USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
na sjednici održanoj 27. maja 2011. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU ODLUKA OBJAVLJENA U "SLUŽBENOM GLASNIKU BIH", BROJ 63/11
OBRAZLOŽENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 3/11, rješavajući zahtjev 76 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1, 2. i 3. i člana 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simović, predsjednik
Valerija Galić, potpredsjednica
Constance Grewe, potpredsjednica
Seada Palavrić, potpredsjednica
Tudor Pantiru, sudija
Mato Tadić, sudija
Mirsad Ćeman, sudija
Margarita Caca-Nikolovska, sutkinja
Djelimično se usvaja zahtjev 76 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske.
Utvrđuje se da član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08) nije u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
U skladu s članom 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", uskladi član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08) s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, u skladu s članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku iz prethodnog stava obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Odbija se zahtjev 76 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08) u odnosu na čl. I/1, I/3, III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
Utvrđuje se da je član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08) u skladu s čl. I/1, I/3, III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
I. Uvod
- 1.Sedamdesetšest (76) poslanika Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijeli su 25. februara 2011. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08).
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predstavnički dom) i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dom naroda) zatraženo je 11. marta i 18. marta 2011. godine da dostave odgovor na zahtjeve.
- 3.Sekretar Predstavničkog doma je 25. marta 2011. godine dostavio obavještenje povodom zahtjeva za izjašnjenje, a Dom naroda u ostavljenom roku nije dostavio odgovor na zahtjev.
- 4.Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, obavještenje Predstavničkog doma je dostavljeno podnosiocima zahtjeva 14. aprila 2011. godine.
III. Zahtjev
a) Navodi iz zahtjeva
- 5.Podnosioci zahtjeva su eksplicitno naveli da odredbe člana 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08) nisu u saglasnosti s čl. I/1, I/3, III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
- 6.Podnosioci zahtjeva su naveli da su članom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine regulirane nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, među kojima nema nadležnosti iz oblasti teritorijalne organizacije entiteta. Stoga, kako su dalje naveli podnosioci zahtjeva, u smislu člana III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, reguliranje ovog pitanja je u nadležnosti entiteta. Podnosioci zahtjeva su dalje istakli da je, u skladu sa spomenutim ustavnim odredbama, Narodna skupština Republike Srpske donijela Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske, koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 69/09. Članom 5. navedenog zakona navedene su sve opštine u Republici Srpskoj.
- 7.Podnosioci zahtjeva su istakli da je osporenim članom 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju utvrđeno deset registracijskih područja za koja se vodi registar. Dalje su naveli da se u osporenom članu Zakona o jedinstvenom matičnom broju za označavanje opština u Republici Srpskoj propisuju nezvanični, odnosno dvojni nazivi, koji ne postoje u Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske. Tako se u osporenoj odredbi zakona umjesto pravilnih naziva opština Gradiška, Jezero, Ribnik, Kneževo, Krupa na Uni, Petrovac, Istočni Drvar, Brod, Šamac, Petrovo, Vukosavlje, Novo Goražde, Foča, Istočni Mostar, Berkovići, Kozarska Dubica, Novi Grad, Oštra Luka, Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Istočni Stari grad, Pelagićevo, Osmaci, Donji Žabar i Kupres, koji su utvrđeni članom 5. Zakona o teritorijalnoj organizaciji RS, navedeni dvojni ili pak pogrešni nazivi opština, i to: Bosanska Gradiška/ Gradiška, Jajce/Jezero, Ključ/Ribnik, Skender Vakuf/Kneževo, Bosanska Krupa/Krupa na Uni, Bosanski Petrovac/Petrovac, Drvar/Srpski Drvar, Bosanski Brod/Srpski Brod, Bosanski Šamac/Šamac, Gračanica/Petrovo, Odžak/Vukosavlje, Goražde/ Srpsko Goražde, Foča/Srbinje, Mostar/Srpski Mostar, Stolac/ Berkovići, Bosanska Dubica/Kozarska Dubica, Bosanski Novi/ Novi Grad, Sanski Most/Srpski Sanski Most, Ilidža/Srpska Ilidža, Novo Sarajevo/Srpsko Novo Sarajevo, Sarajevo-Stari Grad/Srpsko Sarajevo, Gradačac/Pelagićevo, Kalesija/Osmaci, Orašje/Srpsko Orašje i Kupres/Srpski Kupres.
- 8.Kako je prema Ustavu Bosne i Hercegovine teritorijalna organizacija izvorna nadležnost entiteta, podnosioci zahtjeva smatraju da se u osporenoj odredbi Zakona o jedinstvenom matičnom broju moraju koristiti zvanični nazivi opština usvojeni u Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske. Pored toga, podnosioci zahtjeva su istakli da je Narodna skupština Republike Srpske prilikom donošenja Zakona o teritorijalnoj organizaciji ispoštovala odluke Ustavnog suda u predmetu broj U 44/01 od 27. februara i 22. septembra 2004. godine. Također su ukazali da je Ustavni sud u predmetu broj AP 2821/09 odbacio kao očigledno (prima facie) neosnovanu apelaciju Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, koja je podnesena protiv Odluke Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske broj UV-2/09 od 8. jula 2009. godine i u kojoj se navodi da Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske nisu povrijeđeni vitalni interesi bošnjačkog naroda.
- 9.S obzirom na navedeno, podnosioci zahtjeva su zatražili da Ustavni sud osporeni član Zakona o jedinstvenom matičnom broju proglasi neustavnim.
b) Odgovor na zahtjev
- 10.U obavještenju povodom zahtjeva za izjašnjenje, kojeg je potpisao sekretar Predstavničkog doma, je navedeno da, s obzirom da Predstavnički dom još nije okončao konstitutivnu sjednicu niti su izabrani članovi Ustavnopravne komisije Doma, nije moguće provesti postupak propisan Poslovnikom Predstavničkog doma i dati odgovor o navedenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o jedinstvenom matičnom broju.
IV. Relevantni propisi
- 11.Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Član I/1.
Kontinuitet
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Š...Ć
Član I/2.
Demokratska načela
Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih demokratskih izbora.
Član I/3.
Sastav
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu "entiteti").
Član III/1.
Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine:
- a)Vanjska politika.
- b)Vanjskotrgovinska politika.
- c)Carinska politika.
- d)Monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII.
- e)Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
- f)Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
- g)Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom.
- h)Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava.
- i)Regulisanje međuentitetskog transporta.
- j)Kontrola vazdušnog saobraćaja.
Član III/3.a)
Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.
- 12.Zakon o jedinstvenom matičnom broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01 i 63/08) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1. stav 1.
Ovim zakonom propisuje se određivanje, dodjeljivanje, upisivanje, korištenje, evidencija, struktura, poništenje i zamjena jedinstvenog matičnog broja (u daljnjem tekstu: JMB) državljana Bosne i Hercegovine i stranih državljana u Bosni i Hercegovini.
Član 5.
Deset registracijskih područja (IV. grupe) za koje se vodi registar su:
- 1.Broj registra 10 za registracijska područja: Banja Luka, Bosanska Gradiška/Gradiška, Čelinac, Jajce/Jezero, Jajce, Ključ/Ribnik, Ključ, Kotor-Varoš, Laktaši, Mrkonjić-Grad, Prnjavor, Dobretići, Skender-Vakuf/Kneževo, Srbac, Šipovo.
- 2.Broj registra 11 za registracijska područja: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanska Krupa/Krupa na Uni, Bosanski Petrovac, Bosanski Petrovac/Petrovac, Bosansko Grahovo/ Grahovo, Cazin, Drvar/Srpski Drvar, Drvar, Velika Kladuša, Bužim.
- 3.Broj registra 12 za registracijska područja: Doboj-Jug, Doboj-Istok, Doboj, Bosanski Brod/Srpski Brod, Bosanski Šamac/Šamac, Domaljevac/Šamac, Derventa, Gračanica, Gračanica/Petrovo, Maglaj, Modriča, Odžak/Vukosavlje, Odžak, Teslić, Tešanj, Usora.
- 4.Broj registra 13 za registracijska područja: Goražde, Goražde/Srpsko Goražde, Čajniče, Foča, Foča/Srbinje, Rudo, Višegrad.
- 5.Broj registra 14 za registracijska područja: Livno, Tomislavgrad, Glamoč.
- 6.Broj registra 15 za registracijska područja: Mostar Centralni distrikt, Mostar Stari Grad, Mostar Sjever, Mostar Jugoistok, Mostar Jugozapad, Mostar Zapad, Mostar Jug, Mostar/Srpski Mostar, Bileća, Čapljina, Čitluk, Gacko, Grude, Jablanica, Konjic, Široki Brijeg, Ljubinje, Ljubuški, Neum, Nevesinje, Posušje, Prozor/Prozor-Rama, Stolac/Berkovići, Stolac, Ravno, Trebinje.
- 7.Broj registra 16 za registracijska područja: Prijedor, Bosanska Dubica/Kozarska Dubica, Bosanski Novi/Novi Grad, Sanski Most/Srpski Sanski Most, Sanski Most, Kostajnica.
- 8.Broj registra 17 za registracijska područja: Sarajevo-Centar, Breza, Fojnica, Hadžići, Han-Pijesak, Ilidža (FBiH), Ilidža/Srpska Ilidža, Ilijaš, Kalinovik, Kiseljak, Kreševo, Sarajevo-Novi Grad, Novo Sarajevo, Novo Sarajevo/Srpsko Novo Sarajevo, Olovo, Pale-RS, Pale-FBiH, Rogatica, Sokolac, Sarajevo-Stari Grad/Srpsko Sarajevo, Trnovo-RS, Trnovo-FBiH, Vareš, Visoko, Vogošća.
- 9.Broj registra 18 za registracijska područja: Tuzla, Banovići, Bijeljina, Bratunac, Distrikt Brčko, Gradačac, Gradačac/Pelagićevo, Kalesija, Kalesija/Osmaci, Kladanj, Lopare/Čelić, Lopare, Lukavac, Orašje, Orašje/Srpsko Orašje, Srebrenica, Srebrenik, Šekovići, Teočak, Ugljevik, Vlasenica, Sapna, Zvornik, Živinice, Milići.
- 10.Broj registra 19 za registracijska područja: Zenica, Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj, Kupres, Kupres/Srpski Kupres, Novi Travnik, Travnik, Vitez, Zavidovići, Žepče.
- 13.Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 69/09) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se teritorijalna organizacija Republike Srpske, kao i uvjeti i postupak za teritorijalnu promjenu.
Član 5.
Općine u Republici Srpskoj su: Bijeljina, Bileća, Berkovići, Bratunac, Brod, Višegrad, Vlasenica, Vukosavlje, Gacko, Gradiška, Derventa, Doboj, Donji Žabar, Zvornik, Istočni Mostar, Istočni Drvar, Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Kneževo, Kozarska Dubica, Kostajnica, Kotor Varoš, Krupa na Uni, Kupres, Laktaši, Lopare, Ljubinje, Milići, Modriča, Mrkonjić Grad, Nevesinje, Novi Grad, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Pale, Pelagićevo, Petrovac, Petrovo, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Rudo, Ribnik, Srbac, Srebrenica, Sokolac, Teslić, Trebinje, Trnovo, Ugljevik, Foča, Han pijesak, Čajniče, Čelinac, Šamac, Šekovići i Šipovo.
V. Dopustivost
- 14.Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine Pravila Ustavnog suda Ustavnog suda.
Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja prema ovom ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to:
- -Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- -Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
- 15.U odnosu na osporene odredbe Zakona o jedinstvenom matičnom broju, Ustavni sud ističe da, iako odredba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine ne predviđa eksplicitnu nadležnost Ustavnog suda da ocjenjuje ustavnost zakona ili odredbe zakona Bosne i Hercegovine, supstancionalni pojam ovlasti određenih samim Ustavom Bosne i Hercegovine sadrži u sebi titulus Ustavnom sudu za takvu nadležnost, a posebno ulogom Ustavnog suda kao tijela koje podržava Ustav Bosne i Hercegovine. Navedeno stanovište Ustavnog suda u ovakvim slučajevima, kroz njegovu dosadašnju praksu, jasno ukazuje da je Ustavni sud nadležan da ocjenjuje ustavnost zakona, odnosno pojedinih odredbi zakona Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 14/02 od 30. januara 2004. godine, "Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 18/04).
- 16.Nadalje predmetni zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenih odredbi Zakona o jedinstvenom matičnom broju podnijelo je 76 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, što u odnosu na 83, što je ukupan broj narodnih poslanika određen Ustavom Republike Srpske, predstavlja više od jedne četvrtine članova zakonodavnog tijela Republike Srpske. Iz navedenog proizlazi da je zahtjev podnio ovlašteni podnosilac iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
- 17.Imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o jedinstvenom matičnom broju, dopustiv, jer ga je podnio ovlašteni podnosilac i ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda u pogledu nedopustivosti.
VI. Meritum
- 18.Podnosioci zahtjeva eksplicitno navode da član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju nije u skladu s čl. I/1, I/3, III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, iz suštine zahtjeva proizlazi da zahtjev pokreće i ustavna pitanja pravne sigurnosti prema članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Osporeni član Zakona o jedinstvenom matičnom broju, po mišljenju podnosioca zahtjeva, nije u skladu s navedenim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine jer za označavanje opština u Republici Srpskoj propisuje nezvanične, odnosno dvojne nazive, pa čak i pogrešne nazive koji ne postoje u Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske.
- 19.Ustavni sud zapaža da je Zakon o jedinstvenom matičnom broju Parlamentarna skupština BiH donijela 25. oktobra 2001. godine na osnovu člana IV/4.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Navedeni zakon je stupio na snagu 29. marta 2002. godine. Izmjene i dopune navedenog zakona, koje su donesene 30. jula 2008. godine, stupile su na snagu 13. augusta 2008. godine. Zakon o jedinstvenom matičnom broju uređuje pitanja koja se tiču jedinstvenog matičnog broja državljana BiH i stranih državljana u BiH.
- 20.Ustavni sud dalje ističe da je Republika Srpska donijela Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 69/09), koji je stupio na snagu 7. augusta 2009. godine. Članom 5. navedenog zakona poimenično je navedena 61 opština, koje kao osnovne teritorijalne jedinice čine teritorij Republike Srpske. U ovom zakonu utvrđeni su nazivi opština kao sadašnji zvanični nazivi opština u Republici Srpskoj.
- 21.Ustavni sud zaključuje da se osporenim zakonom uređuju pitanja jedinstvenog matičnog broja, dakle, pitanja iz ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine. Iz ovoga proizlazi zaključak da se osporenim zakonom ne uređuju pitanja iz entitetske ustavne nadležnosti kao što je teritorijalna organizacija entiteta, niti utvrđuju nazivi gradova i opština u entitetima. Naime, Ustavni sud smatra da su u osporenom zakonu preuzeti nazivi opština u Republici Srpskoj iz tada važećih entitetskih zakona, uz koje su u nekim slučajevima navedeni i raniji nazivi (npr. Ključ/Ribnik), kako bi se tehnički precizirala registracijska područja za koja se vode registri jedinstvenih matičnih brojeva. Osporeni zakon je donesen prije novog Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske iz augusta 2009. godine i zbog toga sadrži nazive koji nisu u skladu s nazivima utvrđenim ovim entitetskim zakonom. Dakle, zakonodavac na državnom nivou u osporenom članu zakona nije utvrđivao nazive gradova i opština, niti su to materijalno-pravna pitanja koja se uređuju tim zakonom. Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju zakonodavac na državnom nivou nije upleo u ustavno ovlaštenje Republike Srpske koje kao entitet ima prema članu III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
- 22.Imajući u vidu navedeno, kao i da se odredbe Ustava Bosne i Hercegovine sadržane u čl. I/1, I/3, III/1. i III/3.a), za koje podnosioci zahtjeva smatraju da su u konkretnom slučaju povrijeđene, odnose na kontinuitet i sastav Bosne i Hercegovine, te nadležnosti institucija BiH i nadležnosti entiteta, Ustavni sud zaključuje da osporenim članom Zakona o jedinstvenom matičnom broju nisu povrijeđene odredbe čl. I/1, I/3, III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
- 23.Međutim, Ustavni sud zapaža da iz suštine zahtjeva kojim se traži ocjena ustavnosti navedenog zakona proizlazi da zahtjev pokreće ustavna pitanja pravne sigurnosti prema članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Navedenom odredbom Ustava Bosne i Hercegovine država Bosna i Hercegovina je određena kao "demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom". Ustavni sud je nadležan i obavezan da u svakoj prilici djeluje kao zaštitnik Ustava Bosne i Hercegovine (član VI/3), što uključuje jedno od njegovih temeljnih načela - vladavinu prava iz navedene ustavne odredbe. Stoga će navode podnosioca zahtjeva da je osporena odredba zakona neustavna Ustavni sud ispitati u odnosu na princip vladavine prava iz navedenog člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
- 24.Ustavni sud je već istakao da je Republika Srpska važećim zakonom utvrdila zvanične nazive svih opština na svom teritoriju. S druge strane, a imajući u vidu osporene zakonske odredbe, Ustavni sud je mišljenja da zakonodavac na državnom nivou nije slijedio novu zakonsku regulativu u Republici Srpskoj u odnosu na nove nazive gradova i opština. Pored toga, Ustavni sud zapaža da su u tač. 2, 3, 4, 7, 8, 9. i 10. člana 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju zadržani nazivi gradova i opština koji su kao neustavni prestali da važe na osnovu odluka Ustavnog suda broj U 44/01 od 27. februara i 22. septembra 2004. godine (npr. Srpski Drvar, Srpski Brod itd.). Na ovaj način zakonodavac na državnom nivou je, u odnosu na osporenu zakonsku odredbu, po mišljenju Ustavnog suda narušio princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud ističe da pravna sigurnost, što je inherentan element principa vladavine prava, zahtijeva da registracijska područja u osporenom zakonu budu određena isključivo aktualnim zakonskim nazivima opština i gradova, koji su u konkretnom slučaju utvrđeni relevantnim odredbama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske iz 2009. godine. Iz navedenog Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju povrijeđen princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, koji podrazumijeva poštovanje važećih zakona i postupanje u skladu s njima.
VII. Zaključak
- 25.Ustavni sud zaključuje da član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju nije u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, zbog toga što sadrži nazive opština u Republici Srpskoj koji nisu u skladu s njihovim nazivima utvrđenim pozitivnim entitetskim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske, koji je donesen u okviru ustavne nadležnosti entiteta.
- 26.Ustavni sud, međutim, zaključuje da su odredbe člana 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju u skladu s čl. I/1, I/3, III/1. i III/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, jer ovim odredbama nisu utvrđivani već samo preuzeti nazivi pojedinih opština iz entitetskih zakona koji su bili na snazi u vrijeme donošenja osporenog zakona. Dakle, nije došlo do uplitanja u ustavnu nadležnost entiteta da utvrđuje nazive opština na svom teritoriju.
- 27.Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
- 28.Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović, s. r.