USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući po zahtjevu za rješavanje spora između 39 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sa Rukovodstvom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Predstavničkim domom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3. 10.(1) f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 26. stav 1. i članom 33. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), nakon provedene javne rasprave, na sjednici Suda održanoj dana 2.10.2024. godine, donio je
PRESUDU
Odbacuje se zahtjev 39 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za rješavanje spora sa Rukovodstvom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa sazivanjem, održavanjem i rukovođenjem 8. Redovnom sjednicom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine koja je održana dana 22.1.2024. godine, jer podnosioci zahtjeva nisu ovlašteni za pokretanje postupka.
Utvrđuje se da donošenjem Odluke o izmjenama Odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova u radnim tijelima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/24) koja je usvojena na 8. Redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održanoj dana 22.1.2024. godine, nisu povrijeđena prava podnosilaca zahtjeva.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
Obrazloženje 1. Podnosioci zahtjeva i predmet zahtjeva
Dana 29.1.2024. godine skupina od 39 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva) Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnijela je zahtjev za rješavanje spora sa Rukovodstvom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Rukovodstvo), odnosno Predstavničkim domom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) u vezi sa sazivanjem i održavanjem 8. Redovne sjednice Predstavničkog doma koja je održana dana 22.1.2024. godine ( u daljem tekstu: sjednica) na kojoj je donesena Odluka o izmjenama Odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova u radnim tijelima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine broj 01-02-29/24 od 22.1.2024. godine (u daljem tekstu: osporena Odluka).
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 33. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine stranke u ovom ustavnosudskom predmetu su: podnosioci zahtjeva i Rukovodstvo odnosno Predstavnički dom.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosioci zahtjeva navode da je dana 5.1.2024. godine Mladen Bošković kao potpredsjedavajući Predstavničkog doma uputio poziv za održavanje sjednice. U dostavljenom pozivu predložene su dvije tačke dnevnog reda: 1. Informacija o nefunkcionisanju radnih tijela Predstavničkog doma i 2. Izbori i imenovanja. Mišljenja su da je sazivanjem sjednice od strane Mladena Boškovića kao potpredsjedavajućeg Predstavničkog doma, koji je istovremeno i predsjedavao sjednicom, iako je sjednici prisustvovala predsjedavajuća Predstavničkog doma Mirjana Marinković-Lepić, prekršen Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20, u daljem tekstu: Poslovnik). Naprijed navedeno je imalo za posljedicu ugrožavanje temeljnih prava podnosilaca zahtjeva, na koji način su isti onemogućeni da na kvalitetan i ustavan način vrše svoju poslaničku funkciju. Podnosioci zahtjeva tvrde da su bezuspješno ukazivali Rukovodstvu na kršenje Poslovnika tokom održavanja same sjednice.
Naime, u pozivu za sjednicu navedeno je da potpredsjedavajući Predstavničkog doma Mladen Bošković saziva sjednicu zbog spriječenosti predsjedavajuće Predstavničkog doma Mirjane Marinković-Lepić, a na osnovu ovlaštenja broj 01-04-2864/23 od 5.12.2023. godine. Dalje navode da pomenuto ovlaštenje, na koje se u pozivu za sjednicu, pozvao potpredsjedavajući Mladen Bošković nije dato u skladu sa članom 42., članom 96. stav 1. i članom 103. Poslovnika. Naime, predsjedavajuća Predstavničkog doma Mirjana Marinković-Lepić je dana 25.9.2023. godine podnijela ostavku na tu dužnost, te slijedom toga mišljenja su da ista nakon navedenog datuma više nije niti mogla prenositi svoja ovlaštenja kao predsjedavajuća. Takođe, prije davanja ovlaštenja nije konsultovala niti na bilo koji način kontaktirala potpredsjedavajuću Predstavničkog doma Edinu Gabelu. Obzirom na navedeno, zaključuju da je nesporno da nije postignut dogovor predsjedavajuće sa dva potpredsjedavajuća Predstavničkog doma o prijenosu ovlaštenja. Pored toga, nije bio ni ispunjen uslov za davanje ovlaštenja koji je propisan članom 42. Poslovnika koji se definiše kao "spriječenost" vršenja dužnosti predsjedavajućeg Predstavničkog doma, s obzirom da je Mirjana Marinković-Lepić bila prisutna na sjednici, a istovremeno je obavljala i sve druge dužnosti predsjedavajuće. Navedene činjenice potvrdila je i potpredsjedavajuća Edina Gabela na nastavku 4. Redovne sjednice Predstavničkog doma koja je održana dana 21.12.2023. godine i na samoj sjednici, kada je izjavila da u vezi sa davanjem ovlaštenja nije bila niti kontaktirana niti konsultovana. Iste činjenice potvrdio je i potpredsjedavajući Predstavničkog doma Mladen Bošković na nastavku 4. Redovne sjednice Predstavničkog doma održane dana 21.12.2023. godine, što je i evidentirano u transkriptu pomenute sjednice. Pored toga dato ovlaštenje je u suprotnosti sa Amandmanom CXXIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojim se propisuje distribucija ključnih funkcija u strukturi federalne vlasti. Tako imajući u vidu da funkciju predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine vrši Tomislav Martinović, nesporno je da Mirjana Marinković-Lepić nije mogla ovlastiti Mladena Boškovića da vrši dužnost predsjedavajućeg Predstavničkog doma koji takođe dolazi iz reda hrvatskog naroda. U slučaju objektivne spriječenosti da vrši dužnost predsjedavajuća Predstavničkog doma je ovlaštenje mogla dati samo potpredsjedavajućoj Predstavničkog doma Edini Gabeli koja dolazi iz reda "Ostalih".
Činjenica da je Predstavnički dom na sjednici nakon provedene rasprave o ovlaštenju broj 01-04-2864/23 od 5.12.2023. godine, usvojio zaključak kojim konstatuje da navedeno ovlaštenje ima poslovnički osnov i da potpredsjedavajući Predstavničkog doma Mladen Bošković može da predsjedava sjednicom, ne može opravdati kršenje Poslovnika, niti se takav zaključak može retroaktivno primjenjivati, s obzirom da je stupio na snagu danom donošenja. Takođe, navedenim zaključkom se prema mišljenju podnosilaca zahtjeva, suprotno Poslovniku reguliše pitanje koje je Poslovnik već precizno i u cijelosti regulisao.
Dakle, nesporno je da je Mirjana Marinković-Lepić danom podnošenja ostavke, izgubila status člana Rukovodstva, na osnovu čega ona više ne može crpiti prava koja iz toga statusa proizilaze. Takođe iz transkripta sa 6. redovne sjednice Predstavničkog doma, na osnovu izjave Mirjane Marinković-Lepić može se zaključiti da je bila svjesna svog statusa i pozicije isključivo kao poslanika, a ne kao predsjedavajuće Predstavničkog doma. Po pitanju pravnog učinka podnesene ostavke na funkciju člana rukovodstva zakonodavnog organa upućuju na Mišljenje Ustavnog suda Federacije, broj U-3/20 od 11.2.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/20).
Ukazuju na to da je Mirjana Marinković - Lepić iako je potpisala predmetna ovlaštenja ipak nastavila istovremeno i preduzimati radnje koje spadaju u krug ovlaštenja predsjedavajućeg Predstavničkog doma, iz čega prozilazi zaključak da ista nije bila objektivno spriječena vršiti dužnosti predsjedavajuće. Naime, potpredsjedavajući Predstavničkog doma Mladen Bošković na osnovu datog ovlaštenja je potpisao poziv i sazvao sjednicu, te predsjedavao istom, dok je Mirjana Marinković - Lepić, prisustvovala sjednici kao član Rukovodstva i potpisala osporenu Odluku, koja je usvojena na sjednici.
Dalje navode da je prekršen član 99. u vezi sa članom 15. Poslovnika, na način, da su u dnevni red uvrštena pitanja koja nisu podnijeli ovlašteni predlagači, niti su uz poziv za sjednicu poslanicima dostavljeni materijali za predložene tačke dnevnog reda. Naime, za materijale pod tačkom 1. i 2. dnevnog reda uopšte nije postojao predlagač, a uz poziv za sjednicu su dostavljeni samo nesređeni, neobrađeni i nesistematizovani materijali koji su nastali u radu samo tri, od ukupno 24 radna tijela Predstavničkog doma, i to: Komisije za izbor i imenovanja, Zakonodavno-pravne komisije i Odbora za zdravstvo, dok je na samoj sjednici dostavljen sasvim novi materijal za tačku 2. dnevnog reda naslovljen kao "Prijedlog za popunu radnih tijela", broj 01-02-233/24 od 22.1.2024. godine, čiji predlagači su klubovi SDP BiH, Povjerenje (NIP-Pomak), NS i HDZ BiH-HNS. Obzirom da prema mišljenju podnosilaca zahtjeva nije postojao ni ovlašteni predlagač, odnosno da nije poznato ko je ovlašteni predlagač materijala, prekršena je i odredba člana 105. stav 2. Poslovnika. Činjenica da je Predstavnički dom raspravljajući o materijalu broj 01-02-233/24 od 22.1.2024. godine, koji je podnosiocima zahtjeva dostavljen na sjednici, usvojio zaključak broj 01-02-29/24 od 22.1.2024. godine, ukazuje na grubo kršenje Poslovnika, jer se navedenim zaključkom na drugačiji način regulišu pitanja koja su Poslovnikom već precizno i jasno uređena.
Pored toga, navode da dostavljen neobrađeni materijali koji se odnose na tačke usvojenog dnevnog reda nisu izrađeni i dostavljeni u skladu sa članom 157. stav 2. Poslovnika, a u vezi sa članom 163. stav 2. Poslovnika. Dokument naslovljen kao "Prijedlog za popunu radnih tijela" broj 01-02-233/24 od 22.1.2024. godine, osim što je dostavljen na samoj sjednici, van poslovničkih rokova, nije pripremljen u skladu sa članom 157. stav 2. Poslovnika. Na osnovu ovog dokumenta, grubim kršenjem Poslovnika, Predstavnički dom je donio osporenu Odluku, za koju prethodno nisu pribavljena mišljenja radnih tijela u skladu sa Poslovnikom. Takođe, prekršen je i član 234. Poslovnika, jer u konkretnom slučaju na sjednicama Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za izbor i imenovanja koje su održane u pauzi održavanja sjednice nije bio prisutan predstavnik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada), a razlog izostanka je što predsjednici pomenutih radnih tijela nisu niti uputili poziv ili na drugi način obavijestili Vladu o svojim sjednicama.
Slijedom navedenog, smatraju da postoji spor između podnosilaca zahtjeva kao poslanika i Rukovodstva u vezi sa sazivanjem i održavanjem sjednice. Mišljenja su da je pravni osnov koji potvrđuje aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva za rješavanje spora sadržan u odredbi člana IV.C.3.10. (1) f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koji predviđa da Ustavni sud Federacije rješava spor unutar institucija federalne vlasti. U konkretnom slučaju sazivanje i održavanje sjednice izvršeno je suprotno Poslovniku i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, što je imalo za posljedicu grubo kršenje prava podnosilaca zahtjeva kao poslanika koja su utvrđena u čl. 7. - 23. Poslovnika. S tim u vezi pozivaju se na sudsku praksu Ustavnog suda Federacije i to odluke br. U-19/12 od 28.8.2012. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/12), U-29/12 od 12.12.2012. godine, U-29/15 od 17.2.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/16 i 24/16 - ispravka), U-13/16 od 07.12.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/17), U-56/20 od 24.2.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/21) i U-36/21 od 18.3.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/22).
Slijedom navedenog, predlažu, da Ustavni sud Federacije, donese presudu kojom se utvrđuje da je sjednica održana u suprotnosti sa Poslovnikom, čime je povrijeđen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, te da su shodno tome i sve odluke i radnje sa sjednice donesene suprotno Poslovniku i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.
Uz zahtjev su dostavljeni brojni prilozi, između ostalih i Poziv za spornu sjednicu sa prilozima uz poziv, Zapisnik sa Kolegija tog doma od 12.12.2023. godine, transkript sa nastavka 4. redovne sjednice od 21.12.2023. godine, ovlaštenje za vođenje sjednice, Informacija o podnošenju ostavke predsjedavajuće tog doma, osporena Odluka i prethodno doneseni Zaključak od 22.1.2024. godine, Informacija o nemogućnosti održavanja sjednica Komisije za izbor i imenovanja, Izvještaj i Obavještenje iste komisije od 22.1.2024. godine i dr.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Ustavni sud Federacije je pozvao Predstavnički dom putem Predsjedavajućeg tog doma da dostavi odgovor na zahtjev podnosilaca.
U odgovoru je navedeno da osporavaju kako aktivnu, tako i pasivnu legitimaciju Rukovodstva koje je označeno kao druga strana u postupku od strane podnosilaca zahtjeva. Posebno ističu činjenicu da je u međuvremenu došlo do promjene Rukovodstva tog doma, prestanka mandata poslanika iz zahtjeva, a samim tim i do netačnog i nepreciznog zahtjeva za rješavanje spora unutar institucija i lica na koja se odnose.
U cijelosti su osporeni navodi iz zahtjeva. U odnosu na pitanje ovlaštenja za sazivanje i rukovođenje spornom sjednicom, navode da je predsjedavajuća bila na bolovanju, zbog bolesti koja se odrazila na njenu mogućnost rukovođenja sjednicom. Članom 42. Poslovnika nije precizirano na koji način i u kojoj formi se daje ovlaštenje, te se u skladu i sa dugogodišnjom praksom doma postupilo na jednak način i ovlaštenje je dato u skladu sa Poslovnikom. Sam Predstavnički dom je na sjednici od 22.1.2024. godine donio Zaključak kojim je potvrdio da ovlaštenje dato od strane predsjedavajuće ima poslovnički osnov. Navode i da je predsjedavajuća putem viber grupe Kolegija tog doma u koji je uključena i potpredsjedavajuća Edina Gabela obavijestila članove o svom zdravstvenom stanju i neuspješno pokušala i telefonskim putem kontaktirati i imenovanu, te je ovlastila potpredsjedavajućeg Mladena Boškovića. Distribucija ključnih funkcija propisana Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine nije povrijeđena, jer Mladen Bošković nije preuzeo funkciju predsjedavajućeg tog doma, a pitanje ostavke predsjedavajuće se rješava kada je taj dom i razriješi funkcije predsjedavajuće, na način kako je i imenovana.
Analizirajući dalje tok sjednice i na njoj donesenu osporenu Odluku, u odgovoru se negiraju povrede na koje ukazuju podnosioci zahtjeva i detaljno obrazlažu relevantne odredbe Poslovnika. Pritom se naročito podvlači da poslanici imaju i prava i dužnosti i da je na dnevnom redu bila informacija vezana za nefunkcionisanje radnih tijela, što je evidentno iz dokaza koji su priložili. Neopravdanim neodazivanjem na sjednice radnih tijela kao i istekom mandata pojedinih članova došlo je do nemogućnosti da Predstavnički dom ostvaruje svoju osnovnu i najvažniju funkciju donošenja zakona i drugih akata u razumnim rokovima. Ovo ocjenjuju kao evidentnu opstrukciju u radu doma od strane podnosilaca zahtjeva, radi čega je ovlašteni organ, a to su 4 kluba poslanika, uputila prijedlog osporene Odluke. Dakle, prijedlog osporene Odluke podnesen je od strane ovlaštenih lica i u skladu sa Poslovnikom koji dozvoljava tu mogućnost i uvršten je u dnevni red sporne sjednice. Opozicioni klubovi, kako ih označavaju, pozvani su da daju svoje prijedloge za popunu, ali se na isto nisu odazvali. Sve ovo je u odgovoru popraćeno analizom relevantnih poslovničkih odredbi.
Uz navedeno, ističe se i da je bitno da su komisije sazivane, opet u skladu sa Poslovnikom i u pauzama zasjedanja Predstavničkog doma, a da su pojedini poslanici (pritom se misli na pojedine podnosioce zahtjeva) uredno sudjelovali u radu sjednice tog doma, ali kada je riječ o njihovim obavezama kao članova komisija iz člana 9. Poslovnika koje se odnose na rad u radnim tijelima su zanemarivali svoje obaveze. Pri tome su, kako se u odgovoru navodi, "pravdali" svoje izostanke sa sjednica komisija, a na navedene dane popunjavali evidenciju o radnom vremenu i primali plate i naknade.
Što se tiče primjedbe za odsustvo Vlade na spornoj sjednici, istu osporavaju jer je prisustvo iste obavezno kada je u pitanju zakonodavna aktivnost iz domena resora Vlade, a ovdje je u pitanju isključivo funkcionisanje zakonodavnog tijela i pitanje njegovog Poslovnika.
Konačno, suštinski smatraju da prava poslanika koji su se obratili ovom sudu nisu ničim povrijeđena, te predlažu da se utvrdi da je sporna sjednica sazvana i održana u skladu sa Poslovnikom i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da je na njoj donesena osporena Odluka takođe u skladu sa Poslovnikom i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Uz odgovor su dostavljeni brojni dokazi u vidu akata i dokumenata, uključujući doznake o bolovanju, ovlaštenje predsjedavajuće, evidencija o radnom vremenu poslanika, pozivi i materijali za spornu sjednicu, zaključci sa iste, prepiska viber grupe i spisak neodgovorenih poziva, popis prisustva na sjednicama tog doma i komisija (za izbor i imenovanje, zakonodavno-pravne) i Odbora za zdravstvo, stenogram sa sjednice, prijedlog zaključka sa obrazloženjem, osporena Odluka, primjerak zaključka za objavu, izjašnjenje Ustavne komisije i Zakonodavno-pravne komisije vezano za ovaj spor.
5. Sjednica Suda sa javnom raspravom
U ovom ustavnosudskom predmetu održana je javna rasprava dana 10.6.2024. godine. Javnoj raspravi su ispred podnosilaca zahtjeva pristupili punomoćnici Mahir Mešalić, Jasmina Biščević - Tokić, advokat Nedim Unkić, Haris Silajdžić i Dennis Gratz. Ispred Predstavničkog doma pristupili su punomoćnici: Belmin Zukan, Delfa Dejanović i Edita Gadžić.
Nakon izlaganja stranaka u postupku, koja su suštinski ista kako je to i navedeno u podnesenom zahtjevu i odgovoru na zahtjev, i nakon pitanja postavljenih od strane sudija Suda, punomoćnica podnosilaca zahtjeva je na samom kraju javne rasprave istakla da precizira zahtjev na način da "od Ustavnog suda tražimo da na osnovu iznesenih argumenata i priloženih dokaza osim formalne, odnosno procesne neustavnosti utvrdi da li je postupanjem, odnosno radnjama i aktima Predstavničkog doma u vezi sa sazivanjem i održavanjem 8. redovne sjednice nastupila i materijalna neustavnost koja se ogleda u kršenju naših prava kao poslanika koja su nam zagarantovana Ustavom Federacije, a prije svega: prava na jednakost pred zakonom, prava na slobodu govora i mišljenja, pravo da učestvujemo u javnim poslovima, da imamo jednak pristup javnim službama, da biramo i budemo birani."
Imajući u vidu da po stanovištu Ustavnog suda Federacije naprijed navedeno predstavlja proširenje zahtjeva i da se druga strana u postupku nije mogla izjasniti u tom pravcu, Ustavni sud Federacije nije mogao pristupiti odlučivanju po okončanoj javnoj raspravi, nego je aktom od 12.6.2024. godine pozvao punomoćnika podnosilaca zahtjeva da tačno i precizno opredijeli i obrazloži zahtjev, navođenjem činjenica i dostavljanjem dokaza, drugih podataka i priloga na okolnost ovog preciziranja, nakon čega će isti biti dostavljen i drugoj strani na odgovor.
6. Proširenje zahtjeva i odgovor na prošireni zahtjev
6.1. Dana 28.6.2024. godine punomoćnica podnosilaca zahtjeva dostavila je podnesak označen kao preciziranje i obrazloženje zahtjeva za rješavanje spora u predmetu broj U-8/24.
U podnesku se navodi da su na javnoj raspravi ovlašteni predstavnici podnosilaca zahtjeva već precizirali podneseni zahtjev na način da su isti usmjerili na dokazivanje, kako procesne tako i materijalne neustavnosti sjednice s obzirom na radnje i akte Rukovodstva, koje su prethodile održavanju sjednice, kao i s obzirom na radnje i akte izvršene u toku samog trajanja pomenute sjednice. Procesna neustavnost je detaljno argumentovana u podnesenom zahtjevu kao i na javnoj raspravi. Kada je u pitanju materijalna neustavnost ista je Ustavnom sudu Federacije obrazložena u podnescima koji su punomoćnici podnosilaca zahtjeva dostavili Sudu na javnoj raspravi i uložili u spis predmeta. Međutim, ovim putem dodatno obrazlažu zahtjev u pogledu materijalne neustavnosti sjednice.
Naime, mišljenja su da su davanjem ovlaštenja potpredsjedavajućem Mladenu Boškoviću od strane predsjedavajuće Mirjane Marinković-Lepić, bez prethodnog dogovora sa potpredsjedavajućujom Edinom Gabelom, a posebno potpunim ignorisanjem iste u postupku davanja predmetnog ovlaštenja, povrijeđene odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Poslovnika, kao i prava zagarantovana Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Kada se radi o Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine to se prije svega odnosi na kršenje prava iz člana II.A.2.(1) c) pravo na jednakost pred zakonom, člana II.A.2.(1) l) pravo na slobodu govora i mišljenja, člana II.A.2.(2) b) pravo na učestvovanje u javnim poslovima i pravo na jednak pristup javnim službama. Pored toga, radnjama i aktima Rukovodstva u vezi sa sazivanjem i održavanjem sjednice povrijeđena su i prava ostalih podnosilaca zahtjeva na način da im je onemogućeno da u punom kapacitetu obavljaju svoju dužnost. Na taj način su im povrijeđena prava iz člana II.A.2.(1) c), člana II.A.2.(1) l) i člana II.A.2.(2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kao i prava iz člana 2., člana 19. (pravo na slobodu izražavanja) i člana 25. (pravo na neposredno učestvovanje u upravljanju javnim poslovima) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
Naime podnosioci zahtjeva su stava da su bez svoje krivice onemogućeni da izvršavaju svoje dužnosti poslanika. Smatraju da je osim što je radnjama i postupanjima Rukovodstva uzrokovana procesna neustavnost, istovremeno je nastupila i materijalna neustavnost koja je za posljedicu imala ugrožavanje prava podnosilaca zahtjeva, a posebno im je uskraćeno ustavno pravo da slobodno misle i slobodno se izražavaju o pitanjima koja su uvrštena na dnevni red sjednice.
Slijedom naprijed navedenog, navode da ukoliko Ustavni sud Federacije iz bilo kojih razloga ne donese odluku kojom utvrđuje procesnu neustavnost sazivanja i održavanja sjednice, predlažu da Sud na osnovu ranije iznesene argumentacije i dostavljenih dokaza, kao i ovog podneska, utvrdi materijalnu neustavnost, odnosno utvrdi da se radnjama i aktima Rukovodstva u vezi sa sazivanjem i održavanjem sjednice krše ustavom zagarantovana prava podnosilaca zahtjeva i da se takve radnje i akti proglase suprotnim Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu sa navedenim predlažu donošenje presude kojom se utvrđuje da je sjednica održana u suprotnosti sa Poslovnikom, a time i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, čime su povrijeđena ustavna prava poslanika Predstavničkog doma. U skladu sa tačkom 1. Izreke presude, sve odluke i radnje sa sjednice su donesene suprotno Poslovniku i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.
6.2. Predstavnički dom je dostavio odgovor na preciziran zahtjev, u kome ističu prigovor aktivne legitimacije podnosilaca zahtjeva za rješavanje spora, kao i pasivne legitimacije Rukovodstva gdje je, kao stranka, naznačeno Rukovodstvo. Kako je Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine donesen prije Poslovnika, smatraju da se navedeni poslanici ne mogu pojaviti kao podnosioci zahtjeva prema članu 249. Poslovnika niti su mogli istaknuti materijalnu i procesnu neustavnost. U cijelosti osporavaju navode iz proširenog zahtjeva i posebno ističu da materijalna i procesna neustavnost ni u dopunjenom zahtjevu nije činjenično ni materijalno obrazložena ni precizirana. Kako i podnosioci zahtjeva ponavljaju u preciziranju/dopuni zahtjeva iste okolnosti koje su već naveli, ponovo su skrenuli pažnju na poslovničke odredbe i na okolnosti i činjenice na koje su se osvrnuli i u odgovoru na zahtjev i na javnoj raspravi.
Iz svih navedenih razloga smatraju da Ustavni sud Federacije treba u potpunosti odbaciti zahtjev za rješavanje spora, jer stranke u postupku (u čijem je zahtjevu promašena i aktivna i pasivna legitimacija) nisu ničim dokazale kako su radnje i postupci narušili pravo ili obavezu koje im daju temeljni akti - Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Poslovnik, a što je sve vidljivo iz stenograma sjednice. Cijeneći važnost usvojenih akata na sjednici i njihovu primjenu, svakako navedeni zahtjev treba pored navedenog, odbaciti i na osnovu blokade i opstrukcije rada zakonodavnog tijela od navedenih podnosilaca zahtjeva za rješavanje spora. Zahtjev za pokretanje spora očigledno je podnesen iz razloga stvaranja pravne nesigurnosti u postupanju, procedurama i odlučivanju, uz provedbu istih postupaka od podnosilaca i unutar zakonodavnog tijela.
Slijedom svega gore navedenog smatraju da ne postoji spor procesnog i materijalnog prava u odnosu na pitanje sazivanja i održavanja sjednice, kao niti u dijelu dopune zahtjeva između 39 poslanika i Rukovodstva, imajući u vidu nadležnost Ustavnog suda Federacije koji osigurava primjenu i poštivanje Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu navedeno predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da sazivanjem i održavanjem sjednice nisu povrijeđena prava podnosilaca zahtjeva, da je sjednica održana u skladu sa Poslovnikom i u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, da ne postoji spor u odnosu na pitanje sazivanja i održavanja sjednice između podnosilaca zahtjeva i Rukovodstva.
7. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član IV.C.3.10. (1) f)
(1) Osnovna funkcija Ustavnog suda je rješavanje sporova:
- f)između institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti.
B. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03)
Član 26. stav 1.
Ustavni sud na sjednici bez rasprave odlučuje o odbacivanju zahtjeva kad nije nadležan za odlučivanje o zahtjevu, kad podnosilac zahtjeva nije ovlašten za pokretanje postupka, kad zahtjev nije podnesen u zakonom predviđenom roku, kad je Ustavni sud o toj stvari već odlučio ili kad ne postoje druge procesne pretpostavke za odlučivanje o suštini stvari.
Član 33.
Stranke u postupku rješavanja spora su institucija federalne vlasti, odnosno organizacijski oblik te institucije, kanton ili opština koja je podnijela zahtjev za rješavanje spora i institucija federalne vlasti, odnosno organizacijski oblik te institucije, kanton ili opština u odnosu na koju je postavljen zahjev.
Ustavni sud može odobriti i drugim državnim tijelima za koje smatra zainteresiranim stranama u sporu da sudjeluju u postupku.
C. Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/16)
Član 4.
U članu 32. stav 2. mijenja se i glasi:
U toku rasprave stranke iznose i obrazlažu svoja stajališta uključujući posebno stajališta o pravnim i činjeničnim pitanjima u predmetu koja sud smatra odlučnim za donošenje odluke Suda. Podnosilac zahtjeva na javnoj raspravi može proširiti ili povući zahtjev u cjelini ili u jednom dijelu. U slučaju disponiranja zahtjevom, podnosilac zahtjeva je dužan dati obrazloženje uz predočavanje razloga, činjenica i dokaza. Predsjednik Suda će pozvati protivnu stranu da se izjasni o tome. Ukoliko protivna strana nije u mogućnosti da se izjasni, rasprava će se odložiti. O prihvatanju proširenja ili povlačenja zahtjeva u cjelini ili u jednom dijelu odlučit će Sud vodeći se javnim interesom rješavanja predmeta u ustavno-sudskom postupku uzimajući u obzir razloge podnosioca.
D. Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/07)
Član 3.
Ako neko pitanje organizacije i rada Predstavničkog doma nije uređeno ovim Poslovnikom, uređuje se zaključkom Predstavničkog doma.
Zaključak iz prethodnog stava primjenjuje se danom donošenja, ako zaključkom nije drugačije određeno.
Član 9.
Poslanik ima pravo i dužnost da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma i sjednicama radnih tijela Predstavničkog doma čiji je član i da učestvuje u njihovom radu i odlučivanju.
U ostvarivanju svojih funkcija poslanik može da učestvuje i u radu radnih tijela u kojima nije član, bez prava odlučivanja.
U stvaranju uslova za ostvarivanje ovog prava poslanik se pravovremeno obavještava o sjednicama i na njegov zahtjev dostavljaju mu se odgovarajući materijali.
Poslanik je dužan izvršavati zadatke koje mu, u okviru svog djelokruga, povjeri Predstavnički dom ili radno tijelo čiji je član.
Član 10.
Poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma ili sjednici radnog tijela Predstavničkog doma, ili iz određenog razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, dužan je o tome pravovremeno obavijestiti predsjedavajućeg Predstavničkog doma, odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela i iznijeti razloge zbog kojih odsustvuje.
Član 15.
Poslanicima se dostavljaju materijali koji će biti na dnevnom redu sjednica Predstavničkog doma i radnih tijela čiji su članovi, kao i materijali namijenjeni za njihovo informisanje.
Član 38.
Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća.
Predsjedavajući Predstavničkog doma i dva potpredsjedavajuća Predstavničkog doma biraju se iz reda poslanika na sjednici Predstavničkog doma poslije izvršene verifikacije mandata poslanika u Predstavničkom domu.
Prijedlog za izbor predsjedavajućeg Predstavničkog doma i dva potpredsjedavajuća Predstavničkog doma podnose klubovi poslanika.
Član 42.
Ukoliko je predsjedavajući Predstavničkog doma spriječen da vrši svoje dužnosti, on u dogovoru sa potpredsjedavajućim Predstavničkog doma odlučuje ko će izvršavati njegove dužnosti.
Član 44. st. 1., 2. i 4.
Za razmatranje pitanja koja su u nadležnosti Predstavničkog doma, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih opštih akata Predstavničkog doma i za pripremanje i obavljanje drugih poslova za Predstavnički dom osnivaju se stalna i povremena radna tijela.
Radna tijela Predstavničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Predstavnički dom o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im ovim Poslovnikom ili odlukom Predstavničkog doma data u neposrednu nadležnost.
Stalna radna tijela osnivaju se ovim Poslovnikom ili odlukom Predstavničkog doma.
Član 45. stav 1.
Predstavnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda poslanika u Predstavničkom domu. Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste političke stranke.
Član 49.
Radno tijelo radi u sjednici.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na osnovu vlastite inicijative, a dužan je da sazove sjednicu kada to zatraži predsjedavajući Predstavničkog doma, odnosno potpredsjedavajući Predstavničkog doma, zamjenik predsjednika tog radnog tijela ili najmanje jedna trećina članova radnog tijela.
Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela, po pravilu 8 dana prije održavanja sjednice, a iz opravdanih razloga može je sazvati i u kraćem roku.
Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kad je dužan da to učini, sjednicu će sazvati zamjenik predsjednika radnog tijela.
Radno tijelo može da radi ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova, osim u slučajevima odlučivanja o pitanjima iz neposrednog djelokruga radnog tijela, kada odluke donosi većinom od ukupnog broja članova radnog tijela.
Član 51.
Sjednici radnog tijela prisustvuje predlagač, odnosno predstavnik predlagača nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog propisa i opšteg akta koje ono razmatra. Predstavnik Vlade Federacije može učestvovati u radu radnog tijela i kad Vlada Federacije nije predlagač.
Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, a radno tijelo ocijeni da je prisustvo predlagača neophodno, može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagača, koji je dužan osigurati da njegov predstavnik prisustvuje sjednici radnog tijela.
Član 62.
Komisija za izbor i imenovanje prati provođenje ustavnih principa i zakonskih odredaba koje se odnose na ostvarivanje politike u ovoj oblasti, pretresa sva pitanja u vezi sa izborom, imenovanjem, postavljenjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi s tim iz nadležnosti Predstavničkog doma.
Komisija sarađuje sa odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u Federaciji, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanje, postavljenje i razrješenje iz nadležnosti Predstavničkog doma.
O pitanjima izbora, imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti drugih organa i organizacija Federacije, kad je predviđeno da se traži mišljenje, odnosno konsultovanje Predstavničkog doma, Komisija daje mišljenje tim organima i organizacijama.
Komisija, zajedno sa nadležnim radnim tijelom Doma naroda, postavlja rukovodeće državne službenike u Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije.
Član 96.
Sjednice Predstavničkog doma saziva i predlaže dnevni red predsjedavajući Predstavničkog doma.
Sjednice Predstavničkog doma održavaju se u pravilu jednom mjesečno i to u posljednjoj sedmici mjeseca, a u skladu sa operativnim planom rada Predstavničkog doma.
Poziv za sjednicu Predstavničkog doma upućuje se poslanicima 14 dana prije dana određenog za održavanje sjednice, osim ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjedavajući Predstavničkog doma može sazvati sjednicu i u roku kraćem od 14 dana, a dnevni red za ovu sjednicu predložiti i na samoj sjednici u kojem mogu biti samo one tačke dnevnog reda zbog kojih se hitno saziva sjednica.
Član 97.
Potpredsjedavajući Predstavničkog doma sazvaće sjednicu ako je predsjedavajući Predstavničkog doma spriječen da sazove sjednicu Predstavničkog doma.
Ukoliko predsjedavajući Predstavničkog doma u roku iz člana 96. ovog Poslovnika ne sazove sjednicu, potpredsjedavajući Predstavničkog doma sazvaće sjednicu Predstavničkog doma, u roku kraćem od 14 dana.
Član 98.
Na pismeni prijedlog 30 poslanika u Predstavničkom domu, o pitanjima koja oni smatraju izuzetno značajnim, predsjedavajući je dužan sazvati sjednicu u roku kraćem od 14 dana po prijemu prijedloga.
Ukoliko u predviđenom roku predsjedavajući ne sazove sjednicu, potpredsjedavajući su dužni u roku od sljedećih sedam dana sazvati sjednicu.
U slučaju ako potpredsjedavajući ne postupe u predviđenom roku, 30 poslanika ima pravo da, uz stručnu pomoć sekretara Predstavničkog doma, sazovu sjednicu.
Član 99.
Predsjedavajući Predstavničkog doma unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su Predstavničkom domu iz utvrđenih mu nadležnosti podnijeli ovlašteni predlagači.
Sa pozivom za sjednicu poslanicima se dostavljaju prijedlog dnevnog reda, materijali pripremljeni za sjednicu i zapisnik sa prethodne sjednice.
Član 100.
Dnevni red sjednice Predstavničkog doma utvrđuje se na početku sjednice.
Svaki poslanik, kao i drugi ovlašteni predlagači, imaju pravo da predlože da se određeno pitanje unese u dnevni red sjednice.
Prijedlog za unošenje pojedinog pitanja u dnevni red podnosi se prije sjednice, a može se podnijeti izuzetno od strane kluba poslanika i na samoj sjednici, s tim što se mora obrazložiti hitnost ovog prijedloga.
Član 103.
Sjednicom predsjedava predsjedavajući Predstavničkog doma.
Ako je predsjedavajući Predstavničkog doma spriječen, sjednicom predsjedava, u skladu sa dogovorom sa predsjedavajućim Predstavničkog doma, jedan od dva potpredsjedavajuća Predstavničkog doma. Ako razlozi nedolaska predsjedavajućeg Predstavničkog doma na sjednicu nisu poznati, potpredsjedavajući Predstavničkog doma daju pauzu od 30 minuta, nakon čega sjednicu otvara i predsjedava joj potpredsjedavajući Predstavničkog doma.
Član 153.
Zaključkom Predstavnički dom uređuje svoj rad i rad radnog tijela Predstavničkog doma.
Zaključkom se mogu utvrđivati i obaveze Vlade Federacije i federalnih organa uprave u pogledu pripremanja zakona, drugih propisa i opštih akata ili vršenja drugih poslova iz njenog djelokruga.
Zaključkom Predstavnički dom može zauzimati stav u vezi sa pitanjima koje je razmatrao, osim pitanja o stavu koje se izražava deklaracijom.
Član 157.
Na izvornike zakona i drugih akata koje donosi Predstavnički dom stavlja se pečat Federacije, u skladu sa zakonom.
Na tekst prijedloga zakona i drugog akta koje razmatra Predstavnički dom, ovlašteno lice u ime predlagača iz člana 163. ovog Poslovnika je dužno, na svaku stranicu teksta staviti potpis, datum i pečat. Ukoliko se radi o ovlaštenom predlagaču iz stava 2. člana 163. ovog Poslovnika, na stranice teksta prijedloga stavlja se pečat Predstavničkog doma.
Sekretar Predstavničkog doma donosi akt o pripremi, izradi, potpisivanju, evidenciji i čuvanju izvornika zakona i drugog akta koje donosi Predstavnički dom.
O izradi izvornika, stavljanju pečata na njih, njihovom čuvanju i evidenciji stara se sekretar Predstavničkog doma zajedno sa sekretarom Doma naroda.
Član 163.
Premijer je nadležan za predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva.
Nacrt zakona može podnijeti i svaki poslanik, klubovi poslanika i radno tijelo Predstavničkog doma.
Član 206.
Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka vrši se po odredbama ovog Poslovnika koje se odnose na postupak za donošenje zakona, s tim što se u postupku za donošenje ovih akata ne izrađuje nacrt akta, ukoliko Predstavnički dom drugačije ne odluči, a rok za razmatranje prijedloga ovih akata ne može biti kraći od 14 dana od dana dostavljanja akata poslanicima.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, prijedlozi ovih akata mogu se podnositi i na samoj sjednici, ukoliko za to postoji neodložna potreba.
Pretres prijedloga akata iz prethodnog stava vrši se jedinstveno, ukoliko Predstavnički dom ne odluči da pretres obuhvati posebno opšti pretres, a posebno pretres u pojedinostima.
E. Izmjene i dopune Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/08)
Član 7.
U članu 98. u stavu 1. i stavu 3. broj "30" zamjenjuje se brojem "20".
8. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-19/12 od 28.8.2012. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/12), Presuda broj U-29/15 od 17.2.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16 i 24/16-Ispravka), Rješenje broj U-56/23 od 27.5.2024. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/24) i Rješenje broj U-7/24 od 27.5.2024. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/24).
9. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize navoda stranaka iznijetih na sjednici Suda sa javnom raspravom, te iz podnesaka podnosilaca zahtjeva, kao i dokumentacije u spisu, relevantnog prava i sudske prakse Ustavnog suda Federacije, utvrđeno je sljedeće:
Zahtjev za rješavanje spora podnijelo je 39 poslanika Predstavničkog doma navodeći da ovlaštenje za podnošenje ovog zahtjeva crpe iz člana IV.C.3.10. (1) f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano da je osnovna funkcija Ustavnog suda Federacije rješavanje sporova, između ostalih i unutar pojedinih institucija federalne vlasti. Podnosioci zahtjeva se s tim u vezi pozivaju i na po njima relevantnu sudsku praksu ovog suda, gdje je ovaj sud odlučivao u predmetima po zahtjevu za rješavanje spora.
Kako je već ustanovljeno praksom Ustavnog suda Federacije (Presuda broj U-19/12 od 28.8.2012. godine i Presuda broj U-29/15 od 17.2.2016. godine), a bazirajući se prvenstveno na osnovnoj funkciji Ustavnog suda kako je definisano članom IV.C.3.10 (1) f) Ustava, a to je rješavanje sporova između različitih nivoa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i između ili unutar institucija federalne vlasti, " ... u ovom posljednjem slučaju se radi o preispitivanju nekog odnosa (radnje ili akta) koji je izvor spora o nadležnostima i opsegu prava i obaveza koje imaju dužnosnici unutar institucija federalne vlasti, njenog organizacionog ili drugog oblika (primjer organa upravne vlasti) ili između institucija federalne vlasti. Sva navedena lica, uključujući delegate oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko imaju stvarni pravni interes za koji smatraju da im je nekom radnjom ili aktom (pojedinačnim ili opštim, zakonom ili drugim propisom) povrijeđen od strane institucije ili nekog njenog organizacionog oblika, a može se dovesti u vezu sa njihovim ustavnim pravima i obavezama, ovlaštena su za pokretanje spora pred Ustavnim sudom Federacije, posebno u situacijama ako ne postoje neki drugi sudski organi nadležni za rješavanje spornog odnosa."
Imajući u vidu naprijed navedeno potrebno je istaći sljedeće. Naime, zahtjev se može podijeliti na tri dijela.
Kada je u pitanju prvi dio zahtjeva, evidentno je da podnosioci zahtjeva smatraju da postoji spor između njih kao poslanika Predstavničkog doma, sa jedne strane i Rukovodstva sa druge strane, u vezi sa sazivanjem i rukovođenjem sjednicom. Argumentacija podnosilaca zahtjeva u prvom dijelu zahtjeva suštinski počiva na tvrdnji da je 8. Redovna sjednica sazvana i održana suprotno Poslovniku zbog nepostojanja validnog ovlaštenja za predsjedavanje sjednicom od strane potpredsjedavajućeg Predstavničkog doma Mladena Boškovića, problematizovanje ostavke predsjedavajuće Predstavničkog doma Mirjane Marinković-Lepić, distribucije ključnih funkcija unutar federalne vlasti, te nepostojanje dogovora unutar Rukovodstva u smislu člana 42. Poslovnika. Po ovom pitanju Ustavni sud Federacije upućuje na obrazloženja u odlukama ovog suda br. U-56/23 od 27.5.2024. godine i U-7/24 od 27.5.2024. godine, gdje je utvrđeno da je pravo na sazivanje sjednice prerogativ rukovodstva, te da u tom konkretnom slučaju podnosioci zahtjeva nisu aktivno legitimisani za pokretanje spora. Aktivna legitimacija u konkretnom slučaju bi pripadala članu Rukovodstva, ukoliko nije kontaktiran, dakle Edini Gabeli, koja se u ovom postupku legitimisala kao podnosilac zahtjeva u skupini od 39 poslanika, a to nije učinila u svojstvu potpredsjedavajuće, te slijedom navedenog prvi dio zahtjeva koji se odnosi na rješavanje spora sa Rukovodstvom u vezi sa sazivanjem i rukovođenjem sjednicom se ima odbaciti.
Napominjemo, iako je ovo pitanje riješeno procesnom odlukom, da navodi podnosilaca zahtjeva u smislu povrede Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Amandmana CXXIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji se odnosi na distribuciju ključnih funkcija u strukturi federalne vlasti, nisu opravdani jer se radi o jednokratnom ovlaštenju za sazivanje i rukovođenje sjednicom. Takođe, ostavka predsjedavajuće Predstavničkog doma Mirjane Marinković-Lepić ne proizvodi pravno dejstvo dok ne bude zvanično razriješena dužnosti od strane Predstavničkog doma, te je ista bila ovlaštena da donese odluku kojom će prenijeti svoja ovlaštenja na jednog od potpredsjedavajućih Predstavničkog doma. Pitanje prisustva Predsjedavajuće Predstavničkog doma na sjednici se razlikuje od pitanja rukovođenja sjednicom, jer isto zahtijeva određeni dodatni napor i razumski je moguće da neko prisustvuje i učestvuje na sjednici, ali ne u svojstvu rukovođenja istom nego u svojstvu poslanika. No, u konkretnom slučaju, naglašavamo opet, ovlaštenje za podnošenje zahtjeva za rješavanje spora unutar Rukovodstva bi evenutalno pripadalo drugoj potpredsjedavajućoj Predstavničkog doma Edini Gabeli, ali se ona nije pravovremeno, nakon davanja ostavke i prije izbora novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma obratila ovom sudu sa takvim zahtjevom.
Kada je u pitanju drugi dio zahtjeva koji se odnosi na osporenu Odluku, koja je usvojena na sjednici, situacija je drugačija. Naime, imajući u vidu da se radi o pojedinačnom aktu, te da nije moguće pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti i da ne postoje neki drugi sudski organi ili drugi mehanizmi za rješavanje spornog odnosa, što su kumulativno postavljeni uslovi za aktivnu legitimaciju detaljno navedeni u odlukama ovog suda, br. U-19/12 od 28.8.2012. godine i U-29/15 od 17.2.2016. godine, Ustavni sud Federacije je utvrdio da se ovo pitanje može preispitivati i rješavati samo u postupku za rješavanje spora u smislu člana IV.C.3.10. (1) f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud Federacije je održao javnu raspravu sa ciljem razjašnjenja pitanja koja su značajna za donošenje odluke u ovom ustavnosudskom predmetu.
Na osnovu dokumentacije u spisu i navoda stranaka iznesenih na javnoj raspravi moguće je rekonstruisati tok događaja kada je u pitanju donošenje osporene Odluke kako slijedi:
Nesporno je da je dana 5.1.2024. godine Mladen Bošković kao potpredsjedavajući Predstavničkog doma sazvao sjednicu za dan 22.1.2024. godine, a na osnovu ovlaštenja Predsjedavajuće Predstavničkog doma Mirjane Marinković-Lepić broj 01-04-2864/23 od 5.12.2023. godine. U dostavljenom pozivu predložene su dvije tačke dnevnog reda i to: 1. Informacija o nefunkcionisanju radnih tijela Predstavničkog doma i 2. Izbori i imenovanja. Sjednicom je na osnovu ovlaštenja datog od Predsjedavajuće Predstavničkog doma predsjedavao potpredsjedavajući Mladen Bošković. Tokom diskusije o navedenom ovlaštenju, za predsjedavanje sjednicom, u kojoj su učestvovali i neki od podnosilaca zahtjeva, Mirjana Marinković-Lepić je izjavila da je u nekoliko navrata pokušala da kontaktira potpredsjedavajuću Predstavničkog doma Edinu Gabelu u vezi sa dogovorom oko vođenja sjednice, ali od iste nije dobila odgovor, niti se ista po tom pitanju pismeno izjasnila.
Nakon održane pauze poslanik Belmin Zukan predložio je da se usvoji Zaključak koji glasi: "Na osnovu čl. 3. i 153. Poslovnika klubovi poslanika vladajuće većine predlažu sljedeći Zaključak: 'Ovlaštenje dato od strane predsjedavajuće Predstavničkog doma ima poslovnički osnov, jer Poslovnik Predstavničkog doma ne može predvidjeti sve subjektivne i objektivne okolnosti, koje mogu nastati tokom rada Predstavničkog doma. Stoga, navedena okolnost, u vidu zdravstvenih problema, predstavlja opravdani razlog da potpredsjedavajući, kojem je dato ovlaštenje predsjedava sjednicom. Zaključak stupa na snagu danom donošenja'."
Nakon diskusije, na osnovu pojedinačnog izjašnjavanja, sa 52 glasa za, dva glasa protiv i bez uzdržanih glasova, usvojen je navedeni Zaključak.
Nakon toga, izvršena je prozivka prisutnih poslanika u sali, te je konstatovano da sjednici prisustvuje 88 poslanika. Prema evidenciji Stručne službe, potpredsjedavajući Predstavničkog doma je konstatovao da sjednici prisustvuje dovoljan broj poslanika za kvalitetan rad i odlučivanje.
Nakon razmatranja određenih drugih pitanja i prijedloga poslanika, a koja nisu relevantna za odlučivanje u ovom ustavnosudskom predmetu, prešlo se na usvajanje predloženog dnevnog reda i isti je usvojen sa 50 glasova za, 26 glasova protiv i dva uzdržana glasa.
U okviru prve tačke dnevnog reda konstatovano je da su materijali o nefunkcionisanju radnih tijela Predstavničkog doma dostavljeni poslanicima, te su predstavnici Zakonodavno-pravne komisije, Komisije za izbor i imenovanja i Odbora za zdravstvo obrazlagali dostavljene materijale.
Nakon diskusije Klubovi poslanika SDP BiH, Povjerenje NiP- Pomak, Naša stranka, HDZBiH-HNS, HDZ1990 i PDA predložili su da se usvoji Zaključak. Na osnovu pojedinačnog izjašnjavanja, sa 51 glasom za, 31 glasom protiv i bez uzdržanih glasova, usvojen je sljedeći Zaključak: "Ukoliko radno tijelo nije popunjeno, odnosno u slučaju kad mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno, zbog prestanka mandata, a prije isteka vremena na koje je izabran, radno tijelo može raditi, ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela čiji mandat nije prestao ili nisu razriješeni (lica iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika), a odlučuje većinom glasova prisutnih članova čiji mandat nije prestao ili nisu razriješeni (lica iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika). Zaključak se primjenjuje samo u slučaju kada je mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostalo upražnjeno zbog prestanka mandata prije isteka vremena na koje je izabran ili razriješen član (lica iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika). Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH"."
Nakon pauze, a u okviru druge tačke Dnevnog reda koja se odnosi na izbor i imenovanje, potpredsjedavajući Predstavničkog doma Mladen Bošković konstatovao je da je Komisija za izbor i imenovanja održala sjednicu dana 22.1.2024. godine u pauzi i razmatrala Prijedlog Odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova u radnim tijelima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te da su poslanici dobili Prijedlog odluke, uz kašnjenje obzirom da se radi o obimnom materijalu i da su se uređaji za printanje pokvarili. Komisija za izbor i imenovanja je za izvjestioca po ovoj tački dnevnog reda odredila Anera Žuljevića, člana Komisije.
Ispred Komisije za izbor i imenovanja dodatna obrazloženja dao je izvjestilac Aner Žuljević, te konstatovao da je Komisija za izbor i imenovanja nakon rasprave donijela sljedeći Zaključak: "Komisija za izbor i imenovanja predlaže Predstavničkom domu Prijedlog Odluke o izmjenama, odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma".
U raspravi niko nije učestvovao i sa 51 glasom za, pet glasova protiv i sedam uzdržanih glasova, Predstavnički dom donio je osporenu Odluku. Ista je potpisana od strane predsjedavajuće Predstavničkog doma Mirjane Marinković-Lepić i objavljena u službenom glasilu dana 24.1.2024. godine.
Iz dokumentacije u spisu i navoda stranke sa javne rasprave, nesporno proizilazi da u Predstavničkom domu već duži period postoji problem sa funkcionisanjem radnih tijela, i to iz dva razloga. Prvo iz razloga što je dvadeset poslanika koji su bili članovi u radnim tijelima Predstavničkog doma dalo ostavke, odnosno prestao im je mandat, zbog prelaska na druge funkcije, a drugo zato što se članovi radnih tijela nisu odazivali na pozive za sjednicu radnih tijela (opravdano ili neopravdano). Ovaj problem je najviše prisutan kada su u pitanju dva bitna radna tijela i to konkretno Zakonodavno-pravna komisija i Komisija za izbor i imenovanja.
Naime, predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Belmin Zukan je više puta bezuspješno sazivao sjednicu ovog radnog tijela i to za 21.11.2023. godine, 28.11.2023. godine, 8.12.2023. godine, 15.12.2023. godine i 4.1.2024. godine. Ovo radno tijelo broji jedanaest članova, od toga dvojici članova Damiru Arnautu i Neziru Piviću je prestao mandat. Na sjednice nisu dolazili članovi radnog tijela Adisa Kokić-Hinović koja je na bolovanju, te Mirza Batalović, Dennis Gratz i Haris Silajdžić. Članovi radnog tijela Mirza Batalović i Haris Silajdžić nisu opravdali izostanke za sjednicu koja je zakazana za dan 21.11.2023. godine. Dennis Gratz i Haris Silajdžić nisu opravdali odsustvo za sjednicu koja je zakazana za 15.12.2023. godine i za 4.1.2024. godine. Predsjednik Zakonodavno-pravne komsije je o svemu uredno obavještavao Predstavnički dom, a što je i vidljivo iz izvještaja ove komisije koji se nalaze u spisu predmeta. Evidentno je i to da su poslanici Adisa Kokić-Hinović i Mirza Batalović među podnosiocima zahtjeva za rješavanje spora.
Pored toga, isti se problem pojavio i kada je u pitanju Komisija za izbore i imenovanja. Ovo radno tijelo takođe ima jedanaest članova, dvojici članova Antoniu Sesaru i Feliksu Vidoviću je prestao mandat. Predsjednik ovog radnog tijela Mladen Bošković, je u više navrata bezuspješno pokušao sazvati 6. sjednicu ovog radnog tijela, a na čijem dnevnom redu se trebao naći Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, i to za 6.7.2023. godine, 24.7.2023. godine, 25.7.2023. godine, 27.9.2023. godine, 26.10.2023. godine, 12.12.2023. godine, kao i za 22.1.2024. godine, prije samog održavanja 8. Redovne sjednice. Izvještaji ovog radnog tijela su u spisu predmeta. Na sjednice se nisu odazivali Irfan Durić, Edina Gabela, Eldar Čomor i Dajana Čolić. Eldar Čomor i Dajana Čolić nisu opravdali svoje odsustvo za čak četiri sjednice ovog radnog tijela. Irfan Durić i Edina Gabela nisu opravdali odsustvo za sjednicu sazvanu za 6.7.2023. godine. Evidentno je da su poslanici Eldar Čomor, Dajana Čolić i Edina Gabela među podnosiocima zahtjeva u ovom ustavnosudskom predmetu.
Dakle, iz svega navedenog nesporno proizilazi da naprijed navedena radna tijela nisu funkcionisala i ostvarivala svoje nadležnosti u skladu sa Poslovnikom, a što je imalo za posljedicu blokiranje rada Predstavničkog doma, imajući u vidu značaj ovih radnih tijela za samo funkcionisanje rada Predstavničkog doma.
Ustavni sud Federacije primjećuje da upravo ova situacija stavlja u fokus najbitnije pitanje za demokratsko funkcionisanje zakonodavne vlasti, te će ga zbog toga i razmotriti sa stanovišta ostvarivanja prava i dužnosti poslanika. Primjećujemo da se kontinuirano ukazuje na povrede prava, a pritom se od strane podnosilaca zahtjeva ne daje nikakvo objašnjenje vezano za obaveze, odnosno dužnosti poslanika, pa i vezano za rad i aktivno učešće u radu radnih tijela, što spada u poslanička prava, ali prvenstveno dužnosti. Poslanik u Predstavničkom domu ima pravo i dužnost da prisustvuje sjednicama radnih tijela Predstavničkog doma čiji je član i da učestvuje u njihovom radu i odlučivanju. Poslanik je dužan izvršavati zadatke koje mu, u okviru svog djelokruga, povjeri radno tijelo čiji je član. Radna tijela su u funkciji obezbjeđenja procedura i nesmetanog obavljanja osnovne funkcije Predstavničkog doma, a to je zakonodavna nadležnost za koju puni kapacitet ima svaki poslanik pojedinačno. Poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici radnog tijela Predstavničkog doma, ili iz određenog razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, dužan je o tome pravovremeno obavijestiti predsjednika odgovarajućeg radnog tijela i iznijeti razloge zbog kojih odsustvuje. Ova odredba ni na koji način ne daje za pravo poslanicima da kontinuirano ne dolaze na sjednice radnih tijela iz bilo kojeg razloga. Ustavni sud Federacije zapaža da su pojedini poslanici neopravdano odsustvovali sa sjednica, nakon što su na iste uredno pozivani, što je vrlo indikativno i stvara se osnovana sumnja da je određena grupa poslanika, od kojih su neki i podnosioci zahtjeva za rješavanje spora, sa namjerom i svjesno opstruirala rad radnih tijela.
Iz informacija dobijenih na javnoj raspravi i dokumentacije u spisu evidentno je da se nisu mogle održati ni sjednice određenih radnih tijela sazivane u pauzama zasjedanja Predstavničkog doma. Podnosioci zahtjeva nisu na javnoj raspravi osporili navode da su pojedini poslanici prisustvovali sjednicama Predstavničkog doma, ali ne i sjednicama radnih tijela u kojima su članovi, a koje su zakazivane u pauzama. Za takvo što ne može biti nikakvog opravdanja koje bi bilo osnovano. Dakle, pojedini poslanici, uključujući i pojedine potpisnike ovog zahtjeva, nisu ispunjavali svoje poslaničke dužnosti, koje se ogledaju u tome da prisustvuju sjednicama radnih tijela Predstavničkog doma čiji su članovi i da učestvuju u njihovom radu i odlučivanju, što je za posljedicu imalo da navedena radna tijela nisu mogla odlučivati i funkcionisati zbog nepostojanja kvoruma. Pored toga, što su na ovaj način povrijedili svoje poslovničke dužnosti, povrijedili su i prava drugih poslanika, odnosno drugih članova u radnim tijelima koji su uredno dolazili na sjednice, na način što su ih kontinuirano onemogućavali da obavljaju svoje dužnosti u skladu sa Poslovnikom. Poslanici imaju svoja prava, ali da bi ih mogli koristiti u punom kapacitetu to podrazumijeva i da obavljaju svoje dužnosti na način kako je to Poslovnikom propisano.
Ovakvo postupanje, odnosno nepostupanje određenog broja poslanika, dovelo je do situacije da Predstavnički dom ne može vršiti svoju osnovnu funkciju i donositi odluke na sjednicama za koje je potrebno pribaviti mišljenja radnih tijela.
Ustavni sud Federacije smatra da se pri ovakvom stanju stvari stvorila neodložna potreba da se radna tijela popune, te je upravo iz tih razloga, a imajući u vidu da Poslovnikom nije regulisano ovo pitanje, donesen Zaključak. Njime se omogućuje da u ovakvim situacijama ukoliko radno tijelo nije popunjeno, odnosno u slučaju kad mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno, zbog prestanka mandata, a prije isteka vremena na koje je izabran, radno tijelo može raditi, ako sjednici prisustvuje većina članova čiji mandat nije prestao ili nisu razriješeni (lica iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika), a odlučuje se većinom glasova prisutnih članova čiji mandat nije prestao ili nisu razriješeni (lica iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika). Na osnovu ovog zaključka, a imajući u vidu odredbe člana 49. stav 3. Poslovnika, Komisija za izbor i imenovanja je mogla sazvati sjednicu na pauzi sjednice i predložiti Predstavničkom domu donošenje osporene Odluke, koja je u konačnici usvojena.