USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu premijera Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o građevinskom zemljištu, koju je donijelo Općinsko vijeće Bosanska Krupa, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 02. februara 2012. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Općine Bosanska Krupa", broj 12/09) nije u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Bosanska Krupa".
Obrazloženje
- 1.Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 23.08.2011. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o građevinskom zemljištu broj: 01/V-02-3964-5-1/09 od 30.12.2009. godine (u daljem tekstu: osporena odluka), koju je donijelo Općinsko vijeće Bosanska Krupa.
- 2.Podnosilac zahtjeva, između ostalog navodi da je Općinsko vijeće Bosanska Krupa osporenom odlukom propisalo nove naknade za postavljanje podzemnih i nadzemnih instalacija, koje nisu predviđene Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/03 i 67/05). Ističe da je osporenom odlukom visina naknade za postavljanje instalacija propisana bez relevantnih, objektivnih i realno utvrđenih kriterija po zonama. Smatra da su vlasnici instalacija dovedeni u situaciju da im se dva puta obračunava naknada za korištenje građevinskog zemljišta na području Općine Bosanska Krupa. U odnosu na elektroprivredna društva, ističe da je članom 60. stav 3. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 38/05 i 61/09) propisano da na objekte, čiji su imovinsko pravni odnosi riješeni, elektroprivredno društvo nije dužno plaćati naknade osim za koncesije, kada je to zakonom predviđeno. Iz navedenih razloga mišljenja je da osporena odluka nije u skladu ni sa Zakonom o električnoj energiji. Predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporena odluka nije u skladu sa članom II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano pravo na jednakost pred zakonom i pravo na imovinu.
- 3.Ustavni sud Federacije je 08.09.2011. godine u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) zatražio od Općinskog vijeća Bosanska Krupa da kao druga stranka u postupku dostavi odgovor na zahtjev podnosioca u roku od 20 dana.
Općinsko vijeće Bosanska Krupa u ostavljenom roku nije dostavilo odgovor na zahtjev.
- 4.Javna rasprava u ovom predmetu je održana 02. februara 2012. godine. Raspravi su ispred podnosioca zahtjeva pristupili: Mirela Lončar, stručni saradnik u JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo; Tarik Sočivica, stručni saradnik u JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo i Igor Drndelić, rukovodilac Službe za pravne poslove u JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo, podružnica "Elektrodistribucija" Bihać.
Raspravi su ispred Općinskog vijeća Bosanska Krupa pristupili: Halitović Armin, općinski načelnik; Nanić Zlatan, pravobranilac Općine Bosanska Krupa i Elmedina Kavazović, šef kabineta općinskog načelnika.
Punomoćnici podnosioca zahtjeva su istakli da u cijelosti ostaju kod navoda iz zahtjeva od 23.08.2011. godine, s tim da su izvršili ispravku, navodeći da zahtjev podnose na osnovu člana IV.C.10.(d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer se radi o ocjeni ustavnosti propisa koji je donesen od strane organa općinske vlasti.
Punomoćnici Općinskog vijeća Bosanska Krupa su istakli da je u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06) u vlastitoj nadležnosti Općinskog vijeća utvrđivanje visine naknade za korištenje javnih dobara. Naveli su da osporenom odlukom nije propisano dvostruko obračunavanje naknade. Pojasnili su da se u konkretnom slučaju radi o dvije vrste naknade i to jednoj koja se odnosi na korištenje građevinskog zemljišta na kojem su objekti i trafostanice i drugoj, koja se odnosi na postavljanje instalacija na građevinskom zemljištu. U odnosu na kriterije za utvrđivanje visine naknade za postavljanje instalacija, istakli su da je visina naknade ista u svim zonama, iz razloga što instalacija jednog pravnog subjekta najčešće prolazi kroz sve zone i tehnički bi bio težak posao da se utvrđuje različita naknada za dijelove instalacije koja prolazi kroz sve zone. Iz navedenih razloga utvrđen je najmanji iznos naknade za posljednju zonu, koji se primjenjuje na tu instalaciju u svim zonama kroz koje prolazi. Naglasili su da se osporena odluka primjenjuje od dana donošenja, a ne retroaktivno. Istakli su da iz navoda podnosioca zahtjeva nije jasno da li osporavaju zakonitost ili ustavnost osporene odluke. Ako osporavaju zakonitost, mišljenja su da je JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo mogla osporavati samo visinu naknade u upravnom postupku. Na osnovu izloženog smatraju da osporenom odlukom pravnim subjektima, vlasnicima instalacija, kao što su "BH Telecom", kablovski operateri i elektroprivredna društva nije povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom i pravo na imovinu i da osporena odluka nije u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
- 5.Nakon provedene javne rasprave, sagledavanja svih iznesenih navoda i uvida u odgovarajuću dokumentaciju Ustavni sud Federacije je, kao prvo utvrdio da je odredbom člana VI. 4. b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da Općinsko vijeće usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Članom 13. stav 1. tačka c) Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06, 43/08 i 22/09), propisano je da jedinicama lokalne samouprave pripadaju naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave. Odredbom člana 8. stav 3. alineja 7. i člana 13. stav 2. alineja 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, propisano je da u vlastite nadležnosti jedinica lokalne samouprave spada, između ostalog, utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanja visine naknade za korištenje javnih dobara, te da općinsko vijeće donosi plan korištenja javnih dobara.
U skladu sa citiranim ustavnim i zakonskim odredbama Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Općinsko vijeće Bosanska Krupa bilo ovlašteno donijeti osporenu odluku.
Uvidom u osporenu odluku, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je članom 2. osporene odluke, koji se odnosi na izmijenjeni član 39. stav 4. propisano za koje građevinsko zemljište se plaća naknada. Članom 2. osporene odluke koji se odnosi na izmijenjeni član 41. propisana je visina naknada za korištenje građevinskog zemljišta po m², u zavisnosti od zone u kojoj se zemljište nalazi. Članom 3. osporene odluke, koji se odnosi na dodani član 46. propisano je da se naknada za korištenje građevinskog zemljišta za podzemne i nadzemne instalacije infrastrukture u svim zonama obračunava u iznosu od 0,010 KM po metru dužnom. Ustavni sud Federacije je utvrdio da je za razliku u načinu obračuna naknade dato razumno obrazloženje.
Ustavni sud Federacije je utvrdio da se u konkretnom slučaju ne radi o dvostrukom plaćanju naknade, kako to tvrdi podnosilac zahtjeva, već se radi o dvije različite naknade i to jednoj koja se odnosi na plaćanje korištenja građevinskog zemljišta na kojem se nalaze objekti i drugoj koja se odnosi na postavljanje instalacija na građevinskom zemljištu.
Na osnovu izloženog Ustavni sud Federacije je utvrdio da osporenom odlukom nije propisano dvostruko obračunavanje naknade za korištenje zemljišta na području Općine Bosanska Krupa, te da zbog toga i nije povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom i pravo na imovinu iz člana II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije je odlučio kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda.
Broj U-26/11
02. februara 2012. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Mr. Kata Senjak, s. r.