USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti člana 9. st. 2. i 3. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.10 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 17. maja 2011. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da su odredbe člana 9. st. 2. i 3. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08 i 22/09) saglasne sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
Obrazloženje
Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnijela je dana 06.10.2010. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje saglasnosti (u daljnjem tekstu: zahtjev) člana 9. st. 2. i 3. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: osporeni zakon).
U zahtjevu je navedeno da pojedini kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju različit status u raspodjeli prihoda koji se realizira uvođenjem koeficijenata koji odražavaju posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo, Bosansko-podrinjskog i Kantona 10. Ostali kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema navodima podnosioca zahtjeva, stavljeni su u neravnopravan položaj, što narušava načelo jednakosti građana pred zakonom, jer je raspodjela prihoda kantonima suprotna članu II.2.(1) c. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Naprijed navedeno ilustrirano je samo podacima za Posavski kanton i to za prvih devet mjeseci 2009. godine. U tom periodu, prema navodima podnosioca zahtjeva, Posavski kanton ostvario je prihod od indirektnih poreza u iznosu od 13.923.044,00 KM, dok bi ukidanjem navedenih koeficijenata u apsolutnom iznosu ostvario prihod od l.647.653,00 KM više, što prema prikazanom stanju u podnesenom zahtjevu iznosi za 11,83% veći prihod za Posavski kanton.
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije blagovremeno je dostavio zahtjev Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kao suprotnim stranama u ovom postupku, radi davanja odgovora. One nisu postupile u ostavljenom roku.
Na javnu raspravu, dana 17.05.2011. godine, pristupili su: opunomoćenik podnosioca zahtjeva, punomoćnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i predstavnik Federalnog ministarstva finansija/ Federalnog ministarstva financija Sarajevo kao "amicuc curiae".
Na održanoj javnoj raspravi, opunomoćenik podnosioca zahtjeva precizirao je zahtjev i zatražio da Ustavni sud Federacije utvrdi da je član 9. stav 2. i 3. osporenog zakona suprotan ne samo članu II.2.(1) c., kako je to navedeno u podnesenom zahtjevu, nego i članu I.1.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, dok je opunomoćenik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine osporio sve navode podnosioca zahtjeva, ističući činjenicu da su u pripremi osporenog zakona konsultovani svi nivoi vlasti, koji su se saglasili s konceptom zakona koji je izraz neophodnog kompromisa u funkciji izjednačavanja uvjeta i stvaranja parametara za njegovu punu primjenu u 2011. godini i dalje, jer će tek tada biti moguće sagledati potpune efekte primjene ovih odredaba. "Amicus curiae" na javnoj raspravi elaborirao je sve elemente osporenog zakona i ukazao na njegovu primjenu u svim fazama realiziranja.
Ustavni sud Federacije je nakon provedene javne rasprave i sagledavanja svih iznesenih navoda donio odluku kao u izreci iz slijedećih razloga:
Ustavni sud Federacije pošao je od činjenice da je tvrdnja podnosioca zahtjeva o neravnopravnom položaju kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, tj. narušenom načelu jednakosti građana pred zakonom u pojedinim kantonima, član II.2.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, neutemeljena, jer su prikazani samo podaci iz Posavskog kantona, ali ne i podaci za ostale kantone kod kojih nisu utvrđeni posebni koeficijenti, odnosno ponderi. Navode o nejednakom položaju i različitom statusu građana pojedinih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine u raspodjeli prihoda koja se realiziraju na način utvrđen u osporenom zakonu, a koji predstavlja povredu prava na jednakost građana pred zakonom, Ustavni sud Federacije je mogao razmatrati samo na temelju pokazatelja, odnosno dokaza koji su metodološkim pristupom i iskazanim parametrima jednaki za sve ili za većinu kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovakvi pokazatelji za sve kantone, a ne samo za Posavski kanton, nisu prezentirani od strane podnosioca zahtjeva niti u podnesenom zahtjevu, niti na javnoj raspravi.
Ustavni sud Federacije je prihvatio stajalište i analize Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija Sarajevo, te ocijenio da je članom 9. st. 2. i 3. osporenog zakona propisano pojedinačno učešće kantona u raspodjeli prihoda s jedinstvenog računa na temelju formule čiji je sadržaj naznačen u tekstu osporenog zakona, a iz koga proizilazi da, pored općih kriterija utvrđenih za raspodjelu prihoda kantonima, postoje i korektivni koeficijenti koji odražavaju posebne rashodovne potrebe za pojedine kantone. Iskazana formula predstavlja model za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza između kantona koji će se u punom kapacitetu, u skladu sa odredbom člana 21. osporenog zakona, primjenjivati od 2011. godine. Iskazanim pristupom, tokom petogodišnje primjene osporenog zakona došlo se do izjednačavanja nivoa potrošnje po stanovniku u svim kantonima. Postignuti odnos prihoda kantona po stanovniku s federalnim prosjekom ukazuje na značajne promjene donje granice, koja je sa 284,00 KM po stanovniku u 2006. godini pomjerena na federalni prosjek od 425,00 KM po stanovniku u 2010. godini.
Iz naprijed navedenih razloga, Ustavni sud Federacije bez mogućnosti komparativnog pristupa i ocjene pokazatelja za sve ostale kantone u Federaciji Bosne i Hercegovine, a ne samo za Posavski kanton, nije mogao utvrditi utemeljenost navoda istaknutih u zahtjevu da osporeni zakon, posebno odredbe za njegovu primjenu u periodu do 2011. godine, predstavljaju narušavanje načela jednakosti građana pred zakonom u kantonima za koje nisu propisani posebni koeficijenti, pa je iz tih razloga donio odluku kao u izreci.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda.
Broj U-35/10
17. maja 2011. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Mr. Kata Senjak, s. r.