Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine

ZAKON
O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Predmet Zakona

Ovim zakonom uređuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, način i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zaštita, izvođenje rudarskih radova, mjere zaštite na radu, obustava izvođenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje mineralnim sirovinama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Rudno blago je dobro od općeg interesa i pod posebnom je zaštitom.

Član 2.

Značenje izraza

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

  • 1.
    mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je moguće neposredno ili posredno privredno koristiti;
  • 2.
    upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za (optimalnu) eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina;
  • 3.
    rudnik je ograničeni zemljišni prostor gdje se vrši eksploatacija mineralnih sirovina uključujući opremu, mašine, zgrade, građevinsku infrastrukturu, deponije, odlagališta, skladišta i druge objekte potrebne za izvođenje rudarskih radova;
  • 4.
    rudnik u pravnom smislu je privredno društvo čija je osnovna djelatnost eksploatacija mineralnih sirovina;
  • 5.
    rudarski objekt je objekt u eksploatacionom polju na površini i/ili ispod zemlje namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvođenju drugih rudarskih radova koji nisu direktno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina;
  • 6.
    rudarska infrastruktura su objekti rudnika potrebni od početka do završetka radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektrouređaji i objekti, objekti vodosnabdijevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.);
  • 7.
    prostor za otkopavanje je prostor na površini i/ili ispod zemlje, sastoji se od zemljišta za pristup i zemljišta određenog za eksploataciju mineralnih sirovina, označen graničnim linijama između određenih geografskih koordinata povezanih na geodetsku mrežu;
  • 8.
    plan - karta rudničkog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu sa označenim granicama i brojevima parcela, koja na početku eksploatacije ne smije biti starija od šest mjeseci i mora se najmanje jednom godišnje dopunjavati;
  • 9.
    eksploatacija je vađenje mineralne sirovine iz ležišta i njena prerada ili oplemenjivanje;
  • 10.
    vađenje obuhvata sve potrebne radnje da se dođe do mineralne sirovine u ležištu - otvaranje, priprema za otkopavanje, otkopavanje i doprema na obogaćivanje i /ili skladištenje;
  • 11.
    bušotinska eksploatacija uključuje sve potrebne radnje da se ležište pripremi za crpljenje, da se crpljenje izvede i mineralna sirovina uključi u preradu;
  • 12.
    prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, prema ovom zakonu, jeste odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i sušenje mineralne sirovine, odvajanje korisnog minerala od prateće jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanje nečistoća i vode iz nafte i prirodnog gasa kada su navedene radnje u tehnološkoj vezi sa eksploatacijom;
  • 13.
    skladištenje uključuje sve potrebne radnje za uskladištenje mineralnih sirovina u čvrstom, rasutom, tekućem i gasovitom stanju;
  • 14.
    rekultivacija napuštenih i eksploatacionih prostora, uključuje sve radnje koje je potrebno izvršiti na rudničkom prostoru u cilju završne sanacije i revitalizacije površina degradiranih rudarskim radovima u skladu sa rudarskim projektom;
  • 15.
    eksploataciono polje je dio zemljine površine ograničeno pravim linijama, prirodnim ili vještačkim granicama koje se prostiru do određene dubine zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz te granice, sa označenim tačkama i definiranim koordinatama;
  • 16.
    geološka sredina za skladištenje ugljovodonika je poseban oblik skladišta koji se izrađuje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu;
  • 17.
    geotermalni energetski izvor je izvor toplote uvjetovan zemljinom toplotom koja se odražava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena;
  • 18.
    sigurnosni stub je zaštitno područje gdje nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se zaštićuju podzemni i površinski objekti i dobra od općeg interesa;
  • 19.
    metoda otkopavanja je niz tehničkih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijski određenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilišta;
  • 20.
    jama je rudarski objekt sa podzemnim načinom eksploatacije;
  • 21.
    postrojenje je skup uređaja i instalacija povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajednička funkcija služi istom zajedničkom cilju;
  • 22.
    otkopno polje ili revir je ograničeno područje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i izlaznim komunikacijskim putevima i putevima za zračnu struju sa specifičnim konstrukciono određenim elementima, koje se može podijeliti na blokove, etaže, horizonte i pojedinačna radilišta;
  • 23.
    otkopno radilište je dio otkopnog polja gdje se izvode radovi. Radilišta imaju svoj naziv;
  • 24.
    klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klase i kategorije prema osobinama, mogućnostima primjene, izdašnostima, stepenu istraženosti i ekonomske opravdanosti;
  • 25.
    rezerve mineralnih sirovina su količine mineralnih sirovina utvrđene u ležištu;
  • 26.
    pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istražene ili izdašne za ekonomičnu eksploataciju;
  • 27.
    rudno blago su sve mineralne sirovine iz člana 7. ovog zakona koje se eksploatišu pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom;
  • 28.
    pristupno zemljište je zemljište preko kojeg je moguć pristup do prostora za eksploataciju;
  • 29.
    pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova koja ugrožava zdravlje i život ljudi, imovinu i okoliš;

30 rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih rudarskih prostorija je metoda koja omogućava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog osnovnom podgradom;

  • 31.
    rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina;
  • 32.
    rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija određena tehničkim propisima i propisima iz oblasti zaštite na radu u rudarstvu;
  • 33.
    jedinica mjere mineralne sirovine u čvrstom stanju je kubni metar mineralne sirovine u ležištu;
  • 34.
    čvrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine u ležištu;
  • 35.
    površinski kop je rudarski objekt sa površinskim načinom eksploatacije mineralnih sirovina;
  • 36.
    podzemno spremište je uređen prostor za podzemno spremanje gasova, tečnosti (osim vode) i čvrstih materija;
  • 37.
    izvođač je privredno društvo koje ima odobrenje nadležnog organa za izvođenje rudarskih radova ili pojedinih tehnoloških cjelina;
  • 38.
    izvođač rudarskih i drugih radova je privredno društvo koje je upisano u sudski registar i koje je organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti;
  • 39.
    rudničke vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje se vrši ili je završena eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalištima iskopanog zemljanog materijala, jalovištima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela uključujući površinske vodne tokove, podzemne vode, jezera, močvare i more.

Član 3.

Svrha Zakona

Svrha ovog Zakona je upravljanje mineralnim sirovinama s ciljem:

  • 1.
    postizanja racionalne i održive eksploatacije mineralnih sirovina;
  • 2.
    postizanja društvenog i privrednog razvoja;
  • 3.
    zaštite rudnog blaga;
  • 4.
    osiguranja učestvovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na rudna bogatstva; i
  • 5.
    upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina koje će vršiti federalna, odnosno kantonalna vlast.

Član 4.

Upravljanje mineralnim sirovinama

Upravljanje mineralnim sirovinama je u nadležnosti Federacije i kantona koji u skladu sa ovim Zakonom programiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnih sirovina uz osiguranje njihovog racionalnog iskorištenja u skladu sa propisima o sigurnosti rudarskih objekata i zaposlenih i o zaštiti okoliša i prirodnih vrijednosti.

Član 5.

Primjena Zakona

Ovaj Zakon se ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz vršenje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: željezničkom prijevozu na prugama javnog saobraćaja, drumskom saobraćaju na javnim cestama, u pomorskom i riječnom prijevozu, zračnom prijevozu, cjevovodnom transportu od predajne stanice, odnosno od uvođenja u sabirni cjevovod ili od posljednje mjerne stanice za izlaz, ukoliko taj cjevovod služi za neposrednu i isključivu predaju trećim licima i drugim pogonima čija djelatnost nije eksploatacija i priprema mineralnih sirovina.

Upravljanje vodama vrši se prema posebnom zakonu.

Član 6.

Rudarska djelatnost

Rudarska djelatnost, u smislu ovog zakona, obuhvata: rudarske istražne radove, eksploataciju mineralnih sirovina uključujući otvaranje, pripremanje, otkopavanje, transport, odlaganje, dopremu, preradu i uskladištenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehničke dokumentacije za tu djelatnost (izvještaji, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju i tehničku rekultivaciju zemljišta oštećenog rudarskim radovima.

Član 7.

Mineralne sirovine

Mineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju, u primarnom obliku (ležištu) ili u nanosima, jalovištima, topioničkim troskama i prirodnim rastvorima i to:

  • 1.
    energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljeva, ugljovodonici u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali gasovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;
  • 2.
    mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova jedinjenja;
  • 3.
    sve vrste soli i solnih voda i gasovi koji se sa njima javljaju;
  • 4.
    nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova;
  • 5.
    sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i
  • 6.
    sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla.

Upravljanje mineralnim sirovinama iz člana 7. stav 1. tač. 1,. 2. i 3. ovog zakona vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).

Upravljanje mineralnim sirovinama iz člana 7. stav 1. tač. 4,. 5. i 6. ovog zakona vrše kantonalna ministarstva nadležna za rudarstvo.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) ima pravo donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Federaciju.

Član 8.

Rudarski radovi

Rudarski radovi u smislu ovog zakona su:

  • 1.
    rudarski istražni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na površini i/ili ispod površine zemlje, u tekućim i stajaćim vodama, obalnom moru, na morskom dnu, u primarnom nalazištu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovištima;
  • 2.
    priprema, otvaranje, eksploatacija, uređivanje zemljišta u vrijeme eksploatacije, crpljenje, obogaćivanje, uskladištavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora;
  • 3.
    ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu;
  • 4.
    sve vrste miniranja na površini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova;
  • 5.
    odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvođenju rudarskih istražnih radova i eksploataciji mineralnih sirovina;
  • 6.
    izrada jamskih karata i karata etaža na površinskim kopovima;
  • 7.
    izrada planova odvodnjavanja površinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova zaštita od površinskih i podzemnih voda;
  • 8.
    izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugrađivanja osnovne podgrade;
  • 9.
    izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja;
  • 10.
    izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija, odlagališta, etažnih puteva, odvodnih kanala i građevinskih objekata rudarskim metodama rada na površini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgrađivanja u toku izvođenja rudarskih istražnih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i etažnih i drugih puteva u eksploatacionom polju;
  • 11.
    izrada i korištenje skladišta fluida u geološkim sredinama;
  • 12.
    eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;
  • 13.
    rekonstrukcija i održavanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina;
  • 14.
    crpljenje podzemnih voda - bušotinska eksploatacija iz člana 2. tačka 11. ovog zakona, kao i crpljenje podzemnih i površinskih voda, te regulacija vodotoka na površini koji se nalaze unutar ležišta u cilju stvaranja uvjeta za eksploataciju predmetnog ležišta;
  • 15.
    zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima;
  • 16.
    sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i
  • 17.
    radovi montaže, demontaže i održavanja u rudarstvu.

Član 9.

Rudarski objekti i postrojenja

Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovog Zakona su:

  • 1.
    objekti i postrojenja u sastavu rudnika neposredno vezani uz tehnološki proces rudarskih istražnih radova, eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na površini;
  • 2.
    industrijski kolosijeci, viseće žičare, putevi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u ležištu i od ležišta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagališta, ukoliko se prijevoz ne vrši javnim putevima, kao i skladišni prostori, radionice rudnika koje služe za remont i održavanje opreme u tehnološkom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;
  • 3.
    hidrotehnički objekti i postrojenja za odvodnjavanje i zaštitu rudnika od voda;
  • 4.
    naftovodi, gasovodi i sonovodi od pumpne stanice do razdjelno-sabirnih stanica i od ovih do rezervoara industrijske stanice;
  • 5.
    električna mreža rudnika sa objektima, postrojenjima i uređajima koji su sa njom u neposrednoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mreža i uređaji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje;
  • 6.
    lampare, garderobe sa kupatilima, prostorije stanice za spašavanje i prostorije za smještaj i održavanje samospasioca i instrumenata za kontrolu jamskih gasova i mikroklime i
  • 7.
    objekti i postrojenja koji nisu neposredno vezani uz radove na eksploataciji energetskih mineralnih sirovina - lokalni i magistralni cjevovodi, gasovodi i drugi tehnološki cjevovodi, mjerno-redukcione stanice, kao i objekti i postrojenja za preradu ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, te objekti za skladištenje fluida.

Član 10.

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stiče se na osnovu odobrenja za eksploataciju i na osnovu dozvola u skladu sa ovim zakonom.

Pravo iz stava 1. ovog člana može se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelilo.

Pravo eksploatacije mineralnih sirovina može steći domaće i strano pravno lice pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom.

Člana 11.
Eksploataciono polje

Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacionog polja.

Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istražnog prostora.

Oblik i veličina eksploatacionog polja utvrđuje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine, uvjeta racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smještaj rudarskih objekata infrastrukture.

Eksploataciono polje obuhvata površinsku kop-jamu, transportne i pristupne puteve na etaže, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagališta, vodosabirnike, magazine eksplo- zivnih sredstava, trafostanice, radionički prostor, uredski i sanitarni prostor.

Ležišta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na više eksploatacionih polja.

Član 12.

Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvođenju građevinskih radova

Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za građevinski objekat naiđe na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz člana 7. ovog Zakona mora o tome obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rudarstvo koje će donijeti odluku o daljnjnim aktivnostima.

Zabranjeno je na osnovu građevinske dozvole iskopom temelja za građevinski objekt vršiti eksploataciju mineralnih sirovina, izuzev crpljenja podzemnih voda u funkciji odvodnjavanja jame.

II. UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA

Član 13.

Strategija upravljanja mineralnim sirovinama

Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama priprema Federalno ministarstvo.

Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama na prijedlog Federalnog ministarstva, usvaja Vlada Federacije.

Detaljan sadržaj i način izrade strategije upravljanja mineralnim sirovinama propisuje Federalni ministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar).

Član 14.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama

Za provođenje strategije upravljanja mineralnim sirovinama donosi se Plan upravljanja mineralnim sirovinama.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama izrađuje Federalni zavod za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).

Na prijedlog Federalnog zavoda plan upravljanja mineralnim sirovinama usvaja Vlada Federacije.

Detaljan sadržaj i način izrade plana upravljanja mineralnim sirovinama propisat će federalni ministar.

Član 15.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranje

Plan upravljanja mineralnim sirovinama je stručna podloga za izradu prostornih planova Federacije i kantona.

III. IZVOĐENJE RUDARSKIH RADOVA

Član 16.

Uvjeti za izvođenje radova

Rudarsku djelatnost može obavljati privredno društvo upisano u registar društava, koje je organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.

Kada privredno društvo izvođenje radova povjerava drugom privrednom društvu tada je obavezno zaključiti odgovarajući ugovor sa izvođačem radova koji ispunjava propisane uvjete iz stava 1. ovog člana.

Izvođači radova dužni su postupati po odredbama ovog Zakona i provedbenim propisima donesenim na osnovu njega.

Propis o uvjetima za obavljanje rudarske djelatnosti donijet će Federalno ministarstvo.

Član 17.

Način izvođenja rudarskih radova

Pri obavljanju rudarske djelatnosti privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora poštovati tehničke propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehnički propisi), propise o zaštiti na radu, zaštiti okoliša, uvjete utvrđene u urbanističkoj saglasnosti i druge propise, osigurati lična zaštitna sredstva zaposlenicima i provoditi propise o zaštiti ljudi i imovine.

Član 18.

Više izvođača rudarskih radova

Kada u istom rudničkom prostoru radove izvode dva ili više izvođača rudarskih radova privredno društvo gdje se izvode radovi dužno je osigurati provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika.

Zaposlenici izvođača rudarskih radova iz stava 1. ovog člana moraju biti upoznati sa propisima i mjerama zaštite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvođenja radova.

Obaveza privrednog društva iz stava 1. ovog člana ne oslobađa odgovornosti svakog pojedinačnog izvođača rudarskih radova za provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika.

Prije početka izvođenja rudarskih radova privredno društvo gdje se izvode rudarski radovi i izvođač rudarskih radova međusobne obaveze i odgovornosti u provođenju mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika regulirat će pisanim ugovorom.

Član 19.

Propisi pri izvođenju rudarskih radova

Za provođenje tehničkih mjera i mjera zaštite pri izvođenju rudarskih radova federalni ministar donosi propise za radove iz sljedećih oblasti:

  • 1.
    eksploatacija mineralnih sirovina na površini i/ili ispod zemlje;
  • 2.
    eksploatacija mineralnih sirovina dubinskim bušenjem;
  • 3.
    električna postrojenja i instalacije u rudnicima sa površinskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina;
  • 4.
    radovi na površini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uz radove eksploatacije mineralnih sirovina;
  • 5.
    radovi pri preradi mineralnih sirovina i
  • 6.
    skladištenje i trošenje sekundarnih ili trenutno otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istražne radove.

Dodatne posebnosti za izvođenje radova iz stava 1. ovog člana mogu se utvrditi općim aktom izvođača rudarskih radova uz primjenu propisa iz stava 1. ovog člana, kao i drugih propisa koji se primjenjuju kod izvođenja rudarskih radova.

Ako se rudarskim radovima izrađuju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvođenja, pored propisa iz stava 1. ovog člana, moraju se primjenjivati tehnički i drugi propisi o građenju tih objekata.

Poslije izvršenih radova iskopa i osnovnog podgrađivanja iz stava 3. ovog člana vrši se tehnički pregled izvršenog iskopa, odnosno osnovnog podgrađivanja i o tome izdaje odgovarajuća saglasnost.

Saglasnost za mineralne sirovine iz člana 7. stav 1. tač. 1., 2. i 3. izdaje Federalno ministarstvo, a za mineralne sirovine iz člana 7. stav 1. tač. 4,. 5. i 6. izdaju kantonalna ministarstva nadležna za rudarstvo.

Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na podzemnom objektu iz stava 3. ovog člana dužan je komisiji za tehnički pregled pored dokumentacije propisane zakonom predočiti i saglasnost iz stava 5. ovog člana.

Propise koji uređuju zaštitu na radu i zaštitu zdravlja zaposlenika u rudarstvu iz stava 1. ovog člana donosi federalni ministar, uz saglasnost sa federalnim ministrima nadležnim za rad i zdravstvo.

Član 20.

Služba spašavanja, vatrogasna služba i služba prve pomoći

Privredno društvo koje izvodi podzemne rudarske radove u potencijalno požarnim i eksplozivno opasnim objektima ili radilištima pri kojima mogu nastati otrovni gasovi, pare, prodori gasova, vode i mulja, mora organizirati službu spašavanja i snabdijeti je potrebnom opremom. Više privrednih društava može organizirati zajedničku službu spašavanja.

Na površinskim kopovima mora se organizirati služba spašavanja u slučaju da nije moguće uspješno provoditi spašavanje sa postojećim službama.

Privredno društvo dužno je organizirati vatrogasnu službu i službu prve pomoći ili zaključiti ugovor sa odgovarajućim službama u mjestu gdje se nalazi privredno društvo.

Način organiziranja, minimum stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti službe spašavanja, vatrogasne službe i službe prve pomoći propisuje federalni ministar, uz saglasnost sa federalnim ministrom zdravstva.

Član 21.

Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti

Svaki zaposlenik dužan je odmah obavijestiti nadređenog o svakoj pojavi opasnosti, posebno o pojavama eksplozivnih, zagušljivih i otrovnih gasova, prodorima vode, mulja, blata, gorskim udarima i obrušavanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i uređaje.

O svim pojavama opasnosti iz stava 1. ovog člana odgovorno lice privrednog društva dužno je odmah obavijestiti nadležnu rudarsku inspekciju.

Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je odmah obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rudarstvo, nadležnog rudarskog inspektora i organ uprave nadležan za unutrašnje poslove o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesreći i o uzrocima nesreće u privrednom društvu.

U slučaju pojave opasnosti kada je ugrožena sigurnost zaposlenih, objekata i opreme pri izvođenju rudarskih radova, akciju spašavanja vodi odgovorno lice određeno općim aktom privrednog društva.

Ako rudarski inspektor utvrdi da vođenje akcije spašavanja nije dovoljno stručno i efikasno, usmeno će odrediti odgovarajuću upravnu mjeru.

Privredno društvo dužno je u slučaju rudarske nesreće u drugom privrednom društvu pružiti odgovarajuću pomoć, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugroženog privrednog društva.

Član 22.

Provođenje stručnih poslova u oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika na radu

Privredno društvo, odnosno izvođači rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehničkih propisa i propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika.

Privredno društvo, odnosno izvođač podzemnih rudarskih radova mora obavezno organizirati službu zaštite na radu i osigurati da zadatke zdravstvene zaštite obavlja ovlaštena zdravstvena ustanova.

Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na površinskim kopovima zavisno od specifičnih uvjeta za eksploataciju dužan je organizirati službu zaštite na radu ili odrediti posebno lice za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu.

Zadatak službe zaštite na radu je:

  • 1.
    neposredna kontrola provođenja svih propisanih mjera zaštite na radu;
  • 2.
    vođenje evidencije o nesretnim slučajevima, profesio- nalnim oboljenjima, povredama na radu, gorskim udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugrožavaju živote zaposlenika i opremu u privrednom društvu po mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama;
  • 3.
    proučavanje uzroka nesretnih slučajeva, profesionalnih oboljenja, povreda na radu, gorskih udara i drugih iznenadnih pojava koje ugrožavaju živote zaposlenih i opremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspješno otklanjanje tih uzroka;
  • 4.
    praćenje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganje mjera za unapređenje zdravstveno-higijenskih uvjeta pri radu;
  • 5.
    davanje prijedloga upravi privrednog društva za unapređenje zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika;
  • 6.
    davanje stručnih mišljenja da li su rudarski projekti izrađeni u skladu sa propisanim mjerama zaštite na radu i
  • 7.
    obavljanje i drugih poslova i ovlaštenja koja su joj data općim aktom privrednog društva.

Zadatke službe zaštite na radu obavlja potreban broj lica visoke stručne spreme odgovarajuće struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita.

Izuzetno, poslove neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu mogu obavljati i lica koja imaju višu ili srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i pet godina radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita.

Rukovodilac službe zaštite na radu kod podzemnog načina eksploatacije mineralnih sirovina može biti lice sa visokom stručnom spremom, rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomoći, i koje ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami.

Rukovodilac službe zaštite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina može biti lice sa visokom stručnom spremom rudarskog, geološkog ili drugog odgovarajućeg smjera.

Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora prije početka izvođenja radova izraditi uputstva koja će sadržavati način izvođenja radova i mjere zaštite koje se moraju provoditi pri izvođenju radova u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenika. Uputstva se moraju pravovremeno usklađivati sa nastalim promjenama uvjeta rada.

Član 23.

Rukovodeća lica u rudarstvu

Poslove i zadatke stručnog rukovođenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vršenju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati zaposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stručne spreme i radnog iskustva i koji su položili stručni ispit.

Privredno društvo dužno je svojim općim aktom utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjeru stručne osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema odredbama ovog zakona, propisana stručna sprema i radno iskustvo.

Poslove iz stava 1. ovog člana u jamama ugroženim metanom i/ili opasnom ugljenom prašinom mogu obavljati samo lica koja, pored ovih zakonom propisanih uvjeta u pogledu stručne spreme, radnog iskustva i stručnog ispita, imaju najmanje tri godine radnog iskustva od čega najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita u ovakvim jamama.

Izuzetno, poslove iz stava 1. ovog člana mogu obavljati i zaposlenici koji su radili najmanje četiri godine u jamama od čega najmanje dvije godine u jamama ugroženim metanom i opasnom ugljenom prašinom.

Član 24.

Glavno tehničko rukovođenje u jamskoj i površinskoj eksploataciji

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz člana 26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami.

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz člana 26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu.

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi jamskom i površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina može obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz člana 26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u jami ili tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja na površinskom kopu.

Član 25.

Glavno tehničko rukovođenje u eksploataciji nafte i

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili gasa može obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz člana 26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili gasa.

Član 26.

Tehničko rukovođenje

Poslove tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću može obavljati zaposlenik koji ima visoku stručnu spremu rudarske struke odgovarajućeg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit.

Član 27.

Rudarska mjerenja

Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na površinskim kopovima može obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednju stručnu spremu odgovarajuće struke, položen stručni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita.

Član 28.

Nadzornik u rudarskim objektima

Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita.

Član 29.

Poslovođa u rudarskim objektima

Poslove poslovođe u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajućem objektu.

Član 30.

Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima

Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, višu ili srednju stručnu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i praktična znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju.

Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i položen ispit iz poznavanja propisa, primjene i praktičkog rukovanja eksplozivnim sredstvima.

Federalni ministar donijet će propise za polaganje ispita za samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima.

Član 31.

Stručna sprema

Pod školama i fakultetima odgovarajuće struke za obavljanje poslova iz čl. od 24. do 30. ovog zakona podrazumijevaju se za poslove:

  • 1.
    samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima - položen ispit za kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke, rudarska tehnička škola odnosno rudarski fakultet;
  • 2.
    nadzor nad jamskim i površinskim eksploatacionim radovima - rudarska tehnička škola;
  • 3.
    nadzor u objektima oplemenjivanja i obogaćivanja mineralnih sirovina - rudarska , mašinska i tehnološka ili hemijska tehnička škola;
  • 4.
    nadzor nad eksploatacijom nafte i gasa - rudarska odnosno geološka tehnička škola;
  • 5.
    nadzor nad elektropostrojenjima i radovima - elektro- tehnička škola;
  • 6.
    nadzor nad mašinskim postrojenjima i radovima - mašin- ska tehnička škola;
  • 7.
    nadzor nad građevinsko-montažnim i drugim specijalnim radovima - građevinska, tehnička odnosno druga odgova- rajuća srednja škola;
  • 8.
    tehničko rukovođenje rudarskim jamskim i površinskim radovima, masovnim miniranjem, službom zaštite, službom provjetravanja i službom spašavanja - rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomoći;
  • 9.
    tehničko rukovođenje radovima prerade ili oplemenjivanja - rudarski, tehnološki, rudarsko-mašin- ski, mašinski i elektrotehnički fakultet;
  • 10.
    tehničko rukovođenje eksploatacijom nafte i gasa - rudarski, geološki ili rudarsko-naftni fakultet;
  • 11.
    tehničko rukovođenje elektroslužbom - elektrotehnički fakultet;
  • 12.
    tehničko rukovođenje mašinskom službom - rudarsko- mašinski ili mašinski fakultet;
  • 13.
    tehničko rukovođenje sistemom odvodnjavanja - rudarski, geološki ili mašinski fakultet;
  • 14.
    tehničko rukovođenje građevinsko-montažnim i drugim specifičnim radovima - građevinski odnosno drugi odgovarajući fakultet;
  • 15.
    rudarsko mjerenje - geodetska ili rudarska tehnička škola odnosno geodetski ili rudarski fakultet;
  • 16.
    tehničko rukovođenje službom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski fakultet i
  • 17.
    tehničko rukovođenje geološkom službom na rudniku - geološki fakultet.

Član 32.

Stručni ispit

Stručni ispit za tehničko rukovođenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja polažu kandidati koji imaju stručnu spremu propisanu ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja stručne spreme.

Član 33.

Polaganje stručnog ispita

Stručni ispit iz člana 32. polaže se pred komisijom koju imenuje federalni ministar.

Program stručnog ispita, te uvjete, način i troškove polaganja stručnog ispita provedbenim propisom utvrdit će federalni ministar.

Aktom o imenovanju komisije određuje se broj članova komisije, vrijeme na koje se komisija imenuje i naknada za rad stručne komisije.

Član 34.

Radno iskustvo

Pod radnim iskustvom u smislu odredbi čl. od 23. do 30. ovog zakona smatra se iskustvo na odgovarajućim poslovima u rudarstvu stečeno nakon sticanja stručne spreme koja je uvjet za rad na određenom radnom mjestu, odnosno iskustvo stečeno nakon položenog stručnog ispita u slučajevima propisanim ovim zakonom.

Član 35.

Izvođenje i nadzor rudarskih radova

Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora osigurati izvođenje radova prema tehničkoj dokumentaciji, tehničkim propisima i propisima o zaštiti života i zdravlja zaposlenika, a pri građenju drugih objekata i odredbe koje važe za građenje tih objekata.

Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i uređajima i instalacijama u svim smjenama od stručnih lica ili posredstvom uređaja za kontrolu i daljinsko upravljanje.

U jamama ugroženim metanom i opasnom ugljenom prašinom nadzor nad provjetravanjem mora biti stalan.

Član 36.

Knjiga rudarskog nadzora

Privredno društvo dužno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose naređenja nadležnog rudarskog inspektora izdata na licu mjesta pri vršenju nadzora u rudarskim objektima u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara.

U knjigu rudarskog nadzora unose se naređenja i direktora privrednog društva, lica odgovornog za glavno tehničko rukovođenje i rukovodioca službe zaštite na radu, koja se odnose na zaštitu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova.

Član 37.

Dozvole

Za izvođenje rudarskih radova iz člana 8. ovog zakona, koji se odnose neposredno na eksploataciju mineralnih sirovina potrebno je od Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva nadležnog za rudarstvo pribaviti sljedeće dozvole:

  • 1.
    dozvola za eksploataciju;
  • 2.
    dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;
  • 3.
    dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu;
  • 4.
    dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija - upotrebna dozvola;
  • 5.
    dozvola za vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja oruđa za rad i uređaja, fizičkih, hemijskih i bioloških uticaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu;
  • 6.
    privremena dozvola za izvođenje radova i
  • 7.
    konačna dozvola za izvođenje radova.

Dozvole iz stava 1.ovog člana tač. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz člana 7. stav 1. tač. 1., 2. i 3. ovog zakona izdaje Federalno ministarstvo.

Dozvole iz stava 1. ovog člana tač. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz člana 7. stav 1. tač. 4., 5. i 6. ovog zakona izdaju kantonalna ministarstva nadležna za rudarstvo.

Dozvole iz stava 1. tačka 5. ovog člana izdaje Federalno ministarstvo.

Dozvole iz stava 3. ovog člana za mineralne sirovine čije se eksploataciono polje proteže na više kantona izdaje Federalno ministarstvo.

Član 38.

Zahtjev za izdavanje dozvole i sadržaj dozvole za eksploataciju

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno društvo dužno je priložiti:

  • 1.
    ugovor o koncesiji;
  • 2.
    dokumentaciju o izvršenim istražnim radovima, ležištu mineralnih sirovina, utvrđenim količinama i kvalitetu mineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama);
  • 3.
    dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti na zemljište određeno za eksploataciju mineralnih sirovina;
  • 4.
    situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudničkog prostora, sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom granica eksploatacionog polja, uz naznaku općine na čijem se području eksploataciono polje nalazi;
  • 5.
    podatke o tehničkoj opremljenosti privrednog društva ili izvođača rudarskih radova, kao i stručnoj osposobljenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i
  • 6.
    okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost.

Dozvola za eksploataciju sadrži podatke o:

  • 1.
    vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije;
  • 2.
    načinu eksploatacije (podzemna, površinska i kombinirana);
  • 3.
    položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja;
  • 4.
    roku u kojem se moraju izvršiti pripremni radovi uključujući i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za izvođenje radova na eksploataciji mineralne sirovine;
  • 5.
    roku važnosti dozvole;
  • 6.
    obavezi provođenja ugovora o koncesiji i
  • 7.
    obavezi sanacije i rekultivacije područja oštećenog eksploatacijom mineralnih sirovina.

Član 39.

Ukidanje dozvole za eksploataciju

Nadležno ministarstvo za rudarstvo ukinut će dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ako:

  • 1.
    privredno društvo kome je izdata dozvola ne počne sa eksploatacijom u roku navedenom u dozvoli;
  • 2.
    privredno društvo ne pribavi dozvolu za izvođenje radova prema rudarskom projektu u propisanom roku;
  • 3.
    rudarskim radovima se ugrožava život i zdravlje zaposlenika i drugih građana i imovine, a druge mjere utvrđene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi;
  • 4.
    ugrožava se okoliš i ne vrši rekultivacija prostora oštećenog rudarskim radovima prema odobrenom projektu ili
  • 5.
    raskinut je ugovor o koncesiji.

Član 40.

Prestanak važenja dozvole za eksploataciju

Dozvola za eksploataciju prestaje važiti:

  • 1.
    prestankom rada privrednog društva;
  • 2.
    kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacionog polja;
  • 3.
    kada privredno društvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili
  • 4.
    istekom ugovora o koncesiji.

Član 41.

Zahtjev za produženje dozvole za eksploataciju

Uz zahtjev za produženje dozvole privredno društvo dužno je priložiti:

  • 1.
    važeću dozvolu;
  • 2.
    potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine;
  • 3.
    situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudničkog prostora sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru.

Član 42.

Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno društvo dužno je priložiti:

  • 1.
    ugovor o koncesiji;
  • 2.
    revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije;
  • 3.
    urbanističku saglasnost;
  • 4.
    okolinsku dozvolu;
  • 5.
    obrazloženje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog društva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije.

Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadrži podatke o:

  • 1.
    postojanju ugovora o koncesiji;
  • 2.
    vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa količinama preostalih rezervi;
  • 3.
    obavezi privrednog društva o trajnom čuvanju tehničke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralne sirovine;
  • 4.
    obavezi privrednog društva o provođenju mjera sigurnosti kojima će se trajno isključiti mogućnost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu;
  • 5.
    odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanje posljedica eksploatacije;
  • 6.
    obavezi privrednog društva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacionog područja u skladu sa projektom za predmetno eksploataciono polje;
  • 7.
    položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja;
  • 8.
    ažurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i
  • 9.
    roku obustave.

Član 43.

Dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu

Dozvolom za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz čl. 8. i 9. ovog zakona.

Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava 1. ovog člana privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora priložiti:

  • 1.
    ugovor o koncesiji;
  • 2.
    revidovan rudarski projekt u dva primjerka;
  • 3.
    dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvođenje rudarskih radova;
  • 4.
    dozvolu za eksploataciju određene mineralne sirovine;
  • 5.
    dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju;
  • 6.
    okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost;
  • 7.
    izvještaj revidenta o reviziji projekta i
  • 8.
    vodnu saglasnost.

Dozvola za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema rudarskom projektu sadrži:

  • 1.
    naziv privrednog društva ili izvođača rudarskih radova kojem je izdata dozvola za izvođenje radova;
  • 2.
    naziv projekta prema kojem se odobrava izvođenje radova i gradnja objekta i postrojenja;
  • 3.
    konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka;
  • 4.
    nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta dužan čuvati kao akt od trajne vrijednosti;
  • 5.
    nazive bitnih dokumenata priloženih uz zahtjev za dozvolu i to:

a. dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju;

b. urbanističku saglasnost i

c. revizioni izvještaj sa mišljenjem da se može izdati dozvola.

U postupku izdavanja dozvole za izvođenje radova, gradnju objekta i postrojenja nadležni organ uprave utvrđuje:

a. gdje je projekt urađen;

b. ko je rukovodio izradom projekta;

c. gdje je izvršena revizija projekta i

d. ko je revident.

Član 44.

Privremena dozvola za izvođenje rudarskih radova

Za uvođenje nove otkopne metode kod eksploatacije mine- ralnih sirovina, Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rudarstvo može izdati privremenu dozvolu za izvođenje rudarskih radova u trajanju od najduže dvije godine.

Privremena dozvola izdaje se i u slučajevima kada je zbog uvođenja nove tehnologije i postrojenja predviđen probni rad.

Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovog člana privredno društvo mora priložiti sljedeće dokumente:

  • 1.
    revidovani rudarski projekt u dva primjerka i
  • 2.
    izvještaj revidenta o reviziji projekta.

Član 45.

Konačna dozvola

Konačnu dozvolu kojom se određuju zaštitne mjere kod upotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz člana 44. ovog zakona, privrednom društvu izdaje Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rudarstvo poslije predočenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja.

Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnolo- gije i postrojenja propisuje federalni ministar.

Član 46.

Početak izvođenja rudarskih radova

Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz člana 37. stav 1. tačka 3. ovog zakona mora, najkasnije 15 dana prije početka izvođenja rudarskih radova, nadležnoj rudarskoj inspekciji prijaviti početak izvođenja rudarskih radova i lica koja će obavljati poslove tehničkog i glavnog tehničkog rukovođenja rudarskim radovima, kao i lica koja će obavljati poslove tehničkog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti.

Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, ako prijavom početka radova nije određen rok trajanja i okončanja radova.

Član 47.

Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja,

Upotrebna dozvola

Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovu upotrebu.

Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja iz člana 37. tačka 4. ovog zakona na prijedlog komisije za tehnički pregled izdaje organ uprave koji je izdao dozvolu za izvođenje radova.

Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je izgrađeni objekt i postrojenje izgrađeno prema odobrenom projektu, da li je usklađen sa propisima, mjerama i normativima zaštite na radu i obaveznim standardima, da li je tehnički ispravan i da li ugrožava okoliš, život i zdravlje zaposlenika i građana.

Tehnički pregled rudarskih objekata i postrojenja izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta vrši i odobrava upotrebu Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rudarstvo putem stručne komisije.

Stručna komisija sastavljena je od predstavnika Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava nadležnih za rudarstvo i stručnih lica iz privrednih društava ili ustanova iz oblasti rudarstva koja ispunjavaju uvjete iz člana 72. ovog zakona.

U radu stručne komisije iz stava 5. ovog člana učestvuju i predstavnici organa koji je izdao urbanističku saglasnost i okolinsku dozvolu.

Radu komisije za tehnički pregled obavezno prisustvuje predstavnik rudarske inspekcije.

Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo.

Rudarski objekti i postrojenja izgrađeni na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najduže do šest mjeseci poslije izvršenog tehničkog pregleda od stručne komisije, koju je formiralo privredno društvo sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rješenjima datim u rudarskom projektu. O puštanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija privredno društvo pisano obavještava Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rudarstvo.

Vršenje tehničkog pregleda pokreće se zahtjevom privrednog društva.

Uz zahtjev za tehnički pregled za dobijanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja privredno društvo prilaže:

  • 1.
    rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti;
  • 2.
    spisak objekata i opreme;
  • 3.
    spisak projekata prema kojima su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji uz navođenje broja dozvole pod kojim su odobreni;
  • 4.
    spisak kadrova;
  • 5.
    spisak isprava i šifre o izvršenim periodičnim pregledima oruđa za rad i uređaja, odnosno radnih i pomoćnih prostorija koji podliježu obaveznim periodičnim pregledima i
  • 6.
    vodnu dozvolu.

Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadrži:

  • 1.
    naziv privrednog društva kojem se izdaje dozvola;
  • 2.
    naziv mjesta izgrađenog objekta i postrojenja;
  • 3.
    nazive objekata i postrojenja sa tehničkim karakteristikama;
  • 4.
    obaveze privrednog društva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta mora unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i čuvati svo vrijeme dok objekt traje; i
  • 5.
    konstataciju da:

a. objekt i postrojenje izgrađeni su u skladu sa odobrenim rudarskim projektom;

b. privredno društvo uvažilo je uvjete date u dozvoli za izvođenje radova i

c. privredno društvo uvažilo je uvjete navedene u urbanističkoj saglasnosti.

Način imenovanja članova komisije, obavljanje tehničkog pregleda, sadržaj zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu te naknadu za rad članova komisije uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.

Član 48.

Dozvola za obavljanje periodičnih pregleda oruđa za rad i uređaja i ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških uticaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu

Periodične preglede oruđa za rad i uređaja i ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških uticaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu mogu obavljati pravna lica koja pored uvjeta propisanih ovim zakonom za obavljanje rudarske djelatnosti, imaju kadrove sa odgovarajućom visokom školskom spremom, položenim stručnim ispitom i radnim iskustvom u struci od najmanje tri godine, tehničku opremu i laboratorije.

Uz zahtjev privrednog društva, odnosno pravnog lica za dobijanje dozvole za vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja oruđa za rad i uređaja, fizičkih, hemijskih i bioloških uticaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu potrebno je priložiti:

  • 1.
    rješenje o registraciji djelatnosti kod nadležnog suda;
  • 2.
    spisak kadrova sa odgovarajućim uvjetima u pogledu stručne spreme, radnog iskustva i položenog stručnog ispita;
  • 3.
    spisak tehničke opreme;
  • 4.
    spisak opreme i instrumenata koji podliježu umjeravanju, kao i dokaze da je umjeravanje izvršeno;
  • 5.
    spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u zahtjevu i
  • 6.
    izvod iz općih akata privrednog društva kojima se reguliraju poslovi vršenja periodičnih pregleda oruđa za rad.

Prije izdavanja dozvole za vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja oruđa za rad i uređaja, fizičkih, hemijskih i bioloških uticaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu vrši se uviđaj na licu mjesta putem stručne komisije.

Troškove uviđaja snosi privredno društvo.

Dozvola za vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja oruđa za rad i uređaja, fizičkih, hemijskih i bioloških uticaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu sadrži:

  • 1.
    popis poslova periodičnih pregleda koji se odobravaju;
  • 2.
    nosioce poslova iz tačke 1. ovog stava koji moraju ispunjavati uvjete propisane čl. od 72. do 81. ovog zakona;
  • 3.
    uvjete koje moraju zadovoljiti oprema i instrumenti u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH" broj 8/05);
  • 4.
    odgovarajući prostor i
  • 5.
    definiran broj lica za obim odobrenih radova.

Postupak utvrđivanja uvjeta, način imenovanja komisije, sadržaj zapisnika te naknada članovima komisije uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.

Član 49.

Okolinska dozvola i urbanistička saglasnost

Okolinska dozvola je upravni akt koji izdaje nadležni organ u skladu sa propisom koji uređuje zaštitu okoliša u Federaciji.

Urbanistička saglasnost je upravni akt koji izdaje nadležni organ u skladu sa propisom koji uređuje prostorno planiranje i korištenje zemljišta u Federaciji.

IV. MJERE ZAŠTITE NA RADU

Član 50.

Obaveze u provođenju mjera

Direktor privrednog društva odgovoran je za organiziranje službe zaštite na radu.

Za neposredno provođenje mjera zaštite na radu odgovorno je svako lice zaposleno u privrednom društvu, odnosno kod izvođača u okviru djelokruga svog rada u skladu sa pravilnikom o mjerama zaštite na radu.

Direktor privrednog društva dužan je povremeno, a najmanje dva puta godišnje razmatrati stanje zaštite na radu i rad službe zaštite na radu.

Korištenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za upotrebu rudarskim projektom, nije dopušteno.

Štrajk u objektima gdje se odvija tehnološki proces, a posebno u objektima ugroženim metanom i opasnom ugljenom prašinom, nije dopušten iz sigurnosnih razloga.

Član 51.

Poduzimanje mjera za zaštitu života građana i osiguranje imovine

Pri izvođenju rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je poduzeti mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja građana kao i osiguranje imovine prema važećim propisima.

Vlasnici i korisnici zemljišta i objekata na eksploatacionom polju, kao i ostali građani pri kretanju ili radu dužni su se pridržavati mjera zaštite koje je propisalo privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova.

Sudska praksa po ovom aktu

5 odluka iz 2 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (3)