REGULATORNI ODBOR ŽELJEZNICA BOSNE I HERCEGOVINE
Saobraćajni pravilnik
Na osnovu člana 8. tačka A. stav 1 i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi
SAOBRAĆAJNI PRAVILNIK
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE, OSNOVNI POJMOVI I POJMOVI
SAOBRAĆAJNE SLUŽBE
Član 1.Uvodne odredbe
(1) Saobraćajni pravilnik sadrži odredbe kojima se reguliraju način i uvjeti vršenja željezničkog saobraćaja.
(2) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na željeznički sistem Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ŽS BiH), uključujući javnu željezničku infrastrukturu i privatnu željezničku infrastrukturu koja je povezana sa javnom željezničkom infrastrukturom.
(3) Uputstva, koja pobliže definiraju reguliranje i vršenje saobraćajne službe u duhu ovog Pravilnika, izrađuju upravitelj infrastrukture i željeznički operater. O navedenim aktima dužni su upoznati Regulatorni odbor željeznica BiH (u daljem tekstu: ROŽ BiH) radi izmjene Priloga 1 Instrukcije za sigurnost i interabilnost u ŽS BiH.
(4) Izmjene, dopune, ispravke, objašnjenja i tumačenja označavaju se rednim brojem, posebno po vrstama, i pod tim brojem objavljuju u Službenom glasniku BiH, službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta.
(5) Na zahtjev upravitelja infrastrukture i željezničkog operatera, Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ROŽ) može, izuzetno, odobriti privremeno odstupanje od tehničkih pravila sigurnosti i interoperabilnosti kada prijedlog poštuje zajedničke sigurnosne ciljeve.
(6) Odredbe ovog Pravilnika propisane za rad stanica važe i za ostala službena mjesta, odredbe propisane za otpravnika vozova važe i za saobraćajno-transportnog otpremnika, odredbe propisane za mašinovođu važe i za vozača motornog pružnog vozila (sve navedeno uz određene izuzetke propisane ovim Pravilnikom). Odredbe propisane za vozove važe i za lokomotive, motorne vozove, motorna kola i pružna vozila kada saobraćaju kao voz.
(7) Upravitelj infrastrukture izrađuje, a vlasnik infrastrukture donosi i objavljuje dokumentaciju o eksploataciji željezničke mreže obuhvaćene izjavom o mreži, kojom se preciziraju tehnički uvjeti za prijem u eksploataciju i instrukcije o eksploataciji na pojedinim dijelovima mreže koje treba da poštuju željeznički operateri - imaoci potvrde o sigurnosti.
Upravitelj infrastrukture izrađuje i objavljuje operativne specifikacije koje se primjenjuju na pravila odvijanja saobraćaja između javne mreže i industrijskih kolosijeka povezanih sa javnom mrežom, kao i način i uvjete manevriranja.
(8) Pored sabraćajnog pravilnika, prilikom vršenja saobraćajne službe koriste se i drugi pravilnici i uputstva – Prilog 1 "Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema BiH", kao i poslovni redovi kolodvora I i II dio.
(9) U Pravilniku se koriste sljedeći pojmovi:
- 1)"željeznički sistem" označava ukupnost podsistema u strukturnim i operativnim oblastima, kao i upravljanje i operativno funkcionisanje sistema kao cjeline;
- 2)"upravitelj infrastrukture" je svako javno preduzeće ili kompanija koja je odgovorna za uspostavljanje i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane s javnom željezničkom infrastrukturom;
- 3)"željeznički operater" je svako javno preduzeće ili kompanija koja pruža usluge prevoza robe odnosno putnika željeznicom, pod uslovom da ta kompanija obezbjeđuje i vuču vozova. Ovim pojmom obuhvaćene su i kompanije koje pružaju samo usluge vuče vozova;
- 4)"Regulatorni odbor željeznica BiH" je upravna organizacija pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, čija je organizacija, finansiranje i ovlašćenja definisana u Zakonu o željeznicama BiH;
- 5)"željeznička kompanija" podrazumjeva vertikalno integrisane željezničke kompanije koje obavljaju poslove upravitelja infrastrukture i poslove operatera ali sa razdvojenim troškovima poslovanja.
Ostali izrazi upotrebljeni u pravilniku, imaju isto značenje kao što je definisano zakonima i Instrukcijama koji uređuju sigurnost željezničkog saobraćaja.
Član 2.Pruge i kolosijeci
(1) Desna i lijeva strana pruge određuju se uvijek po smjeru pruge,tj.od utvrđene početne tačke prema krajnjoj tački pruge.
(2) Kod dvokolosječne pruge definirani su desni i lijevi kolosijek. Desni kolosijek je onaj kolosijek koji se po smjeru od utvrđene početne tačke prema krajnjoj tački pruge nalazi sa desne strane, a lijevi kolosijek je onaj kolosijek koji se po smjeru od utvrđene početne tačke prema krajnjoj tački pruge nalazi sa lijeve strane.
(3) Duž pruge moraju biti ugrađene kilometarske i hektometarske oznake koje označavaju udaljenost mjesta na pruzi od početka pruge u cijelim kilometrima i hektometrima (desetim dijelovima kilometra). Veličine i dužine nagiba (pad, uspon i horizontala) pruge označavaju se padokazima. Veličine nagiba izražene su u promilima, a dužine nagiba u metrima.
Kilometarske oznake, hektometarske oznake koje nose parne brojeve i padokazi ugrađuju se sa desne strane pruge. Hektometarske oznake koje nose neparne brojeve ugrađuju se sa lijeve strane pruge. Na dvokolosječnim prugama sve ove oznake ugrađuju se sa vanjske strane jednog i drugog kolosijeka.
(4) Pruga u širem smislu (gornji i donji stroj pruge, objekti i postrojenja na pruzi, oprema pruge, pružni pojas, željezničke zgrade, određeni zračni prostor nad prugom) dijeli se na otvorenu prugu i stanično područje.
(5) Otvorena pruga je dio pruge između dvije susjedne stanice. Granicu između otvorene pruge i staničnog područja čine ulazni signali, a gdje ovih nema, prve ulazne skretnice. Stanično područje je prostor između ulaznog signala sa jedne i ulaznog signala sa druge strane stanice, a gdje ovih nema, prostor između prvih ulaznih skretnica sa obje strane stanice.
(6) Pružni kolosijek je kolosijek između prvih ulaznih skretnica dviju susjednih stanica. Stanični dio pružnog kolosijeka je dio ovog kolosijeka na području stanice između prve ulazne skretnice i ulaznog signala.
(7) Stanice i ostala službena mjesta (ukrsnice, saobraćajna otpremništva, transportno otpremništvo i tovarište) opremljena su potrebnim kolosijecima koji se nazivaju stanični kolosijeci. Kolosijeci namijenjeni za prijem i otpremu vozova nazivaju se glavni kolosijeci. Glavni kolosijeci koji čine direktno produženje otvorene pruge nazivaju se glavni prolazni kolosijeci. Glavni prolazni kolosijeci na koje vozovi zbog njihove konstrukcije ulaze u pravac a izlaze u skretanje, ili obratno, nazivaju se nepravilni glavni prolazni kolosijeci. Kolosijeci namijenjeni za utovar i istovar kola, za sastavljanje i rastavljanje vozova, za smještaj kola za dezinfekciju itd. nazivaju se sporedni kolosijeci. Više kolosijeka iste vrste sačinjavaju grupu kolosijeka (na primjer: grupa prijemno-otpremnih kolosijeka, grupa ranžirnih kolosijeka, grupa utovarno-istovarnih kolosijeka i slično). Kolosijeci vezani samo sa jedne strane sa susjednim kolosijekom nazivaju se slijepi (krnji) kolosijeci. Kraj slijepog kolosijeka označava se grudobranom (likovni granični kolosječni signal).
(8) Kolosijeci koji se priključuju u stanici ili na otvorenoj pruzi, a služe za dopremanje i otpremanje tereta za nosioca prava njihovog korištenja, nazivaju se kolosijeci privatne željezničke mreže (industrijski kolosijeci).
(9) Kolosijeci u stanicama obilježavaju se arapskim brojevima tako da prvi kolosijek pred staničnom zgradom nosi broj jedan, a ostali kolosijeci redom brojeve dva, tri, četiri itd...
Osim toga, kolosijeci se nazivaju još i prema namjeni ili navici osoblja.
Kolosijeci koji su podijeljeni na ograničene odsjeke puta vožnje (graničnim kolosječnim signalom, manevarskim signalom za zaštitu kolosječnog puta vožnje i sl.) označavaju se tako što se broju kolosijeka dodaje slovna oznaka a, b, c,…u zavisnosti od toga na koliko su dijelova kolosijeci podijeljeni.
(10) Predmeti koji se nalaze pored ili između kolosijeka moraju biti toliko udaljeni od šine da ne ugrožavaju sigurnost saobraćaja.
Način smještanja predmeta i materijala u kolosijeku, pored kolosijeka i između kolosijeka određuje se propisima građevinske službe. Na elektrificiranim prugama treba se pridržavati još i odredaba koje se odnose na ove pruge.
Propisane mjere za svako službeno mjesto u smislu odredbe iz pasusa 2 ovog stava unose se u Poslovni red stanice I dio i moraju biti vidno istaknute na odgovarajućim radnim mjestima radi stalnog uvida od strane zainteresiranog osoblja i korisnika prijevoza.
Član 3.Službena mjesta na pruzi
(1) Za vršenje saobraćajne i transportno-komercijalne službe postoje na pruzi slijedeća službena mjesta:
- a)Stanica je službeno mjesto iz kojeg se regulira saobraćaj suprotnih i uzastopnih vozova i u kojem se obavlja ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar stvari. Stanice se, po svojoj ulozi u reguliranju saobraćaja, dijele na:
- 1)rasporedne stanice - stanice u kojima se, sem poslova navedenih u tački a), u granicama važećih propisa uvode i otkazuju vozovi, planira otprema bruta, rastavljaju i sastavljaju vozovi i staraju o otpremi putnika i bruta na svom rasporednom odsjeku,
- 2)ranžirne stanice-stanice u kojima se, u većem obimu, rastavljaju i sastavljaju teretni vozovi za određene pravce i koje su opremljene posebnim grupama kolosijeka i postrojenjima za manevriranje; one su istovremeno i rasporedne stanice,
- 3)međustanice - stanice koje se nalaze između dvije rasporedne stanice,
- 4)usputne stanice - stanice kroz koje voz prolazi od svoje polazne do svoje krajnje stanice,
- 5)odvojne stanice- stanice u kojima se regulira još i prijelaz vozova s jedne na drugu odvojnu prugu,
- 6)stanice prijelaza sa dvokolosječne na jednokolosječnu prugu- stanice u kojima se regulira prijelazak vozova sa dvokolosječne na jednokolosječnu prugu i obratno,
- 7)granične stanice- stanice iz kojih se regulira saobraćaj vozova sa susjednim stanicama koje se nalaze u drugoj državi u skladu sa odredbama posebnog sporazuma,
- 8)spojne stanice - stanice iz kojih se regulira saobraćaj vozova sa susjednim stanicama drugog upravitelja infrastrukture u skladu sa odredbama posebnog sporazuma,
- 1)
- b)Ukrsnica je službeno mjesto na pruzi iz kojeg se regulira saobraćaj suprotnih i uzastopnih vozova i u kojem se može obavljati ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar stvari,
- c)Saobraćajno otpremništvo je službeno mjesto na pruzi u kojem se izvršavaju ukrštavanja i pretjecanja vozova i, po potrebi, otpravljanje putnika, prtljaga i ekspresnih stvari. Ako se u ovakvom službenom mjestu obavlja još i otpravljanje stvari, onda se ono naziva saobraćajno-transportno otpremništvo,
- d)Odjavnica je službeno mjesto na pruzi iz kojeg se regulira saobraćaj vozova u odjavnom razmaku,
- e)Rasputnica je službeno mjesto na pruzi u kojem se sa otvorene pruge odvaja druga pruga,
- f)Raskrsnica je službeno mjesto na pruzi u kojem se dvije pruge sijeku u ravni kolosijeka,
- g)Mjesto prijelaza sa dvokolosječne na jednokolosječnu prugu je službeno mjesto na otvorenoj pruzi gdje dvokolosječna pruga prijelazi u jednokolosječnu,
- h)Transportno otpremništvo i tovarište je službeno mjesto na pruzi koje je otvoreno za vršenje cjelokupnog ili ograničenog otpravljanja putnika i stvari.U njemu se, u pogledu saobraćajne službe, obavlja samo manevra sabirnim vozovima ili posebnim vučnim vozilima radi uzimanja ili ostavljanja kola,
- i)Stajalište je službeno mjesto na pruzi u kojem se obavlja ograničen putnički saobraćaj.Ono služi isključivo za ulaz i izlaz putnika u vozove za prijevoz putnika.
Službena mjesta navedena u tačkama e) do i) mogu biti jednovremeno i odjavnice,
Službena mjesta iz tačke e) i g) mogu regulirati saobraćaj i suprotnih vozova ako su posjednuta otpravnikom vozova i opremljena glavnim signalima.
(2) Za službena mjesta na prugama opremljena telekomandnim uređajima (u daljem tekstu: TK-stanice), pored odnosnih odredbi iz stava (1) ovog člana, važi i slijedeća podjela:
- a)posjednuta TK-stanica — TK-stanica stalno posjednuta otpravnikom vozova (u daljem tekstu: ovlašteni stanični radnik),
- b)povremeno posjednuta TK-stanica — TK-stanica posjednuta ovlaštenim staničnim radnikom u određenom periodu,
- c)neposjednuta TK-stanica — TK-stanica koja redovno nije posjednuta ovlaštenim staničnim radnikom,
- d)granična stanica bez TK-uređaja (prva stanica do stanice uključene u TK-uređaje) — prva stanica koja nije uključena u telekomandu, prima vozove sa TK-pruge i otprema ih na TK-prugu, a saobraćaj regulira i put vožnje osigurava otpravnik vozova,
- e)privremena granična stanica bez TK-uređaja — TK-stanica koja u slučaju smetnji ili kvara na TK-uređajima na dijelu TK-pruge počevši od te stanice preuzima ulogu granične stanica bez TK-uređaja iz tačke d) ovog stava,
- f)granična odvojna TK - stanica — granična stanica na TK-pruzi od koje se odvaja pruga koja nije uključena u telekomandu.
(3) Službena mjesta moraju biti označena svojim zvaničnim imenom. Ono mora biti jasno i vidljivo, a noću obavezno i osvijetljeno. Stanični prostor mora biti osvijetljen noću za vrijeme ulaska, bavljenja, izlaska i prolaska svakog voza. U slučaju saobraćaja vozova za prijevoz putnika moraju u isto vrijeme biti osvijetljeni još i pristupne ceste, peroni, čekaonice i ostale prostorije koje služe putnicima.
Član 4.Saobraćajna služba. Izvršna služba
(1) Saobraćajna služba obuhvata skup poslova potrebnih za organizaciju i izvršenje sigurnog, urednog i ekonomičnog saobraćaja vozova i drugih željezničkih vozila.
(2) U saobraćajnu službu spada:
- a)izrada i objavljivanje reda vožnje i reguliranje saobraćaja vozova na pruzi,
- b)dostavljanje voznih sredstava za prevoženje putnika, životinja i stvari,
- c)uvođenje, sastavljanje i oprema vozova,
- d)otprema vozova i nadzor nad njihovim saobraćajem,
- e)otklanjanje smetnji u saobraćaju vozova i
- f)služba pri vozovima na pruzi.
(3) Službe koje neposredno učestvuju u vršenju željezničkog saobraćaja ili u tehničkom pogledu omogućavaju prijevoze na željeznici nazivaju se izvršnim službama. Izvršnim službama smatraju se:
- a)saobraćajna služba, odnosno služba za organizaciju prijevoza,
- b)služba za vuču i vozna sredstva,
- c)služba za održavanje pruga,
- d)služba za eksploataciju i održavanje stabilnih postrojenja električne vuče,
- e)služba signalno-sigurnosnih postrojenja i telekomunikacija.
(4) Pod izvršnim jedinicama podrazumijevaju se jedinice navedenih službi koje se nalaze na pruzi i koje neposredno učestvuju u osiguranju i izvršenju saobraćaja (stanice, depoi itd.). Pod izvršnim osobljem podrazumijeva se ono osoblje izvršne službe koje u izvršnim jedinicama neposredno izvršava i osigurava siguran i uredan saobraćaj vozova.
(5) Radnici ili grupe radnika koji na određenim poslovima neposredno učestvuju u vršenju željezničkog saobraćaja u smislu odredaba ovog Pravilnika nazivaju se:
- a)Otpravnik vozova — radnik koji regulira sigurno kretanje željezničkih vozila u stanici i na odnosnim međustaničnim odsjecima pruge,
- b)saobraćajni telegrafista – radnik koji prima i otprema telegrame i fonograme vezane za reguliranje željezničkog saobraćaja,
- c)Vozni dispečer na TK -pruzi (TK -dispečer)— radnik koji sa jednog centralnog mjesta na TK-pruzi, daljinski pomoću uređaja telekomande (TK-uređaja), neposredno regulira i rukovodi saobraćajem vozova na određenom dijelu pruge, odnosno na određenim prugama, unutar date nadležnosti,
- d)Saobraćajni dispečer - radnik koji, na prugama koje nisu opremljene uređajima telekomande, sa centralnog mjesta vrši nadzor nad hodom vozova i daje blagovremeno stanicama potrebne informacije za urednu otpremu bruta i uredan saobraćaj vozova i vodi stvarni grafikon saobraćaja vozova,
- e)Ovlašteni stanični radnik - otpravnik vozova koji u TK-stanicama vrši nadzor nad signalno-sigurnosnim uređajima i staničnom postavnicom, obavlja druge poslove predviđene ovim Pravilnikom, a po potrebi ili po naređenju TK-dispečera rukuje staničnom postavnicom i vrši reguliranje saobraćaja vozova,
- f)Saobraćajno-transportni otpremnik — radnik koji vrši saobraćajnu službu u saobraćajnom otpremništvu, odnosno saobraćajno-transportnom otpremništvu sa izvjesnim ograničenjima predviđenim ovim Pravilnikom; u saobraćajno-transportnom otpremništvu vrši i poslove transportne službe,
- g)Odjavničar — radnik koji učestvuje u reguliranju saobraćaja uzastopnih vozova u odjavnom razmaku,
- h)Operator na spuštalici — radnik koji rukuje uređajima za ranžiranje vozova na spuštalici,
- i)Vođa manevre — radnik koji objedinjuje rad manevarskih odreda u stanicama u kojima zbog većeg obima rada ima više manevarskih odreda,
- j)Rukovalac manevre — radnik koji rukovodi radom jednog manevarskog odreda,
- k)Manevrista — radnik u manevarskom odredu koji izvršava manevarske poslove,
- l)Manevarski odred — zajednički naziv za rukovaoca manevre i najmanje jednog manevristu,
- m)Manevarsko osoblje — zajednički naziv za osoblje vučnog vozila i manevarski odred koji učestvuju pri manevriranju,
- n)Nadzorni skretničar — radnik koji u određenim stanicama učestvuje u osiguranju puteva vožnje vozovima, pružnim vozilima ili manevarskim sastavima, učestvuje u manevriranju, vrši pregled skretnica i čuva ključeve zaključanih skretnica,
- o)Skretničar — radnik koji na licu mjesta ili sa centralnog mjesta rukuje dodijeljenim skretnicama u cilju postavljanja puteva vožnje vozovima, pružnim vozilima ili manevarskim sastavima,
- p)Skretničko osoblje — zajednički naziv za nadzornog skretničara i skretničara,
- q)Popisni vozovođa — radnik koji kod vozova bez vozovođe, i u slučajevima kada se to posebno odredi, vrši potrebne organizacione pripreme voza za njegovu urednu i sigurnu otpremu,
- r)Stanično osoblje — zajednički naziv za otpravnika vozova, ovlaštenog staničnog radnika, vođu manevre, saobraćajno-transportnog otpremnika, saobraćajnog telegrafistu, skretničko osoblje, manevarski odred, popisnog vozovođu, operatora na spuštalici,
- s)Vozno osoblje — zajednički naziv za vozopratno i osoblje vučnog vozila jednog voza,
- t)Vozopratno osoblje (vozopratioci) — zajednički naziv za vozovođu, vozne manevriste i konduktere jednog voza. Vozopratno osoblje određeno za pratnju jednog voza sačinjava vozni odred,
- u)Vozovođa — radnik koji brine o urednoj pripremi, sigurnom kretanju i radu voza na otvorenoj pruzi, u službenim mjestima i na industrijskom kolosijeku,
- v)Vozni manevrista – radnik koji obavlja usputne manevarske i druge propisane poslove kod voza na otvorenoj pruzi,u službenim mjestima i na industrijskom kolosijeku,
- w)Kondukter — radnik koji obavlja transportne poslove u vozu za prijevoz putnika, učestvuje u otpremi voza, a vrši i poslove manevriste odnosno voznog manevriste kod svog voza ako takvih radnika u stanici,odnosno u vozu nema,
- x)Osoblje vučnog vozila — zajednički naziv za mašinovođu i pomoćnika mašinovođe,
- y)Mašinovođa — radnik koji upravlja vučnim vozilom kod vožnje voza i pri manevriranju,
- z)Pomoćnik mašinovođe — radnik koji poslužuje vučno vozilo i obavlja poslove voznog manevriste kod vozova bez vozopratnog osoblja,
- aa)Pregledni radnik — radnik koji organizira i izvršava probu automatskih kočnica na vozu,
- bb)Pregledač kola — radnik koji, pored dužnosti preglednog radnika,obavlja i tehnički pregled kola, tehničku pripremu voza i pregled pravilnog tovarenja i osiguranja pošiljki,
- cc)Vozač motornog pružnog vozila — radnik koji upravlja motornim pružnim vozilom i u saobraćajnom pogledu obavlja poslove vozovođe odnosno mašinovođe koji su ovim Pravilnikom predviđeni,
- dd)Vođa pružnog vozila — radnik, stručno osposobljen za određene saobraćajne poslove, koji u propisanim slučajevima prati pružno vozilo,
- ee)Čuvar cestovnog prijelaza - radnik koji učestvuje u osiguranju željezničkog saobraćaja na cestovnom prijelazu,
- ff)Čuvar pruge - radnik službe za održavanje pruge koji vrši svakodnevni pregled pruge,
- gg)Pružno osoblje — zajednički naziv za čuvara pruge, čuvara cestovnog prijelaza i odjavničara,
- hh)Radnici koji izvode radove na pruzi - zajednički naziv za sve radnike službe za održavanje pruge, službe za eksploataciju i održavanje stabilnih postrojenja električne vuče, te službe signalno-sigurnosnih postrojenja i telekomunikacija koji rade na radnim mjestima definiranim odredbama Pravilnika o radnim mjestima radnika izvršne službe na ŽS BiH.
(7) Željeznički radnici koji na određenim poslovima neposredno učestvuju u vršenju željezničkog saobraćaja moraju biti stručno osposobljeni za te poslove i moraju ispunjavati posebne zdravstvene uvjete, shodno odredbama Pravilnika o stručnoj spremi radnika koji neposredno učestvuju u vršenju željezničkog saobraćaja i Pravilnika o postupku za provjeravanje psihičke i fizičke sposobnosti željezničkih radnika prije njihovog stupanja na rad i u toku rada.
Član 5.Obaveze radnika
(1) Rukovodioci svih radnih jedinica izvršne službe redovno kontroliraju rad radnika u pogledu potpune i pravilne primjene propisa pri vršenju željezničkog saobraćaja. Pored imenovanih, nadzor i kontrolu nad radom radnika izvršne službe, obavljaju i drugi radnici zaduženi za nadzor i kontrolu. Ovim radnicima mora se omogućiti nesmetano obavljanje njihovih poslova pri čemu isti, za vrijeme vršenja kontrole, ne smiju ometati radnike izvršne službe u obavljanju njihovih poslova direktno vezanih za sigurnost željezničkog saobraćaja.
Reguliranje saobraćaja vozova vrše radnici upravitelja infrastrukture pri čemu ne smiju biti ometani od strane radnika željezničkog operatera. Šef stanice (otpravnik vozova) ne smije dopustiti radnicima željezničkog operatera vršenje radnji koje su u suprotnosti sa odredbama ovog Pravilnika, kao i odredbama drugih propisa, zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira sigurnost željezničkog saobraćaja i zaštita na radu.
(2) Pored poštovanja i primjene odgovarajućih propisa radnici su dužni i da se pridržavaju odredbi poslovnog reda stanice, plana i rasporeda rada. Svaki radnik prije samostalnog rada ili po dolasku u novo službeno mjesto mora da se dokazno upozna sa odredbama poslovnog reda stanice, čime ujedno potvrđuje da je upoznao mjesne prilike i sva lokalna normativna akta koja su sastavni dio poslovnog reda stanice.
(3) Svaki radnik je lično odgovoran za pravilno izvršenje poslova koji su konkretno određeni, kao i poslova koji proizilaze iz propisanih postupaka u toku procesa rada, bez obzira na prisustvo rukovodioca ili drugog lica.
(4) Nadležni rukovodilac odgovara za izdata naređenja, a odgovorni radnik za način njihovog izvršenja. Naređenja se mogu izdati usmeno i pismeno.
Ako radnik smatra da je naređenje izdato od strane nadležnog rukovodioca protivno postojećim propisima i da dovodi u pitanje sigurnost saobraćaja, dužan je da na to upozori rukovodioca. Kada i poslije upozorenja radnika nadležni rukovodilac ponovi usmeno naređenje (ostane pri izdatom naređenju), radnik će naređenje izvršiti samo ako mu se prijethodno izda pismeno naređenje. Radnik ne smije ni na pismeno naređenje nadležnog rukovodioca da izvrši one radnje koje su zakonom zabranjene, kao ni ona naređenja koja očigledno ugrožavaju sigurnost saobraćaja. Pismena naređenja iz ove tačke treba odmah dostaviti Unutrašnjoj kontroli upravitelja infrastrukture, odnosno, željezničkog operatera.
(5) Radnik mora lice ovlašteno za nadzor, odnosno nadležnog rukovodioca, upoznati sa stanjem na svom radnom mjestu.
(6) Radnici koji su u službi moraju nositi propisano službeno odnosno zaštitno odijelo i službene oznake. Službenim odnosno zaštitnim odijelom u smislu ovog Pravilnika smatraju se odjeća i obuća propisanog oblika, boje i izgleda sa znakom i oznakama, kojima se drugim učesnicima u vršenju željezničkog saobraćaja i korisnicima željezničkog prijevoza predstavlja zaposleni.
Pravo na službeno odnosno zaštitno odijelo i obavezu njegovog nošenja za vrijeme rada propisuju upravitelj infrastrukture i željeznički operater za svoje zaposlene,
Oblik, boju i izgled službenog odnosno zaštitnog odijela, znaka i oznaka propisuju upravitelj infrastrukture i željeznički operater za svoje zaposlene.
Službene oznake su:
- 1)crvena kapa – za otpravnika vozova,
- 2)crvena traka na desnom rukavu – za rukovaoca manevre.
(7) Svi radnici koji neposredno učestvuju u vršenju željezničkog saobraćaja, (osim manevrista), kao i sva službena i radna mjesta koja učestvuju u reguliranju saobraćaja moraju imati ispravan i tačan časovnik.
U dispečerskim centrima (telekomande saobraćaja, CDU), u svakoj stanici u prostoriji otpravnika vozova i u prostorijama gdje se obavljaju telekomunikacioni poslovi (centri veze), mora se nalaziti časovnik po kome se radnici upravljaju pri obavljanju svojih poslova,
Svaka posjednuta skretničarska kućica, pružna stražarnica i prostorija čuvara prijelaza mora imati službeni časovnik,
Zvanično tačno vrijeme dobija se telefonom od željezničke automatske centrale (u daljem tekstu: ŽAT), pozivanjem određenog telefonskog broja namijenjenog za davanje tačnog vremena. Službena mjesta koja nemaju tu mogućnost dobijaju tačno vrijeme od određene stanice. Koje će stanice, kojim službenim i radnim mjestima i na koji način davati tačno vrijeme propisuje upravitelj infrastrukture,
U slučaju da se časovnici radnika iz stava (7) kako je navedeno u pasusu 2 i 3 ne slažu, mjerodavno je vrijeme staničnog službenog časovnika, odnosno časovnika otpravnika vozova.
(8) Ako se radnik razboli za vrijeme obavljanja radnih poslova i zadataka i ne može dalje da vrši svoju dužnost, ili ako zbog bolesti ne može da dođe na posao, odmah o tome mora obavijestiti nadležnog rukovodioca.
(9) Radnik ne smije napustiti svoje radno mjesto dok nije učinio sve što je potrebno za osiguranje sigurnosti saobraćaja.
(10) Za vrijeme trajanja smjene zabranjeno je spavanje, bez obzira na dužinu trajanja efektivnog rada.
Član 6.Vozovi i njihova namjena
(1) Kao voz, u smislu saobraćajnih propisa, smatra se vučno vozilo koje saobraća samo ili sa vozilima u propisanom sastavu i propisno signalizirano, i to od momenta preuzimanja od strane voznog osoblja u polaznoj stanici do momenta prispijeća, odnosno predaje u krajnjoj stanici.
(2) Pod brutom za voz,odnosno brutom od voza, smatra se na propisani način formirani sastav vozila koji u polaznoj stanici čeka na vučno vozilo, koji po dolasku u krajnju stanicu čeka na rastavljanje, odnosno koji u usputnoj stanici iz određenih razloga čeka na drugo vučno vozilo.
(3) Prema vrsti prijevoza vozovi mogu biti:
- a)vozovi za prijevoz putnika,
- b)vozovi za prijevoz stvari (teretni),
- c)vozovi za željezničke potrebe (službeni),
- d)vozovi za posebne namjene.
(4) Vozovi za prijevoz putnika dijele se na:
- a)specijalne vozove, namijenjene za specijalna putovanja; saobraćaj ovih vozova vrši se prema posebnom propisu,
- b)EuroCity (EC) vozove, za najbrži i najudobniji prijevoz putnika između evropskih centara,
- c)EuroNight (EN) vozove, za najbrži i najudobniji prijevoz putnika u noćnom saobraćaju između evropskih centara,
- d)InterCity (IC) vozove, za najbrži i najudobniji prijevoz putnika između velikih gradova,
- e)ekspresne vozove, za najbrže prevoženje putnika u unutrašnjem ili međunarodnom saobraćaju,
- f)brze vozove, za brza prevoženja putnika u unutrašnjem ili međunarodnom saobraćaju,
- g)ubrzane vozove, za prevoženje putnika u unutrašnjem saobraćaju kod kojih su zaustavljanja na usputnim stanicama svedena na najmanju mjeru,
- h)putničke vozove, za prevoženje putnika na dužim relacijama, koji se zadržavaju u stanicama i na pojedinim stajalištima,
- i)lokalne putničke vozove, za prevoženje putnika na kraćim relacijama, koji se zadržavaju u stanicama i na stajalištima.
(5) Pojedini vozovi za prijevoz putnika mogu biti:
- a)agencijski vozovi, za potrebe određene agencije čija se organizacija posebno ugovara,
- b)auto vozovi, koji u svom sastavu imaju i kola za prijevoz praćenih automobila,
- c)muzejski vozovi, sastavljeni od starih prilagođenih kola namijenjeni za turistička putovanja.
(6) Vozovi za prijevoz stvari (teretni vozovi) su:
- a)vozovi iz međunarodnog saobraćaja:
- 1)vozovi kombiniranog saobraćaja,
- 2)vozovi sa pojedinačnim kolskim pošiljkama,
- 3)vozovi sa jedinstvenim tovarom.
- 1)
- b)vozovi iz unutrašnjeg saobraćaja:
- 1)ekspresni teretni vozovi, za najbrži prijevoz stvari, naročito živih i brzopokvarljivih pošiljaka,
- 2)brzi teretni vozovi, za brzi prijevoz stvari, naročito živih i brzopokvarljivih pošiljaka,
- 3)direktni teretni vozovi, za prevlačenje direktnog bruta iz jedne rasporedne (ranžirne) ili utovarne (istovarne) stanice preko najmanje jedne rasporedne (ranžirne) stanice na istoj ili odvojnoj pruzi,
- 4)vojni vozovi, koji služe isključivo za prijevoz vojnih pošiljaka odnosno vojnih transporta,
- 5)maršrutni vozovi, koji služe za prijveoz jedinstvenog tovara između dvije stanice,
- 6)dionički teretni vozovi, za prevlačenje teretnog bruta iz jedne rasporedne (ranžirne) ili utovarne (istovarne) stanice do susjedne rasporedne (ranžirne) stanice na istoj ili i odvojnoj pruzi, ili do neke utovarne (istovarne) stanice ispred nje,
- 7)sabirni vozovi, za prevlačenje međustaničnog bruta na jednom rasporednom odsjeku,
- 8)kružni teretni vozovi, za prevlačenje bruta između stanica unutar željezničkog čvora,
- 9)industrijski vozovi (vozovi privatnih željezničkih mreža povezanih sa javnom željezničkom mrežom), za prevlačenje bruta na određenim relacijama, kao i za posluživanje industrijskih kolosijeka, odnosno, kolosijeka privatne željezničke mreže koja se odvajaju sa otvorene pruge.
- 1)
(7) Vozovi za željezničke potrebe (službeni vozovi) dijele se na:
- a)lokomotivske vozove, namijenjene za otpremu radnih lokomotiva van službe,
- b)radne vozove, za prijevoz materijala za održavanje i izgradnju postrojenja, uređaja ili objekata; radni vozovi mogu saobraćati i kao pomoćni vozovi,
- c)probne vozove, za utvrđivanje sposobnosti i ispravnosti novih vozila ili vozila koja su izašla sa opravke, odnosno za ispitivanje stanja pruga, postrojenja, uređaja i objekata na pruzi,
- d)prazne vozove, za prevlačenje praznih putničkih garnitura.
(8) Vozovi za posebne namjene dijele se na:
- a)pomoćne vozove, koji se sa svojom opremom upućuju na mjesta vanrednih događaja radi ukazivanja pomoći i otklanjanja nastalih smetnji,
- b)pomoćna vučna vozila, za preuzimanje vozova čije je vučno vozilo ostalo u kvaru,
- c)izvidničke lokomotivske vozove, za izviđanje stanja pruge u vanrednim prilikama,
- d)lokomotive krstarice, koje se uvode u saobraćaj u cilju raščišćavanja pruge od snijega i leda,
- e)snježna grtala, koja se koriste kao vozila za čišćenje snijega na pruzi, sa sopstvenim pogonom ili dodata lokomotivi.
(9) U smislu izvršenja saobraćaja po odredbama ovog Pravilnika, teretnim vozovima smatraju se i vozovi iz stavova (7) i (8) ovog člana.
(10) Motornim vozom smatraju se dizel ili elektromotorna kola za prijevoz putnika, sama ili sa jednom ili više prikolica, čiji sastav čini konstruktivno jednu cjelinu (garnitura motornog voza). U zavisnosti od tehničkih mogućnosti, mogu se spajati više garnitura motornih vozova.
(11) Prema potrebama saobraćaja, vozovi mogu biti redovni i vanredni.
- a)Redovnim vozom smatra se svaki voz koji saobraća redovno svakog dana i svaki voz za koji je redom vožnje utvrđeno kalendarsko vrijeme njegove vožnje (kalendar saobraćaja).
- b)Vanrednim vozom smatra se svaki voz koji ne saobraća redovno svakog dana ili za koji redom vožnje nije utvrđeno kalendarsko vrijeme njegove vožnje.
- c)Osnovnim vozom smatra se svaki redovni ili vanredni voz čiji je red vožnje unaprijed utvrđen i objavljen u redu vožnje,
Vanredne vozove čine:
- 1)vozovi po potrebi, za koje postoji red vožnje u općem redu vožnje, a predviđeni su da saobraćaju samo u slučaju potrebe,
- 2)podijeljeni vozovi, za koje se koristi red vožnje nekog redovnog ili u saobraćaj već uvedenog vanrednog voza,
- 3)posebni vozovi, koji saobraćaju od slučaja do slučaja po posebnom redu vožnje, a red vožnje im se izrađuje odvojeno od općeg reda vožnje; red vožnje pojedinih posebnih vozova može se predvidjeti i u općem redu vožnje,
- 4)vozovi za posebne namjene, koji saobraćaju u vanrednim prilikama i za koje, zbog nepredviđenog i hitnog slučaja, kao i postavljenog zadatka, ne može da se koristi red vožnje drugog voza niti da se izradi poseban red vožnje (pomoćni vozovi i lokomotive, izvidnički lokomotivski vozovi, lokomotive krstarice i snježna grtala). Ovim vozovima se pismenim nalogom određuje vrijeme polaska iz polazne stanice, maksimalna brzina i zaustavljanje u stanicama, što predstavlja njihov red vožnje.
(12) Prema važnosti u toku izvršenja saobraćaja i reguliranja kretanja vozova, vozovi imaju slijedeći redosljed u rangiranju i davanju prvenstva:
- a)specijalni vozovi,
- b)EuroCity (EC) vozovi,
- c)EuroNight (EN) vozovi,
- d)InterCity (IC) vozovi u međunarodnom saobraćaju,
- e)ekspresni vozovi u međunarodnom saobraćaju,
- f)brzi vozovi u međunarodnom saobraćaju,
- g)InterCity (IC) vozovi u unutrašnjem saobraćaju,
- h)ekspresni vozovi u unutrašnjem saobraćaju,
- i)brzi vozovi u unutrašnjem saobraćaju,
- j)ubrzani vozovi,
- k)putnički vozovi,
- l)lokalni putnički vozovi,
- m)međunarodni teretni vozovi,
- n)ekspresni teretni vozovi,
- o)brzi teretni vozovi,
- p)direktni teretni vozovi,
- q)vojni vozovi,.
- r)maršrutni vozovi,
- s)dionički teretni vozovi,
- t)vozovi za posebne namjene,
- u)sabirni vozovi,
- v)kružni vozovi,
- w)industrijski vozovi,
- x)službeni vozovi.
(13) Vozovi iz međunarodnog saobraćaja imaju prednost ispred vozova istog ranga iz unutrašnjeg saobraćaja.
(14) Pojedinim vozovima za prijevoz putnika, zavisno od njihove namjene, kao i teretnim vozovima iz međunarodnog saobraćaja ili teretnim vozovima komercijalno-poslovnog karaktera može se dati i veći rang.
(15) Instradacijom vojnog transporta može se vojnom vozu odrediti i drugi rang.
(16) Vozovi za posebne namjene mogu imati prvenstvo ispred svih vozova kada su uvedeni u saobraćaj radi ukazivanja pomoći ili otklanjanja smetnji na pruzi.
(17) Agencijskom vozu rang se određuje kod ugovaranja trase, odnosno izrade njegovog reda vožnje.
Član 7.Označavanje vozova
(1) Vozovi na mreži pruga u BiH označavaju se arapskim brojevima koji se sastoje od najviše 5 cifara.
(2) Jednim brojem može biti označen samo jedan voz na mreži pruga BiH.
(3) Na jednoj relaciji (prijevoznom putu) voz se označava samo jednim brojem. Pod relacijom saobraćaja jednog voza podrazumijeva se prijevozni put voza od njegove polazne do krajnje stanice.
(4) Broj voza se formira tako da se na osnovu njega može utvrditi da li je voz iz međunarodnog, pograničnog, unutrašnjeg (međuentitetskog, entitetskog) saobraćaja, vrsta voza, da li je osnovni ili podijeljeni voz, vrsta prijevoza, relacija i smjer vožnje voza.
(5) Pod međunarodnim saobraćajem vozova podrazumijeva se saobraćaj onih vozova koji dolaze(odlaze) na(sa) mreže pruga BiH (ŽRS/ŽFBH) sa(na) pruge susjednih država.
(6) Pod pograničnim saobraćajem vozova podrazumijeva se saobraćaj vozova preko graničnih prijelaza sa susjednim željezničkim upravama, a na osnovu bilateralnih sporazuma sa tim upravama.
(7) Pod unutrašnjim saobraćajem vozova podrazumijeva se saobraćaj vozova unutar mreže pruga BiH. Unutrašnji saobraćaj vozova može biti mećuentitetski i entitetski.
(8) Pod međuentitetskim saobraćajem vozova podrazumijeva se saobraćaj vozova sa područja pruga jednog entiteta na područje pruga drugog eniteta, odnosno saobraćaj sa pruga jednog entiteta na pruge istog entiteta tranzitirajući pri tome prugama drugog entiteta.
(9) Pod entitetskim saobraćajem vozova podrazumijeva se saobraćaj vozova unutar mreže pruga BiH isključivo unutar jednog entiteta.
(10) Brojevi vozova iz međunarodnog saobraćaja određuju se u skladu sa odgovarajućim međunarodnim propisima, odnosno bilateralnim sporazumima sa susjednim željezničkim upravama.
(11) Glavni voz od kojeg se u odvojnoj stanici odvaja dio voza koji saobraća na odvojnoj pruzi ima na cijelom prijevoznom putu isti broj. Odvojni voz se obilježava posebnim brojem počev od odvojne stanice.
(12) Parovi vozova za prijevoz putnika označavaju se sa dva susjedna odgovarajuća broja na način da je parni broj manji.
Član 8.Određivanje smjera vožnje
(1) Neparnim brojevima na mjestu cifre za jedinicu označavaju se vozovi koji saobraćaju u smjeru sjever-jug i zapad-istok, dok se vozovi koji saobraćaju u suprotnom smjeru označavaju parnim brojevima (uz moguća odstupanja).
(2) Vozovi koji saobraćaju na odvojnim prugama označavaju se, po pravilu, neparnim brojevima u smjeru od odvojne stanice. U suprotnom smjeru vozovi se označavaju parnim brojevima.
(3) Vozovi koji saobraćaju samo na jednoj pruzi ili na njenom dijelu označavaju se oznakom smjera te pruge.
(4) Vozovi koji saobraćaju preko više pruga zadržavaju oznaku smjera one pruge preko koje je putovanje voza duže.
Član 9.Vozovi za prijevoz putnika iz međunarodnog saobraćaja
(1) Vozovi za prijevoz putnika iz međunarodnog saobraćaja označavaju se brojevima od 1 do 499, i to:
- a)1 do 199 -EuroCity (EC) i InterCity (IC) vozovi,
- b)200 do 499 - EuroNight, ekspresni i brzi vozovi.
Odstupanja od ovakvog načina označavanja vozova dopuštena su uz dogovor na međunarodnim konferencijama reda vožnje.
(2) Vozovi za prijevoz putnika iz međunarodnog saobraćaja označavaju se i na slijedeći način:
- a)1000 do 1299 -sezonski vozovi,
- b)1300 do 1499 -vozovi za prijevoz praćenih automobila (auto-vozovi),
- c)13000 do 13299 -agencijski vozovi,
- d)13300 do 13499 -priključni agencijski vozovi.
(3) Podijeljeni vozovi vozova iz stava (1) ovog člana označavaju se dodavanjem dopunskih brojeva ispred broja osnovnog voza, i to:
- a)broj 10 – podijeljeni voz čiji je saobraćaj unaprijed planiran i koji saobraća ispred osnovnog voza sa istim elementima reda vožnje kao kod osnovnog voza,
- b)broj 11 – podijeljeni voz čiji je saobraćaj unaprijed planiran i koji saobraća iza osnovnog voza sa istim elementima reda vožnje kao kod osnovnog voza,
- c)broj 12 – podijeljeni voz čiji saobraćaj nije unaprijed planiran i koji saobraća po različitim elementima reda vožnje od osnovnog voza, a što se utvrđuje kod uvođenja voza u saobraćaj,
- d)broj 14 - podijeljeni voz čiji je saobraćaj unaprijed planiran i koji saobraća pomoćnim prijevoznim putem po posebnom redu vožnje.
Član 10.Vozovi za prijevoz putnika iz unutrašnjeg saobraćaja
(1) Vozovi većih brzina i većeg komfora označavaju se trocifrenim brojevima, i to:
- a)od 500 do 599 - InterCity (IC) vozovi,
- b)od 600 do 699 - ekspresni vozovi,
- c)od 700 do 899 - brzi vozovi,
- d)od 900 do 999 - ubrzani vozovi.
(2) U svakoj grupi brojeva za vozove iz tačke a),b) i d) stava (2) ovog člana određeni su kontingenti brojeva koji pripadaju entitetskim upraviteljima infrastrukture, i to:
- a)ŽFBH - od 500 do 549, od 600 do 649, od 900 do 949,
- b)ŽRS-od 550 do 599,od 650 do 699,od 950 do 999.
(3) U grupi brojeva za vozove iz tačke c) stava (2) ovog člana određeni su kontingenti brojeva koji pripadaju entitetskim upraviteljima infrastrukture, i to:
- a)ŽFBH -od 700 do 799,
- b)ŽRS- od 800 do 899.
(4) U svakom kontingentu brojeva iz stava (3) i stava (4) ovog člana određeni su podkontingenti koji se koriste se za označavanje vozova u međuentitetskom saobraćaju, i to:
- a)ŽFBH -od 500 do 519, od 600 do 619, od 700 do 719, od 900 do 919,
- b)ŽRS-od 550 do 569,od 650 do 669,od 800 do 819,od 950 do 969.
(5) Podijeljeni vozovi za prijevoz putnika iz unutrašnjeg saobraćaja iz stava (2) ovog člana označavaju se dodavanjem dopunskih brojeva ispred broja osnovnog voza, i to:
- a)broj 10 – podijeljeni voz čiji je saobraćaj unaprijed planiran i koji saobraća ispred osnovnog voza sa istim elementima reda vožnje kao kod osnovnog voza,
- b)broj 11 – podijeljeni voz čiji je saobraćaj unaprijed planiran i koji saobraća iza osnovnog voza sa istim elementima reda vožnje kao kod osnovnog voza,
- c)broj 12 – podijeljeni voz čiji saobraćaj nije unaprijed planiran i koji saobraća po različitim elementima reda vožnje od osnovnog voza, a što se utvrđuje kod uvođenja voza u saobraćaj,
- d)broj 14 -podijeljeni voz čiji je saobraćaj unaprijed planiran i koji saobraća pomoćnim prijevoznim putem po posebnom redu vožnje,
- e)broj 15, 16, 17 i 18 - podijeljeni voz čiji saobraćaj nije unaprijed planiran i koji saobraća po različitim elementima reda vožnje od osnovnog voza ili pomoćnim prijevoznim putem što se utvrđuje prilikom uvođenja voza u saobraćaj.
(6) Sezonski vozovi za prijevoz putnika iz unutrašnjeg saobraćaja iz stava (2) ovog člana označavaju se dodavanjem dopunskih brojeva ispred broja osnovnog voza, i to:
- a)broj 1-sezonski voz,
- b)broj 21-sezonski voz koji saobraća pomoćnim prijevoznim putem,
- c)broj 31-podijeljeni sezonski voz.
(7) Ostali vozovi za prijevoz putnika iz unutrašnjeg saobraćaja označavaju se četvorocifrenim brojevima, i to:
- a)od 2 000 do 5 999 – putnički vozovi,
- b)od 6 000 do 6999 i od 8000 do 8 999 – lokalni putnički vozovi,
- c)od 9 000 do 9 999 – autovozovi.
(8) U svakoj grupi brojeva za vozove iz tačke a), b) i c) stava (8) ovog člana određeni su kontingenti brojeva koji pripadaju entitetskim upraviteljima infrastrukture, i to:
- a)ŽFBH -od 2000 do 3999, od 8000 do 8999, od 9000 do 9499,
- b)ŽRS-od 4000 do 5999, od 6000 do 6999, od 9500 do 9999.
(9) U svakom kontingentu brojeva iz tačke a) i b) stava (9) ovog člana određeni su podkontingenti koji se koriste za označavanje vozova u međuentitetskom saobraćaju, i to:
- a)ŽFBH -od 2000 do 2099,od 3000 do 3099, od 8000 do 8099,od 9000 do 9019,
- b)ŽRS-od 4000 do 4099, od 5000 do 5099, od 6000 do 6099, od 9500 do 9519.
(10) Podijeljeni vozovi za prijevoz putnika iz unutrašnjeg saobraćaja iz stava (8) ovog člana označavaju se dodavanjem dopunskog broja 3 ispred broja osnovnog voza.
(11) Sezonski vozovi za prijevoz putnika iz unutrašnjeg saobraćaja iz stava (8) ovog člana označavaju se dodavanjem dopunskog broja 2 ispred broja osnovnog voza.
(12) Vozovi za prijevoz putnika iz unutrašnjeg saobraćaja iz tačke c) stava (8) ovog člana koji saobraćaju pomoćnim prijevoznim putem označavaju se dodavanjem dopunskog broja 1 ispred broja osnovnog voza.
(13) Agencijski vozovi i priključni agencijski vozovi iz unutrašnjeg saobraćaja označavaju se brojevima od 13500 do 13999.
- a)U ovoj grupi brojeva određeni su kontingenti brojeva koji pripadaju entitetskim upraviteljima infrastrukture, i to:
- 1)ŽFBH -od 13500 do 13599,
- 2)ŽRS-od 13600 do 13699,
- 1)
dok su ostali brojevi u rezervi.
- b)U kontingentu brojeva iz tačke a) ovog stava određeni su podkontingenti koji se koriste za označavanje vozova u međuentitetskom saobraćaju, i to:
- 1)ŽFBH -od 13500 do 13519,
- 2)ŽRS-od 13600 do 13619.
- 1)
- c)Agencijski vozovi i priključni agencijski vozovi iz unutrašnjeg saobraćaja koji saobraćaju pomoćnim prijevoznim putem označavaju se tako što im se prve dvije cifre (13) zamjenjuju ciframa (30).
(14) Brojevima od 7000 do 7999 označavaju se putnički vozovi u pograničnom saobraćaju. Kontingent ovih brojeva dijeli se na osnovu bilateralnih sporazuma sa susjednim željezničkim upravama (ŽS i HŽ).
(15) Kada se pojavi potreba da se u kratkom periodu prijeveze izuzetno veliki broj putnika (društveno - političke, kulturne i sportske manifestacije i sl.), za označavanje vozova za ovakve prijevoze na mreži pruga BiH mogu se koristiti brojevi od 20000 do 21499.
U ovoj grupi brojeva određeni su kontingenti brojeva koji pripadaju entitetskim upraviteljima infrastrukture, i to:
- 1)ŽFBH -od 20000 do 20499,
- 2)ŽRS-od 20500 do 20999,
dok su ostali brojevi u rezervi.
Član 11.Teretni vozovi iz međunarodnog saobraćaja
(1) Teretni vozovi iz međunarodnog saobraćaja označavaju se petocifrenim brojevima.
Cifre u okviru broja imaju slijedeća značenja:
- 1)cifra desetica hiljada označava međunarodni karakter voza,
- 2)cifra hiljada označava vrstu relacije i vrstu voza,
- 3)cifra stotine označava bilateralne i trilateralne relacije koje geografski određuju upravljači infrastrukture koji upravljaju brojevima u skladu sa odgovarajućim međunarodnim propisima. Kod multilateralnih relacija ova cifra nema značenje,
- 4)cifra jedinice označava smjer vožnje.
(2) Relacije saobraćaja mogu biti:
- a)multilateralne - voz saobraća preko najmanje četiri željezničke Uprave, kojima pripada kontingent brojeva od 40000 do 40999 i od 46000 do 46999,
- b)bi(tri)lateralne - voz saobraća preko dvije (tri) željezničke Uprave, kojima pripada kontingent brojeva od 41000 do 45999 i od 47000 do 49999.
(3) Teretni vozovi iz međunarodnog saobraćaja označavaju se brojevima od 40000 do 49999, i to:
- a)od 40000 do 43999 -vozovi kombiniranog saobraćaja,
- b)od 44000 do 46299 -vozovi sa pojedinačnim kolskim pošiljkama,
- c)od 46300 do 49999 -vozovi sa jedinstvenim tovarom.
(4) Konkretna dodjela brojeva međunarodnim teretnim vozovima utvrđuje se unutar FTE (Forum Train Europe), odnosno po dogovoru između pojedinih upravitelja infrastrukture. Pravila za raspodjelu brojeva utvrđena su odgovarajućim međunarodnim propisima.
(5) Za vozove u pograničnom saobraćaju između susjednih željezničkih uprava (od izlazne granične stanice otpremne željeznice do ulazne granične stanice prijemne željeznice) zainteresirani upravitelji infrastrukture mogu da zaključe sporazume da se koriste brojevi vozova iz unutrašnjeg saobraćaja.
(6) Preko svakog graničnog prijelaza mogu se uvesti u saobraćaj podijeljeni teretni vozovi iz međunarodnog saobraćaja sa unaprijed dodijeljnim odgovarajućim kontingentima brojeva određenim od strane jednog od upravitelja infrastrukture koji upravljaju brojevima vozova. Uvođenje u saobraćaj ovakvih vozova može se izvršiti i na osnovu bilateralnog sporazuma. Ove kontingente brojeva vozova upravljač infrastrukture objavljuje u STU uz RV.
Član 12.Teretni vozovi iz unutrašnjeg saobraćaja
(1) Teretni vozovi iz unutrašnjeg saobraćaja označavaju se petocifrenim brojevima.
Cifre u okviru broja imaju slijedeća značenja:
- 1)cifra desetica hiljada označava da je u pitanju voz iz unutrašnjeg saobraćaja, kao i kom entitetskom kontingentu brojeva pripada,
- 2)cifra hiljada označava vrstu voza,
- 3)cifra stotine označava da li je u pitanju osnovni ili podijeljeni voz,
- 4)cifra jedinice označava smjer vožnje.
(2) Teretni vozovi iz unutrašnjeg saobraćaja označavaju se brojevima od 50000 do 69999. Kontingent brojeva od 50000 do 59999 pripada ŽRS, a kontingent brojeva od 60000 do 69999 ŽFBH.
- a)ŽRS:
- 1)od 50000 do 50499-ekspresni vozovi,
- 2)od 51000 do 51499-brzi vozovi,
- 3)od 52000 do 52499-direktni vozovi,
- 4)od 53000 do 53199-vojni vozovi,
- 5)od 53200 do 53499-maršrutni vozovi,
- 6)od 54000 do 54499-dionički vozovi,
- 7)od 55000 do 55499-sabirni vozovi,
- 8)od 56000 do 56199-kružni vozovi,
- 9)od 56200 do 56499-industrijski vozovi,
- 10)od 57000 do 57499 i od 58000 do 58499-službeni vozovi,
- 11)od 59000 do 59499- vozovi za posebne namjene.
- 1)
- b)ŽFBH:
- 1)od 60000 do 60499-ekspresni vozovi,
- 2)od 61000 do 61499-brzi vozovi,
- 3)od 62000 do 62499-direktni vozovi,
- 4)od 63000 do 63199-vojni vozovi,
- 5)od 63200 do 63499-maršrutni vozovi,
- 6)od 64000 do 64499-dionički vozovi,
- 7)od 65000 do 65499-sabirni vozovi,
- 8)od 66000 do 66199-kružni vozovi,
- 9)od 66200 do 66499-industrijski vozovi,
- 10)od 67000 do 67499 i od 68000 do 68499-službeni vozovi,
- 11)od 69000 do 69499- vozovi za posebne namjene.
- 1)
(3) Podijeljeni vozovi teretnih vozova iz unutrašnjeg saobraćaja označavaju se brojem koji predstavlja zbir broja osnovnog voza i broja 500.
(4) U podkontingent brojeva kojima se označavaju teretni vozovi iz međuentitetskog saobraćaja spadaju po prvih stotinu brojeva od svake vrste vozova naznačenih u stavu (2) ovog člana.
Član 13.Rezervni brojevi
Brojevi od 70000 do 99999 su u rezervi i mogu se (izuzetno) koristiti za označavanje podijeljenih međunarodnih vozova sa susjednim željezničkim upraviteljima infrastrukture na osnovu bilateralnih sporazuma (ukoliko nije unaprijed dodijeljen kontingent brojeva od strane upravljača infrastrukture koji upravlja brojevima vozova), kao i u druge svrhe na način kako to odredi upravitelj infrastrukture.
Član 14.Određivanje i dodjeljivanje brojeva
Određivanje i dodjeljivanje brojeva vozovima vrši upravitelj infrastrukture u dogovoru sa željezničkim operaterima.
Član 15.Red vožnje
(1) Za svaki voz mora se red vožnje izraditi, objaviti i dati na upotrebu zainteresiranom osoblju u skladu sa odredbama Pravilnika za izradu reda vožnje.
(2) Red vožnje se izrađuje kao:
- a)Opći red vožnje- predviđa i obuhvata potreban broj redovnih vozova i vozova po potrebi za period njegovog važenja,
- b)Poseban red vožnje- se izrađuje za posebne vozove i važi samo za slučaj kada takav voz saobraća.
Član 16.Materijal reda vožnje
(1) Materijal reda vožnje obuhvata: grafikoni reda vožnje, priručnik o željezničkim prugama, knjižice reda vožnje, izvodi iz reda vožnje, i prijelazno naređenje.
(2) Red vožnje izrađuje i objavljuje upravitelj infrastrukture.
(3) Potrebnim elementima materijala reda vožnje moraju biti snabdjevena sva službena i radna mjesta i radnici upravitelja infrastrukture i željezničkog operatera koji učestvuju u vršenju željezničkog saobraćaja. Sve objavljene izmjene i dopune materijala reda vožnje moraju se blagovremeno sprovesti. Navedeni radnici su obavezni da preduzmu sve organizacione mjere za uredno i redovno izvršenje reda vožnje.
Svaka stanica mora na vrijeme da dobije redove vožnje za sve vozove koji saobraćaju na pruzi na kojoj se nalazi, i to za sebe i sva njoj podređena službena mjesta.
(4) Materijal reda vožnje za potrebe korisnika prijevoznih usluga objavljuju željeznički operateri.
(5) Upravitelj infrastrukture uspostavlja i objavljuje, nakon konsultacija sa zainteresiranim stranama, izjavu o mreži kao dokument koji opisuje karakteristike infrastrukture koja je stavljena na raspolaganje željezničkim operaterima. Izjava o mreži sadrži informacije o uvjetima pristupa željezničkoj infrastrukturi obuhvaćenoj izjavom o mreži. Izjava o mreži se objavljuje najkasnije četiri mjeseca prije krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva za dodjeljivanje i uključivanje infrastrukturnog kapaciteta (trase) u red vožnje. Rok za podnošenje zahtjeva za dodjeljivanje i uključivanje infrastrukturnog kapaciteta u red vožnje ne može da prelazi dvanaest mjeseci prije stupanja na snagu reda vožnje.
(6) Trasa voza je infrastrukturni kapacitet neophodan za saobraćaj voza na osnovu unaprijed definiranog reda vožnje. Trase se dodjeljuju kao:
- a)Trase okvirnog sporazuma - okvirni sporazum je dobrovoljan zajednički sporazum između upravitelja infrastrukture i podnosioca zahtjeva za trasom. Upravitelj infrastrukture nudi podnosiocu zahtjeva za trasom (u trajanju od najmanje 5 godina) infrastrukturni kapacitet dat u obliku trasa "x" dana sa određenom vremenskom tolerancijom trajanja.
- b)Trase godišnje usluge - predmet su globalne koordinirane konstrukcije trasa na osnovu svih zahtjeva pristiglih do određenog datuma,
- c)Trase kao odgovor na zakašnjele zahtjeve za dodjeljivanje i uključivanje infrastrukturnih kapaciteta (trase) u red vožnje - predmet su i rezultat dodatne analize infrastrukturnih kapaciteta i mogućnosti pozitivnog odgovora na zahtjeve koji su pristigli po isteku roka za podnošenje zahtjeva. Zahtjev za trasom koji je podnešen nakon utvrđenog roka mora da sadrži moguća vremenska odstupanja u odnosu na zahtijevano vrijeme polaska i dolaska. Ova odstupanja izražena su u minutima (max. +(-)999). Odgovor na ove zahtjeve mora se dati u što kraćem roku (ne dužem od mjesec dana),
- d)AD HOC trase-trase dodijeljene na zahtjev za dodjeljivanje i uključivanje infrastrukturnog kapaciteta u red vožnje podnešen upravitelju infrastrukture u toku važećeg reda vožnje. Zahtjev za AD HOC trasom mora da sadrži moguća vremenska odstupanja u odnosu na zahtijevano vrijeme polaska i dolaska.Ova odstupanja izražena su u minutima (max. +(-)999). Upravitelj infrastrukture na ove zahtjeve mora da odgovori u što kraćem roku (ne dužem od 5 radnih dana).
(7) Datum krajnjeg roka, kao i način podnošenja zahtjeva za dodjeljivanje i uključivanje infrastrukturnog kapaciteta u red vožnje donosi upravitelj infrastrukture u skladu sa propisima kojima se regulira ova materija.
DIO DRUGI
PRUŽNA I STANIČNA POSTROJENjA
Član 17.Vrste pružnih i staničnih postrojenja
(1) Pruga, kolosijeci i službena mjesta opremaju se pružnim i staničnim postrojenjima koja tehnički omogućavaju sigurno kretanje vozova i vozila i osiguravaju pravilnu organizaciju saobraćaja i uredno izvršavanje reda vožnje.
(2) U pružna i stanična postrojenja spadaju: signalno-sigurnosni uređaji, signali i signalne oznake, skretnice, iskliznice, ukrštaji, uređaji na cestovnim prijelazima, telekomunikacioni uređaji, oprema i uređaji za upravljanje saobraćajem, spuštalice i ostala manevarska postrojenja u ranžirnim stanicama, stabilna postrojenja električne vuče, dizalice, kolske vage, kontrolni tovarni profili i tovarne rampe, grudobrani, peroni, razni uređaji za održavanje i čišćenje kola i drugo.
(3) Pružna i stanična postrojenja ugrađuju se prema projektima, eksploatacionim zahtjevima i propisanim standardima, a njihovo održavanje, način upotrebe i pregleda uređuje se posebnim aktima
Član 18.Skretnice. Položaj i obilježavanje skretnica
(1) Skretnica je postrojenje kojim su dva kolosijeka međusobno vezana i koje omogućava prelaz vozila, odnosno vozova sa jednog na drugi kolosijek bez prekidanja vožnje. Skretnice mogu da se postavljaju iz centralnog mjesta (pomoću odgovarajućeg uređaja) ili na licu mjesta.
(2) Kod skretnica se razlikuju:
- a)redovan položaj-položaj u kojem skretnica mora da bude postavljena kada se preko nje ne vrši vožnja,
- b)pravilan položaj-položaj u kojem skretnica mora da bude postavljena za namjeravanu vožnju,
- c)ispravan položaj -kada jezičci dobro priljubljuju uz glavnu šinu.
(3) Skretnice se obilježavaju arapskim brojevima počevši sa brojem jedan od početne prema krajnjoj tački pruge.U većim stanicama sa više kolosječnih grupa (parkova) skretnice se obilježavaju u svakoj grupi počev od broja jedan i znakom grupe ispred broja skretnica. Naknadno ugrađene skretnice između već postojećih mogu se, izuzetno, označiti i brojevima i slovima.
Član 19.Osiguranje skretnica
(1) Sve skretnice na glavnim kolosijecima u stanicama, kao i odvojne skretnice kojima je ostvarena veza ovih kolosijeka sa sporednim kolosijecima moraju da budu osigurane za vožnje po glavnim kolosijecima.