Aktio

REGULATORNI ODBOR ŽELJEZNICA BOSNE I HERCEGOVINE

Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema

Na osnovu člana 8. tačka c. stav 1. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi

INSTRUKCIJE
ZA SIGURNOST I INTEROPERABILNOST ŽELJEZNIČKOG SISTEMA

Član 1.Predmet Instrukcija

Instrukcijom za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema (u daljem tekstu: instrukcije) uređuje se razvoj i upravljanje sigurnošću željezničkog sistema na javnoj željezničkoj mreži i privatnoj željezničkoj mreži povezanoj sa javnom željezničkom mrežom, kao i druga pitanja značajna za sigurno funkcionisanje željezničkog prijevoznog sistema u Bosni i Hercegovini.

Član 2.Svrha i načini primjene

Svrha ovih instrukcija je da, uvažavajući postojeće entitetske zakonske legislative vezane za sigurnost u željezničkom saobraćaju, odrede uvjete, norme, uputstva i metode radi osiguravanja održavanja postojećeg nivoa sigurnosti te poboljšanja i razvoja sigurnosti u željezničkom sistemu, slijedeći norme, principe, procedure, regulative, odluke, uredbe i direktive u skladu sa odredbama čl. 2 Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05).

Ovi stavovi će se provesti djelovanjem i u pravcu poboljšanja pristupa željezničkom tržištu, na slijedeće načine:

  • a)
    harmoniziranjem regulatornih struktura željezničkog sistema u BiH u skladu sa odredbama potpisanih međunarodnih Konvencija i Sporazuma sa ciljem poboljšanja sigurnosti željezničkog sistema u svom osnovnom djelovanju;
  • b)
    definiranjem odgovornosti između učesnika u željezničkom saobraćaju;
  • c)
    prenosom važećih zajedničkih sigurnosnih ciljeva (CSTs) i zajedničkih metoda sigurnosti (CSMs) od strane Regulatornog odbora željeznica BiH na željeznički sistem BiH, uz stalno djelovanje ka što većem harmoniziranju propisa;
  • d)
    određivanjem nadležnosti organa za sigurnosne istrage nesreća i incidenta na željeznici;
  • e)
    prijenosom usvojenih zajedničkih principa za upravljanje, reguliranje i nadzor sigurnosti u željezničkom saobraćaju od strane Regulatornog odbora željeznica BiH na željeznički sistem BiH;
  • f)
    stvaranjem sopstvenih informacija o bitnim sigurnosnim i drugim pokazateljima, putem godišnjih izvještaja (u skladu sa čl. 6 ove instrukcije).

Član 3.Područje primjene

(1) Instrukcije se primjenjuju na željeznički sistem BiH sa podsistemima za strukturalne i operativne oblasti i pokrivaju zahtjeve za sigurnost željezničkog sistema kao cjeline, uključujući:

  • -
    upravljanje sigurnošću u infrastrukturi (koje se odnosi na javnu željezničku infrastrukturu i privatnu željezničku infrastrukturu koje su povezane sa javnom željezničkom infrastrukturom),
  • -
    funkcioniranje transporta kao interaktivno djelovanje između željezničkih poduzeća i upravitelja infrastrukture.

Pri ovome se uvažava činjenično stanje postojanja integriranih entitetskih željezničkih kompanija i u njima razdvojeno upravljanje infrastrukturom (upravitelji infrastrukture) od obavljanja javnog prijevoza (željeznički operateri).

(2) Instrukcije se ne odnose na željezničke mreže i vozila koje su funkcionalno odvojene od javnog željezničkog sistema.

Član 4.Definicije

U Instrukcijama se koriste slijedeće definicije:

  • 1)
    "željeznički sistem" označava ukupnost podsistema u strukturnim i operativnim oblastima, kao i upravljanje i operativno funkcioniranje sistema kao cjeline;
  • 2)
    "upravitelj infrastrukture" je svako javno poduzeće ili kompanija koja je odgovorna za uspostavljanje i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane s javnom željezničkom infrastrukturom;
  • 3)
    "željeznički operater" je svako javno preduzeće ili kompanija koja pruža usluge prevoza robe odnosno putnika željeznicom, pod uvjetom da ta kompanija osigurava i vuču vozova. Ovim pojmom obuhvaćene su i kompanije koje pružaju samo usluge vuče vozova;
  • 4)
    "zajednički sigurnosni ciljevi (CSTs- common safety targets)" označavaju minimalne nivoe sigurnosti koji moraju biti postignuti od strane različitih dijelova željezničkog sistema (kao što su konvencionalni željeznički sistem, željeznički sistem za velike brzine) kao i od strane sistema kao cjeline, izražene u kriterijumima za prihvatanje rizika;
  • 5)
    "zajednički metodi sigurnosti (CSMs- common safety methods)"označavaju metode usvojene od strane Evropske unije koje treba primijeniti da bi se opisalo kako su procijenjeni nivoi sigurnosti i postizanje sigurnosnih ciljeva i ispunjavanje ostalih zahtjeva o sigurnosti;
  • 6)
    "organ za sigurnost" označava nezavisno tijelo, nacionalni organ, nadležan za regulativu i nadzor cjelokupnog sistema sigurnosti željezničkog saobraćaja;
  • 7)
    "nacionalni propisi o sigurnosti" označavaju sve propise koji sadrže zahtjeve za sigurnost na području željezničkog sektora BiH i koje su primjenjivi na više od jednog željezničkog poduzeća, bez obzira koji ih organ izdaje;
  • 8)
    "upravljanje sistemom sigurnosti" označava organizaciju i aranžmane koje je utvrdio upravitelj infrastrukture ili željezničko poduzeće da bi se obezbjedilo njegovo sigurno funkcioniranje;
  • 9)
    "nesreća" označava neželjeni ili ne-namjerni iznenadni događaj ili poseban lanac takvih događaja koji ima(ju) teške posljedice;
  • 10)
    "ozbiljna nesreća" označava svaki sudar ili iskakanje vozova iz šina koje rezultira smrću najmanje jednog lica ili ozbiljnim povredama pet ili više lica - ili veliko oštećenje voznih sredstava, infrastrukture ili čovjekovog okoliša, kao i svaku drugu sličnu nesreću sa očiglednim utjecajem na regulaciju sigurnosti na željeznici ili na upravljanje sigurnosti;
  • 11)
    "incident" označava svaki događaj, koji nije nesreća ili ozbiljna nesreća, a koji je povezan sa saobraćajem vozova i utječe na sigurnost funkcioniranja;
  • 12)
    "istraga" označava proces koji se vodi radi sprječavanja nesreće i incidenta što uključuje prikupljanje i analizu informacija, donošenje zaključaka, uključujući određivanje uzroka i davanje, kad je to potrebno, preporuka u vezi sigurnosti;
  • 13)
    "uzroci" označavaju aktivnosti, propuste (greške), događaje ili uvjete, ili njihovu kombinaciju, koji dovode do nesreće ili incidenta;
  • 14)
    "Agencija" označava Evropsku agenciju za željeznice (ERA), agencija za sigurnost na željeznici i interoperabilnost;
  • 15)
    "notifikacioni organ" (organ za procjenu) označava nezavisni organ (komisiju) koji je odgovoran za procjenu usklađenosti ili pogodnosti za korištenje činilaca interoperabilnosti ili procjenu procedura Evropske komisije za verifikaciju podsistema;
  • 16)
    "rizik" označava stepen pojavljivanja nesreća i nezgoda koje rezultiraju kvarom (izazvanim opasnošću) i stepen ozbiljnosti tog kvara;
  • 17)
    "analiza rizika" označava sistematsku upotrebu svih dostupnih informacija kako bi se prepoznala opasnost i procijenio rizik;
  • 18)
    "evaluacija rizika" označava proceduru zasnovanu na analizi rizika kako bi se odredilo da li je rizik prihvatljiv ili ne;
  • 19)
    "procjena rizika" označava ukupan proces objedinjujući analizu rizika i evaluaciju rizika;
  • 20)
    "sigurnost" označava oslobođenost od nepoželjnih rizika od opasnosti;
  • 21)
    "upravljanje rizikom" označava sistematsku primjenu politike upravljanja, procedura i načina analize, evaluacije i kontrole rizika.
  • 22)
    "sigurnosni zahtjevi" označavaju sigurnosne karakteristike (kvalitativne ili kvantitativne) sistema i njegove operacije (uključujući operativne propise) neophodne kako bi se ispunili pravni ili sigurnosni ciljevi kompanije;
  • 23)
    "sigurnosne mjere" označavaju skup akcija kojima se smanjuje stopa pojavljivanja opasnosti ili ublažavaju njene posljedice u cilju postizanja i/ili održavanja prihvatljivog nivoa rizika;
  • 24)
    "izvještaj o procjeni sigurnosti" označava dokument koji sadrži zaključke procjene koju je izvršio organ za procjenu na sistemu za procjenu;
  • 25)
    "opasnost" označava stanje koje bi moglo dovesti do nesreće;
  • 26)
    "interoperabilnost" je sposobnost željezničkog sistema koja omogućava siguran i neprekidan saobraćaj vozova uz postizanje traženog stepena efikasnosti, a koja se zasniva na regulativi te tehničkim i operativnim uvjetima koji za to moraju biti ispunjeni.
  • 27)
    "mreža"je cjelokupna željeznička infrastruktura kojom upravlja upravitelj infrastrukture;
  • 28)
    "podsistemi" su rezultat podjele željezničkog sistema, ti podsistemi, za koje je potrebno utvrditi osnovne zahtjeve, mogu biti strukturalni ili funkcionalni;
  • 29)
    "tehnička specifikacija za interoperabilnost" (TSI) je specifikacija, koja obuhvata svaki podsistem ili dio podsistema u cilju ispunjavanja osnovnih zahtjeva i osiguravanja interoperabilnosti željezničkog sistema;
  • 30)
    "imalac" lice ili pravni subjekat koji su vlasnik kola ili koji imaju pravo na korištenje kola i upisan je u Nacionalni registar vozila;
  • 31)
    "organ nadležan za održavanje" označava subjekt nadležan za održavanje vozila koji je kao takav upisan u Nacionalni registar vozila;
  • 32)
    "Regulatorni odbor željeznica BiH" je upravna organizacija pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, čija je organizacija, finansiranje i ovlaštenja definirana u Zakonu o željeznicama BiH.
  • 33)
    "željeznička kompanija" podrazumjeva vertikalno integrirane željezničke kompanije koje obavljaju poslove upravitelja infrastrukture i poslove operatera ali sa razdvojenim troškovima poslovanja.

Član 5.Razvoj i poboljšanje sigurnosti na željeznici

(1) Svrha ovih instrukcija je da osiguraju pretpostavke da sigurnost u željezničkom sistemu BiH bude generalno održavana na dostignutom nivou i da se ista stalno unaprjeđuje, uzimajući u obzir razvoj zakonodavstva, tehničkog i naučnog napretka i davanje prioriteta prevenciji sprječavanja pojave ozbiljnih nesreća.

Propisi o sigurnosti primijenjeni u praksi treba da budu dostupni na javan i ne-diskriminirajući način. U slučaju kod stranih operatera, poštovat će se princip reciprociteta u tranzicijskom periodu. Ova obaveza odnosi se na Regulatorni odbor željeznica BiH.

(2) Instrukcije nalažu da odgovornost za sigurnost funkcioniranja željezničkog sistema i kontrole rizika na njemu budu na upravitelju infrastukture i željezničkim poduzećima, obavezujući ih da primijene potrebne mjere za kontrolu rizika, tamo gdje je potrebno sarađujući međusobno, te da primijene propise i standarde o sigurnosti, kao i da utvrde sisteme za upravaljanje sigurnošću. Svaki upravitelj infrastrukture i željezničko poduzeće je odgovorno za svoj dio sistema i njegovo sigurno funkcioniranje, uključujući kvalitet nabavljenih materijala, dijelova, elemenata sistema i podsistema, kao i za izvršavanje usluga prema korisnicima, klijentima, relevantnim radnicima i trećim licima.

(3) Odredbe iz stava 2) ovog člana obavezuju odgovornošću svakog izvođača radova na infrastrukturi i vozilima pri građenju, modernizaciji i remontu, ko pruža servisne usluge i organ koji vrši nabavke radi obezbjeđivanja da vozna sredstva, instalacije, pribor i oprema i druge usluge koje oni pružaju budu u skladu sa naznačenim zahtjevima i uvjetima za korištenje, tako da mogu sigurno da se stave u funkciju od strane željezničkog poduzeća i upravitelja infrastrukture.

Član 6.Zajednički sigurnosni indikatori - pokazatelji, CSIs

Da bi se olakšala procjena postizanja zajedničkih sigurnosnih ciljeva (CST) i da bi se osiguralo praćenje općeg razvoja sigurnosti na željeznici prikupljat će se informacije o zajedničkim sigurnosnim indikatorima (pokazateljima) CSIs. Informacije o zajedničkim sigurnosnim indikatorima (pokazateljima) prikuplja nadležni organ za sigurnost unutar Regulatornog odbora za željeznice BiH (ROŽBiH) putem godišnjih izvještaja prispjelih od svih željezničkih poduzeće i upravitelja infrastrukture, odnosno, željezničkih kompanija sa područja BiH, te na osnovu prispjelih redovnih izvještaja u Regulatorni odbor o svim vanrednim događajima koji su se dogodili na području željezničkog sektora BiH, shodno odredbama Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05).

Član 7.Zajedničke metode sigurnosti - CSMs

(1) Zajedničkim metodama sigurnosti (usvojenim od Evropske unije), Regulatorni odbor opisuje na koji način treba da se procjenjuju nivoi sigurnosti i kako se postižu sigurnosni nivoi, te ispunjavanje drugih zahtjeva za sigurnost, putem detaljne razrade i definiranja slijedećih pitanja:

(a) ocjena rizika i metode procjene,

(b) metode za procjenu usklađenosti sa zahtjevima datim u certifikatima za sigurnost i ovlaštenjima za sigurnost, i

(c) ukoliko nisu pokrivene sa TSIs, metode za provjeru da strukturalni podsistemi trans-evropskog sistema za velike brzine i konvencioncionalni željeznički sistemi funkcioniraju i održavaju se u skladu sa relevantnim osnovnim zahtjevima, odredbama po COTIF-u i objavama UIC-a, odnosno u skladu sa odredbama potpisanih Konvencija i Sporazuma.

(2) CSMs će biti redigirani u redovnim vremenskim intervalima, u skladu sa propisanom zakonskom procedurom.

Član 8.Zajednički sigurnosni ciljevi - CSTs

(1) CSTs - zajedničke sigurnosne ciljeve treba izraditi, usvojiti, i redigirati prema mandatima koji su usvojeni u skladu sa propisanim procedurama.

Prvi set nacrta CSTs i redigirani CSTs su bazirani na ispitivanju postojećih ciljeva i sprovođenju sigurnosti u svim državama pojedinačno, osiguravajući da aktuelno sprovođenje sigurnosti na željezničkom sistemu ne bude reducirano. Naredni set nacrta CSTs će biti baziran na iskustvima dobijenim od prijethodnog i njegove primjene - pa do konačnog postizanja zajedničkih CSTs. Unutar svih setova nacrta CSTs bit će zastupljene sve prioritetne oblasti gdje je potrebno da sigurnost bude unapređivana.

CSTs nastaje od statistički obrađenih podataka od CSIs prikupljenih od nacionalnih organa za sigurnost, odnosno od Regulatornog odbora i definiraju CSTs za svaku državu.

Dakle, svi prijedlozi za nacrt i redigirani nacrt i CSTs odražava obaveze nadležnih ministarstava entiteta i Distrikta Brčko. Prijedlozi će biti popraćeni procjenom proračuna troškova i dobiti (cost and benefitcost) pokazujući njihov vjerovatni utjecaj za prihvatanje rizika. Prijedlozi će sadržavati raspored (dinamiku) za postepenu primjenu - posebno uzimajući u obzir prirodu i stepen potrebnih investicija za njihovu primjenu. Takođe će sadržavati analizu mogućeg utjecaja na TSI za podsisteme, a tamo gdje se ocijeni potrebnim i naknadne prijedloge za primjenu TSI.

(2) CSTs će odrediti nivoe sigurnosti koji se moraju minimalno postići od različitih strana željezničkog sistema i od strane sistema kao cjeline izraženo u kriterijima za prihvatanje rizika za:

  • a)
    individualne rizike koji se odnose na putnike, osoblje uključujući osoblje izvođača, korisnike pružnih prijelaza i ostale, i bez predrasuda u odnosu na postojeće obavezujuće i međunarodne obavezujuće propise, individualne rizike koji se odnose na neovlaštena lica na željezničkoj imovini;
  • b)
    socijalni rizici.

(3) CSTs će biti redigiran u redovnim vremenskim intervalima, u skladu sa propisanom procedurom, uzimajući u obzir globalni razvoj sigurnosti na željeznici.

(4) Države trebaju da izvrše sve potrebne izmjene u svojim nacionalnim propisima za sigurnost da bi postigle minimum CSTs.

(5) Regulatorni odbor i postojeće željezničke kompanije na području BiH treba da prate usvojene izmjene i iste provode u svojoj regulativi.

Član 9.Obavezujući propisi o sigurnosti - nacionalni propisi o sigurnosti

(1) Obavezujući propisi o sigurnosti označavaju sve propise na osnovu kojih se reguliše trenutno željeznički saobraćaj i koji sadrže zahtjeve za sigurnost na području željezničkog sistema BiH i koji su primjenjivi na više od jednog željezničkog poduzeća, bez obzira koji ih organ izdaje, tretiraju se kao nacionalni propisi za sigurnost. Obavezujući propisi o sigurnosti (nacionalni propisi) razvrstani su na Zakone, podzakonske akte, pravne akte bivše Zajednice JŽ, interne akte željezničkih kompanija - zavisno od entiteta i postojećih željezničkih kompanija. Obavezujući propisi za sigurnost u postojećim željezničkim kompanijama, po djelatnostima, prikazani su tabelarno sa navedenim institucijama koja ih je donijela, u Prilogu 1.

(2) Da bi se zadržali na minimumu potrebne, garantirane i planirane sigurnosti sa uvođenjem novih posebnih propisa o sigurnosti i tako spriječili da budu stvarane dalje barijere na željeznici, a sa osvrtom na postepeno harmoniziranje propisa o sigurnosti, ROŽBiH će sa posebnom pažnjom nadgledati uvođenje novih propisa i blagovremeno intervenirati, kako ne bi došlo do smanjenja nivoa sigurnosti.

(3) Ako, nakon usvajanja CSTs, nadležni organ namjerava da uvede novi propis koji zahtijeva veći nivo sigurnosti nego što je CSTs, ili namjerava da uvede novi propis o sigurnosti koji može da utječe na funkcioniranje željezničkih poduzeća iz drugih država, blagovremeno će se obavijestiti sve zainteresirane strane i primijenit će se procedura po odredbama ovih instrukcija, ili drugih akata donesenih od strane Regulatornog odbora - u cilju usklađivanja sa odredbama čl. 2 Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05).

Član 10.Sistemi za upravljanje sigurnošću

(1) Upravitelji infrastrukture i željeznička poduzeća treba da razviju svoje postojeće sisteme za upravljanje sigurnošću kako bi se osiguralo da željeznički sistem može da obezbijedi takav nivo sigurnosti da se zajednički sigurnostni ciljevi, minimalno, u skladu sa obavezujućim propisima za sigurnost i u skladu sa zahtjevima za sigurnost datim u TSI, kao i da se relevantni dijelovi CSMs, primjenjuju.

(2) Zahtjevi sistema za upravljanje sigurnosti:

Sistem za upravljanje sigurnosti mora biti dokumentiran u svim relevantnim dijelovima i posebno će opisati raspodjelu odgovornosti unutar organizacije upravitelja za infrastrukturu ili željezničkog poduzeća. On će pokazati koliko je sigurna kontrola od strane upravitelja (rukovodstva) na različitim nivoima, na koji način je uključeno osoblje i njihovi predstavnici na svim nivoima i kako je osigurano stalno poboljšanje sistema za upravljanje sigurnosti.

(3) Osnovni elementi sistema za upravljanje sigurnosti su:

  • a)
    politika sigurnosti odobrena od direktora organizacije i prenijeta svom osoblju;
  • b)
    kvalitativni i kvantitativni ciljevi organizacije za održanje i povećanje sigurnosti, kao i planovi i procedure za postizanje ovih ciljeva;
  • c)
    procedure koje treba da budu u skladu sa postojećim, novim i izmijenjenim tehničkim i operativnim standardima ili drugim propisanim uvjetima kao što je dato u TSIs, ili u obavezujućim propisima o sigurnosti ili u drugim relevantnim propisima, odnosno u odlukama vlasti i procedurama da bi se osigurala usaglašenost sa standardima i drugim propisanim uvjetima tokom čitavog vijeka trajanja opreme i funkcioniranja;
  • d)
    procedure i metode za izvršenje procjene rizika i sprovođenja mjera kontrole rizika uvijek kada promjena operativnih uvjeta ili novih materijala nameće nove rizike za infrastrukturu ili operativnu djelatnost (funkcioniranje);
  • e)
    odredbe programa za obuku osoblja i sistema da bi se osiguralo održavanje kompetentnosti osoblja i u skladu sa tim izvršavali zadaci;
  • f)
    organiziranje pribavljanja dovoljno informacija unutar organizacije i, gdje je odgovarajuće, između organizacija koje rade na istoj infrastukturi;
  • g)
    procedure i formati koji se odnose na to kako dokumentirati informacije o sigurnosti i označavanje procedure za kontrolu konfiguracije vitalnih informacija koje se odnose na sigurnost;
  • h)
    precedure da bi se osiguralo izvještavanje, istraga i analiza o nesrećama, incidentima, izbjegnutim i drugim opasnim događajima, kao i preduzimanje potrebnih preventivnih mjera;
  • i)
    odredbe planova aktivnosti i upozorenja i informacije u slučaju opasnosti, dogovorene sa odgovarajućim državnim vlastima;
  • j)
    odredbe periodične interne revizije sistema za upravljanje sigurnosti.

(4) Sistem za upravljanje sigurnošću treba da ispunjava sve zahtjeve i sadržava elemente iz t. 3) prilagođene karakteru, stepenu i drugim uvjetima aktivnosti koja se obavlja, te osigurava kontrolu svih rizika koji su povezani sa aktivnošću upravitelja infrastrukture ili željezničkog poduzeća, uključujući održavanje i nabavku materijala kao i korištenje izvođača. Bez štete po postojeće obavezujuće i međunarodne obavezujuće propise, sistem za upravljanje sigurnošću će uzeti u obzir, gdje je potrebno i gdje je racionalno rizike koji proistječu kao rezultat aktivnosti drugih strana (lica).

(5) Sistem za upravljanje sigurnošću svakog upravljača infastrukture će uzeti u obzir efekte operacija različitih željezničkih poduzeća na mreži i izraditi odredbe da bi se dozvolilo željezničkim poduzećima da funkcioniraju (rade) u skladu sa TSIs i obavezujućim propisima za sigurnost, kao i, posebno, sa uvjetima datim u Potvrdi o sigurnosti. Sistem treba stalno razvijati sa ciljem koordiniranja procedura upravitelja infrastrukture sa željezničkim poduzećima koja funkcioniraju na toj infrastrukturi.

Član 11.Certifikati - potvrde o sigurnosti

(1) Da bi se dozvolio pristup željezničkoj infrastrukturi, željezničko poduzeće mora da ima potvrdu o sigurnosti. Ovu potvrdu (certifikat) podnosiocima zahtjeva koji ispunjavaju propisane uvjete, izdaje Regulatorni odbor željeznica BiH. Svrha Potvrde (certifikata) o sigurnosti je da pruži dokaz da je željezničko poduzeće organiziralo i normativno utvrdilo svoj sistem za upravljanje sigurnosti i da može ispuniti zahtjeve date u TSI, COTIF-u, kao i u nacionalnim propisima o sigurnosti da bi se kontrolirali rizici i sigurno funkcionirao željeznički saobraćaj na mreži.

Potvrda o sigurnosti treba da sadrži:

  • -
    uvjerenje kojim se garantira prihvatanje sistema za upravljanje sigurnosti uspostavljenog kako je to navedeno u čl. 10. ove instrukcije:
  • -
    uvjerenje kojom se garantira prihvatanje odredbi usvojenih od strane željezničkog poduzeća radi ispunjenja posebnih zahtjeva potrebnih za sigurno funkcioniranje na relevantnoj mreži.

Po dodatnom zahtjevu željezničkog poduzeća, ako planira da vrši dodatne željezničke transportne usluge, Regulatorni odbor će izdati dodatnu potvrdu o sigurnosti, na ograničeno vrijeme. Potvrda o sigurnosti će biti revidirana, a u intervalima koji ne prelaze 5 godina. Regulatorni odbor može zahtijevati da određeni dio Potvrde o sigurnosti bude redigiran zbog značajnih promjena unutar sigurnosne regulative, ili su od utjecaja na sigurnost.

Ako Regulatorni odbor otkrije da nosilac Potvrde o sigurnosti više ne zadovoljava sve uvjete iz Potvrde koja mu je izdata, poništit će onaj dio Potvrde koji imalac iste nepravilno koristi, uz obrazloženje. Na isti način Regulatorni odbor postupa, i mora poništiti Potvrdu o sigurnosti, ako je očigledno da nosilac iste ovu nije koristio kako je u zahtjevu prijavio namjere.

(2) Da bi se dozvolilo da upravlja i koristi željezničku infrastrukturu, upravitelj infrastrukture mora dobiti potvrdu o sigurnosti u državi gdje je osnovan. Potvrdu o sigurnosti izdaje Regulatorni odbor željeznica BiH. Potvrda o sigurnosti mora sadržavati:

  • -
    uvjerenje u kojem se potvrđuje prihvatanje sistema za upravljanje sigurnosti željezničkog poduzeća kao što je opisano u čl. 10. ove instrukcije,
  • -
    uvjerenje u kojem se potvrđuje prihvatanje odredbi upravitelja za infrastrukturu da ispuni određene zahtjeve potrebne za sigurno projektiranje, održavanje i funkcioniranje željezničke infrastrukture uključujući, tamo gdje to odgovara, sistem za održavanje i funkcioniranje kontrole soabraćaja i signalnog sistema.

Potvrda će biti obnovljena nakon podnošenja zahtjeva od strane upravitelja infrastrukture, a u intervalima koji ne prelaze 5 godina. Ona će biti u cijelosti ili djelimično ažurirana uvijek kada se izvrše značajne promjene na infrastrukturi, signalnim uređajima i snabdijevanju energije ili principima njenog funkcionirnanja i održavanja. Nosilac potvrde će bez odlaganja informirati Regulatorni odbor o svim takvim promjenama. Regulatorni odbor može zahtijevati da određeni dio potvrde bude redigiran zbog značajnih promjena unutar sigurnosne regulative.

Ako Regulatorni odbor otkrije da ovlašteni upravitelj za infrastukturu više ne zadovoljava uvjete iz potvrde on će poništiti potvrdu dajući razloge za svoju odluku.

Član 12.Pristup sredstvima, kapacitetima za obuku

(1) Željeznička poduzeća koja podnose zahtjev za izdavanje Potvrde o sigurnosti Regulatornom odboru, moraju imati fer i nediskriminirajući pristup kapacitetima za obuku, posebno za mašinovođe i prateće osoblje voza na prugama pod upravom željezničkih kompanija ŽFBiH i ŽRS.

Usluge koje se nude moraju uključivati: obuku za potrebno znanje o trasi, operativne propise i procedure, signalni i kontrolno-komandni sistem i procedure u slučaju vanrednog stanja koje se primenjuju na tim trasama.

Regulatorni odbor će željezničkim poduzećima, u saradnji sa entitetskim inspektorima, nadzirati da li upravitelji za infrastrukturu i njihovo osoblje koje vrši vitalne sigurnosne zadatke u željezničkom saobraćaju, omogućavaju fer i nediskriminirajući pristup sredstvima za obuku i stručnu obuku osoblja.

(2) Ako su kapaciteti za obuku dostupni samo preko usluga jednog željezničkog poduzeća ili upravitelja infrastrukture, Regulatorni odbor će nadzirati da ona budu dostupna i drugim željezničkim poduzećima, po razumnoj i nediskriminirajućoj cijeni, koja je tržišna i može uključivati mogućnost profita.

(3) Kada se angažiraju nove mašinovođe, osoblje voza i osoblje koje vrši vitalne sigurnosne zadatke, željezničke kompanije moraju uzeti u obzir svaku obuku, kvalifikacije i iskustvo prethodno dobijeno od drugih željezničkih kompanija. Iz tog razloga, osoblje će imati pravo pristupa i da dobiju ovjerene kopije za sva dokumenta koja potvrđuju njihovu obuku, kvalifikacije i iskustvo.

(4) U svakom slučaju svako željezničko poduzeće i svaki upravitelj infrastrukture će biti odgovoran za nivo obuke i kvalifikacije svog osoblja koje vrši posao koji se odnosi na sigurnost kao što je dato u članu 10. Instrukcija.

Član 13.Stavljanje u eksploataciju strukturalnih podsistema

Regulatorni odbor je ovlašten i nadležan za odobrenja strukturalnih podsistema koji čine željeznički sistem BiH (shodno čl. 8. Zakona o željeznicama BiH "Službeni glasnik BiH", br. 52/05), te preduzima odgovarajuće mjere da bi se osiguralo da se ovi podsistemi mogu pustiti u eksploataciju samo ako su projektirani, proizvedeni ili ugrađeni na način da ispunjavaju osnovne zahtjeve integriranja u željeznički sistem.

U tu svrhu posebno se provjeravaju:

  • a)
    tehnička usklađenost podsistema i sistema u koji se uključuju;
  • b)
    sigurnost uključenja;
  • c)
    usklađenost sa TSI.

Član 14.Principi za odlučivanje- ovlaštenja Regulatornog odbora željeznica BiH

(1) Ovlaštenja i obaveze Regulatornog odbora definirani su čl. 8. i čl. 2 Zakona o željeznicama BiH, a to su:

  • a)
    propisuje tehničke standarde i tehničke specifikacije, te kontrolira željeznički sektor u BiH, vodeći računa o primjeni zahtjeva iz direktiva Evropske unije o željeznicama;
  • b)
    propise iz prijethodnog stava objavljuje u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta;
  • c)
    Ministar komunikacija i prometa BiH, ne ograničavajući regulatorna ovlaštenja Regulatornog odbora, može, na zahtjev Regulatornog odbora, propisati smjernice i procedure za provođenje propisa iz stava 1). Primjenu smjernica i procedura nadgleda Regulatorni odbor;

Ovlaštenje za izdavanje licenci, potvrda o sigurnosti i dozvola

Regulatorni odbor je jedinstven organ odgovoran za izdavanje, praćenje i oduzimanje licenci, potvrda (certifikata) o sigurnosti i dozvola. U tom smislu, Regulatorni odbor donosi uputstva i propisuje obrasce u vezi sa podnošenjem zahtjeva i uvjeta za izdavanje licenci, potvrda o sigurnosti i dozvola. Regulatorni odbor ne može prenositi ova ovlaštenja.

Ostala ovlaštenja i funkcije su:

  • a)
    donosi instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema, nadgleda poštovanje tih instrukcija i odobrava željezničku opremu potrebnu za sigurnost i interoperabilnost,
  • b)
    kontrolira i izvještava o inspekcijskim kontrolama,
  • c)
    obavlja istrage o nezgodama i izvještava o njima,
  • d)
    vodi i obavlja statistiku o nezgodama,
  • e)
    žalbeni je organ za željezničke operatere, sukladno članu 23. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05)

(2) Regulatorni odbor će preduzeti sve mjere da odluke koje donosi u vezi sa sigurnošću budu podložne transparentnoj analizi.

(3) Regulatornom odboru će biti omogućen slobodan pristup za svaku inspekciju i istragu koja je potrebna radi ispunjavanja njenih zadataka i bit će mu dozvoljen pristup svim relevantnim dokumentima i prostorijama, instalacijama i opremi upravitelja za infrastrukturu i željezničkih poduzeća.

(4) Regulatorni odbor će vršiti aktivnu razmjenu mišljenja i iskustava sa drugim ovlaštenim nacionalnim institucijama radi harmoniziranja njihovih kriterijuma za donošenje odluka. Njihova saradnja će posebno imati za cilj olakšanje i koordinaciju dobijanja Potvrda o sigurnosti za željeznička poduzeća kojima su dodijeljene međunarodne trase.

Član 15.Godišnji izvještaj

(1) Upravitelji infrastrukture i željeznička poduzeća svake godine dostavljaju podatke, a prema specifikacijama zahtjeva od strane Regulatornog odbora (na osnovu člana 8. i člana 10. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05) najkasnije do 30. marta, koji se odnosi na prijethodnu godinu.

(2) Regulatorni odbor svake godine objavljuje godišnji izvještaj o svom radu i razvoju željezničkog sektora u BiH do 30.04. nakon isteka prijethodne godine. Izvještaj sadržava ukupne aktivnosti željezničkog sektora u smislu obavljenog saobraćaja i njegove efikasnosti, evidencije o nezgodama i ocjenu sigurnosti željezničkog sektora i ocjenu rada željezničkog sektora - u skladu sa čl. 10. Zakona o željeznicama BiH "Službeni glasnik BiH", br. 52/05. Navedeni Izvještaj se do 30.09. dostavlja u Agenciju (ERA).

Član 16.Obaveza da se vrši istraga

Istrage nesreća i incidenata vrši nezavisni istražni organ (organizaciona jedinica) sa ciljem utvrđivanja stvarnog uzroka nesreće (incidenta) kako bi se na osnovu validnih saznanja mogle dati preporuke, sugerirale moguće mjere za poboljšanje sigurnosti željezničkog saobraćaja, kao i spriječilo ponavljanje istih propusta ili nesreća (incidenata) sa istim ili novim uzrokom. Organizaciona jedinica je nezavisan organ pri Regulatornom odboru. Organizaciona jedinica će vršiti potrebne istrage uz saradnju, ali nezavisno, od vlasti odgovornih za sudsku istragu. Postupak vođenja istraga nesreća i incidenata preciziran je "Uputstvom o sigurnosnim istragama nesreća i incidenata u željezničkom saobraćaju" ("Službeni glasnik BiH", br. 66/11).

Član 17.Opće postavke o sigurnosti

(1) Osnove sigurnosti u željezničkom saobraćaju (u daljem tekstu: Osnove sigurnosti) određuju uvjete za siguran, uredan i redovan javni željeznički saobraćaj (u daljem tekstu: željeznički saobraćaj), kao i na privatne željezničke mreže povezane sa javnom željezničkom infrastrukturom (industrijski kolosijeci). Uvjeti za siguran željeznički saobraćaj, koji se ovdje definiraju, odnose se na: željezničku prugu, ukrštanje pruge i cesta, željeznička vozila, saobraćajna pravila na željeznici, saobraćajnu signalizaciju, uvjete koji moraju ispunjavati radnici željezničke izvršne službe, obavljanje kontrole unutar željeznice, vanredne događaje u željezničkom saobraćaju (sigurnosna isleđenja) inspekcijskog nadzora, te zaštitu pruga.

(2) Norme i uvjeti koje određuju građenje i održavanje pruga i vozila, kao i za sigurnost željezničkog saobraćaja iz ovih osnova sigurnosti, važe i za ista sredstva privatnih željezničkih mreža povezanih sa javnom željezničkom infrastrukturom, primjereno sigurnosnim potrebama sredstava saobraćaja tih željeznica.

Član 18.Značenje izraza

U ovim Instrukcijama upotrijebljeni izrazi koji se primjenjuju u željezničkom sistemu BiH, imaju slijedeće značenje:

  • 1)
    "auto-stop uređaj" je uređaj za automatsko zaustavljanje voza kod signala koji pokazuje da je dalja vožnja zabranjena, odnosno uređaj za automatsku kontrolu smanjenja brzine kretanja voza od signala koji pokazuje da je dalja vožnja dozvoljena smanjenom brzinom;
  • 2)
    "budnik" je uređaj koji se nalazi u upravljačnici vučnog vozila i koji služi za automatsko zaustavljanje voza u slučaju nebudnosti ili nesposobnosti lica koje upravlja vučnim vozilom;
  • 3)
    "depo vučnih vozila" je željeznički objekat sa odgovarajućim postrojenjima i uređajima u kome se vrši priprema i održavanje vučnih vozila;
  • 4)
    "domicilna jedinica" je organizaciona jedinica u kojoj je radnik zaposlen;
  • 5)
    "dozvoljena masa po dužnom metru" je propisana dozvoljena masa po dužnom metru koja se ne smije prekoračiti;
  • 6)
    "dozvoljena masa po osovini" je propisana dozvoljena masa po osovini koja se ne smije prekoračiti;
  • 7)
    "isljeđenje vanrednog događaja", je postupak koji se sprovodi s ciljem utvrđivanja uzroka, posljedica, okolnosti i odgovornosti, kao i sprječavanja budućeg vanrednog događaja, a sprovode ga upravitelji infrastrukture i željeznička poduzeća učesnici;
  • 8)
    "javni prijevoz" je prijevoz lica i stvari koji vrši prevoznik u željez. saobraćaju, na osnovu zaključenog ugovora o prijevozu između upravljača javnom infrastrukturom, prijevoznika i korisnika njegovih usluga;
  • 9)
    "javna željeznička infrastruktura" su objekti i postrojenja potrebna za neometano odvijanje javnog željezničkog saobraćaja i pripadajuća zemljišta koja funkcionalno služe njihovom namjenskom korištenju;
  • 10)
    "kolosjek" je dio pruge koji se sastoji iz donjeg i gornjeg stroja, na otvor. pruzi i u tunelima, kao i dijelovi pruge unutar mostovskih konstrukcija koji nose šine i kolosječni pribor, po kome se kreću vozovi;
  • 11)
    "kočna masa voza" je zbir kočnih masa željezničkih vozila od kojih je sastavljen voz, kojom se osigurava pouzdano kočenje voza;
  • 12)
    "konvencionalna željeznička pruga" je željeznička pruga koja je kao dio konvencionalnog željezničkog sistema izgrađena ili nadograđena i osposobljena za siguran, uredan i nesmetan saobraćaj konvencionalnih željezničkih vozila;
  • 13)
    "maksimalna brzina voza" je najveća brzina kojom voz može saobraćati na željezničkoj pruzi ili dijelu pruge naznačene u redu vožnje ili propisana na drugi način, koja se ne smije prekoračiti;
  • 14)
    "masa po dužnom metru" je zbir masa praznog ili natovarenog željezničkog vozila, podijeljena dužinom vozila u metrima, mjerenom od čela do čela nesabijenih odbojnika, odnosno automatskih kvačila;
  • 15)
    "masa po osovini" je masa praznog ili natovarenog željezničkog vozila podijeljena brojem osovina na vozilu;
  • 16)
    "mjesto prijelaza sa dvokolosječne na jednokolosječnu prugu" je mjesto na otvorenoj pruzi u kojem se sa dvokolosječne pruge prelazi na jednokolosječnu prugu;
  • 17)
    "motorna kola" su elektromotorna kola, elektromotorne garniture, dizel-motorna kola, dizel-motorne garniture i šinobusi;
  • 18)
    "nagib nivelete" je podužni nagib pruge koji se mjeri tangensom ugla prema horizontali i izražava se u promilima;
  • 19)
    "najveća dopuštena brzina" je propisana najveća brzina na pruzi ili djelovima pruge, s obzirom na tehničko stanje pruge i željezničkih vozila, ili druge uvjete;
  • 20)
    "naročita pošiljka" je svaka pošiljka (vozilo ili stvari) s obzirom na masu i dimenzije vozila i stvari, koja se prima ili prijevozi na prugama BiH pod posebnim saobraćajnim i tehničkim uvjetima;
  • 21)
    "obrtna jedinica" je organizaciona jedinica u kojoj radnik prekida obavljeni rad do početka slijedeće smjene;
  • 22)
    "ograničena brzina" je propisana brzina koja je manja od najveće dopuštene brzine na pruzi ili dijelu pruge, s obzirom na tehničko stanje pruge ili skretničkog područja;
  • 23)
    "odvojna skretnica" je skretnica kojom se sa otvorene pruge odvaja druga pruga ili pruga druge željeznice ili industrijski kolosjek;
  • 24)
    "odjavnica" je mjesto na pruzi iz kojeg se regulira slijeđenje vozova u odjavnom razmaku;
  • 25)
    "pješački prijelaz" je mjesto ukrštanja željezničke pruge i prijelaza za pješake u istom nivou;
  • 26)
    "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz lica ili stvari koji se obavlja za sopstvene potrebe koristeći svoje osoblje vuče i svoj vozni park;
  • 27)
    "privatna željeznička mreža - infrastruktura" je željeznička infrastruktura u privatnom vlasništvu koju isključivo koristi vlasnik te infrastrukture za svoje vlastite potrebe;
  • 28)
    "pružni pojas" je prostor između željezničkih kolosjeka, kao i pored krajnjih kolosjeka, na odstojanju od najmanje 8 m, a ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto - na odstojanju od najmanje 6 m, računajući od ose krajnjih kolosjeka;
  • 29)
    "cestovni prijelaz" je mjesto ukrštanja željezničke pruge i ceste u istom nivou;
  • 30)
    "rasputnica" je mjesto na pruzi na kojem se sa otvorene pruge odvaja druga pruga
  • 31)
    "razmak kolosjeka" je rastojanje između osa kolosjeka;
  • 32)
    "redovna brzina" je brzina kojom voz saobraća na pruzi ili dijelu pruge u vremenu propisanom redom vožnje;
  • 33)
    "red vožnje" je akt upravitelja infrastrukture, kojim se utvrđuju sva planirana kretanja vozova i željezničkih vozila koja će se odvijati na određenoj infrastrukturi u periodu za koji on važi;
  • 34)
    "registrirajući brzinomjer (tahograf)" je uređaj za registriranje brzine i pređenog puta i drugih podataka u toku vožnje vučnog vozila;
  • 35)
    "rekonstrukcija pruge, postrojenja, objekata i uređaja na pruzi ili željezničkog vozila" podrazumijeva takve izmjene (prepravke) koje mijenjaju njihove osnovne tehničke i konstrukcione karakteristike;
  • 36)
    "saobraćajno-transportno otpremništvo" je mjesto na pruzi u kojem se vrši ukrštanje i pretjecanje vozova posredstvom susjednih stanica i ukrsnica i može se vršiti otpremanje putnika, prtljaga i stvari;
  • 37)
    "stabilna postrojenja elektrovuče" su elektronapojne stanice, vozna (kontaktna) mreža i postrojenja za daljinsko upravljanje stabilnim post. uključujući pripadajuće zgrade;
  • 38)
    "stanični kolosjeci" su svi kolosjeci namijenjeni opremanju i pripremi željezničkih vozila za vožnju u vozovima, zatim kolosjeci za sastavljanje vozova i kolosjeci za pretjecanje na stanicama, izuzev kolosjeka unutar radionica za kontrolne preglede i redovne opravke željezničkih vozila te kolosjeka unutar garaža za vučna vozila i privatnih kolosjeka koji su priključeni na prugu;
  • 39)
    "saobraćajna signalizacija" su propisani vizuelni ili čujni signali kojima se, pri obavljanju željezničkog saobraćaja, sporazumijevaju izvršni željeznički radnici i upozoravaju na opasnost druga lica koja se kreću željezničkim područjem;
  • 40)
    "signalno-sigurnosna postrojenja" su tehnička sredstva za osiguravanje i vođenje željezničkog saobraćaja;
  • 41)
    "serijska proizvodnja željezničkih vozila" podrazumijeva proizvodnju željezničkih vozila koja je saobrazna odobrenom prototipu željezničkih vozila;
  • 42)
    "slobodni profil pruge" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pod uglom od 90º u odnosu na osu kolosjeka u koji ne smiju da se ugrađuju, postavljaju i da u njega zadiru postrojenja, objekti, signali i signalne oznake, naslage materijala ili drugi predmeti;
  • 43)
    "službena mjesta na pruzi" su željezničke stanice, ukrsnice, saobraćajno-transportna otpremništva, odjavnice, rasputnice, mjesta prijelaza sa dvokolosječne na jednokolosječnu prugu, stajališta i dr.;
  • 44)
    "stajalište" je mjesto na pruzi na kojem se obavlja ograničen putnički saobraćaj i koje služi isključivo za ulaz i izlaz putnika u vozove namijenjene za prijevoz putnika;
  • 45)
    "tehnička stanica" je željeznički objekat sa odgovarajućim postrojenjima i uređajima u kojem se vrši priprema i održavanje željezničkih putničkih i teretnih kola;
  • 46)
    "tovarni profil (gabarit vozila)" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pod uglom od 90º u odnosu na osu kolosjeka koji ne smije prelaziti šinsko vozilo ni jednim svojim dijelom, bilo da je prazno ili sa teretom;
  • 47)
    "učesnik u željezničkom saobraćaju" je lice koje obavlja poslove na željezničkoj pruzi ili u željezničkom vozilu, lice koje se nalazi u željezničkom vozilu i lice koje se kreće po željezničkom području;
  • 48)
    "ukrsnica" je mjesto na pruzi iz kojeg se regulira saobraćaj vozova i u kojem se može obavljati ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar stvari;
  • 49)
    "vanredni događaj" je događaj u željezničkom saobraćaju koji je imao ili je mogao imati štetne posljedice za sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja;
  • 50)
    "voz" je propisno sastavljeni i zakvačeni niz željezničkih vozila sa jednim vučnim vozilom ili sa više vučnih vozila na sopstveni pogon ili samo vučno vozilo na sopstveni pogon;
  • 51)
    "vučena vozila" su željeznička vozila namijenjena za prijevoz lica (putnička kola), odnosno za prijevoz stvari (teretna kola);
  • 52)
    "vučno vozilo" je željezničko vozilo na sopstveni pogon (dizel-lokomotive, električne lokomotive, parne lokomotive, motorni vozovi i motorna vozila za posebne namjene);
  • 53)
    "zaštitni pružni pojas" je zemljišni pojas sa obje strane pruge, širine 200 m, računajući od ose krajnjih kolosjeka;
  • 54)
    "željeznička pruga" je sastavni dio željezničke infrastrukture, a sačinjavaju je: donji i gornji stroj pruge, objekti, telekomunikaciona, signalno-sigurnosna, elektrovučna, elektroenergetska i ostala postrojenja i uređaji na pruzi, oprema pruge, poslovne zgrade željeznice na pruzi sa zemljištem koje služi tim zgradama, pružni pojas sa obje strane pruge i zračni prostor iznad pruge u visini od 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona preko 220 kv, računajući iznad gornje ivice šine;
  • 55)
    "željeznička pruga opremljena auto-stop uređajem" je pruga, odnosno dio pruge na kojoj ili na kojem je kod ulaznih i izlaznih signala u svim službenim mjestima i kod prostornih i zaštitnih signala na pruzi ugrađen auto-stop uređaj;
  • 56)
    "željeznička stanica" je službeno mjesto na pruzi iz kojeg se regulira željeznički saobraćaj i u kome se obavlja sastavljanje i rastavljanje vozova, ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar stvari;
  • 57)
    "željeznički radnik" je radnik koji neposredno učestvuje u vršenju željezničkog saobraćaja;
  • 58)
    "željeznički saobraćaj" je saobraćaj vozova i željezničkih vozila koji se odvija na željezničkim prugama i na industrijskim kolosjecima;
  • 59)
    "željezničko područje" je zemljište na kome se nalazi željeznička pruga, objekti, postrojenja i uređaji koji neposredno služe za vršenje željezničkog saobraćaja;
  • 60)
    "željezničko vozilo" je šinsko vozilo namijenjeno za kretanje po željezničkoj pruzi (lokomotive, motorni vozovi, putnička i teretna kola i željeznička vozila za posebne namjene),
  • 61)
    "tip" je tip vozila koji definira osnovna projektna svojstva vozila, kako je obuhvaćen jedinstvenom potvrdom o provjeri tipa opisanom u određenom i usvojenom modelu;
  • 62)
    "Promoter" – pravno lice ovlašteno od strane vlasnika privatne željezničke mreže, odnosno korisnika istog, povezanih sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom, da u njihovo ime izvršava željeznički saobraćaj a koje ima najmanje jednog radnika sa položenim ispitom po Pravilniku 646.

Član 19.Obaveze učesnika u saobraćaju

(1) Učesnici u željezničkom saobraćaju su obavezni da pažljivo koriste željezničku infrastrukturu, objekte i postrojenja na pruzi i željeznička vozila, ne smiju da oštećuju željezničku prugu i ometaju sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.

(2) Učesnici u željezničkom saobraćaju dužni su da postupaju po pravilima saobraćaja, saobraćajnoj signalizaciji i signalnim oznakama postavljenim na pruzi i ovlaštenim naredbama koje daju ovlaštena lica.

(3) Subjekti koji projektiraju i održavaju željezničke pruge i vozila, obučavaju i školuju kadar za obavljanje poslova i zadataka u željezničkom saobraćaju i drugi subjekti dužni su da postupaju u skladu sa odredbama ovih Instrukcija.

(4) Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture, obavezni su da se staraju da njihovi radnici koji učestvuju u obavljanju željezničkog saobraćaja ispunjavaju zdravstvene, stručne i druge uvjete za uredno i sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.

Član 20.Prenos normi, propisa i instrukcija od utjecaja na interoperabilnost

Regulatorni odbor će, u cilju kvalitetnog ostvarenja normi interoperabilnosti i sigurnosti željezničkog sistema, posebnim uputstvima i instrukcijama prenositi TSI na željeznički sektor BiH u skladu sa odredbama potpisanih Konvencija i Sporazuma.

Član 21.Javni prijevoz, učesnici i njihove opće obaveze

(1) Željeznička poduzeća za javni prijevoz i upravitelji željezničkom infrastrukturom dužna su da javni prijevoz putnika i tereta u željezničkom saobraćaju vrše na način i prema uvjetima koji su navedeni u ovim Instrukcijama.

(2) Željeznička poduzeća za javni prijevoz i upravitelji željezničkom infrastrukturom posebnim općim aktom, unutar svoje djelatnosti, dužni su da organiziraju i redovno i efikasno vrše unutrašnju kontrolu nad sigurnim odvijanjem željezničkog saobraćaja, a u skladu sa ovim Instrukcijama.

(3) Organizaciju i način vršenja unutrašnje kontrole sigurnog odvijanja željezničkog saobraćaja utvrđuju upravitelji infrastrukture i željeznička poduzeća i o navedenom dužni su upoznati Regulatorni odbor. Oni su dužni da, unutar svojih prava, obaveza i odgovornosti, propisuju ovlaštenja radnika za vršenje unutrašnje kontrole i uređuju, ostvaruju i unapređuju efikasnu zaštitu ljudi, imovine i životne sredine u oblasti željezničkog saobraćaja.

(4) Željeznički radnik dužan je da čuva i održava materijalna dobra na željeznici i osigura zaštitu ljudskih života, te da organizira i vrši željeznički saobraćaj na siguran način.

(5) Željeznička poduzeća za javni prijevoz i upravitelji željezničkom infrastrukturom su dužni da na osnovama važećih normi, propisa i znanja, propisuju efikasnu zaštitu ljudi, imovine i životne sredine.

Član 22.Pruga i sastavni dijelovi

(1) Pruga je složeni građevinski objekat na željeznici koji sačinjavaju: gornji i donji stroj, objekti, telekomunikaciona, signalno-sigurnosna, elektrovučna, elektroenergetska i ostala postrojenja i uređaji na pruzi, oprema pruge, poslovne zgrade željeznice na pruzi sa zemljištem koje služi tim zgradama, pružni i zaštitni pojas sa obje strane pruge i zračni prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno, 14 m, na elektrificiranim prugama, računajući iznad gornje ivice šine.

Kod kolosjeka sa nadvišenjem, ova visina zračnog prostora nad kolosjekom mjeri se iznad gornje ivice šine koja je nadvišena.

(2) Dio pruge koji se sastoji iz donjeg i gornjeg stroja, na otvorenoj pruzi i u tunelima, kao i dijelovi pruge unutar mostovskih konstrukcija koji nose šine i kolosječni pribor, po kome se kreću vozovi, naziva se kolosjek.

Član 23.Podjela i kategorizacija pruga u periodu tranzicije

(1) Kategorizacija pruga određuje se prema odredbama važećih TSI, COTIF-a i UIC- fiche.

(2) Uvažavajući trenutno stanje u željezničkom sektoru BiH koga sačinjavaju integrirane željezničke kompanije (ŽRS i ŽFBiH) čiji su vlasnici infrastrukture entiteti i Brčko Distrikt, podjela pruga i kategorizacija određena je postojećom nacionalnom zakonskom legislativom.

(3) Upravitelji infrastrukture dužni su izvršiti kategorizaciju pruga u skladu sa važećim međunarodnim propisima, a imaoci željezničke infrastrukture odredbe zakonske legislative o kategorizaciji pruge uskladiti sa važećim odredbama TSI, COTIF-a i UIC-fiche.

(4) Po nastalim izmjenama izmjenama po tačkama 2 i 3 obavijestiti Regulatorni odbor.

Član 24.Projektiranje, modernizacija i građenje novih pruga

(1) Pri projektiranju, građenju i rekonstrukciji željezničke pruge i postrojenja, uređaja i objekata na pruzi moraju se primijeniti tehnički i drugi uvjeti utvrđeni odredbama ovih instrukcija i propisa donesenih na osnovu ovih instrukcija.

Projektiranje i građenje novih i rekonstruiranih pruga obavlja se primjenom važećih zakona o planiranju i izgradnji objekata, o prostornom planiranju, Zakona o željeznici BiH, Zakona o zaštiti čovjekove sredine (ekološki propisi), uz primjenu svih propisa i uputstava za građenje i održavanje pruga i pružnih postrojenjaimoraju ispunjavati i zahtjeve interoperabilnosti, uvjete koji se odnose na tehničke specifikacije za interoperabilnost željezničke infrastrukture. Projektiranje i građenja pruga mora maksimalno da uvažava pravila struke i nauke za ovu oblast.

(2) Modernizacija pruge, znači izvođenje radova na pruzi kojima se poboljšavaju saobraćajno-tehničke i sigurnosne karakteristike i kojima se čini zahvat van pružnog pojasa postojeće pruge i u zemljištu van opsega javne željezničke infrastrukture. Za modernizaciju je potrebno prijethodno usklađivanje sa imaocima objekata i postrojenja na koje ona ima utjecaja.

(3) Prije početka gradnje nove pruge, ili modernizacije pruge, željeznički investitor mora u svrhu dobijanja dozvole za korištenje dostaviti Regulatornom odboru na pregled i potvrđivanje dokumentaciju, koji, uzimajući u obzir zahtjeve o garantiranju sigurnosti i interoperabilnosti, izdaje dozvolu za korištenje.

(4) Za radove iz stavova 1. i 2. ovog člana, na prijedlog komisije koja vrši pregled dokumentacije, određuje se probno puštanje izgrađene nove ili rekonstruirane pruge u eksploataciju, ako se procijeni za potrebnim u bilo kojoj fazi projekta.

Član 25.Preduvjeti za puštanje pruge u saobraćaj

(1) Željezničke pruge i postrojenja, objekti i uređaji na pruzi mogu se predati saobraćaju tek kad se tehničkim pregledom utvrdi da ispunjavaju propisane tehničke i druge uvjete koje moraju da ispunjavaju u pogledu sigurnog odvijanja željezničkog saobraćaja.

(2) Tehničkom pregledu, prije puštanja u saobraćaj, podliježu novoizgrađene i rekonstruirane (moderizirane) željezničke pruge i postrojenja, objekti i uređaji na pruzi.

(3) Tehnički pregled iz prethodnog stava ovog člana obavlja se kada se završi izgradnja, odnosno rekonstrukcija željezničke pruge i postrojenja, objekata i uređaja na pruzi u cjelini ili faza u kojoj se dijelovi pruge mogu uključiti u saobraćaj, a u skladu sa Zakonom o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05) i "Uputstva o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu" ("Službeni glasnik BiH", br. 82/07).

Član 26.Osnovni uvjeti građevinskih elemenata pruga

(1) Željezničke pruge moraju da ispunjavaju slijedeće uvjete:

  • -
    širina kolosjeka nominalno je 1435 mm, s tim što ne smije biti manja od 1430 mm, ni veća od 1470 mm, uključujući i proširenje kolosjeka u krivini; detaljnu gradaciju tolerancija kolosjeka, zavisno od ranga kvaliteta i dozvoljene brzine na pruzi novoizgrađenoj, rekonstruiranoj ili remontiranoj, u cilju regularne kontrole geometrije kolosjeka, tolerancije su definirane Uputstvom za upotrebu mjernih kola koga donese upravitelj infrastrukture,
  • -
    poluprečnik krivine na otvorenoj pruzi mora iznositi najmanje 300 m, a na glavnom prolaznom kolosjeku, u stanici, mora biti najmanje 500 m. Spoljna šina, zavisno od veličine poluprečnika krivine i dozvoljene brzine, mora biti nadvišena, ali ne više od 150 mm;
  • -
    nagib nivelete na otvorenoj pruzi može iznositi najviše 25 ‰.;
  • -
    nagib nivelete u stanici može iznositi: do 1 promil za stanice u pravcu, a za stanicu u krivini do 2,5 promila, zavisno od poluprječnika krivine;
  • -
    razmak kolosjeka u stanici mora biti toliki da između slobodnih profila tih kolosjeka postoji potreban prostor za sigurno kretanje putnika i drugih lica i za postavljanje postrojenja, naprava i stubova za signale, električnu kontaktnu mrežu, osvjetljenje, i dr.;
  • -
    razmak kolosjeka u stanici mora iznositi najmanje 4,75 m, a razmak kolosjeka između kojih se postavljaju peroni (visine najmanje 0,5 m računajući od gornje ivice šine) mora iznositi najmanje 6 m;
  • -
    razmak kolosjeka na otvorenoj pruzi kod dvokolosječnih i paralelnih pruga mora iznositi najmanje 4,2 m;
  • -
    dozvoljena masa po osovini i dužnom metru: na prugama BiH (nekadašnje magistralne pruge) mora iznositi najmanje 22,5 t i 8 t po dužnom metru; na regionalnim prugama-20 t po osovini i 6,4 t po dužnom metru, a na ostalim prugama -18 t po osovini i 6,4 t po dužnom metru,

(2) Željezničke pruge iz stava 1. ovog člana moraju da ispunjavaju propisane uvjete slobodnog profila za otvorenu prugu, za mostove, za tunele i za stanice, zavisno od toga da li je pruga elektrificirana ili nije.

(3) Stavljanje u funkciju novih podsistema vršit će se u skladu sa usvojenim TSI i odredbama "Uputstva o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu" ("Službeni glasnik BiH", br. 82/07).

Član 27.Priključenje željezničke pruge na drugu prugu u stanici ili na otvorenoj pruzi

(1) Željeznička pruga priključuje se na drugu prugu u stanici, a izuzetno na otvorenoj pruzi, uz obavezu sprovođenja neophodnih mjera sigurnosti željezničkog saobraćaja.

(2) Ako se željeznička pruga priključuje na otvorenoj pruzi druge pruge, odvojna skretnica mora biti izvedena sa zaštitnim kolosjekom i osigurana signalima sa predsignalima. Signali moraju biti zavisni od položaja skretnice, koja se kontrolira iz drugog posjednutog službenog mjesta na pruzi.

(3) Odvojna skretnica iz stava 2. ovog člana za vrijeme odvijanja željezničkog saobraćaja mora biti posjednuta željezničkim radnikom ako se njen položaj ne kontrolira iz drugog posjednutog službenog mjesta na pruzi.

Član 28.Međusobno ukrštanje željezničke pruge i ukrštanje željezničke pruge i ceste

Međusobno ukrštanje pri novogradnji, željezničkih pruga i ceste, te ukrštanje željezničke pruge sa drugom prugom (prugom drugih željezničkih mreža povezanih sa javnom željezničkom infrastrukturom, tramvajskom prugom i sl.) mora biti van nivoa.

Član 29.Zajednički most za željezničku prugu i javni put

Zajednički most za željezničku prugu i javnu cestu može se graditi na istim stubovima ili zajedničkom konstrukcijom, pod uvjetom da su pruga i kolovoz ceste potpuno odvojeni sigurnosnom ogradom.

Član 30.Zahvati u pružnom i zaštitnom pojasu pruge

(1) U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, u pružnom pojasu mogu se, uz prethodnu saglasnost upravitelja infrastrukture, i drugog imaoca željeznice, graditi objekti i postrojenja drugih poduzeća koji služe za utovar, istovar i skladištenje stvari za prijevoz željeznicom.

(3) U zaštitnom pružnom pojasu mogu se graditi građevinski i drugi objekti, podizati postrojenja na određenoj udaljenosti od pruge, zavisno od njihove vrste i namjene, saditi drveće, prema uvjetima i uz primjenu mjera koje osiguravajusigurnost ljudi i saobraćaja,a u skladu sa odredbama ove Instrukcije, a prijethodna saglasnost za građenje mora se dobiti od upravitelja infrastrukture, imaoca željeznice.

(4) Za vrijeme izvođenja radova na željezničkoj pruzi, upravitelj infrastrukture dužan je obezbijediti uvjete za siguran željeznički saobraćaj na mjestu izvođenja tih radova, a izvođač radova dužan je u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu preduzeti mjere za sigurnost radnika koji radove izvode.

(5) Po završetku radova iz stava 4. ovog člana, izvođač radova dužan je sa željezničke pruge odmah ukloniti ostatke materijala, sredstva za rad i druge predmete, a upravitelj infrastrukture dužan je staviti u upotrebu sva potrebna postrojenja, uređaje i opremu za siguran željeznički saobraćaj.

(6) U slučaju uspostavljanja saobraćaja prije završetka radova u potpunosti, upravitelj infrastrukture dužan je odrediti privremene uvjete za siguran željeznički saobraćaj u pojedinim fazama radova zavisno o mogućnostima stavljanja u upotrebu potrebnih postrojenja, uređaja i opreme, kao i vremensko trajanje takvih privremenih uvjeta, i sa njima upoznati sve zainteresirane.

Član 31.Međusobna udaljenost pruge i cesta

(1) Razmak između željezničke pruge i ceste mora biti toliki da se između njih mogu postaviti svi uređaji i postrojenja potrebni za obavljanje saobraćaja na pruzi i cesti, s tim da razmak iznosi najmanje 8 m, računajući od osovine najbližeg kolosjeka do najbliže tačke gornjeg stroja ceste.

(2) Na brdovitim i teškim terenima, u klisurama i na drugim sličnim konfiguracijama terena, razmak između željezničke pruge i ceste koji nema svojstvo autoceste, može biti i manji od 8 m, pod uvjetom da im se slobodni profili ne dodiruju i da se između njih mogu postaviti signalno - sigurnosni uređaji, telekomunikacioni uređaji, stabilna postrojenja elektrovuče i drugi uređaji neophodni za sigurno odvijanje željeznčkog saobraćaja, s tim da pruga bude izvedena najmanje 1 m iznad nivelete ceste.