog pravna lica, koja se bave građevinskom djelatnosti, a imaju sjedišta u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, moći nabavljati u Federaciji Bosne i Hercegovine bez plaćanja poreza na promet. Također, prema podacima za 2003. godinu, po osnovu akcize na bezalkoholna pića i voćne sokove, u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine su ostvareni sljedeći prihodi: na uvozna bezalkoholna pića prikupljeno je akciza u iznosu od 5.915.587 KM, a na bezalkoholna pića proizvedena u Federaciji Bosne i Hercegovine prikupljeno je akciza u iznosu od 6.773.258 KM. U periodu januar - juni 2004. godine u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine prikupljeno je akciza na uvozna bezalkoholna pića u iznosu od 2.901.131 KM, a na bezalkoholna pića proizvedena u Federaciji Bosne i Hercegovine prikupljeno je akciza u iznosu od 2.683.359 KM. Procjenjuje se da će do kraja godine, primjenom osporenog zakona, u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine biti iskazan gubitak u iznosu od 2,2 miliona KM. Daljnji nepovoljni efekti mogu se odraziti i na budžete Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, jer je za očekivati da će kupci u Bosni i Hercegovini preferirati mjesta gdje su pojedina bezalkoholna pića oslobođena od obaveze plaćanja posebnog poreza - akciza.
- 7.Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 78. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda.
Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, u relevantnom dijelu, glasi:
"Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i HercegovineŠ...Ć".
Član 78. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda glasi:
"Malo vijeće može, do donošenja konačne odluke, na zahtjev stranke, odrediti strankama svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka pred Sudom".
- 8.Prije svega, Ustavni sud konstatira da je predmetni zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenih zakona podnijelo ovlašteno lice, Adnan Terzić, koji se nalazi na funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji je ovlašten za podnošenje zahtjeva u skladu sa članom VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Zahtjev je dovoljno obrazložen i sadrži razloge na kojima se zasniva. Dakle, predmetni zahtjev za ocjenu ustavnosti navedenih zakonskih odredbi zadovoljava formalne razloge za dopustivost, koji su propisani članom VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 18. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda.
- 9.Ustavni sud naglašava da donošenje privremene mjere ima smisla i nalazi svoje opravdanje jedino u situaciji kada buduća šteta, čije je nastupanje nedvosmisleno naznačeno u zahtjevu za njeno donošenje, može biti spriječena ili ograničena uvođenjem privremenih mjera. Također, Ustavni sud podsjeća da je član 78. Poslovnika Ustavnog suda primjenjiv u situacijama u kojima Ustavni sud ocijeni da bi mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice, čije eventualno nastupanje Ustavni sud može, u principu, procijeniti jedino na osnovu razloga i dokaza o opravdanosti dostavljenih uz zahtjev za donošenje privremene mjere, odnosno uz zahtjev za ocjenu ustavnosti. Navedeni stav Ustavni sud je zauzeo u više svojih odluka, a kao najskoriji primjer poziva se na rješenja u predmetima AP 312/04 od 19. aprila 2004. godine i AP 476/04 od 30. juna 2004. godine.
- 10.Osim toga, Ustavni sud naglašava da se član 78. Poslovnika ne odnosi samo na određenu vrstu postupaka pred Ustavnim sudom, već da je primjenjiv na sve postupke koji se vode pred Ustavnim sudom. Kada se radi o zahtjevima za ocjenu ustavnosti, u kojima se traži donošenje privremene mjere, kojom bi se naložilo privremeno obustavljanje primjene određenih zakona koji se nalaze na pravnoj snazi, Ustavni sud mora postupati sa maksimalnim oprezom. Stoga, prilikom navedenih zahtjeva, Ustavni sud će uzeti u obzir posljedice koje bi mogle nastupiti ako privremena mjera ne bi bila usvojena, a zahtjev za ocjenu ustavnosti bi bio osnovan prilikom donošenja odluke u meritumu, sa posljedicama koje bi mogle nastupiti ako bi privremena mjera bila usvojena, a zahtjev za ocjenu ustavnosti ne bi imao uspjeha kod donošenja odluke u meritumu. Ovakav metodološki pristup je karakterističan za ustavne sudove koji u pravnoj hijerarhiji zauzimaju posljednju instancu, npr. vidi odluku Saveznog ustavnog suda Savezne Republike Njemačke BverfGE 34, 341.
- 11.U konkretnom slučaju je očigledno da okolnosti ovog predmeta pokreću više pitanja od vitalnog značaja za funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao demokratske države zasnovane na vladavini prava, kako je to propisano članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, kao i pitanje da li su osporeni Zakon o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, donijeti suprotno odredbama člana III/3.b) i člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine, te da li oni narušavaju princip jedinstvenog tržišta, odnosno slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i lica iz člana I/4. Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom da je, kako se navodi u zahtjevu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine citirane zakone donio bez prethodno pribavljene saglasnosti Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, na što je bio obavezan prema članu 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. Ova pitanja Ustavni sud će razmatrati prilikom odlučivanja o ustavnosti navedenih zakona.
- 12.Ustavni sud mora odlučiti o osnovanosti zahtjeva za izdavanje privremene mjere, kojim se traži obustava primjene Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, do donošenja konačne odluke o predmetnom zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Kao razlog za usvajanje privremene mjere podnosilac zahtjeva navodi da bi, primjenom osporenih zakona, za kantonalne budžete i budžet Federacije Bosne i Hercegovine do kraja 2004. godine nastupila šteta u iznosu od preko 32,2 miliona KM.
- 13.Prije svega, Ustavni sud primjećuje da su osporeni zakoni stupili na snagu 25. jula 2004. godine, iz čega je vidljivo da se primjenjuju relativno kratko vrijeme, što znači da bi se usvajanjem privremene mjere mogla spriječiti buduća šteta.
- 14.Ustavni sud naglašava da je evidentna činjenica da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, usvajanjem osporenih zakona, načinio intervenciju u svom poreskom zakonodavstvu. Ta intervencija je određene usluge i nabavku određenih proizvoda oslobađala od obaveze plaćanja poreza na promet, a određeni proizvodi su oslobođeni od obaveze plaćanja posebnog poreza - akciza.
- 15.Usvajanjem osporenog Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga propisano je da građevinska i građevinsko-zanatska preduzeća više ne moraju plaćati porez na promet prilikom nabavljanja reprodukcijskog materijala. Osim toga, navedenim izmjenama zakona propisano je da se više ne plaća porez na promet kod izvršenih građevinskih usluga. Navedeno je vidljivo kad se usporede bivše odredbe člana 11. stav 2. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga - prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/02) sa članom 1. osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. Naime, prije stupanja na snagu osporenog zakona nije bilo propisano da građevinska i građevinsko-zanatska pravna lica obavljaju proizvođačku djelatnost koja je oslobođena plaćanja poreza na promet prilikom nabavke reprodukcijskog materijala. Također, kad se usporedi bivša odredba člana 23. stav 3. alineja 8. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga sa članom 2. osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, vidljivo je da je nakon izmjena ukinuta poreska osnovica prema kojoj se obračunava porez na promet kod izvršenih građevinskih usluga.
- 16.Osim toga, članom 1. osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića propisano je da se voćni sok, sok od voćne baze i sok od povrća više ne smatraju bezalkoholnim pićima na čiji se promet mora plaćati poseban porez. Također, u članu 2. osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića propisano je da se ne smatraju bezalkoholnim pićima prirodne, mineralne, gazirane i negazirane vode, 100% prirodni sokovi bez dodataka šećera i konzervansa, te voćni sokovi i voćni sirupi bez konzervansa, koji su urađeni i puštaju se u promet ili se uvoze u skladu sa preuzetim i važećim Pravilnikom o kvaliteti proizvoda od voća, povrća, pečurki i peketinskih preparata ("Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije", br. 1/79, 20/82 i 74/90). Prije stupanja na snagu osporenog zakona, postojala je obaveza plaćanja posebnog poreza - akciza na navedene proizvode, koji su bili svrstani kao bezalkoholna pića, što je vidljivo iz odredbi bivšeg člana 3. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 51/99, 52/01 i 37/03).
- 17.Ustavni sud primjećuje da osporeni zakoni, kojima je intervenirano u poresko zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine, idu u pravcu smanjenja broja poreskih obaveza, odnosno smanjenja ukupnih poreskih davanja za pravna lica na području Federacije Bosne i Hercegovine, koja se bave određenom vrstom djelatnosti. Svako smanjenje poreskih obaveza i poreskih davanja nužno vodi smanjenju priliva budžetskih sredstava. Međutim, Ustavni sud smatra da, zavisno od drugih ekonomskih pokazatelja, ovo ne mora nužno predstavljati negativnu posljedicu na ekonomsku situaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine s obzirom na moguće pozitivne efekte u zaštiti domaće proizvodnje. Osim toga, Ustavni sud smatra da bi se, bez obzira na navedeno, primjenom osporenih zakona, firme koja imaju sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine i koje se bave istom vrstom djelatnosti, mogle staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na firme koje imaju sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer prema odredbama osporenih zakona preduzeća iz Federacije, koja se bave građevinskom djelatnošću, ne moraju plaćati porez na promet prilikom nabavke reprodukcijskog građevinskog materijala te vršenja građevinskih usluga, za razliku od istih preduzeća u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine. Također, primjenom osporenih zakona, proizvođači i trgovci bezalkoholnim pićima u Federaciji Bosne i Hercegovine mogli bi biti stavljeni u povoljniji položaj od ostalih proizvođača i trgovaca bezalkoholnim pićima iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, jer se sada u Federaciji Bosne i Hercegovine na određena bezalkoholna pića ne mora plaćati poseban porez - akcize.
- 18.S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da primjena osporenih zakonskih odredbi ima utjecaja na kompletan poreski sistem u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud podsjeća da je uvjet za početak ostvarenja ustavnog principa jedinstvenog tržišta zakonsko reguliranje poreskog sistema i njegova harmonizacija u Bosni i Hercegovini, tako da se izbjegnu sve administrativne, tehničke i druge barijere. U ovom kontekstu usvojen je i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03, stupio na snagu osmog dana nakon objave, 31. decembra 2003. godine), koji uspostavlja jedinstven sistem i organizacijsku osnovu za indirektne poreze. Međutim, podnosilac zahtjeva ukazuje na moguće veoma ozbiljne nedosljednosti u poštivanju ovog zakona i principa koji su njime uspostavljeni prilikom usvajanja osporenih zakona. Ova činjenica bi mogla imati negativne posljedice za cjelokupan poreski sistem u Bosni i Hercegovini i samim tim prouzročiti neotklonjive štetne posljedice za državu Bosnu i Hercegovinu.
- 19.Dalje, u vezi sa obrazloženjem iz prethodnih tačaka ove odluke, Ustavni sud je razmatrao i posljedice koje bi mogle nastupiti u slučaju da se privremena mjera ne usvoji, a predmetni zahtjev za ocjenu ustavnosti bi bio proglašen osnovanim prilikom donošenja odluke u meritumu. U tom slučaju poreska sredstva, koja ne bi bila prikupljena uslijed primjene osporenih zakona, bi bila nepovratna, jer Ustavni sud ne vidi ni jedan efikasan način na koji bi se mogao izvršiti povrat tih sredstava nakon što zahtjev za ocjenu ustavnosti bude eventualno usvojen. S druge strane, Ustavni sud je uzeo u obzir i posljedice koje mogu nastati ako privremena mjera bude usvojena, a zahtjev za ocjenu ustavnosti eventualno bude odbijen. U tom slučaju Ustavni sud smatra da ne bi mogle nastupiti štetne posljedice, jer privremenom mjerom primjena osporenih zakona se samo "privremeno" obustavlja, a Ustavni sud će u meritumu odlučiti o ustavnosti osporenih zakonskih odredbi, te ukoliko eventualno takav zahtjev ne bude usvojen, privremena mjera će se staviti van snage i određeni poreski obveznici u Federaciji Bosne i Hercegovine će nesmetano moći uživati olakšice koje su im date osporenim zakonima.
- 20.U datim okolnostima, Ustavni sud smatra da bi primjenom Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, čija će se ustavnost tek ocjenjivati, mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice, koje se ogledaju u mogućnosti negativnog utjecaja na cjelokupan poreski sistem u Bosni i Hercegovini, mogućem narušavanju principa jedinstvenog tržišta i kao, najvažnije, nepoštivanje procedure za usvajanje zakona na nivou entiteta, koja je sporazumom prenesena na nivo države. Time bi entitet preuzeo ovlaštenja prethodno prenesena na nivo države, čime se dovodi u pitanje funkcioniranje Bosne i Hercegovine na principu "vladavine prava". Ustavni sud zaključuje da je navedeno dovoljno razloga za donošenje privremene mjere, pa je ocijenio da su ispunjeni uvjeti da se privremeno obustavi primjena osporenih zakona. Osim toga, Ustavni sud podsjeća da bi primjenom osporenih odredbi, u postupcima koji su započeti na osnovu navedenih zakona, te u okolnostima usvajanja zahtjeva za privremenu mjeru, također mogle biti prouzrokovane neotklonjive štetne posljedice, zbog čega smatra da i ti postupci trebaju biti posmatrani u svjetlu ove odluke.
- 21.Imajući u vidu odredbe člana 78. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio da usvoji zahtjev za donošenje privremene mjere.
- 22.Na osnovu izloženog jednoglasno je odlučeno kao u dispozitivu ove odluke.
- 23.Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kojem slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetnog slučaja.
- 24.U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Mato Tadić, s. r.