Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Zakona o državnim službenicima u tijelima državne službe u Kantonu Zapadno-hercegovačkom, na osnovu člana IV. C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 9. februara 2010. godine, donio je

PRESUDU
OBRAZLOŽENJE

Utvrđuje se da Zakon o državnim službenicima u tijelima državne službe u Kantonu Zapadno-hercegovačkom ("Narodne novine Kantona Zapadno-hercegovačkog", broj 16/08) nije u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Narodnim novinama Kantona Zapadno-hercegovačkog".

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), dana 24.12.2008. godine, podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Zakona o državnim službenicima u tijelima državne službe u Kantonu Zapadno-hercegovačkom (u daljnjem tekstu: Zakon).

U zahtjevu se navodi, da Zakon nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, iz razloga što su Zakonom povrijeđene odredbe člana II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojima je propisano, da sva lica na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom, zatim odredbe člana II.A. 2. (2) b), kojima je propisano, da svi građani uživaju politička prava: da učestvuju u javnim poslovima i da imaju jednak pristup javnim službama; da biraju i da budu birani. Podnosilac zahtjeva ističe da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/03, 23/04, 39/04, 67/05 i 8/06) (u daljnjem tekstu: Zakon o državnoj službi u Federaciji), kojim je uređen radno-pravni status državnih službenika u organima državne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kantonu, gradu i općini. Mišljenja je, da je donošenjem istog zakona Federacija Bosne i Hercegovine osigurala primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u članu II.A.2. c) i d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Posebno naglašava odredbu člana 3. Zakona o državnoj službi u Federaciji , kojom je propisano, da se zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika zasniva na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti, da se zapošljavanje u organima državne službe vrši samo na osnovu javnog konkursa i ispunjavanja uslova i kriterija propisanih navedenim zakonom i posebnim zakonom i podzakonskim propisima donesenim na osnovu pomenutog zakona. Također, se poziva i na član 18. tačka 2. Zakona o državnoj službi u Federaciji, kojim je propisano, da državni službenik ima pravo na pošten i pravedan tretman u svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno porijeklo, entitetsko državljanstvo, prebivalište, religiju, politička i druga uvjerenja, spol, rasu, rođenje, bračni status, godine starosti, imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status. Naglašava, da je članom 26. propisano, da prilikom provođenja javnog konkursa Agencija za državnu službu osigurava da se kod izbora državnog službenika postupa u skladu sa članom 18. stav 2. Podnosilac zahtjeva konstatuje, da iz odredbe člana III. 4. e) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine proizilazi, da kantoni nisu nadležni za donošenje propisa kojim se reguliše radno-pravni status, odnosno "pristup" javnim službama državnog službenika u organima državne službe kantona, grada i općina, već samo za utvrđivanje politike koja se tiče regulisanja i osiguranja javnih službi. Na osnovu izloženog predlaže, da Ustavni sud Federacije, nakon provedenog postupka donese presudu kojom se utvrđuje, da Zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Federacije je 14.1.2009. godine u skladu sa članom 10. i 16. u vezi sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) dostavio zahtjev Skupštini Kantona Zapadno-hercegovačkog da, kao druga stranka u postupku, da odgovor na zahtjev podnosioca u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

Aktom broj 01-34/09-3 od 2.2.2009. godine predsjednik Skupštine Kantona Zapadno-hercegovačkog dostavio je odgovor na zahtjev podnosioca u kojem navodi, da je Skupština Kantona Zapadno-hercegovačkog, kao višestranačko i višenacionalno tijelo, ispoštovala postupak donošenja Zakona. Ističe, da su se skupštinski odbori očitovali o Prednacrtu, Nacrtu i Prijedlogu Zakona, koji je predložila Vlada Kantona Zapadno-hercegovačkog, te da je isti usvojen u formi Prijedloga na sjednici Skupštine kantona 3.11.2008. godine. Mišljenja su da je zahtjev pravno neosnovan, paušalan i kontradiktoran. Ističu, da je osporenim zakonom osigurana primjena najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u Aneksu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, posebno jednakost lica pred zakonom, osiguranje svim građanima ostvarivanja političkih prava, sudjelovanja u javnim poslovima i mogućnosti jednakog pristupa javnim službama, te prava da biraju i da budu birani. Naglašavaju da su u postupku donošenja osporenog zakona ispoštovane odredbe čl. II. A.1. do 7. i član V.1.1. a) b) i c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru se citiraju i dovode u međusobnu vezu navedene odredbe sa odredbama člana III.4. e) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisano, da kantoni imaju nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti, a posebno su nadležni za utvrđivanje politike, koja se tiče regulisanja i osiguravanja javnih službi. Na osnovu citiranih odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, mišljenja su da su kantoni nadležni za sve što nije isključivo povjereno federalnoj vlasti, posebno za utvrđivanje politike kroz donošenje zakona koji regulišu i osiguravaju javne službe u kantonu, u skladu sa odredbom člana III. 4. e) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Pozivaju se na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-18/05 od 16.2.2006. godine kojom se utvrđuje, da odredbe Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 69/05 u dijelu kojim se uređuje organizacija, djelokrug, te prava, dužnosti i odgovornosti kantonalnih inspekcija, nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nadalje navode, da je do donošenja Zakona o državnoj službi u Federaciji ova oblast bila regulisana Zakonom o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/08) i Zakonom o radnim odnosima i plaćama službenika u tijelima uprave u Kantonu Zapadno-hercegovačkom ("Narodne novine Kantona Zapadno-hercegovačkog", broj 14/00, 8/01 i 3/02). Naglašavaju, da su Zakon o radnim odnosima i plaćama službenika u tijelima uprave imali svi kantoni, a da je navedeni zakon u Kantonu Zapadno-hercegovačkom stavljen van snage donošenjem Zakona o prestanku važenja Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika u tijelima uprave u Kantonu Zapadno-hercegovačkom ("Narodne novine Kantona Zapadno-hercegovačkog", broj 1/06). Članom 2. navedenog zakona je propisano da će se do donošenja posebnih kantonalnih zakona i propisa iz ove oblasti primjenjivati Zakon o državnoj službi u Federaciji. Mišljenja su da je osporeni zakon donesen u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Kantona Zapadno-hercegovačkog, obzirom da ovaj Kanton nije prenio nadležnost na federalnu vlast i da na taj način provode reformu javne uprave u skladu sa najvišim principima i standardima zakonodavstva Evropske unije.

Na osnovu izloženog, smatraju da je osporeni zahtjev neosnovan iz sljedećih razloga: u skladu sa članom III. 1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, materija koju reguliše Zakon ne spada u isključivu nadležnost Federacije; u skladu sa članom III. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, materija koju reguliše Zakon ne spada u zajedničku nadležnost Federacije i kantona; u skladu sa članom III. 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti, i samim tim materija koju reguliše Zakon je u isključivoj nadležnosti kantona; Kanton Zapadno-hercegovački nije prenio ovu nadležnost u oblasti koju reguliše Zakon na federalnu vlast; osporeni zakon osigurava primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom V.1.1. a) b) i c) Ustava. Zbog svega navedenog predlažu, da Ustavni sud Federacije nakon provedenog postupka donese presudu kojom će zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona odbiti kao neosnovan.

Ustavni sud Federacije je 5.2.2009. godine u skladu sa članom 10. i 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine dostavio podnosiocu zahtjeva, odgovor Skupštine Kantona Zapadno-hercegovačkog na zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona, radi izjašnjenja o navodima iz odgovora. U izjašnjenju podnosilac zahtjeva ističe, da je potreba za donošenjem Zakona o državnoj službi u Federaciji proizišla iz obaveze za provođenjem procesa reforme uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno uspostavljanja državne uprave na principima i standardima organizacije državne uprave u modernim evropskim državama, a što je pretpostavka za ispunjavanje obaveza za evropske integracije. Mišljenja je, da bi prenošenje nadležnosti u ovoj oblasti na kantonalni nivo povećalo mogućnost političkog utjecaja i dovelo u pitanje sistemski pristup u reformi javne uprave. Što se tiče navoda iz odgovora na zahtjev, da su prije donošenja osporenog zakona, kantoni donosili svoje zakone iz ove oblasti, podnosilac zahtjeva navodi da je članom 138. Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, bilo propisano, da se odredbe čl. 1. do 137. navedenog zakona primjenjuju na kantonalne organe uprave, općinske i gradske službe, te upravne ustanove, ako kantonalnim zakonom nije drukčije određeno, a da u Zakonu takva odredba ne postoji. Smatra, da pravni poredak kantona mora biti u saglasnosti sa državnim i entitetskim ustavom i općim pravnim aktima iz razloga osiguranja sistema jedinstva ustavnosti. Zbog svega navedenog je mišljenja, da nije moguće donijeti Zakon na osnovu odredbi kantonalnog ustava, i da je on u neskladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji.

U ovom predmetu Ustavni sud Federacije je održao javnu raspravu 9.2.2010. godine. Raspravi su prisustvovali: punomoćnik podnosioca zahtjeva i punomoćnici Skupštine Kantona Zapadno-hercegovačkog.

Punomoćnik podnosioca zahtjeva na javnoj raspravi obrazložio je navode iz podnesenog zahtjeva, naglašavajući, da ne postoji ustavni osnov za donošenje Zakona, odnosno, da je Zakon donesen suprotno članu III. 4. e) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Predstavnici Skupštine Kantona Zapadno-hercegovačkog također su obrazložili odgovor na navode podnosioca zahtjeva, ističući, da postoji ustavni osnov za donošenje Zakona, kojim je osigurana primjena najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda, utvrđenih u Aneksu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove Presude iz sljedećih razloga:

Razmatrajući podneseni zahtjev, Ustavni sud Federacije pošao je od odredbe člana III. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je propisana zajednička nadležnost Federacije i kantona, te od odredbe člana III.3. kojom je utvrđen način ostvarivanja tih zajedničkih nadležnosti. Članom III.2. e) propisano je, da su pored ostalih nadležnosti, Federacija i kantoni nadležni i za socijalnu politiku, a ta nadležnost se prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, može ostvarivati zajednički ili odvojeno ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti, kako je to i propisano članom III. 3. (1). U konkretnom slučaju, Skupština Zapadno-hercegovačkog kantona donijela je Zakon kojim su uređena prava i obaveze državnih službenika u tijelima državne uprave u tom Kantonu. Oblast koja je uređena ovim Zakonom je oblast radnih odnosa državnih službenika, a oblast radnih odnosa je sastavni dio socijalne politike. Na osnovu navedenog, a prema mišljenju Ustavnog suda Federacije postoji ustavni osnov za donošenje Zakona od strane Skupštine Zapadno-hercegovačkog kantona iz oblasti koja spada u zajedničke nadležnosti Federacije i kantona, a koja se može ostvarivati na način kako je to propisano u članu III.3.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. U prilog ovoj tvrdnji je i činjenica, da je članom III. 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano, da kantonima pripadaju sve nadležnosti koje nisu izričito dodijeljene federalnoj vlasti, a posebno su nadležni, za stvaranje politike u vezi sa regulisanjem i osiguranjem javnih službi.

Nadalje, Ustavni sud Federacije je imao u vidu činjenicu, da u provedenom postupku nije našao povredu odredaba čl. II.A. 2. (1) i II.A.2. (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojima je propisano, da će Federacija osigurati primjenu najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog Ustava. Ovo iz razloga, što je članom V.1.1. a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulisano, da će svaki kanton, pri provedbi obaveza opisanih u članovima III. 2. i 4. poduzimati sve mjere zaštite ljudskih prava i sloboda navedenih u članovima II. A. 1 do 7. i predviđenih u instrumentima u Dodatku ovog Ustava. Prema tome, u skladu sa ustavnim određenjima svi kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine kao i Federacija, imaju obavezu da preduzimaju sve mjere zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda navedenih u članovima II. A. 1. do 7. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

I na kraju, analizirajući navedene odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je mišljenja, da je Skupština Kantona Zapadno-hercegovačkog, imala ustavni osnov za donošenje Zakona o državnoj službi u tijelima državne službe u Kantonu Zapadno-hercegovačkom iz razloga što je ovim Zakonom uređen radno-pravni status državnih službenika u tijelima državne uprave u tom Kantonu.

S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci ove Presude.

Ovu Presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Aleksandra Martinović, Domin Malbašić i mr. Faris Vehabović, sudije Suda.

Broj U-30/08
9. februara 2010. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine
Mr. Kata Senjak, s. r.