USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti Zakona o platama i naknadama policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj dana 17.4.2012. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da osporeni dio člana 1. Zakona o platama i naknadama policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/10) u dijelu koji glasi: "te primjena ovog zakona u kantonima" i čl. 31. do 35. istog zakona, nisu u neskladu sa Ustavom Federacije BiH.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona.
Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 15.12.2011. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti dijela člana 1. Zakona o platama i naknadama policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine u dijelu koji glasi: "primjena ovog zakona u kantonima" i poglavlja VI. Zakona, odnosno članova 31. do 35. istog zakona (u daljem tekstu: osporeni članovi Zakona), tvrdeći da se osporenim članovima Zakona povrjeđuju odredbe člana III.4.a), e) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva navodi da je članom 1. osporenog Zakona propisano: "Ovim zakonom uređuju se plate, platni razredi i koeficijenti za platne razrede policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine, naknade, kao i druga pitanja koja se odnose na primanja policijskih službenika, te primjena ovog zakona u kantonima".
Podnosilac zahtjeva ističe da, propisujući u članu 1. osporenog Zakona primjenu ovog zakona u kantonima, direktno obavezuje kantone da se plate i druge naknade policijskih službenika kantona regulišu po odredbama federalnog zakona, što je detaljnije propisano osporenim članovima 31. do 35. Zakona. Time se na neustavan način preuzimaju nadležnosti kantona propisane u članu III.4. a), e) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na koji način se direktno povrjeđuje Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Predložio je da Ustavni sud Federacije, nakon provedenog postupka donese presudu kojom se utvrđuje da je odredba osporenog člana 1. Zakona u dijelu koji glasi: "te primjenu ovog zakona u kantonima, i osporenih članova 31. do 35. Zakona u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da prestaju važiti sa danom objave presude u "Službenim novinama Federacije BiH".
Ustavni sud Federacije saglasno članu 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) je dana 19.12.2011. godine, zahtjev dostavio na odgovor drugoj stranci u postupku, tj. Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavničkom domu i Domu naroda, kao donosiocu osporenog Zakona. Odgovor na zahtjev nije dostavljen.
Ustavni sud Federacije je po zahtjevu podnosioca održao javnu raspravu 17.4.2012. godine, kojoj je prisustvovala Lidija Petric, kao punomoćnica podnosioca zahtjeva, dok ispred Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije pristupio niko.
Punomoćnica podnosioca zahtjeva je istakla da ostaje u cijelosti kod podnesenog zahtjeva i dodala da je zahtjev podnesen na inicijativu Vlade Zeničko-dobojskog kantona, koja je radila analizu potrebnih sredstava po nacrtu kantonalnog zakona, koji je trebao biti donesen, u skladu sa osporenim članom 35. federalnog zakona, kojom prilikom su utvrdili da se nameće neodrživa finansijska obaveza kantonu, za slučaj da pristupi donošenju kantonalnog zakona. Slična situacija je i sa Tuzlanskim kantonom, a prema njoj dostupnim podacima, jedino je Kanton Središnja Bosna/Srednjobosanski kanton donio Zakon o platama policijskih službenika ("Službene novine Kantona Središnja Bosna/Srednjobosanski kanton", broj: 11/11) koji je odstupio od načina utvrđivanja za obračun plata, kako je to propisano u federalnom zakonu i propisao da iznos osnovica za obračun plate policijskog službenika utvrđuje Vlada kantona u dogovoru sa sindikatom, a u skladu sa Zakonom o izvršavanju budžeta Kantona Središnja Bosna/Srednjobosanski kanton i raspoloživim sredstvima u kantonu. Predložila je da se zahtjev uvaži i donese presuda kako je predložena u zahtjevu.
Ustavni sud Federacije je odlučio kao u tački 1. izreke ove presude iz sljedećih razloga:
Polazeći od odredbi člana IV.C.10.(2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Ustavni sud Federacije konstatuje da je nadležan da odlučuje o zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine kada je pitanje da li je prijedlog zakona koji je usvojen u jednom domu Parlamenta ili pak prijedlog zakona koji je usvojen u oba doma, u skladu sa ovim ustavom.
Razmatrajući zahtjev, Ustavni sud Federacije je pošao od odredaba Poglavlja III. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u kojem je propisana podjela ovlasti između federalne i kantonalne vlasti i Amandmana VIII. i CVI. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je u članu III.1. pod tačkom c) propisano da su u isključivoj ovlasti Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije", dok je u članu III.2. propisana zajednička nadležnost federalne vlasti i kantona, te da je pored ostalih zajedničkih nadležnosti, pod tačkom e) propisana zajednička nadležnost za "socijalnu politiku".
Članom III.3.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da se "prema potrebi, ovlasti iz člana III.2 mogu ispunjavati zajednički ili zasebno ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti", dok je stavom (3) ovog člana propisano: "U ispunjavanju svojih ovlasti, kada je riječ o zakonima i propisima koji su obavezujući na cijelom području Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast djeluje poštujući ovlasti kantona, specifičnu situaciju u pojedinim kantonima i potrebu za felksibilnosti u provedbi. Federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone u pogledu svake od ovih ovlasti".
U konkretnom slučaju, oblast koja se uređuje osporenim Zakonom je oblast prava iz radnog odnosa, koja jeste sadržajni dio socijalne politike ali pošto se njime uređuje segment plata i naknada (policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine i kantona), kao dio prava koji proizilazi iz radnog odnosa a isplaćuje se iz budžeta Federacije i kantona, zadire u pitanja propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalnoj politici Federacije i u direktnoj je vezi sa budžetom Federacije, što je članom III.1. tačka d) propisano kao isključiva nadležnost Federacije. Zbog toga nije sporno da se Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u sklopu vođenja zakonodavne politike opredijelio, da u skladu sa potrebama i uočenim dosadašnjim razlikama u platama od kantona do kantona, ovu oblast ujednačeno uredi osporenim Zakonom i na taj način ukloni diskriminaciju u platama policijskih službenika, čime osporeni dio člana 1. Zakona u dijelu koji glasi: "te primjena ovog zakona u kantonima" ga ne čini nesaglasnim sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Nadalje, analizirajući poglavlje VI. Zakona o platama i naknadama policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je utvrdio da se u osporenim čl. 31. do 35. razrađuje način primjene osporenog Zakona u kantonima, pri čemu je federalna vlast, u skladu sa članom III.3(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine vodila računa o kantonalnim nadležnostima, eventualnim različitim situacijama u kantonima i potrebom za fleksibilnosti u provođenju utvrđene politike u ovoj oblasti. Zbog toga je osporenim Zakonom za kantone propisan isključivo principijelni okvir za uređivanje ovog pitanja u svakom kantonu, pojedinačno. To ilustruje sadržaj člana 31. osporenog Zakona kojim je propisano: "Visina i način ostvarivanja plata, naknada, dodataka na platu, koeficijenti i platni razredi policijskih službenika u kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova, utvrdit će se kantonalnim propisom koji će sadržavati principe iz člana 4. ovoga zakona i biti u skladu sa članom 3., stav 2. i članom 6., 7. i 9. ovog zakona. Koeficijenti i platni razredi iz stava 1. ovoga člana vezuju se za čin koji ima policijski službenik".
Dakle, kantoni su obavezni u svoje propise ugraditi principe člana 4. osporenog Zakona i te propise uskladiti sa članom 3. stav 2. istog zakona, kojim je propisano da: " Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će radi nesmetanog funkcionisanja organa vlasti Federacije za korisnike budžeta, na koji se odnosi ovaj zakon utvrditi jedinstven isplatni koeficijent za obračun plata u određenom postotku za fiskalnu godinu ukoliko to zahtijeva održavanje makroekonomske stabilnosti, u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, što je domen fiskalne politike i isključiva nadležnost Federacije Bosne i Hercegovine, propisano članom III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Osporenim Zakonom su, takođe propisani dodaci na platu i naknade na ujednačen način za sve policijske službenike, s tim što je u osporenom članu 34. propisano da visinu i način ostvarivanja dodataka na platu i naknade utvrđuje vlada kantona. Na kraju, članom 35. osporenog Zakona propisana je obaveza kantonima da u roku od 90 dana od dana donošenja osporenog Zakona donesu svoje odgovarajuće propise.
Očigledno je da iz svega navedenog proizilazi nedvosmislen zaključak da je federalna vlast imala ustavni osnov za donošenje osporenog Zakona, na način da je u odnosu na kantone propisala samo principijelni okvir u skladu sa procjenom zakonodavca da postoji potreba da se ova oblast uredi na ujednačen način za sve policijske službenike Federacije Bosne i Hercegovine i kantona.
Ustavni sud Federacije je na osnovu navedenog utvrdio da odredba člana 1. osporenog Zakona u dijelu koji glasi: "te primjena ovog zakona u kantonima", te osporenim čl. 31. do 35. nisu u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda.
Broj U-36/11
17. aprila 2012. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Mr. Kata Senjak, s. r.