Aktio

REGULATORNI ODBOR ŽELJEZNICA BOSNE I HERCEGOVINE

315 Pravilnik o održavanju donjeg stroja pruga

Na osnovu člana 8. tačka A. stav 1 i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi

315 PRAVILNIK
O ODRŽAVANJU DONJEG STROJA PRUGA

I OPĆE ODREDBE

Član 1.Sadržaj Pravilnika

Ovim Pravilnikom propisuje se način održavanja, redovite kontrole i povremeni pregledi podvozja pruga na mreži ŽS BiH, kao i na industrijskim prugama i kolosjecima na kojima prometuju vozila ŽS BiH i drugih operatera. Odredbe Pravilnika se odnose na održavanje podvozja konvencionalnih željezničkih pruga (pruge za brzine do 160 km/h).

Član 2.Podvozje

Pod donjim strojem pruga u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se: zemljani trup, mostovi, vijadukti i propusti, tuneli, objekti i postrojenja u službenim mjestima (pješački prelazi iznad pruge, pothodnici ka peronima, peroni, kolske vage, i sl.) i objekti za zaštitu pruge od površinskih voda i atmosferskih utjecaja.

Član 3.Održavanje

Pod održavanjem u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se: vođenje tehničkih i drugih podataka, stalni nadzor, povremena pregledavanja, ispitivanja, poduzimanje mjera u cilju blagovremenog otkrivanja i otklanjanja nepravilnosti i oštećenja podvozja konvencionalnih željezničkih pruga.

II ODRŽAVANJE ZEMLJANOG TRUPA

Član 4.Sastav zemljanog trupa

(1) Zemljani trup pruge, ovisno od relativnog visinskog položaja terena i nivelete pruge, čine nasipi (sl. 1), usjeci (sl. 2) i zasjeci, uključivo sa planum pruge.

(2) U određenim uvjetima, kao sastavni dio zemljanog trupa ispod tucaničke zastorne prizme ugrađuje su tamponski sloj.

(3) U sastav zemljanog trupa ulaze i vještačke građevine ugrađene u sam trup pruge ili pokraj njega, kao što su jarkovi i kanali za odvodnju zemljanog trupa s postojećim objektima za propuštanje vode kroz trup pruge, otvora do 1,0 m, obloge, obložni i potporni zidovi, drenaže, vegetacioni pokrivač na kosinama i padinama, i dr.

Postojeće objekte za propuštanje vode kroz trup pruge otvora ispod 1,0 m, ukoliko su potrebni i dalje, zamjenjivati ​​objektima otvora 1,0 m, u protivnom ih ukinuti.

(4) Sa zemljanim trupom cjelinu čini i padina na kojoj leži trup, kao i padina više i niže u širini pružnog pojasa.

(5) Podaci o dimenzijama planuma, uključujući širinu bankine (rubne staze) u službenim mjestima i na otvorenoj pruzi, nalaze se u Pravilniku o održavanju gornjeg stroja pruga (Pravilnik 314 ŽS BiH).

(6) Periodični pregled zemljanog trupa pruge sa vještačim objektima iz tačke 3. ovog člana, vrše Sekcije za održavanje pruge, kod Upravitelja infrastrukture (UI), jednom godišnje. Ovisno od stupnja ugroženosti trupa, mogu se organizirati i posebni pregledi, o čemu donosi odluku nadležno UI.

Sl. 1. Elementi popriječnog presjeka zemljanog trupa pruge u nasipu

Sl. 2. Elementi popriječnog presjeka zemljanog trupa pruge u usjeku

Član 5.Planum pruge

(1) Pri prijemu novih pruga na redovito održavanje i pruga u eksploataciji poslije izvršene glavne opravke, kao i pri rekonstrukciji postojećih pruga, mora se prethodno obaviti prijam planuma pruge (slika 3).

Sl. 3. Položaj planuma pruge u popriječnom presjeku

(2) Prijam planuma obavlja se zapisnički i obuhvaća:

  • a)
    kontrolu kota planuma u osi kolosjeka i na rubovima planuma,
  • b)
    kontrolu osnovnih geomehaničkih karakteristika tla planuma (zbijenost, vlažnost, kapilarnost, otpornost na mraz i sl.),
  • c)
    kontrolu izvedenih površina planuma,
  • d)
    kontrolu tamponskog sloja.

(3) Stupanj zbijenosti i minimalni modul deformacije, koji se propisuju za svaki sloj, su generalno sljedeći (vidi UIC CODE 719: Earthworks and track bed for railway lines - UIC Kod 719: Zemljani radovi i noseći slojevi podvozja željezničkih pruga):

Nasip:

ρd (zapreminska masa u suhom stanju)

≥

95% maksimalne zapreminske mase u suhom stanju određene pomoću Standardnog ili modificiranog Proktorovog opita (ovisno o vrsti pruge, visine nasipa i države)

EV2

≥

45 MN/m2 za sitnozrna tla

60 MN/m2 za pjeskovita ili šljunčana tla

EV2/ EV1

≤

2.2 za EV1 manje od minimalne vrijednosti propisane za EV2

Prelazni (poboljšan) sloj:

ρd (zapreminska masa u suhom stanju)

≥

100% maksimalne zapreminske mase u suhom stanju određene pomoću Standardnog Proktorovog opita, ili 95% maksimalne zapreminske mase u suhom stanju određene pomoću modificiranog Proktorovog opita

EV2

≥

80 MN/m2

EV2/EV1

≤

2.2 za EV1 manje od minimalne vrijednosti propisane za EV2 (u nekim zemljama se konvencionalnim prugama koriste blaže granice)

Zaštitni sloj:

γd (zapreminska težina u suhom stanju)

≥

100-103% maksimalne težine u suhom stanju određene pomoću Standardnog Proktorovog opita, ili 98-100% maksimalne težine u suhom stanju određene pomoću modificiranog Proktorovog opita

EV2

≥

120 MN/m2

EV2/EV1

≤

2.2 za EV1 manje od minimalne vrijednosti propisane za EV2 (u nekim zemljama)

(4) Otpornost na mraz prema Ruklijevom dijagramu (slika 4.)

Sl. 4. Dijagram za ocjenu osjetljivosti tla na mraz po Ruklijevom kriteriju

(5) Uzroci nestabilnosti kolosjeka najčešće su deformacije planuma, te se, zbog toga, u takvim slučajevima mora ispitati stanje planuma.

Vidni znaci deformacija u planuma su:

  • a)
    Prskanje (špricanje) blata za vrijeme prolaska vlakova.

Prskanja blata iz kolosjeka otklanjati odmah kada se pojave. Ako su ona vezana samo za zaprljanost zastora, onda ih otklanjati običnom zamjenom tucanika u zastoru na tom mjestu. Ako je u pitanju raskvašavanje planuma, usljed čega prskanje dolazi najčešće na sastavima šina, onda utvrditi uzrok ove pojave izradom prosjeka kroz tucanički zastor i zemljani trup pruge na mjestu gdje se prskanje pojavljuje, i na 2 do 4 m ispred i iza ovog mjesta. Prosjecati do dubine do koje se zapažaju poremećaji u zemljanom materijalu. Ako ova dubina dosegne do 10 cm iznad dna odvodnih jarkova sa strane, cijelu krunu nasipa ili usjeka zamjeniti tamponski sloj, koji se mora dobro nabiti. Kada je dubina raskvašavanja veća, postupiti po članku 6. ovog pravilnika, prema odredbama za duboke zastorne džepove, korita i vreće.

  • b)
    Slijeganje kolosjeka

Slijeganje kolosjeka, koje se može pojaviti, naročito poslije jakih kiša, kada traje duže vremena, siguran je znak da je u pitanju poremećaj u zemljanom trupu pruge. Do ovog poremećaja dolazi uslijed propadanja tucaničkog zastora kroz planum u trup pruge u vidu zastonih "džepova uvala", "korita" ili "vreća" (sl. 5., 6. i 7.).

  • c)
    Izdizanje kolosjeka

Izdizanje kolosjeka je česta pojava u zimskom razdoblju, za vrijeme velikih hladnoća. Uzroci ovome su stvaranje leda u vezanom materijalu od kojega je izrađen nasip, a naročito u gornjem dijelu ispod planuma za vrijeme dugotrajnih mrazeva. Voda koja je prodrla kroz planum u trup pruge od vezanog materijala, odozgo ili kapilarno odozdo, kod smrzavanja stvara ledene kristale - ledena leće, uz znatno povećanje obujma materijala, usljed čega dolazi do izdizanja kolosjeka. U proljeće, po prestanku djelovanja mraza, dolazi do otapanja leda i znatnog provlažavanja materijala ispod planuma. Sva ovakva mjesta moraju se snimiti i poslije pregleda evidentirati, a podaci čuvati do donošenja odluke o potrebnim radovima.

Sl. 6. Zastorno korito

Sl. 7. Zastorna vreća

  • d)
    Izdizanje bankina

Izdizanje bankina je siguran znak deformacije planuma i kosina nasipa. Uzrok treba tražiti u pojavi zastornih džepova, korita ili vreća, odnosno u njihovom povećavanju i proširenju ispod bankina, ili u bubrenju materijala ispod planuma, prema prethodnoj podtački c. Mjere da se ovo spriječi sastoje se u potrebi sanacije nasipa (postupiti po članku 6. prema odredbama za duboke zastorne džepove, korita i vreće). Ako je u pitanju bubrenje vezanog materijala, takav materijal ukloniti.

  • e)
    Slijeganje bankina

Do slijeganja bankina dolazi usljed klizanja ili školjkanja nasipa. Tada treba odmah pristupiti ispitivanju i promatranju, koje se sastoji u postavljanju sondažnih cijevi po kosini i bankini zemljanog trupa, preko kojeg se, pomoću viska, kontrolira deformacija trupa i razinu podzemne vode. Promatranje se obavlja pomoću nivelman postavljenih po bankini zemljanog trupa. Rezultati ispitivanja i promatranja čuvaju se do donošenja odluke o vrsti potrebnih radova.

  • f)
    Pukotine na bankinama

Pukotine na bankinama, kao posljedica deformacija u trupu pruge, slijeganje nasipa koji nije kod građenja dovoljno nabijen, ili kao znak predstojećeg školjkanja kosina, moraju se odmah zatvoriti istom vrstom materijala od koga je izrađen zemljani trup.

(6) Bankine, kao otvoreni dijelovi planuma, moraju se pravilno održavati, i to:

  • a)
    održavati nagib bankina od 4 posto, odnosno u skladu sa projektom,
  • b)
    uklanjati vegetaciju sa bankina,
  • c)
    odbaciti i očistiti sa bankina sav materijal koji preostane od rešetanja tucanika ili čišćenja jaraka,
  • d)
    ne dozvoliti deponiranje tračnica na bankinama, i
  • e)
    ne dozvoliti ugrađivanje u bankinama zemljanog trupa, koji je izrađen od vezanog materijala: kabele jake i slabe struje, raznih vodova odnosno cjevovoda za vodovod, naftu, paru, i sl., kao i teških stupova za kontaktnu mrežu, ukoliko za to ne postoji odobren projekt.

(7) Dopušteno je ugrađivanje pružnih oznaka i signala u bankine. Udaljenost ovih oznaka i signala od osi kolosjeka određena je važećim propisima o održavanju gornjeg stroja pruga.

(8) U tački 3. ovog članka navedeno je koje uvjete mora zadovoljiti materijal u planum pruge. Ako i pored toga planum pruge počne pokazivati znakove deformacija, treba pristupiti mjerama za njegovu zaštitu.

Zaštitne mjere sastoje se od:

  • a)
    postavljanja zaštitnog-tamponskog sloja (član 8.) u kruni trupa s davanjem većeg nagiba podlozi ispod njega,
  • b)
    postavljanja zaštitnog sloja u bankinama (slika 8.) od šljake, pjeska ili piritne troske, radi odvodnje muljevitih mjesta i omogućavanja otjecanja od čela pragova, i
  • c)
    primjeni zaštitnih sredstava na planum pruge koja sprječavaju upijanje vode odozgo, kao što su razne vrste kreča, bentonit, emulzije i slično, ili zamjeni gornjeg sloja krune zemljanog trupa novim materijalom otpornim na smrzavanje.

Izbor mjera koje će se predvidjeti mora se povjeriti posebnoj radnoj skupini.

Sl. 8. Zaštitni sloj u bankinama

Član 6.Nasipi

(1) Mora se organizirati stalna kontrola ponašanja novih nasipa (sl. 1.), pod prometom i pod raznim vremenskim uvjetima.

Ova kontrola se sastoji u sljedećem:

  • a)
    kontrola slijeganja nasipa,
  • b)
    vizualno promatranje postojanosti kosina nasipa u pogledu nagiba, erozije, izbočenja i slično,
  • c)
    snimanje i zatvaranje vidnih pukotina kako voda ne bi ulazila u nasip i raskvašavala ga,
  • d)
    promatranje okolnog zemljišta radi uočavanja da li ima pojava izdizanja, slijeganja, pomjeranja i slično, i
  • e)
    jedanput godišnje, u ljetnjem periodu, napraviti na pojedinim mjestima (najbolje ispod tračničkog sastava) prosjek u zastoru do planuma da bi se utvrdilo kako se ponaša planum odnosno nasip ispod zastora na mjestima gdje je opterećenje najveće.

(2) Slijeganje nasipa kontrolirati nivelmanskim instrumentom, letvom i podravnjačom. Nivelmanskim instrumentom kontrolirati slijeganja nasipa u sredini i na rubovima planuma, a letvom i podravnjačom slijeganje kosine nasipa.

(3) Ponašanje već stabiliziranih nasipa, obavezno kontrolirati u sljedećim slučajevima:

  • a)
    povećanje obujma prometa (povećanje broja vlakova),
  • b)
    povećanje osovinskog pritiska,
  • c)
    povećanje brzina,
  • d)
    promjena konstrukcije gornjeg stroja (jači tip tračnice, ugradnja betonskih pragova umjesto drvenih, zamjena šljunčanog zastora tucaničkim i slično), i
  • e)
    ugradnja u nasip novih postrojenja (stupova kontaktne mreže, zgrada, signala i slično).

U ovim slučajevima moraju se obavezno računskim putem odrediti novi utjecaji na zemljani trup pruge, kao i ispitati nosivost samog trupa.

(4) Radi preventivne zaštite nasipa pored rijeka, potoka i stojećih voda, gdje postoji opasnost od oštećenja ili odnošenja u vrijeme poplava, moraju se u blizini pravodobno spremiti dovoljne količine kamena, vreća s pijeskom, žičanih korpi (gabiona) i slično. Ovaj materijal ne smije se deponira po bankinama i kosinama nasipa.

(5) U slučaju promjene uloge nasipa zbog novonastalih okolnosti (nasip pruge postaje i obrambeni nasip, postojeći nasip pored vještačih jezera), mora se pravodobno donijeti odluka o načinu njegovog ojačanja shodno novim uvjetima.

(6) U slučaju pojave deformacija nasipa, kao što su:

  • a)
    erozija kosina nasipa,
  • b)
    zastorni džepovi, korita i vreće (sl. 5., 6. i 7.),
  • c)
    klizanje i školjkanje kosina (sl. 9a),
  • d)
    rasplinjavanje (sl. 9b),
  • e)
    tonjenje nasipa,
  • f)
    bubrenje usljed smrzavanja, moraju se, ovisno od uzroka koji su imali utjecaja na njih tijekom eksploatacije, poduzeti i sljedeće mjere:
    • -
      Na nasipima čije su kosine podložne eroziji (pod utjecajem vode, vjetra) moraju se obaviti radovi osiguranja biološko-tehničkim mjerama (član 16.);
    • -
      Ako se u nasipu vezanog materijala stvore duboki zastorni džepovi, korita ili vreće (slike 5., 6. i 7.), mora se odmah pristupiti sanaciji nasipa. Pri tome se rukovoditi sljedećim načelima:
    • -
      Kada je dubina ovih deformacija do 1,0 m (sl. 5.), nasip do te dubine zamjeniti novim nasipni materijal uz ugrađivanje prema tehničkim uvjetima za građenje pruga;
    • -
      Ako je dubina deformacija nasipa preko 1,0 m, prvo iznad dijela zastornih džepova, korita ili vreća postaviti sloj dobro nabijenog vezanog materijala debljine 20 cm, koji služi kao brtva (sl. 7.). Dna zastornih džepova, korita i vreća ocjediti drenažom (primjer na sl. 7.);
    • -
      Tamo gdje nije moguće primjeniti jednu od naprijed navedenih mjera, mora se pristupiti injektiranju cementnim mortom, vodenim staklom, bitumenskom emulzijom i dr.

Sl. 9a. Tipični slučajevi klizanja kosina

Sl. 9b. Rasplinjavanje nasipa

  • -
    Kada se pojave prvi znaci klizanja nasipa (pukotine u planum, promkene u osi i niveleti kolosjeka, deformacija kosina) organizirati istražne radove, radi mogućnosti određivanja potrebnih mjera za stabilizaciju nasipa.

(7) U slučaju rasplinjavanja nasipa, kome obično prethode:

  • a)
    dugotrajno slijeganje kolosjeka,
  • b)
    izbočenje - nadimanje kosina,
  • c)
    izdizanje okolnog tla sa strane,
  • d)
    raskvašavanje nasipa usljed kapilarnog penjanja vode, predvidjeti hitne mjere u pogledu osiguranja prometa. Nadležni UI, odmah će obrazovati radnu grupu radi pregleda i poduzimanja daljih nužnih mjera, i
  • e)
    znaci tonjenja nasipa su slijeganje kolosjeka zajedno sa nasipom, koje je u početku lagano, a zatim naglo, i bočno istiskivanje - izdizanje terena. Ako se konstatira tonjenje, koje se obično događa kada je podloga nasipa slaba, te je usljed opterećenja došlo do loma tla, postupiti isto kao u slučaju rasplinjavanja nasipa.

(8) Ovo se nasipa pojavljuje se u zimskom razdoblju, kada materijal sadrži preko 10% frakcija d <0,02 mm. Zaštitne mjere sastoje se u poboljšanju granulometrijskog sastava materijala, da bi se dobio stupanj neravnomjernosti U ≥ 7, indeks plastičnosti I ≤ 5, i manje od 3% frakcija d <0,02 mm.

(9) Pored navedenih mjera pod stavkom (6), za stabilizaciju nasipa ovisno od vrste pomjeranja i materijala od kojeg je izgrađen nasip mogu se primjeniti i sljedeće mjere:

  • a)
    ugradnja poprečnih kamenih rebara u nasip (sl. 10.),
  • b)
    vanjska zaštita nasipa od vezanog materijala šljunkovitim materijalom,
  • c)
    injektiranje trupa nasipa ovazdušenim cementnim mortom (aerocem),
  • d)
    žbukanje kosina,
  • e)
    izrada termakadam u planum pruge,
  • f)
    ugradnja pješčanih šipova,
  • g)
    ojačanje nasipa putem eksplodiranih rupa napunjenih pjeskom,
  • h)
    pobijanje armiranobetonskih šipova,
  • i)
    elektroosmoza,
  • j)
    injektiranje trupa nasipa kemijskim sredstvima, i
  • k)
    postavljanje izolacijskog sloja - folija od vještačog materijala ispod zastora na planum.

Kamena rebra u nasipu rade se po tipu drenažnih ispuna i prosjecaju nasip poprečno na os kolosijeka do dubine ispod raskvašenog materijala. Ova rebra, pored prosušivanje materijala, vrše i mehaničku stabilizaciju nasipa.

Sl. 10. Kameno rebro u nasipu

(8) U slučaju potrebe za proširenjem postojećeg nasipa, ovo proširenje izvesti prema slici 11. po pravilu istorodne materijalom od kojeg je izrađen nasip. Sam prošireni dio nasipa raditi prema Tehničkim uvjetima za građenje željezničkih pruga, koje na temelju važećih pravilnika i uputstava izdaje nadležni UI uz suglasnost vlasnika infrastrukture.

Sl.11. Proširenje postojećeg nasipa

Član 7.Usjeci

(1) Već prvih godina na prugama u eksploataciji pokazuje se da li je nagib kosina usjeka (slika 2.) pravilno određen. Ovaj nagib kod zemlje, po pravilu, iznosi najviše 1:1, a kod stjenovitih materijala od 4:1 do vertikale. U nevezanom materijalu (pijesak, šljunak i sl.) Najveći nagib kosina usjeka može biti jednak prirodnom kutu trenja za odnosni materijal, a u vezanom ovisno je od otpornosti tla na smicanje i od visine kosine.

(2) U slučaju pojave masovnih deformacija izvedenih nagiba kosina, slično kao na kosinama nasipa (sl. 9a), mora se odmah ispitati koji je najpovoljniji nagib, kako bi se moglo odmah pristupiti radovima na ublažavanju nagiba usjeka.

(3) Najčešći radovi na održavanju kosina usjeka su:

  • a)
    osiguranje od erozije,
  • b)
    osiguranje od obrušavanja kamenog materijala na prugu (vještačke

građevine),

  • c)
    održavanje i obnavljanje raslinja na kosini (član 16.), osiguranje usjeka od zavejavanja, osulina i snježnih lavina (dio VI, članovi 60. i 61.), i
  • d)
    uklanjanje sa kosina nestabilnog kamenja koje može pasti na prugu, odnosno njegovo učvršćivanje (ankerovanje) za podlogu ili okolni teren.

(4) Na kosinama usjeka, gdje postoji stalna opasnost od padanja kamena koji može ugroziti saobraćaj, odrediti čuvara kosina ili postaviti električne vodove u obliku mreža koji su izravno povezani s električnim alarmnim signalima u susjednim službenim mjestima, radi upozorenja da je došlo do obrišavanja s kosine.

(5) Ako na kosinama u nevezanom materijalu izbija podzemna voda, može doći do ispiranja sitnozrnog pijeska i rušenja kosina. U ovakvim slučajevima sva podzemna voda se mora na vrijeme uhvatiti drenovima i po potrebi nagib kosina ublažiti. Pojave erozije na ovakvim kosinama moraju se odmah otklanjati odgovarajućim mjerama (član 16.).

(6) Na kosinama u vezanom materijalu mora se voda, bez obzira je li površinska ili podzemna, najkraćim putem odvesti sa kosine kao i iz samog usjeka.

(7) U glinovitim materijalima često nastaju pukotine u koje prodire voda i izaziva poremećaje ravnoteže kosina. Mjere za spriječavanje ovih deformacija su sljedeće:

  • a)
    Ublažavanje nagiba kosina

Kao najučinkovitiju mjeru za spriječavanje poremećaja kosina, po pravilu, primjeniti ublažavanje nagiba kosina. Kut nagiba kosina obavezno se mora utvrditi geomehaničkim ispitivanjem ukoliko za sličan materijal na tom terenu ne postoje već stečena iskustva.

  • b)
    Opterećenje nožice kosina

Opterećenje nožice kosine usjeka upotrijebiti kao protivteret kod

klizanja kosina za slučajeve kada je klizna ravan ispod nožice kosine.

Ovu mjeru primjeniti samo u slučajevima kada za to ima dovoljno prostora između nožice kosine usjeka i odvojnog kanala (sl. 12.). Protivteret se radi isključivo od nevezanog materijala (kamen, betonski blokovi, gabiona, krupan šljunak i sl.).

Sl.12. Opterećenje nožice kosine usjeka

  • c)
    Odvodnja kosina:

Odvodnjavanje kosina usjeka u vezanom materijalu, ako se na njima pojavljuju

izvori, pištoljine i mokre površine, postiže se drenažnim rebrima (slika 13.), koja

moraju zadovoljiti i sljedeće uvjete:

  • -
    Da budu ukopana najmanje do ispod granice smrzavanja,
  • -
    Da izljev u odvodni jarak ili u dubinsko odvodnjavanje bude najmanje 30 cm iznad njihovog dna,
  • -
    Prilikom ugradnje drenažnih rebara paziti da se ne poremeti kosina i ne izazovu klizanja.

Sl. 13. Drenažno rebro u usjeku

Sl.14. Kameno rebro u usjeku

  • d)
    Ugradnja kamenih rebara i potpornih zidova

Ugradnjom kamenih rebara (slika 14.) upravno na osu kolosjeka sprječavaju se školjkanja na kosinama usjeka. Ova rebra se u nožici kosine oslanjaju na potporni zid pored pruge ili na ojačane jarkove. Potporni zid može se raditi od kamene naslage ili od gabiona ukoliko za to postoji dovoljno prostora.

  • e)
    Zatvaranje pukotina

Radi zatvaranja pukotina nastalih pri skupljanju ovakvih materijala, kao i radi spriječavanja dalje pojave pukotina, preko stepenasto izrađene podloge nanijeti sloj od pijeska, uz odgovarajuće zasađivanje (Član 16. tačka h.).

  • f)
    Vegetativno vezivanje kosina (član 16.), i
  • g)
    Obloge, potporni i obložni zidovi (članovi 12. do 14.).

(8) Kada se na kosinama usjeka pojave znaci nestabilnosti, njihov daljnji razvoj mora se pratiti mjerenjem. Ovim mjerenjem ustanoviti veličinu, pravac i vremenski razvoj poremećaja. U tu svrhu, u području poremećaja ravnoteže kosine postaviti kontrolne oznake i vezati ih na stalne tačke izvan poremećaja. Prikupljeni podaci o promjenama visina svake kontrolne oznake moraju se u pogodnoj razmjeri unositi u situacioni plan i predstaviti grafički, kako bi se na osnovu ovih zapažanja mogle predvidjeti odgovarajuće mjere.

(9) Za stabilizaciju dugačkih kosina u kamenitom materijalu neotpornom na atmosferske utjecaje, nagib kosine ublažiti stvaranjem terasa. Ovo se postiže izradom niskih zidova u suho od kamenja koje se nalazi na površini kosine. Ako u vrhu kosine postoji relativno mali prolaz kroz koji dolazi materijal na kosinu, na tom prolazu izgraditi jedan ili više baražnih zidova (slika 15.) jačih nego za terase.

Sl. 15. Baražnu zidovi

(10) Za nestabilne kosine mora se ustanoviti knjiga evidencije. U ovu knjigu unose se sve promjene koje se javljaju na kosini tijekom eksploatacije, kao i opis svih radova sa skicama koji su izvršeni ili se vrše na pojedinim mjestima.

Član 8.Tamponski sloj

(1) U slučajevima kada se na nasipima i usjecima izgrađenim od glinovite zemlje primjete pojave koje dovode do slijeganja kolosjeka i nesigurne vožnje usljed nestabilnog zemljanog trupa pruge (propadanje šljunčanog zastora, blatni sastavi, prodiranje blatne kaše u zastor, bubrenje zemlje, proširenje bankina), ispod nivelete krune planuma mora se ukloniti slaba zemlja i kao zamjena nasuti tamponski sloj (slika 16.) od nevezanog materijala.

Sl. 16. Tamponski sloj

(2) Granulometrijski sastav materijala za tamponski sloj mora imati sljedeće karakteristike:

  • a)
    Stupanj neravnomjernosti tamponskog sloja mora biti . Optimalan zemljani materijal (krupnozrni pijesak, šljunkoviti pijesak ili pjeskoviti šljunak) za tamponski sloj da se sastoji od zrna različite krupnoće, tj. od sitnih, srednjih i krupnih frakcija, jer samo takav može dobro da se zbije i da ima potrebnu nosivost. Kriterijum o pogodnosti materijala za tamponski sloj dobiva se analizom granulometrijskog sastava podloge. Učinci koji se postižu upotrebom zemljanog materijala za tamponski sloj prema naprijed navedenim propozicijama su sljedeći:
    • -
      otpornost samog sloja na mraz i zaštita od zamrzavanja,
    • -
      sigurnost protiv štetnog utjecaja kapilarnih voda,
    • -
      Efikasna odvodnja oborinske vode,
    • -
      pojačana čvrstoća ležišta zastorne prizme i nasivosti podloge,
    • -
      sigurnost protiv prodiranja blatne koše iz podloge, i
    • -
      sigurnost protiv prodiranja zastornog materijala u podlogu.
  • b)
    Promjer zrna materijala za tamponski sloj koji odgovara ordinati 15% granulometrijskog dijagrama (sl. 17.) ne smije biti veći od četvorostrukog promjera frakcije tla kod 85% granulometrijskog dijagrama podloge (Terzaghievo pravilo). Ovim pravilom određen je najmanji promjer koji moraju imati zrna pijeska da glinovito zemljište u podlozi ne bi prodiralo u tamponski sloj.

Primjer: Iznalaženje tačke F1, granulometrijskog dijagrama tamponskog sloja za vrstu tla u podlozi (sl. 17.):

B85 tlo = 44 * 0,072 = 0,288 mm daje tačku F1 na ordinati D15.

Kriva granulometrijskog sastava materijala koji bi bio pogodan za tamponski sloj mora da siječe ordinatu D15 na tački i F1 ili lijevo od toga.

Slika 17. Dijagonalni granulometrija

  • c)
    Materijal za tamponski sloj sa stupnjem neravnomjernosti U = 15 ne smije sadržavati više od 3% frakcija manjih od 0,02 mm da bi bio otporan na mraz, odnosno pviše od 10% za materijale sastava U = 5.

Međuvrijednosti se moraju pravolinijski interpolirati (kriterij Casagrandeu).

(3) Ukoliko u tamponski sloj nema dovoljno finih (sitnih) frakcija, debljina tamponskog sloja mora se povećati na 50 cm.

Ne dozvoljava se ugrađivanje tampona u dva sloja raznih frakcija, tj. da se na glinovito vezana zemljište najprije naspe sloj prašinastog pijeska a zatim sloj šljunkovitog pijeska.

Ako je zemljani trup izgrađen od vrlo slabog materijala, debljina tamponskog sloja može iznositi i do 70 cm.

(4) Pri ugrađivanju tamponskog sloja moraju se ispuniti sljedeći uvjeti:

  • a)
    materijal se mora ugrađivati u slojevima debljine 15 do 20 cm, koje treba dobro zbiti,
  • b)
    ispod zapuštenih blatnih šinskih sastava odstraniti raskvašeni materijal trupa pruge do dna udubine, na dužini od 1 m od sastava u pravcu osi kolosjeka. Podlogu izvesti u nagibu 4 do 10 posto. Na ovako planiranu i zbijenu podlogu stavlja se tamponski sloj.

(5) Odvodnja tamponskih slojeva uvijek se mora izvoditi sa strane.

U usjecima i službenim mjestima odvodnju redovito spojiti na postojeće odvodne jarkove i drenaže.

(6) Tamponski sloj se postavlja duž čitave dionice pruge bez prekida, u slučaju da postoji opasnost od zamuljivanja ili djelovanja mraza.

(7) Ako se pri popravku pruge zadržava postojeći zastor od šljunka do donjeg ruba praga, da bi se taj sloj koristio kao tampon, a preko ovog ugradila zastorna prizma od tucanika, mora se prethodno utvrditi da li ovaj sloj šljunka odgovara za tampon i da li ima propisanu debljinu. Pri ovome se mora voditi računa da se održi propisana širina planuma. Ako to nije slučaj, mora se ugraditi studenog tamponski sloj odnosno povećati debljina ovog sloja.

Član 9.Padine, klizišta i odroni

(1) Osim održavanja zemljanog trupa, mora se voditi briga o stabilnosti padine u vidu proklizavanja, kao i odrona materijala sa kosina, usjeka i padina iznad i ispod pruge.

(2) Kada se pojave prvi znaci poremećaja stabilnosti padine (pukotine, zatalasanost i dr.), Odmah snimiti ove promjene, postaviti nadzorne oznake na klizištu i kolosjeku, i vršiti opažanja promjena snimanjem sa stalnih točaka.

(3) Istovremeno, predvidjeti sljedeće:

  • a)
    odvesti vodu izvan mjesta poremećaja zaštitnim jarkovima, da bi se spriječilo prodiranje površinske vode u tlo na poremećenom dijelu padine.
  • b)
    zatvoriti sve pukotine glinom, koja se mora dobro nabiti,
  • c)
    kaldrmisati u cementnom malteru postojeće zemljane odvodne i zaštitne jarkove,
  • d)
    izraditi kameni nabačaj u nožici padine ako se primijeti da je do poremećaja došlo uslijed podrivanja tekućom ili ujezerenom vodom.

(4) Pored toga, nastojati utvrditi položaj klizne ravni i razinu podzemne vode sondažnim bušenjem ili kopanjem sondažnih jama, radi dobivanja podataka za izradu projekata za saniranje klizišta.

(5) Odredbe za saniranje jako strmih padina sa pojavama erozije dane su u članku 55.

(6) Za stabilizaciju padina više trupa pruge u kamenitom materijalu neotpornom na atmosferske utjecaje važe odredbe Član 7. tačke i.).

(7) Ovisno o stupnju mehaničke oštećenosti stijenske mase, kosina usjeka i padina od odrona, primjenjuju se kao zaštita sljedeća rješenja:

  • a)
    izrada galerija,
  • b)
    izrada betonskih zidova i rebara,
  • c)
    izrada pregrada od tračnica i pragova,
  • d)
    postavljanje zaštitnih mreža,
  • e)
    pošumljavanje padina,
  • f)
    miniranje i uklanjanje pokrenutog stijenskog materijala,
  • g)
    drenje pokrenutih stijenskih blokova,
  • h)
    torkretiranje kosina usjeka,
  • i)
    injektiranje pukotina.

(8) Kao preventivne mjere za zaštitu pruga od odrona primjenjuju se:

  • a)
    periodični pregledi potencijalno ugroženih mjesta,
  • b)
    uvođenje čuvarske službe,
  • c)
    ugrađivanje oznaka za praćenje pokreta stijenskih blokova,
  • d)
    izrada uređaja za automatsko otkrivanje odrona,
  • e)
    upoznavanje voznog i staničnog osoblja o potencijalno ugroženim mjestima na pruzi.

(9) Na padinama gdje postoji stalna opasnost od odrona kamena koji može ugroziti saobraćaj uvodi se stalna ili periodična čuvarska služba, o čemu odlučuje nadležni UI.

(10) Ako se na padinama ili kosinama trupa pruge pojave znaci nestabilnosti, koji ukazuju na klizanje (pukotine, slijeganje kolosjeka, naboranost, naginjanje drveća ili stupova), treba odmah uvesti čuvarsku službu za praćenje deformacija. Nadležni UI će, na temelju vlastite procjene, donijeti odluku o trajanju čuvarske službe.

(11) Na većim i složenijim klizištima, koja zahtijevaju rješavanje na dulji rok, treba uraditi projekat, koji će propisati kontrolna i druga mjerenja.

(12) Za nestabilne padine u pogledu klizanja i odrona mora se ustanoviti knjiga evidencije. U ovu knjigu unose se sve promjene koje se javljaju na padini tijekom eksploatacije, kao i opis svih radova (sa skicama) koji su izvršeni ili se vrše na pojedinim mjestima.

(13) Periodični pregledi kosina, usjeka i padina vrše se obavezno jedan puta godišnje, u proljeće poslije otapanja snijega. Ovisno od stupnja ugroženosti pruge i vremenskih nepogoda (velike oborine i ekstremne temperature), ovi pregledi mogu biti i češći, o čemu odluku donosi nadležni UI.

(14) Za složenije i teže slučajeve može se organizirati i posebni pregled kosina i padina, u koji se, pored predstavnika UI, mogu angažirati odgovarajuće stručne institucije i stručnjaci izvan željeznice.

Član 10.Željezničko područje, pružni pojas i zaštitni pružni pojas

(1) Željezničko područje je površina zemljišta na kojem se nalaze željeznička pruga, objekti, postrojenja i uređaji koji neposredno služe za obavljanje željezničkog prometa.

(2) Pružni pojas je prostor između željezničkih kolosjeka, kao i pored krajnjih kolosjeka, na odstojanju od najmanje 8 m, a ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto - na odstojanju od najmanje 6 m, računajući od osi krajnjeg kolosijeka.

(3) Zaštitni pružni pojas je zamišljeni pojas s obje strane željezničke pruge, širine 200 m, računajući od ose krajnjih kolosjeka.

(4) Željezničko područje mora biti omeđeno kamenim ili betonskim graničnim znacima po BAS-u, ukopanim na odgovarajuću dubinu, s tim da znak vlasnika bude okrenut ka osi pruge.

(5) Na situacionom planu pruge, koji se prilikom preuzimanja pruge u eksploataciju predaje službi održavanja, moraju biti ucrtane i granice željezničkog područja.

(6) Provjeravati da li se granični znaci nalaze na svojim mjestima i brinuti se o održavanju i krečenju ovih znakova, s tim što se kreče jedanput godišnje, i to u proljeće.

(7) U pružnom pojasu sa odstojanja od najmanje 8 m na otvorenoj pruzi, odnosno najmanje 6 m od osi krajnjih kolosjeka u kolodvorima, mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja. Iznimno se, uz suglasnost nadležnog UI, mogu graditi i postrojenja drugih organizacija ukoliko služe za utovar i istovar robe na željeznici.

(8) U zaštitnom pružnom pojasu mogu se graditi građevinski i drugi objekti, podizati postrojenja na odrenjenoj udaljenosti od pruge, zavisno od njihove vrste i namjene, i saditi drveće, prema uvjetima i uz primjenu mjera koje jamče sigurnost prometa i sigurnost ljudi.

(9) Služba za održavanje pruga provjerava da li građevni i drugi objekti u zaštitnom pružnom pojasu, izgrađeni prema određenim uvjetima i uz primjenu potrebnih mjera, jamče sigurnost prometa i sigurnost ljudi.

(10) Na željezničkom području poduzeti potrebne protupožarne mjere na mjestima gdje željeznička pruga prolazi kroz šumu ili pored šume odnosno zemljišta zasađenog poljoprivrednim kulturama lako zapaljivim u vrijeme sazrijevanja.

U zaštitnom pružnom pojasu van željezničkog područja provjeravati da li su i nositelji prava korištenja odnosno vlasnici šuma i zemljišta iz stavka 1. ove tačke poduzeli potrebne protupožarne mjere radi osiguranja od požara.

(1) Zaštitni jarkovi (sl. 2):

  • -
    U toku izgradnje novih pruga, rijetko se iznad usjeka grade zaštitni jarkovi. Ove jarkove mora izraditi služba održavanja pruga u cilju sprječavanja prodiranja oborinskih voda s brdske padine na kosine usjeka, ako na ovima voda počne izazivati poremećaje.
  • -
    Jarkovi moraju biti najmanje 5,0 m udaljeni od gornjeg ruba kosine usjeka ili zasjeka, što zavisi od vrste materijala padine.
  • -
    Padina uzvodno od zaštitnog jarka mora biti pravilno isplanirana tako da se omogući pravilan uljev vode u zaštitni jarak.
  • -
    Zaštitne jarkove izvoditi, po pravilu, u pravcu, a gdje to nije moguće, u zavojima sa što većim polumjerom kako bi voda što bolje oticala i odnosila mulj.
  • -
    Sistem zaštitnih jarkova na kliznim područjima ima obuhvatiti u potpunosti cijelo klizno područje, a vodu iz njih odvesti najkraćim putem niz padinu van kliznog područja neposredno do propusta i mostova.

(2) Odvodni jarkovi:

  • -
    Prema položaju u odnosu na zemljani trup, razlikovati:
  • -
    odvodne jarkove pored planuma pruge u usjeku (slika 2) i zasjeku,
  • -
    odvodne jarkove pored nasipa (slika 1). i
  • -
    odvodni jarkovi pored planuma pruge u usjeku i zasjeku moraju primiti vodu s

kosine usjeka i zasjeka, kao i s planuma pruge i odvesti je do najbližeg propusta ili mosta.

Zadatak ovih jarkova je također primiti vodu iz drenaža postavljenih u kosine usjeka, iza potpornih zidova, kao i iz drenaža ugrađenih u trup pruge.

  • -
    Odvodni jarkovi sa uzbrdne strane nožice nasipa moraju primiti i odvesti svu vodu koja se slijeva sa padine u smjeru nasipa i vodu koja se slijeva sa kosine nasip.
  • -
    Voda iz ovih jarkova ne smije podlokavati nožicu nasipa niti ulaziti u podlogu nasipa, te ovi jarkovi najčešće moraju biti obzidani.
  • -
    Ukoliko se primijeti da voda koja se slijeva sa kosine nasipa ka nizbrdnoj strani štetno djeluje na nožicu nasipa, kao i na padini ispod i niže nasipa, i sa donje strane nasipa izgraditi odvodne jarkove.
  • -
    Sva mjesta na padini niže i više trupa pruge, gdje povremeno izvire ili se sakuplja oborinska voda, moraju se povezati mrežom odvodnih jarkova kako ne bi na tim mjestima došlo do pojave klizišta.

Ukoliko se na padini više trupa pruge pojavi klizanje terena uslijed izvorskih ili akumuliranih voda, moraju se odmah izraditi odvodna korita za brzu evakuaciju ovih voda. Ova korita, kao privremena, izraditi od dasaka ili drugog prikladnog materijala, radi što bolje evakuacije voda preko ugroženog područja. Po izvršenom saniranju klizišta ova privremena korita zamjeniti stalnim jarkovima u sklopu projekta za saniranje klizišta.

  • -
    Odstojanje odvodnog jarka od osi kolosjeka na prugama gdje se ugrađuju temelji za električne stupove rješavati od slučaja do slučaja, prema terenskim uvjetima, pri čemu dolazi u obzir devijacija jarka, propuštanje jarka kroz temelj stupova i dr., s tim da ne bude ugrožena odvodnja vode. U svakom pojedinom slučaju mora postojati suglasnost jedinice za održavanje pruge. Isto vrijedi i za druge uređaje za odvod vode pored pruge.

(3) Zajedničke odredbe za sve vrste jarkova.

  • -
    Poslije prijema novih pruga u eksploataciju, kao i kod postojećih pruga, služba održavanja mora obratiti pažnju na pravilno funkcioniranje jarkova odvodnje. Pri ovome naročito konstatirati:
  • -
    da li se u jarku taloži mulj,
  • -
    da li se erozijom odnosi dno jarka i kosine jarka,
  • -
    da li voda iz jarka ponire u trup pruge i tako na njega štetno djeluje,
  • -
    kako se drži i ponaša obloga jarka, l
  • -
    je li proticajni profil izrađenog jarka dovoljan da primi maksimalne količine oborinskih voda.
  • -
    Da bi se izbjeglo usporavanje vode i taloženje nanosa, polumjer krivine jarka, u pravilu, ne smije biti manji od 10,0 m.
  • -
    Da bi jarkovi mogli pravilno funkcionirati, moraju se, po pravilu, raditi u neprekidnom padu.

Produžni pad odvodnih jarkova ne smije biti manji od 2 do 3 ‰ ni veći od 25 ‰.

Podužni pad zaštitnih jarkova iznad poremećenih kosina usjeka ne smije biti manji od 4 ‰, a zaštitnih jarkova iznad klizišta i njihovih odvodnih jarkova niz padinu ne veći od 50‰.

Ovo su samo osnovni parametri, međutim, pri određivanju najvećeg pada jarkova mora se voditi računa o količini vode, načinu osiguranja jarkova i vrsti terena.

(4) Nagib kosina neobzidanih jarkova određivati prema vrsti zemljišta. U slučaju sitnog pijeska i slabo vezanih materijala, nagib stranica ovakvih jarkova ne smije biti strmiji od 1:2, u vezanom materijalu 1:1,5, a u stjenovitom materijalu 1:1 do 2:1.

Nagibi stranica obzidanih jarkova kreću se od 1:1 do 5:1.

(5) Ako brzina vode u neobzidanim jarkovima prelazi brzine navedene u tablici 1, mora se, zbog opasnosti od odnošenja materijala u kome je jarak izrađen, izvesti obziđivanje - oblaganje jarka.

Tablica 1. Maksimalna dozvoljena brzina vode u neobzidanim jarkovima

Vrsta brdskog materijala

Maksimalna dozvoljena brzina vode pri dnu jarka u m/sec

Rastresit materijal

0,10

Sitan pijesak

0,25

Krupan pijesak

0,60

Glinovit materijal

0,40 do 0,75

Sitan šljunak do 2,5 cm

1,00

Krupan šljunak

1,20

Kompaktna glina

1,50

Kameniti materijali

2,15

Čvrsta stijena

3,10 i više

(6) Po potrebi, obziđivanje - oblaganje postojećih jarkova može se izvesti busenom, kamenom u cementnom malteru, betoniranjem na licu mjesta ili polaganjem po dnu betonskih rigola od 1/3 cijevi Ø 400 mm sa stranicama obzidani lomljenim kamenom u cementnom malteru, ili drvetom. Dozvoljene brzine ovisno od osiguranja jarka vide se iz tablice 2.

Tablica 2. Dozvoljene brzine ovisno od osiguranja jarka

Vrsta osiguranja jarka

Najveća dopuštena brzina vode pri dnu jarka u m/sec

Busen položen pljoštimice

0.60

Busen položen nasatice

1.50

Kaldrma u žbuci

3.40

Beton

4.20

Drvo

6.00

Tesani granit

10.00

(7) Ako bi brzina vode u obzidani jarkovima prelazila i brzine navedene u tablici 2, erozija dna korita jarka mora se spriječiti izradom:

  • -
    pojaseva (rebra, slika 18a) radi ustaljivanja dna, i
  • -
    kaskada od kamena (slika18b), betona (slika18c) ili drugog materijala.

(8) Oblaganje dna jarkova kaldrmom, betonom i slično mora se obavezno izvesti iu slučaju malih padova u vodonepropustljive zemljištu, kako ne bi došlo do razaranja i stvaranja mulja u jarku.

(9) Kod kaldrmisanih ili betonskih jarkova mora se paziti da voda ne nađe put ispod kamene obloge ili betona. Svatko, pa i najmanje prodiranje vode ispod kaldrme odmah spriječiti. Oštećeno mjesto brižljivo otvoriti, nastale šupljine dobro ispuniti i ponovo položiti kaldrmu odnosno zabetonirati ovo mjesto.

(10) Ukoliko se rušenje jarkova, pod utjecajem velikih voda i sličnog, periodično ponavlja, moraju se komisijski utvrditi mjere za njihovu trajniju sanaciju.

Sl. 18. Spriječavanje erozije dna jarkova

(11) Jarkovi se moraju stalno održavati u ispravnom stanju i uvijek moraju biti čisti. Glavno čišćenje jarkova treba obavljati ljeti, au ostala godišnja doba po potrebi.

Prilikom čišćenja, jarkovi se ne smiju produbiti toliko da se naruši ravnoteža zemljišta, odnosno da se kosini oduzme prirodni oslonac; zato se prvobitna dubina jarka pri tome ne smije prekoračiti.

Materijal od čišćenja jarka mora se odvesti na mjesto gdje se neće ponovo vraćati - spirat u jarak, tj. materijal se ne smije deponirati na kosinama nasipa i bankina.