Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu premijera Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti Statuta Općine Kiseljak, na temelju člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 22. februara 2011. godine, donio je

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da član 10. Statuta Općine Kiseljak ("Službeni glasnik Općine Kiseljak", broj 3/09) nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
  • 2.
    Utvrđuje se da je član 12. Statuta Općine Kiseljak ("Službeni glasnik Općine Kiseljak", broj 3/09) u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
  • 3.
    Član 10. Statuta Općine Kiseljak ("Službeni glasnik Općine Kiseljak", broj 3/09) prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja presude u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Kiseljak".
  • 4.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Kiseljak".

Obrazloženje

  • 1.
    Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), na temelju člana IV.C.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije), podnio je dana 07.06.2010. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti odredaba čl. 10. i 12. Statuta Općine Kiseljak (u daljnjem tekstu: Statuta) kojeg je donijelo Općinsko vijeće Kiseljak (u daljnjem tekstu: donosilac Statuta).

U zahtjevu podnosioca se navodi da Statut nije donesen shodno proceduri propisanoj odredbama čl. 72-93. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Kiseljak, na način da je Prijedlog Statuta dostavljen vijećnicima dan prije održavanja sjednice, sa naznakom da se radi o dopuni dnevnog reda. Predloženi Statut nisu razmatrala radna tijela donosioca Statuta, niti je dostavljen vijećnicima na javnu raspravu, te je usvojen na sjednici održanoj 17.07.2009. godine od strane vijećnika hrvatske nacionalnosti i jednog vijećnika srpske nacionalnosti, tj. bez prisustva vijećnika bošnjačke nacionalnosti.

Prema podnosiocu zahtjeva, odredbe čl. 10. i 12. Statuta su u neskladu s odredbama člana II.A.2. d) Ustava Federacije, elaborirajući da je članom 10. Statuta propisano da grb Općine Kiseljak u svom sadržaju ima štit kao znak opstojnosti i odbrane, uronjen u pet polovičnih i tri puna crvena šahovska polja, što za podnosioca zahtjeva predstavlja isključivi simbol hrvatskog naroda, a odredba člana 12. Statuta, kojom je propisano da je 20. juli Dan Općine Kiseljak, dalje predstavlja diskriminaciju Bošnjaka, Srba i pripadnika iz reda Ostalih, jer se radi o vjerskom prazniku Ilindanu, koji se obilježava 20. jula. Prema podnosiocu zahtjeva, radi se o nametanju drugim nacijama jednostranih elemenata simboličkog identificiranja, tako da simboli jedne nacije postaju obaveza za sve pripadnike drugih nacija, što je suprotno odredbama člana II.A.2 d) Ustava Federacije. Podnosilac zahtjeva također navodi da je reguliranje simbola i praznika donosioca Statuta u suprotnosti s odredbama člana 1.1. i odredbama člana 2.a), b), e), d) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, jer se na ovakav način omogućava, između ostalog, razlikovanje, isključivanje ili davanje prvenstva, koje se zasniva na rasi, boji, precima ili etničkom porijeklu i koji imaju za svrhu narušavanje prava čovjeka i osnovnih sloboda na političkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom polju ili u svakoj drugoj oblasti života.

S tim u vezi, podnosilac zahtjeva podsjeća i na Djelomičnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-4/04, od 31.03.2006. godine, u kojoj se, između ostalog, ističe da su simboli usko vezani za njegovanje i očuvanje tradicije, kulture i osobenosti svakog naroda. Na kraju, podnosilac u zahtjevu predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da su odredbe čl. 10. i 12. Statuta u nesaglasnosti s odredbama člana II.A. 2.d) Ustava Federacije, te da Ustavni sud Federacije naloži donosiocu Statuta da u roku od tri mjeseca usaglasi sporne odredbe sa Ustavom Federacije.

  • 2.
    U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) zahtjev podnosioca dostavljen je drugoj strani u postupku dana 10.06.2010. godine, da bi se donosilac Statuta izjasnio o navodima podnosioca. U odgovoru na zahtjev, od 07.07.2010. godine, donosilac Statuta ističe da se sjednice donosioca Statuta unazad godinu dana održavaju bez prisustva vijećnika bošnjačke nacionalnosti, a jedna od spornih odluka na sjednici Općinskog vijeća bila je i doneseni Statut. U ime donosioca Statuta odgovor je dostavio predsjednik Općinskog vijeća Kiseljak, istakavši da nije bio u mogućnosti da sazove sjednicu Vijeća na kojoj bi se ovo tijelo u kompletnom sazivu izjasnilo o navodima podnosioca. Ustavnom sudu Federacije dana 20.01.2011. godine dostavljen je odgovor na zahtjev podnosioca i od zamjenika predsjedavajućeg donosioca Statuta, u kojem se, između ostalog, navodi da u potpunosti negira navode iz zahtjeva podnosioca, jer je Statut donesen dana 17.07.2009. godine i u skladu sa zakonom objavljen u službenom glasilu Općine Kiseljak. U odgovoru se tvrdi da je pri donošenju Statuta pravilno provedena procedura propisana Poslovnikom o radu donosioca Statuta, što je istaknuto i u odredbi člana 106. Poslovnika. Dalje se u odgovoru navodi da nije tačna tvrdnja da predloženi Statut nisu razmatrala radna tijela, jer je Komisija za izradu prijedloga odluke o promjeni Statuta formirana na sjednici održanoj dana 09.05.2006. godine, u čijem sastavu i radu su učestvovali pripadnici svih naroda i političkih stranaka. Također se u odgovoru donosioca Statuta navodi da je Statut donesen dvotrećinskom većinom glasova vijećnika i usvojen u skladu sa odredbama člana VI.4.a) Ustava Federacije, te da nije tačna tvrdnja podnosioca zahtjeva da su odredbe čl. 10. i 12. Statuta diskriminirajućeg karaktera, iz razloga što je, kako tvrdi donosilac Statuta, na grbu istaknut vuk sa stećka optočen maslinovom granom, koja je univerzalni znak mira, tri cvijeta ljiljana u zlatnoj boji i štit kao znak opstojnosti i odbrane i ima simboliku duge povijesti Općine Kiseljak, kao zajednice, a pet polovičnih i tri puna šahovska polja su simboli koji se pojavljuju na ovim prostorima od 1244. godine i predstavljaju konstitutivne narode, te i pripadnike svih građana.

U vezi sa članom 12. Statuta, u odgovoru se ističe da se 20. jula 1244. godine prvi put u povijesti pominju dijelovi ove općine, te je iz tih razloga ovaj datum bio osnov za određivanje Dana Općine Kiseljak, a ne vjerski praznik Ilindan.

Iz svega navedenog donosilac Statuta predlaže da Ustavni sud Federacije odluči da su navodi iz zahtjeva podnosioca za ocjenu ustavnosti odredaba čl. 10. i 12. Statuta neosnovani.

  • 3.
    U ovom ustavnosudskom predmetu Ustavni sud Federacije je održao javnu raspravu dana 26.01.2011. godine.

Predstavnici podnosioca zahtjeva su na javnoj raspravi ostali kod navoda iz zahtjeva, ističući da su odredbe čl. 10. i 12. Statuta u neskladu s odredbama člana II.A.2. d) Ustava Federacije i tačkom 9. Aneksa Ustava Federacije.

Predstavnici donosioca Statuta na javnoj raspravi su u potpunosti negirali navode predstavnika podnosioca zahtjeva, ističući da je Statut donesen u skladu sa Poslovnikom o radu Općinskog vijeća Kiseljak i da su predloženi Statut razmatrala radna tijela donosioca Statuta. Također su istakli da je Statut donesen dvotrećinskom većinom glasova vijećnika, čime nije prekršena procedura usvajanja Statuta. U vezi sa odredbom člana 10. Statuta, istaknuto je da: "vuk sa stećka optočen maslinovom granom koja je univerzalni znak i simbol mira, tri cvijeta ljiljana zlatne boje, štit kao znak opstojnosti i odbrane, imaju simboliku duge povijesti Općine Kiseljak kao zajednice, a pet polovičnih i tri puna šahovska polja su simboli koji se pojavljuju na ovim prostorima od 1244. godine i predstavljaju sve konstitutivne narode koji žive u Bosni i Hercegovini".

Kada je u pitanju član 12. Statuta, predstavnici donosioca Statuta su istakli da je 20. juli datum koji je određen kao Dan Općine Kiseljak iz razloga što se na taj dan, 20. jula 1244. godine, prvi put u povijesti spominju dijelovi današnje Općine Kiseljak, te da se ne temelji na "Ilindanu" kao vjerskom prazniku.

  • 4.
    Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga:

Ustavni sud Federacije konstatira da se sa simbolom "zlatnog ljiljana" u postojećem grbu Općine Kiseljak identificiraju Bošnjaci, a sa simbolom "šahovnice" identificiraju se Hrvati. Smatra da je legitimno pravo Bošnjaka i Hrvata da putem zakonodavnih mehanizama očuvaju svoju tradiciju i kulturu i identitet, ali jednako pravo se mora dati i Srbima, kao konstitutivnom narodu, posebno imajući u vidu da su Ustavom Federacije, odnosno Amandmanom XXXVII na Ustav Federacije, identitet konstitutivnih naroda, kao i obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije, kulturno naslijeđe, definirani kao vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda, a takvo pravo u konkretnom slučaju nije omogućeno niti je dato Srbima.

Ovakvim rješenjem grba, kako je to regulirano u Statutu, srpski narod i drugi građani Federacije Bosne i Hercegovine, bez ikakvog razumnog i objektivnog opravdanja su dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na Bošnjake i Hrvate, što je protivno temeljnom ustavnom principu kojim se garantira ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih građana Bosne i Hercegovine na cijeloj njenoj teritoriji, te je u neskladu s odredbama o konstitutivnosti naroda propisanih u amandmanima XXVII i XXXVIII na Ustav Federacije.

Na ovakvom stanovištu zasniva se i Djelomična odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, broj U-4/04 od 31.03.2006. godine, koja je donesena povodom zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti čl. 1. i 2. Zakona o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine.

Imajući u vidu gore izneseno, Ustavni sud Federacije smatra da član 10. osporenog akta nije u skladu sa Ustavom Federacije.

Ustavni sud Federacije je odlučio da je odredba člana 12. Statuta u skladu sa Ustavom Federacije. Ustavni sud Federacije je utvrdio da na teritoriji Općine Kiseljak egzistiraju četiri župe kao administrativno-pastoralne jedinice i da svaka župa ima svoj praznik. Ilindan jeste praznik, ali samo jedne župe na području ove općine, te je zauzeto stanovište da su neosnovani i ničim argumentirani navodi podnosioca zahtjeva da se ovim datumom, 20. jula, obilježenim kao dan Općine Kiseljak, vrijeđaju nacionalna obilježja bošnjačkog i srpskog naroda kao konstitutivnih naroda, jer se pomenuti datum ne može vezati isključivo za vjerski praznik jednog od konstitutivnih naroda.

S obzirom na navedeno, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je većinom od pet glasova sudija u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda

Broj U-21/10
22. februara 2011. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine
Mr. Kata Senjak, s. r.