USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kantonalnog suda u Tuzli, za utvrđivanje ustavnosti Kolektivnih ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 2. februara 2011. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da su Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) i Kolektivni ugovor o pravima o obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/07), u odnosu na postojanje ovlaštenja na strani Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za zaključenje tih ugovora, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
Obrazloženje
- 1.U ovom ustavnosudskom predmetu Kantonalni sud u Tuzli (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavanja po žalbama Rudnika mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići na presude Opštinskog suda u Živinicama i Opštinskog suda u Tuzli u vezi sa primjenom Kolektivnih ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovori), predočio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev u svojstvu ustavnog pitanja u smislu člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, smatrajući da se, prije donošenja odluke o izjavljenim žalbama po prvostepenim presudama, treba ocijeniti ustavnost pomenutih Kolektivnih ugovora.
- 2.U zahtjevu je navedeno da je Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići, kao tužena strana u predmetima u kojima su donesene prvostepene presude, podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti Kolektivnih ugovora, iz razloga što nije učestvovao u njihovom zaključivanju, niti je traženo njihovo mišljenje, nego su zaključeni između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Sindikata s ciljem da se regulišu radni odnosi u oblasti rudarstva. Oblast rudarstva je u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, a u konkretnom slučaju prilikom zaključivanja Kolektivnih ugovora nije bilo dogovaranja između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Tuzlanskog kantona, niti je Vlada Tuzlanskog kantona dala punomoć za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje, a niti je naknadno pristupila navedenim Kolektivnim ugovorima. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine reguliše pitanje podijeljene nadležnosti između federalne vlasti i kantona, a članom III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulisano je da je u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, između ostalog, korištenje prirodnih bogatstava, dok je članom III.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisan način ostvarivanja zajedničke nadležnosti između federalne vlasti i kantona. Na osnovu izloženog, po mišljenju podnosioca zahtjeva, ovo predstavlja "ustavno pitanje" koje je potrebno riješiti prije odlučivanja po žalbama u kojima se postavlja pitanje primjene navedenih Kolektivnih ugovora kao materijalnih propisa.
- 3.Podnosilac zahtjeva predlaže da se utvrdi da li su Kolektivni ugovori zaključeni u skladu sa odredbama člana III.2.i) i člana III.3. Ustava Federacije Bosne i Hecegovine i da li je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključujući Kolektivne ugovore, prethodno trebala zatražiti saglasnost Tuzlanskog kantona.
- 4.Stranke u ovom postupku, na osnovu člana 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), su: Kantonalni sud u Tuzli kao ovlašteni podnosilac zahtjeva, stranke u redovnim sudskim postupcima povodom kojih se postavlja ustavno pitanje: Đerzić Ševala, Delić Zuhreta, Kurtić Alija, Lapandić Mešan, Delić Emin, svi iz Banovića, Senad Brašnjić iz Srebrenika i Kamberović Mehmed iz Živinica kao tužitelji i Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići kao tuženi u parničnim postupcima pred Opštinskim sudom u Živinicama i Opštinskim sudom u Tuzli, te potpisnici Kolektivnih ugovora, odnosno ugovorne strane.
- 5.Ustavni sud Federacije je, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, zatražio od stranaka u postupku odgovor na zahtjev i očitovanje o navodima iz zahtjeva. Na ovo traženje dostavljeni su odgovori stranaka, kako slijedi:
Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići je istakao da prihvata navode iz zahtjeva, ali želi posebno ukazati na to koliko su sporni Kolektivni ugovori neusklađeni sa realnošću i ekonomskim pokazateljima koji omogućavaju kakvu takvu ekonomičnost poslovanja rudnika. Prihvatani su bez ikakve analize ekonomskog stanja rudnika i nerealni su, imajući u vidu da rudnici uglja ne posluju na slobodnom tržištu, nego su njihove cijene administrativno određene, tj. ograničene u vezi sa isporukom termoelektranama kao najvećim potrošačima. Od ukupno 2700 radnika samo se oko 270 opredijelilo za tužbe, od kojih su neki i odustali. Nadalje, prilikom zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika iz oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) nije bila ispoštovana ustavna i zakonska procedura za zaključivanje kolektivnih ugovora, u smislu člana 112. stav 2. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/9, 32/00 i 29/03). Samostalni sindikat radnika rudnika u Bosni i Hercegovini i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine su morali tražiti punomoć od Sindikata tuženog, da bi mogli pregovarati o zaključenju kolektivnog ugovora, a resorno ministarstvo je moralo tražiti punomoć od poslodavca. U predmetnom slučaju takva punomoć nije data. Pretežnim dijelom se odgovor zasniva na stavu o nezakonitosti u pogledu legitimacije potpisnika za zaključenje Kolektivnih ugovora. Takođe navode da je oblast rudarstva, odnosno korištenje prirodnih bogatstava, u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, te smatraju da se neustavnost ogleda i u tome što u konkretnom slučaju Vlada Tuzlanskog kantona nije nikada dala saglasnost, niti ovlaštenje da u njeno ime Kolektivne ugovore zaključi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, saradnja u pogledu nadležnosti koje se tiču korištenja prirodnih bogatstava između federalne vlasti i Tuzlanskog kantona je u cijelosti izostala. U tom smislu podsjećaju na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-28/08 od 24. septembra 2009. godine.
Advokati Zajedničke advokatske kancelarije iz Tuzle A. Kunosić-Ferizović i Mirjana Šarkinović, kao punomoćnici tužilaca Delić Zuhrete, Kamberović Mehmeda i Delić Emira, svi iz Banovića, u odgovoru ističu da navodima podnosioca zahtjeva i Rudnika mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići nije dovedena u pitanje primjena Kolektivnih ugovora, što i jeste bio razlog usvajanja tužbenih zahtjeva u prvostepenim postupcima. U konkretnom slučaju se radi o rudniku u većinskoj svojini Federacije Bosne i Hercegovine, a predmetni Kolektivni ugovori u članu 2. stav 1. propisuju: "Prema odredbama ovog ugovora, poslodavci su privredna društva sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine iz oblasti proizvodnje i pripreme uglja i drugih usluga unutar društva, koja zaposlenima daju posao na osnovu ugovora o radu u skladu sa zakonom". U skladu s tim Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u svojstvu vlasnika rudnika potpisala ugovor u ime poslodavca, te on, shodno tome, obavezuje sve rudnike u državnom, odnosno većinskom državnom vlasništvu, pa s tim i RMU "Banovići"d.d. Banovići.Napominju da se ovdje ne radi o Granskom kolektivnom ugovoru iz člana 112. stav 2. Zakona o radu (za koji treba saglasnost svakog sindikata), već da se potpisani Kolektivni ugovori odnose na samo jednu oblast, oblast rudarstva. U ime uposlenika potpisnici su Samostalni sindikat radnika rudnika u Bosni i Hercegovini i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se smatraju jednim istim sindikatom na različitim nivoima i koji imaju ovlaštenja za zaključivanje kolektivnih ugovora u skladu sa svojim statutima.
Advokat Softić Ćamil iz Banovića, kao punomoćnik tužioca Đerzić Ševale, Kurtić Alije i Lapandić Mešana, u odgovoru ističe da je Skupština RMU "Banovići" d.d. Banovići na sjednici 31.05.2010. godine (prije pokretanja inicijative za ocjenu ustavnosti Kolektivnih ugovora) odobrila Sporazum o načinu i roku izmirenja potraživanja zaposlenika po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora. Na osnovu odredbe Granskog kolektivnog ugovora i ovog sporazuma zaključeni su Sporazumi o poravnanju potraživanja zaposlenika sa oko 2500 zaposlenika, među kojima je bilo i desetine zaposlenika koji su povukli tužbe. Predmet svih pojedinačno zaključenih sporazuma je "utvrđivanje visine i načina izmirenja svih neizmirenih obaveza Države prema zaposlenim po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine" (odnosi se na Kolektivni ugovor koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 49/00). Članom 1. stav 2. alineja 1. ranijeg Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), te članom 39. važećeg Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 54/05 i 62/08), utvrđeno je ko su učesnici u zaključivanju tih ugovora, kao i postupak njihovog zaključivanja i nijednom odredbom nije propisana obaveza traženja saglasnosti od strane kantona. Presuda Ustavnog suda Federacije U-28/08 od 24.09.2009. godine, na koju se poziva RMU "Banovići" d.d. Banovići, ne može se primjenjivati na konkretan pravni odnos. Ista presuda se odnosi na Kolektivni ugovor iz oblasti zdravstva, organizovanog kao javna ustanova. Na osnovu zakona i podzakonskih akata iz ove oblasti, zdravstvo je u najvećem svom dijelu kantonalni resurs, ali kada je riječ o rudarstvu, na osnovu zakona i podzakonskih akata iz oblasti rudarstva, ova oblast se nijednim svojim dijelom ne može smatrati kantonalnim resursom pa, na osnovu člana III.2. h) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ove Kolektivne ugovore su zaključili ovlašteni subjekti.
Brašnjić Senad je takođe u svom odgovoru istakao da osporava zahtjev podnosioca zahtjeva, a i iznenađuje ga, jer je od inicijatora zahtjeva dobio poziv 25.06.2010. godine da se javi u Rudnik "Mramor" u Mramoru radi razgovora o mogućnosti potpisivanja Sporazuma o izmirenju potraživanja po osnovu prava po Kolektivnom ugovoru.
Ured za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, po ovlaštenju premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, pismeno je obavijestio Ustavni sud Federacije da je Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) zaključen na osnovu ovlaštenja za zaključivanje granskih kolektivnih ugovora sadržanog u članu 1. ranijeg Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, dok je Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/07 i 6/08) zaključen na osnovu ovlaštenja za zaključivanje granskih kolektivnih ugovora sadržanog u članu 39. važećeg Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu sa navedenim, Kolektivne ugovore su zaključili predstavnici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine i Samostalnog sindikata rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine. S obzirom da odredbama navedenih općih kolektivnih ugovora nije predviđeno učešće predstavnika kantona prilikom zaključivanja granskih kolektivnih ugovora, Tuzlanski kanton nije pristupio, nije dao saglasnost, niti je učestvovao u zaključivanju Kolektivnih ugovora. U skladu sa navedenim, smatraju da Kolektivni ugovori nisu protivni Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.
Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine dostavio je izjašnjenje u vezi sa zahtjevom, za koji smatra da je neosnovan, kao i navodi RMU "Banovići" d.d. Banovići. Sindikalna organizacija RMU "Banovići" d.d. Banovići predstavlja posebnu organizaciono-teritorijalnu jedinicu u sastavu Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine ili Samostalnog sindikata rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako da njihovo učešće nije bilo potrebno, s obzirom da su činu pregovaranja i zaključivanju već pristupili njihovi predstavnici koji djeluju u okviru nekog od ovih samostalnih sindikata, kojem ta sindikalna organizacija pripada. S obzirom da u konkretnom slučaju poslodavci u oblasti rudarstva nisu organizovani u posebno udruženje, kao predstavnik vlasnika većinskog kapitala ovlaštenje za zaključenje ovog ugovora ima prvenstveno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, shodno odredbama člana 112. Zakona o radu. U ovom slučaju, za oblast rudarstva nadležnost i ovlaštenje ima posebno resorno ministarstvo, a to je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, koje istupa u ulozi unije poslodavaca. Stoga punomoć Vlade Tuzlanskog kantona nije uopšte bila potrebna, s obzirom da se većinski dio kapitala RMU "Banovići" d.d. Banovići nalazi upravo u državnom vlasništvu.
- 6.U ovom predmetu održana je javna rasprava dana 02.02.2011. godine, na kojoj su, izuzev podnosioca zahtjeva i Senada Brašnjića, pristupile sve stranke u redovnim sudskim postupcima, odnosno njihovi punomoćnici, kao i punomoćnici stranaka koje su zaključile Kolektivne ugovore: Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine, Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine i predstavnik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Na javnoj raspravi prisutne stranke su suštinski, uz dodatnu argumentaciju i objašnjenja, ostale kod već ranije iznijetih pismenih navoda, a punomoćnici obje sindikalne organizacije su dodatno osporile, kao neutemeljene, tvrdnje o nedostatku legitimacije na njihovoj strani za zaključenje Kolektivnih ugovora.
- 7.Ustavni sud Federacije smatra da je nužno istaći da se isključivo kroz postupak pokrenut zahtjevom ovlaštenog suda, dakle, kroz ustavno pitanje, može razmatrati ustavnost i ovih, u najširem smislu riječi, opštih pravnih akata, kao što su predmetni Kolektivni ugovori, ukoliko su relevantni za donošenje sudske odluke u postupku pred podnosiocem zahtjeva. Stoga je konkretizovano ustavno pitanje podnosioca zahtjeva u pogledu utvrđivanja ustavnosti Kolektivnih ugovora u okviru nadležnosti ovog suda.
- 8.Pritom, takođe, nužno je istaći da se Ustavni sud Federacije nije upuštao u ocjenu zakonskog legitimiteta za zaključenje Kolektivnih ugovora na strani konkretnih sindikalnih organizacija, koje je elaborirano od strane većine stranaka u ovom ustavnosudskom postupku. Naime, ono se može razmotriti isključivo u vezi sa relevantnim odredbama Zakona o radu, te Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i ranijeg Opšteg kolektivnog ugovora, jer je u pitanju ocjena zakonitosti koja je u isključivoj nadležnosti redovnih sudova.
- 9.Ustavni sud Federacije je utvrdio slijedeće relevantne činjenice:
RMU "Banovići" d.d. Banovići registriran je kao dioničarsko društvo sa većinskim kapitalom Federacije Bosne i Hercegovine kao osnivača. Shodno navedenom, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela Uredbu o vršenju ovlaštenja i obaveza organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima po osnovu državnog kapitala ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00), sa listom privrednih društava prema kojima vrši ovlaštenja po navedenom osnovu, na kojoj se pod rednim brojem V.19. nalazi RMU "Banovići" d.d. Banovići, nad kojim ovlaštenje vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. U skladu sa tim, Federacija Bosne i Hercegovine putem ovlaštenog ministarstva imenuje predsjednika i članove Upravnog odbora, te vrši druga ovlaštenja i obaveze kao vlasnik kapitala koje su taksativno navedene u članu 2. pomenute uredbe. Nadalje, obavljajući dužnost većinskog vlasnika, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi Odluku o prenosu udjela Federacije Bosne i Hercegovine u rudnicima uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine na JP Elektroprivreda BiH d.d.Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", broj 4/09). U navedenoj odluci se, zbog posebnosti vlasničke strukture RMU "Banovići" d.d. Banovići, propisuje da će se posebnim aktom regulisati prenos dionica. Nadalje, Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u periodu od 2009. do 2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/08) finansijska sredstva po osnovu dospjelih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, te poreza na plaću, će biti obezbijeđena iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine. Druge poreske obaveze se takođe konsoliduju, te se utvrđuje način njihovog izvršenja zaključno sa 2015. godinom. Napominjemo i činjenicu da je zaključen i Sporazum o načinu izmirenja potraživanja zaposlenika po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva (odnosi se na Kolektivni ugovor objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 49/00), u čijem kreiranju i usvajanju su učestvovali Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašteno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Nadzorni odbor RMU "Banovići" d.d.Banovići, a zaključen je između RMU "Banovići" d.d. Banovići putem ovlaštenog lica, direktora i predstavnika Sindikata zaposlenika i Sindikalne organizacije RMU "Banovići" d.d. Banovići. Konačno, nije nevažno pomenuti da Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/10), donošenjem kojeg je prestao da važi preuzeti zakon koji je uređivao ovu oblast u SRBiH, u članu 7. razgraničava upravljanje mineralnim sirovinama, te propisuje da upravljanje mineralnim sirovinama navedenim u tač.1., 2. i 3. člana 7. pomenutog zakona vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, što je relevantno i za RMU "Banovići" d.d. Banovići. Relevantne odredbe Zakona o radu, te Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ranije važećeg Opšteg kolektivnog ugovora, koje sustavno govore o ovlaštenjima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u odjeljku koji se bavi kolektivnim ugovaranjem, u konkretnom slučaju nije nužno posebno analizirati, ali ih je Ustavni sud Federacije svakako uzeo u obzir pri odlučivanju u ovom predmetu.
- 10.Ustavni sud Federacije je takođe imao u vidu činjenicu da je ustavno pitanje postavljeno u kontekstu odlučivanja podnosioca zahtjeva po konkretnim sudskim sporovima u kojima se rješava o pojedinačnim imovinskim zahtjevima radnika. Pritom, navodi RMU "Banovići" d.d. Banovići, čiji punomoćnik je elaborirao primjenjivost, odnosno finansijsku neodrživost prvenstveno ranije zaključenog kolektivnog ugovora, nisu potkrijepljeni relevantnim i dovoljnim dokazima, niti su, u konkretnom slučaju, od suštinskog značaja. Ustavni sud Federacije podsjeća da je, iako je u nekim slučajevima nužno upuštati se i u pitanje finansijske utemeljenosti pojedinih zakonskih rješenja, in concreto, obim prava i obaveza stranaka u kolektivnim ugovorima i u smislu finansijske održivosti prvenstveno obaveza samih ugovarača. Predviđeni su i zakonski načini za izmjenu kolektivnog ugovora, a u prilog tome govori i sam direktor RMU "Banovići" d.d. Banovići u izjašnjenju da je "noviji", odnosno drugi osporeni kolektivni ugovor znatno bolji, odnosno realniji. Evidentno je da se manji broj zaposlenka RMU "Banovići" d.d. Banovići odlučio sudskim putem zatražiti zaštitu svojih prava prema spornim Kolektivnim ugovorima. Ustavni sud Federacije napominje da je odluka o podnošenju tužbi lično, građansko pravo svakog radnika ponaosob i predstavlja njegovu zagarantovanu ličnu dispoziciju, a sudska zaštita materijalnih prava iz radnog odnosa zastarjeva u zakonskom roku. Stoga, imajući u vidu i naprijed navedeni Sporazum o načinu izmirenja potraživanja uposlenika, kao i protek vremena relevantnog za podnošenje zahtjeva za sudsku zaštitu, ne može se prihvatiti kao utemeljen stav RMU "Banovići" d.d.Banovići da bi ih ovakav ishod ustavnosudskog postupka doveo u finansijski kolaps.
- 11.Ustavni sud Federacije je donio odluku kao u izreci, uzimajući u obzir naprijed navedeno, iz slijedećih razloga:
Evidentno je da je oblast korištenja prirodnih bogatstava u sferi zajedničke nadležnosti federalne vlasti i kantona (odredba člana III.2.h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Članom III.3.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da: "U skladu sa potrebama, nadležnosti iz člana III.2. mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti". Činjenica je da oblast rudarstva, pa i kreiranje uslova za kontinuirani, nesmetani proces rada u ovoj temeljnoj grani privrede, a u koje svakako spada i uređenje radnih odnosa zaposlenika putem zaključivanja kolektivnih ugovora koji regulišu prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika, jeste jedan od temeljnih uslova za provođenja politike i osiguranje infrastrukturalnog uređenja iz oblasti energetike. To je, pak, u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (odredba člana III.1.f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Imajući u vidu poziciju federalne vlasti kao većinskog vlasnika RMU "Banovići" d.d. Banovići, citirane ustavne odredbe je za konkretno ustavno pitanje nužno protumačiti na način da je federalna vlast ovlaštena samostalno i uređivati i dogovarati uslove za nesmetan proces rada, što ne isključuje i materiju radnih odnosa koja je regulisana osporenim Kolektivnim ugovorima. Stoga, bez obzira na predmet Kolektivnih ugovora, koji jeste pretežno iz domena socijalne politike (radni odnosi), imajući u vidu naprijed navedeno, stoje ustavna ovlaštenja na strani federalne vlasti da "prema potrebama" koje su ovdje činjenično utvrđene može i samostalno djelovati. Stoga federalna vlast, kao većinski vlasnik, nije postupila suprotno duhu i odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kada je samostalno zaključila Kolektivne ugovore.
- 12.Ustavni sud Federacije ukazuje strankama u postupku da u konkretnom slučaju nije relevantno pozivanje na presudu ovog suda broj U-28/08 od 24.09.2009. godine. Naime, predmet odlučivanja u citiranoj odluci je bio kolektivni ugovor kojim se rješava pitanje radnih odnosa (domen socijalne politike u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona), u oblasti zdravstva (takođe zajednička nadležnost Federacije i kantona). Suštinska, pak, činjenična razlika se ogleda u tome da je u navedenom slučaju tretirana oblast zdravstva, koja se finansira pretežnim dijelom iz budžeta kantona, u kojoj Federacija Bosne i Hercegovine ne nastupa sa vlasničkim pravima i obavezama poslodavca kao u ovom ustavnosudskom predmetu. Iz toga proizilazi i ustavnopravno drugačiji tretman vršenja zajedničke nadležnosti koji podrazumijeva vršenje ovlaštenja Federacije i kantona u skladu sa članom III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, što u tom slučaju nije postojalo u odnosu na Zeničko-dobojski kanton.
- 13.Ustavni sud Federacije je ovu presudu donio jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda.
Broj U-26/10
2. februara 2011. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine
Mr. Kata Senjak, s. r.