Aktio

AGENCIJA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine (GAP)

<B>GENDER AKCIONI PLAN BOSNE I HERCEGOVINE (GAP)

BOSNA I HERCEGOVINA
MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE

AGENCIJA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA

Septembar, 2007. godine

UVOD

Uvođenje principa jednakosti i ravnopravnosti žena i muškaraca u sve oblasti društvenog života i rada, u javnoj i privatnoj sferi, predstavlja ispunjenje jednog od osnovnih standarda ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Jednakost i ravnopravnost spolova nisu isključivo pitanja socijalne pravde, nego predstavljaju neophodan uvjet za društveni i ekonomski razvoj jedne zemlje, sa posebnim naglaskom na smanjenje siromaštva i poboljšanje kvaliteta života svih građana i građanki jednog društva.

Uvođenje ovih principa u pravne, institucionalne i političke okvire u Bosni i Hercegovini zasnovano je na obavezama koje proizilaze iz međunarodnih dokumenata, članstvu u međunarodnim savezima i tijelima, kao i u principima zaštite osnovnih ljudskih prava sadržanim u Ustavu Bosne i Hercegovine. Uspostavljanje institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova na svim nivoima vlasti i donošenje Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj: 16/03) su znatno unaprijedili domaće zakonodavstvo u ovom segmentu ljudskih prava i osigurali Bosni i Hercegovini lidersku poziciju u regionu, kad je u pitanju pravni i institucionalni okvir za ravnopravnost spolova.

Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, u odredbama iz člana 23., predviđa obavezu donošenja državnog plana akcije za promoviranje ravnopravnosti među spolovima. U skladu s tim, višegodišnja koordinirana saradnja institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova u BiH je postavila temelje za izradu i donošenje Gender akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu, kao strategijskog političkog dokumenta koji će na državnom nivou definirati osnove djelovanja na uvođenju jednakosti i ravnopravnosti spolova i primjeni zakonskih obaveza u svim bitnim oblastima društva. Aneks bosanskohercegovačkog Gender akcionog plana je i Državni plan akcije za poboljšanje položaja žena u dvanaest oblasti. Izrada Državnog plana akcije za poboljšanje položaja žena proističe kao obaveza iz Pekinške deklaracije i platforme za akciju, koju je Bosna i Hercegovina potpisala u Pekingu 1995.

Bitno je naglasiti da je bosanskohercegovački Gender akcioni plan, kroz predviđene aktivnosti, obuhvatio obaveze i preporuke iz relevantnih međunarodnih i domaćih dokumenata, koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i po kojima Bosna i Hercegovina ima obavezu postupati i izvještavati. To su:

  • -
    Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948.);
  • -
    Međunarodni pakt o političkim i građanskim pravima (1966.);
  • -
    Fakultativni protokol I (1966.) i Fakultativni protokol II (1989.);
  • -
    Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.);
  • -
    CEDAW - Konvencija o eliminiranju svih oblika diskriminiranja nad ženama (1979.);
  • -
    Pekinška deklaracija i platforma za akciju (1995.);
  • -
    Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (1950.);
  • -
    Deklaracija o ravnopravnosti žena i muškaraca Vijeća Evrope (1988.);
  • -
    Preporuke Vijeća Evrope iz oblasti ravnopravnosti žena i muškaraca;
  • -
    Milenijumski razvojni ciljevi (1990.-2015.)/ Milenijumska deklaracija UN-a (2000.);
  • -
    EU Gender Roadmap 2006.-2010.
  • -
    Ustavi BiH, RS, FBiH i ustavi kantona FBiH;
  • -
    Aneks I Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH - Dodatni sporazum o ljudskim pravima;
  • -
    Regionalna deklaracija o saradnji institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije (2005.).

Glavni cilj BH Gender akcionog plana je definiranje strategija i realiziranje programskih ciljeva za ostvarenje ravnopravnosti žena i muškaraca u Bosni i Hercegovini. Bitno je naglastiti da integriranje principa ravnopravnosti žena i muškaraca nije isključiva obaveza gender nacionalnih mehanizama, nego i svih drugih državnih institucija.

Gender akcioni plan strukturiran je na sljedeći način:

  • 1.
    Aktivnosti u petnaest oblasti
  • 2.
    Operacioni plan
  • 3.
    Aneksi

Akcioni plan sadrži aktivnosti koje je potrebno poduzeti u 15 oblasti:

Svako poglavlje sadrži uvodni dio sa obrazloženjem i pravnim osnovom za aktivnosti koje se predviđaju, definiciju glavnog cilja djelovanja, strategijski definirane aktivnosti sa nosiocima odgovornosti, partnerima i rokovima za provedbu, te listu korištenih dokumenata/literature.

Zajednički strategijski ciljevi u svim područjima rada, prema kojima su definirane aktivnosti, su:

  • -
    Usklađivanje zakonodavstva u svakoj oblasti sa domaćim i međunarodnim pravnim standardima za jednakost i ravnopravnost spolova;
  • -
    Definiranje strategija i politika;
  • -
    Unapređenje baza podataka, istraživanja i socio-ekonomske analize stanja ravnopravnosti spolova u svakoj oblasti;
  • -
    Aktivnosti (edukacije, izgradnja kapaciteta, podizanje svijesti, promocije).

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH

Sarajevo, august 2007. godine

Zbog obima teksta Operacioni plan Gender akcionog plan BiH

Poglavlje I.

Evropske integracije u svjetlu ravnopravnosti spolova

Uvod

Evropska unija je od 1992. godine u sve svoje ugovore sa trećim zemljama uključila klauzulu kojom se definira poštivanje ljudskih prava i demokratija kao "suštinski element" svih odnosa sa Evropskom unijom, a ljudska prava ekvivalent su pojmu ravnopravnosti spolova. Postoje politički ugovori koji obavezuju Evropsku uniju na poštivanje ravnopravnosti spolova: EC ugovori, Akcioni program, Pekinška platforma za djelovanje, Milenijumski razvojni ciljevi. Postoje, naravno, i pravne osnove za aktivnosti Evropske unije na poštivanju ravnopravnosti spolova: EC ugovori, CEDAW (Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena), regionalni ugovori i odredbe, Odredba (EC) broj 806/2004 o promoviranju ravnopravnosti spolova u razvoju saradnje. Ravnopravnost je princip, cilj i zadatak Evropske unije, što čini sastavni dio EC Treaty i Povelje o osnovnim pravima u Evropskoj uniji (2000.): "Zajednica će imati zadatak da, uspostavljanjem zajedničkog tržišta i ekonomske i monetarne unije i kroz implementaciju zajedničkih politika ili aktivnosti koje se odnose na član 3. i 4., promovira kroz Zajednicu harmoničan, izbalansiran i održiv razvoj ekonomskih aktivnosti, visok nivo zaposlenja i socijalne zaštite, jednakost između muškaraca i žena, održiv i neinflacioni rast, (...)".

U "Bijeloj knjizi" navode se osnovni dokumenti EU koji se odnose na ravnopravnost spolova kao što je član 141. Ugovora EZ iz Rima, kojim se osigurava princip jednakog plaćanja muškaraca i žena za isti posao. Pored ovog člana, postoji još pet direktiva koje se odnose na ravnopravnost spolova.

  • -
    Direktiva o jednakom tretmanu, (76/207/EEC), predviđa jednak odnos prema muškarcima i ženama prilikom zaposlenja, napredovanja na poslu, obrazovanja i radnih uvjeta.
  • -
    Direktiva o socijalnom osiguranju, (79/7/EEC), predviđa jednak tretman u statutarnim programima socijalnog osiguranja.
  • -
    Direktiva o profesionalnom socijalnom osiguranju (86/378/EEC), predviđa jednak tretman u profesionalnim programima socijalnog osiguranja za zaposlene, kao i za samostalne privrednike.
  • -
    Direktiva o jednakom tretmanu za muškarce i žene kao samostalne privrednike, te o položaju žena u poljoprivredi (86/613/EEZ), odnosi se na načelo jednakog tretmana samostalnih privrednika i njihovih bračnih drugova.
  • -
    Direktiva o zaštiti trudnoće i materinstva na radu, (92/85/EEC), deseta je pojedinačna direktiva unutar okvirne Direktive o zdravlju i sigurnosti (89/391/EEC).

Strateški cilj Bosne i Hercegovine je integriranje u Evropsku uniju

Da bi postala zemlja kandidatkinja i konačno članica Evropske unije, pred našom zemljom stoje brojni uvjeti koje je neophodno ispuniti kako bi se postigli samoodrživost i razvoj. Osnovni uvjet je razvoj demokratije, a demokratije nema bez pošto-vanja osnovnih ljudskih prava. "Postizanje demokratije unaprijed pretpostavlja postojanje stvarnog partnerstva između muškarca i žene u vođenju poslova društva, u kome oni rade u uvjetima ravnopravnosti i komplementarnosti, uzajamno se obogaćujući svojim razlikama." (čl. 4. Univerzalne Deklaracije o demokratiji). Ravnopravnost spolova je osnovno ljudsko pravo, sadržano u mnogim pravnim instrumentima, deklaracijama, kao i u mnogim nacionalnim ustavima, što je slučaj i sa Ustavom Bosne i Hercegovine: "Prava i slobode predviđene u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima". Stoga ravnopravnost spolova nije samo stvar dobre političke volje, već je obaveza da se Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, donesen 2003. godine, napokon i implementira.

Osnovni cilj:

Implementiran Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini u svim procesima integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

Aktivnosti:

  • 1.
    Uskladiti zakonodavstvo Bosne i Hercegovine sa acquis communautaireom, pravnim naslijeđem Evropske unije, što treba uraditi uz konsultacije sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine radi integriranja gender komponente (član 23. stav (1) tačka 4.) Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini)

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Direkcija za evropske integracije, resorna ministarstva

Partneri:

Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Repubilke Srpske

Vremenski period realizacije:

Do završene integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

  • 2.
    Pratiti implementaciju Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini u institucijama Bosne i Hercegovine, kao potvrde primjene standarda Evropske unije

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 3.
    Osigurati ravnopravnu zastupljenost spolova u pregovaračkim grupama/timovima za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji

Nosioci odgovornosti:

Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, resorna ministarstva

Partneri:

Međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Do zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Evropskoj uniji (kraj 2006. godine), a potom i do ostvarivanja punopravnog članstva Bosne i Hercegovine u EU.

  • 4.
    Uključiti gender komponentu u sve projekte pomoći Evropske unije Bosni i Hercegovini

Nosioci odgovornosti:

Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine (Sektor za koordinaciju pomoći), Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, resorna ministarstva

Partneri:

Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, Evropska komisija, nevladine organizacije.

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 5.
    Prevesti na jezike Bosne i Hercegovine dokumente i legislativu Evropske unije koji se odnose na ravnopravnost spolova

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine

Partneri:

Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, međunarodne i nevladine organizacije, Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine

Vremenski period realizacije:

Do kraja 2009. godine.

  • 6.
    Promovirati ravnopravnosti spolova, putem obuka, kako bi se postiglo razumijevanje značaja gender pitanja u radu resornih ministarstava koja će učestvovati u procesu evropskih integracija

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Direkcija za evropske intergracije Bosne i Hercegovine, resorna ministarstva

Partneri:

Nevladine organizacije, međunarodne organizacije (UNDP, Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini)

Vremenski period realizacije:

2006. - 2009. godine

  • 7.
    Provoditi kampanje na svim nivoima vlasti o važnosti implementacije Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini za predstojeće korake u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine

Partneri:

Nevladine i međunarodne organizacije, Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini

Vremenski period realizacije:

Do 2008. godine

  • 8.
    Senzibilizirati javnosti o poboljšanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini u kontekstu procesa evropskih integracija

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Partneri:

Nevladine i međunarodne organizacije, mediji

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 9.
    Izraditi indikatore za praćenje uspjeha provedbe aktivnosti u oblasti Evropske integracije u svjetlu ravnopravnosti spolova

Nosioci odgovornosti:

Radna grupa (sastavljena od predstavnika/ca Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine, ministarstva nadležnih za provedbu aktivnosti u oblasti Evropske integracije u svjetlu ravnopravnosti spolova)

Partneri:

Nevladine i međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Šest mjeseci od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 10.
    Poduzeti mjere kako bi se alocirala sredstva za implementaciju aktivnosti Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine, uspostavljanjem budžetskih linija u ministarstvima, kao i traženjem sredstava od međunarodnih donatora, a u skladu sa preporukama UN Komiteta za CEDAW:
    • -
      Sačiniti detaljan plan neophodnih sredstava (finansijskih, osoblja i tehničke opreme) i plan kako da se ona prikupe;
    • -
      U okviru nadležnih ministarstava utvrditi budžetska i donatorska sredstva namijenjena za određene aktivnosti koje su direktna podrška provođenju aktivnosti u poglavlju Evropske integracije u svjetlu ravnopravnosti spolova;
    • -
      Utvrditi plan periodičnog izvještavanja za dostavljanje podataka i informacija o visini planiranih i realiziranih sredstava za ovu namjenu, bilo da su u pitanju sredstva za direktnu ili indirektnu podršku za provođenje aktivnosti u oblasti Evropske integracije u svjetlu ravnopravnosti spolova;
    • -
      Utvrditi plan izvještavanja za nevladine organizacije koje su uključene u provođenje aktivnosti u oblasti evropskih integracija o planiranim i realiziranim projektima koji uključuje i podatke o visini implementiranih finansijskih sredstava i
    • -
      Osigurati dodatna sredstva za implementaciju Gender akcionog plana od međunarodnih donatora.

Nosioci odgovornosti:

Radna grupa (sastavljena od predstavnika/ca Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine, ministarstva nadležna za provedbu aktivnosti u oblasti Evropske integracije u svjetlu ravnopravno-sti spolova)

Partneri:

Nevladine i međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Šest mjeseci od usvajanja Gender akcionog plana.

Korištena dokumentacija

  • -
    Direktiva o jednakom tretmanu, (76/207/EEC), predviđa jednak odnos prema muškarcima i ženama prilikom zaposlenja, napredovanja na poslu, obrazovanja i radnih uvjeta.
  • -
    Direktiva o socijalnom osiguranju, (79/7/EEC), predviđa jednak tretman u statutarnim programima socijalnog osiguranja.
  • -
    Direktiva o profesionalnom socijalnom osiguranju, (86/378/EEC), predviđa jednak tretman u profesionalnim programima socijalnog osiguranja za zaposlene, kao i za samostalne privrednike.
  • -
    Direktiva o jednakom tretmanu za muškarce i žene kao samostalne privrednike, te o položaju žena u poljoprivredi, (86/613/EEZ), odnosi se na načelo jednakog tretmana samostalnih privrednika i njihovih bračnih drugova.
  • -
    Direktiva o zaštiti trudnoće i materinstva na radu, (92/85/EEC), deseta je pojedinačna direktiva unutar okvirne Direktive o zdravlju i sigurnosti (89/391/EEC).

Poglavlje II.

Saradnja i jačanje kapaciteta

Uvod

Upute, obaveze, ciljevi i smjernice za osnaživanje i održivost svih nacionalnih mehanizama, njihova saradnja i jačanje kapaciteta, sadržani su u Poglavlju 37. Memoranduma 21. "Nacionalni mehanizmi i međunarodna saradnja za jačanje kapaciteta zemalja u razvoju" UN Odjela za ekonomske i socijalne poslove, Studiji o efikasnom funkcioniranju državnih mehanizama za integriranje gendera u zemljama članicama Vijeća Evrope (2004. godine), državni mehanizmi: planovi akcije i integriranje gendera u zemljama članicama Vijeća Evrope od 4. Svjetske konferencije žena u Pekingu 1995. godine (2004. godine), Priručniku Vijeća Evrope o nacionalnim mehanizmima za promoviranje gender jednakosti i planovi akcije - smjernice za uspostavljanje i implementaciju državnih mehanizama za promoviranje jednakosti, sa primjerima dobrih praksi, 2001. godine, Ustavu Bosne i Hercegovine (1995.) godine, Zakonu o upravi Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, br. 32/02), Srednjoročnoj razvojnoj strategiji za Bosnu i Hercegovinu (MTDS), 2004.-2007., te Milenijumskim razvojnim ciljevima, Izvještaj o humanom razvoju, UNDP (2003.). Bosna i Hercegovina ima uspostavljene institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na državnom, entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima, čime su stvoreni elementarni preduvjeti za primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. U svrhu što bolje implementacije Zakona i održivosti ovih mehanizama, neophodno je jačanje njihovih kapaciteta, kao i međusobna saradnja. Saradnja vladinih institucija sa nevladinim sektorom u Bosni i Hercegovini, te šira saradnja na regionalnom i međunarodnom nivou od velikog su značaja za postizanje sveobuhvatnih i efikasnih rezultata, koji će odgovarati potrebama cjelokupnog bosanskohercegovačkog društva.

Osnovni cilj:

Ojačani kapaciteti, operativnost i održivost institucionalnih mehanizma za integriranje principa ravnopravnosti spolova na svim nivoima.

Aktivnosti:

  • 1.
    Usaglasiti sve državne i entitetske zakone kao i druge odgovarajuće propise sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (član 30., stav (2) i uspostaviti procedure za uspješnu provedbu i izvršavanje navedenih zakona, a u skladu sa preporukama UN Komiteta za CEDAW.

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, Komisija za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, komisije za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odbor za jednake mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske, Komisija za ravnopravnost spolova Distrikta Brčko, kantonalne i općinske komisije za gender pitanja, nadležni organi uprave

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 2.
    Jačati političku volju i podršku za implementaciju Zakona o ravnopravnosti spolova na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, Komisija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, komisije za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odbor za jednake mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske, Komisija za ravnopravnost spolova Distrikta Brčko kantonalne i općinske komisije za gender pitanja, nadležni organi uprave

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 3.
    Sarađivati i koordinirati sa svim institucijama vlasti u procesu integracije gendera

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, Komisija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, komisije za ravnopravnost spolova pri Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odbor za jednake mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske, Komisija za ravnopravnost spolova Distrikta Brčko, kantonalne i općinske komisije za gender pitanja, sve vladine institucije

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 4.
    Razviti procedure i metode saradnje sa civilnim sektorom u okviru procesa implementacije Zakona o ravno-pravnosti spolova u Bosni i Hercegovini

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, Komisija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Komisije za ravnopravnost spolova pri Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odbor za jednake mogućnosti Narodne Skupštine Republike Srpske, Komisija za ravnopravnost spolova Distrikta Brčko, civilni sektor

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 5.
    Osnovati gender mehanizme na regionalnom nivou, razviti regionalne gender politike i razmijeniti najbolje prakse i iskustva u regionu

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, zajedno sa ostalim institucionalnim mehanizmima na regionalnom nivou

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 6.
    Ojačati međunarodnu saradnjuPredstavljanje Bosne i Hercegovine u Odboru za jednakost žena i muškaraca Vijeća Evrope, predstavljanje bh. CEDANj Izvještaja UN Komitetu za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena, kontakti sa Evropskom unijom

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, zajedno sa ostalim institucionalnim mehanizmima

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 7.
    Razviti saradnju institucionalnih mehanizama za integriranje gendera sa statističkim institucijama na državnom i entitetskim nivoima u cilju ispunjavanja međunarodnih obaveza

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske, Biro za statistiku Brčko distrikta

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 8.
    Osnažiti, u skladu sa preporukama UN Komiteta za CEDAW, Agenciju za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, dajući joj veća ovlaštenja za procjenu zakona, podzakonskih akata i drugih propisa sa gender aspekta u odnosu na relevantna ministarstva i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine , kao i dodatna ljudska i finansijska sredstava

Nosioci odgovornosti:

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine

Vremenski period realizacije:

Dvije godine od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 9.
    Izvršiti analizu ljudskih, budžetskih i edukacionih resursa institucionalnih mehanizama za integriranje koncepta ravnopravnosti spolovaAgencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Partneri:

UNDP i IBHI (Independent Bureau for Humanitarian Issues)

Vremenski period realizacije:

Godinu dana od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 10.
    Uspostaviti Koordinacioni odbor institucionalnih mehanizama za integriranje genderaPredviđeno je da Koordinacioni odbor bude sastavljen od predstavnica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centra Republike Srpske, sa zadatkom razmatranja:- zajedničkih pitanja u provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova,- Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine- Srednjoročne razvojne strategije i međunarodnih dokumentata,- jačanja internih kapaciteta i kapaciteta gender institucionalnih mehanizama,- regionalna saradnja i saradnja sa civilnim sektorom

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Vremenski period realizacije:

Odmah po usvajanju Gender akcionog plana.

  • 11.
    Jačati ljudske resurse kontinuiranim usavršavanjem i edukacijom, te uspostaviti resursno-edukacioni i dokumentacioni centar sa zajedničkom bazom podataka u institucionalnim mehanizmima za integriranje koncepta ravnopravnosti spolovaAgencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Partneri:

CIDA, UNDP, tijela za ravnopravnost spolova u zakonodavnoj vlasti, tijela izvršne vlasti

Vremenski period realizacije:

Jedna godina od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 12.
    Nastaviti aktivnosti na jačanju kapaciteta svih državnih organaMinistarstva, organa uprave, upravnih organizacija, agencija, zavoda, direkcija i službi, na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, putem edukacija o odgovornostima i obavezama u provedbi CEDANj Konvencije, a u skladu sa preporukama UN Komiteta za CEDANj.

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Partneri:

Međunarodne i nevladine organizacije, tijela za ravnopravnost spolova u zakonodavnoj vlasti, tijela izvršne vlasti

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 13.
    Razviti programe za sudije/tkinje, tužioce/teljice, ombudsosobe i advokate/ice o primjeni CEDAW Konvencije, radi osiguranja de facto sudske primjenjivosti prava iz Konvencije pred svim sudovima i drugim institucijama, a u skladu sa preporukama UN Komiteta za CEDAW

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine

Partneri:

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo pravde, Ministarstvo pravde Republike Srpske, Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Vremenski period realizacije:

Godinu dana od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 14.
    Osigurati, u skladu sa preporukama UN Komiteta za CEDAW, obuku za nevladine organizacije koje se bave pitanjima ravnopravnosti spolova, s ciljem informiranja što većeg broja žena i muškaraca o mogućnostima pokretanja postupaka i pravnim lijekovima u slučajevima kršenja njihovih prava utvrđenih Konvencijom

Nosioci odgovornosti:

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo pravde, Ministarstvo pravde Republike Srpske, Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske

Partneri:

Nevladine i međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Dvije godine od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 15.
    Promovirati aktivnosti, poduzete u okviru procesa integracije principa ravnopravnosti spolova, putem kampanja podizanja svijesti i jačanjem odnosa sa medijima

Nosioci odgovornosti:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, tijela zakonodavne vlasti na svim nivoima

Partneri:

Mediji, nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 16.
    Izraditi indikatore za praćenje uspjeha provedbe aktivnosti u oblasti Saradnja i jačanje kapaciteta

Nosioci odgovornosti:

Radna grupa (sastavljena od predstavnika/ca Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centra Republike Srpske, ministarstva nadležna za provedbu aktivnosti u oblasti Saradnja i jačanje kapaciteta)

Partneri:

Nevladine i međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Šest mjeseci od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 17.
    Poduzeti mjere kako bi se alocirala sredstva za implementaciju aktivnosti Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine, uspostavljanjem budžetskih linija u ministarstvima, kao i traženjem sredstava od međunarodnih donatora, a u skladu sa preporukama UN Komiteta za CEDAW:
    • -
      Sačiniti detaljan plan neophodnih sredstava (finansijskih, osoblja i tehničke opreme) i plan kako da se ona prikupe;
    • -
      U okviru nadležnih ministarstava utvrditi budžetska i donatorska sredstva namijenjena za određene aktivnosti koje su direktna podrška provođenju aktivnosti u oblasti Saradnja i jačanje kapaciteta;
    • -
      Utvrditi plan periodičnog izvještavanja za dostavljanje podataka i informacija o visini planiranih i realiziranih sredstava za ovu namjenu, bilo da su u pitanju sredstva za direktnu ili indirektnu podršku za provođenje aktivnosti u oblasti Saradnja i jačanje kapaciteta i
    • -
      Osigurati dodatna sredstva za implementaciju Gender akcionog plana od međunarodnih donatora.

Nosioci odgovornosti:

Radna grupa (sastavljena od predstavnika/ca Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centra Republike Srpske, ministarstva nadležna za provedbu aktivnosti u oblasti Saradnja i jačanje kapaciteta)

Partneri:

Nevladine i međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Šest mjeseci od usvajanja Gender akcionog plana.

Korištena dokumentacija:

  • -
    Ustav Bosne i Hercegovine,1995. godine;
  • -
    Zakon o upravi Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, br. 32/02);
  • -
    Poglavlje 37. Agende 21 "Nacionalni mehanizmi i međunarodna saradnja za jačanje kapaciteta zemalja u razvoju" UN Odjela za ekonomske i socijalne poslove;
  • -
    Studija o efikasnom funkcioniranju državnih mehanizama za integriranje gendera u zemljama članicama Vijeća Evrope, 2004. godine;
  • -
    Državni mehanizmi: planovi akcije i integriranje gendera u zemljama članicama Vijeća Evrope od 4. Svjetske konferencije žena u Pekingu 1995. godine, 2004. godine;
  • -
    Priručnik o nacionalnim mehanizmima za promoviranje gender jednakosti i planovi akcije - Smjernice za uspostavljanje i implementaciju državnih mehanizama za promoviranje jednakosti, sa primjerima dobrih praksi, 2001. godine;
  • -
    Srednjoročna razvojna strategija za Bosnu i Hercegovinu (MTDS), 2004.-2007;
  • -
    Milenijumski razvojni ciljevi, Izvještaj o humanom razvoju, UNDP, 2003.;
  • -
    Inicijalni izvještaj Bosne i Hercegovine po Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, 2004.;
  • -
    Preporuke Radnih grupa za implementaciju Zakona o ravnopravnosti spolova BiH;
  • -
    Zapisnici sa sastanka "Strateško planiranje", novembar 2005.;
  • -
    http://europa.eu.int/comm/employment_social/gender_equality/index_en.html http://www.coe.int/t/e/Human_Rights/Equality/.

Poglavlje III.

Makroekonomske i razvojne strategije

Uvod

Ekonomski razvoj je višedimenzionalan proces i u velikoj mjeri zavisi o očuvanju makroekonomske stabilnosti i otvorenosti privrede u Bosni i Hercegovini. Ekonomski rast i ravnomjeran ekonomski razvoj stvaraju pretpostavke za veću zaposlenost i efikasniji sistem socijalne zaštite, što konačno vodi ka smanjenju siromaštva. "Bijela knjiga: Priprema pridruženih zemalja Centralne i Istočne Evrope za integraciju u unutrašnje tržište Evropske unije" (COM (95) 163 final, Brisel, maj 1995.), dio je pretpristupne strategije zemljama Centralne i Istočne Evrope i pruža pomoć u njezinom planiranju i programiranju. Zemlje koje se pripremaju za pristupanje Uniji morat će, također, provesti privredne reforme i jasnu makroekonomsku politiku. Tranzicija u tržišnu ekonomiju podrazumijeva uspostavu sistema zakonskih i komercijalnih pravila čime će se osigurati pravna sigurnost i transparentnost za ekonomske operatore. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, Državni plan akcije po Pekinškoj deklaraciji za oblast "Žene i siromaštvo", te strateški dokumenti Bosne i Hercegovine, kao što je Srednjoročna razvojna strategija (MTDS), te Milenijumski razvojni ciljevi u sebi sadrže obaveze, ciljeve i zadatke za postizanje napretka u ovoj oblasti i uopće napretka bosanskohercegovačkog društva i smanjenja siromaštva u Bosni i Hercegovini. Naime, u skladu sa preporukama UN Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena, za ostvarivanje Milenijumskih razvojnih ciljeva neophodno je uspješno primjenjivati Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW).

Osnovni cilj:

Smanjenje siromaštva žena i muškaraca putem novih makroekonomskih i razvojnih strategija.

Aktivnosti:

  • 1.
    Kreirati politike i strategije, uvažavajući gender komponentu, koje imaju za cilj privlačenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini

Nosioci odgovornosti:

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Agencija za unapređenje inozemnih investicija u BiH

Jedinica za ekonomsko planiranje i implementaciju Srednjoročne razvojne strategije BiH (EPPU)

Odgovornost praćenja:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine

Partneri:

Međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Jedna godina od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 2.
    Kreirati politike i strategije, uvažavajući gender komponentu, u cilju usmjeravanja privrede u pravcu iskorištavanja prirodnih resursa domaćih regija ili favoriziranje korištenja domaćih proizvoda

Nosioci odgovornosti:

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta, Federalno ministarstvo razvoja, Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju Republike Srpske, poduzetništva i obrta

Partneri:

Međunarodne organizacije, nevladine organizacije, udruženja poljoprivrednika

Vremenski period realizacije:

Dvije godine od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 3.
    Izraditi strategiju za izvoz proizvoda iz industrijskih grana u kojima su većinom koncentrirane žene

Nosioci odgovornosti:

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvo vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske, Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju Republike Srpske, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta, resorna kantonalna ministarstva

Partneri:

Međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Godinu dana od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 4.
    Osigurati pristup i korištenje programa iz Srednjoročne razvojne strategije za ublažavanje siromaštva marginaliziranim grupama žena i muškaraca, u skladu sa njihovim potrebama i mogućnostima, a što je predviđeno i preporukama UN Komiteta za CEDAW

Nosioci odgovornosti:

Jedinica za ekonomsko planiranje i implementaciju Srednjoročne razvojne strategije BiH (EPPU)

Odgovornost praćenja:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine

Partneri:

Međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 5.
    Inicirati pregovore sa Svjetskom bankom i srodnim međunarodnim institucijama o uspostavljanju kreditnih linija za koje se ne garantira nepokretnom imovinom, kako bi se izbjegla indirektna diskriminacija žena u pristupu kreditima

Nosioci odgovornosti:

Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo finansija, Ministarstvo finansija Republike Srpske, Odjeljenje za budžet i finansije Brčko distrikta, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond

Partneri:

Međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Godinu dana od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 6.
    Izvršiti procjenu kućnih poslova prema ekonomskim uvjetima i standardima rada i ocijeniti moguće efekte ovog rada na Bruto nacionalni dohodak

Nosioci odgovornosti:

Ministarstvo trezora i finansija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju Republike Srpske, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske, Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo finansija Republike Srpske, Odjeljenje za budžet i finansije Brčko distrikta

Partneri:

Međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Pet godina od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 7.
    Provesti istraživanja o zastupljenosti žena i muškaraca u poljoprivredi, proizvodnji i neformalnom sektoru

Nosioci odgovornosti:

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta, Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju Republike Srpske, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Odjel za privredni razvoj Brčko distrikta, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, entitetski Zavodi za statistiku, Biro za statistiku Brčko distrikta

Odgovornost praćenja:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centri Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske

Partneri:

Međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Pet godina od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 8.
    Provesti istraživanje o radu žena i muškaraca na crnom tržištu

Nosioci odgovornosti:

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kantonalna ministarstva rada i socijalne politike, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, entitetski Zavodi za statistiku, Biro za statistiku Brčko distrikta

Odgovornost praćenja:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centri Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske

Partneri:

Međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Dvije godine od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 9.
    Izraditi indikatore za praćenje uspjeha provedbe aktivnosti u oblasti Makroekonomske i razvojne strategije

Nosioci odgovornosti:

Radna grupa (sastavljena od predstavnika/ca Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centra Republike Srpske, ministarstava nadležnih za provedbu aktivnosti u oblasti makroekonomskih i razvojnih strategija)

Partneri:

Nevladine i međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Šest mjeseci od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 10.
    Poduzeti mjere kako bi se alocirala sredstva za implementaciju aktivnosti Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine, uspostavljanjem budžetskih linija u ministarstvima, kao i traženjem sredstava od međunarodnih donatora, a u skladu sa preporukama UN Komiteta za CEDAW:
    • -
      Sačiniti detaljan plan neophodnih sredstava (finansijskih, osoblja i tehničke opreme) i plan kako da se ona prikupe;
    • -
      U okviru nadležnih ministarstava utvrditi budžetska i donatorska sredstva namijenjena za određene aktivnosti koje su direktna podrška provođenju aktivnosti u oblasti makroekonomskih i razvojnih strategija;
    • -
      Utvrditi plan periodičnog izvještavanja za dostavljanje podataka i informacija o visini planiranih i realiziranih sredstava za ovu namjenu, bilo da su u pitanju sredstva za direktnu ili indirektnu podršku za provođenje aktivnosti u oblasti makroekonomskih i razvojnih strategija;
    • -
      Utvrditi plan izvještavanja za nevladine organizacije koje su uključene u provođenje aktivnosti u oblasti makroekonomskih i razvojnih strategija o planiranim i realiziranim projektima koji uključuje i podatke o visini implementiranih finansijskih sredstava i
    • -
      Osigurati dodatna sredstva za implementaciju Gender akcionog plana od međunarodnih donatora

Nosioci odgovornosti:

Radna grupa (sastavljena od predstavnika/ca Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centra Republike Srpske, ministarstava nadležnih za provedbu aktivnosti u oblasti makroekonomskih i razvojnih strategija)

Partneri:

Nevladine i međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Šest mjeseci od usvajanja Gender akcionog plana.

Korištena literatura:

  • -
    Srednjoročna razvojna strategija za Bosnu i Hercegovinu (MTDS), 2004.-2007. godine;
  • -
    Milenijumski razvojni ciljevi, Izvještaj o humanom razvoju, UNDP, 2003. godine;
  • -
    Zaključci sa obuke Engendering MTDS/PRSP, septembar 2005. godine

Poglavlje IV.

Gender senzitivni budžeti

Uvod

Budžet je najvažniji vladin instrument, jer se bez finansijskih sredstava ne mogu uspješno implementirati politike. Promatrajući jedan budžet može se bez problema, procijeniti koliko je Vlada sama po sebi demokratična, koliko su joj važni principi temeljnih ljudskih prava, koji su joj prioriteti, što smatra osnovom za razvoj, kako podržava razvoj i pored mnogih drugih elemenata može se saznati i koliko je Vlada gender osjetljiva, odnosno koliko drži do principa ravnopravnosti spolova.

Gender budžetiranje odnosi se na analizu uticaja stvarnih vladinih primanja i potrošnje na žene i djevojčice u odnosu na muškarce i dječake.Ono ne zahtijeva odvojene budžete za žene, niti ima za cilj samo povećanje potrošnje na specifične programe za žene.Umjesto toga, ono pomaže vladama da odluče koje se politike trebaju prilagoditi i gdje se sredstva trebaju alocirati kako bi tretirali pitanja siromaštva i gender nejednakosti. Širi ciljevi gender osjetljivih budžeta su, kao prvo, osigurati da su u procesu pripreme budžeta uključeni glasovi i žena i muškaraca na svim nivoima, i drugo, osigurati da sadržaj budžeta reflektira ciljeve ravnopravnosti spolova na način na koji su fondovi alocirani i prihodi generirani. Način na koji vlade osiguravaju sredstva za budžet i na koji alociraju sredstva utiče na opće dobro pojedinaca, muškaraca i žena, kao i na razvoj države u cijelosti. Budžet reflektira prioritete i spremnost/opredjeljenje vlade, uključujući njihovu posvećenost dostignućima na polju ravnopravnosti spolova.

  • -
    Međunarodni, pravni i institucionalni okviri za gender osjetljive budžete

Bosna i Hercegovina se obavezala, pa time i njezini entiteti, da po pristupanju Vijeću Evrope učini određene korake kako bi se unaprijedili i promovirali principi ravnopravnosti spolova i osigurala zaštita od diskriminacije na spolnoj osnovi. Tako se krenulo u proces usklađivanja domaćeg pravnog i institucionalnog okvira sa standardima međunarodne zajednice u cilju eliminiranja postojeće diskriminacije među spolovima.

Vijeće Evrope je definiralo strategiju ravnopravnosti spolova kao "reorganizaciju, razvoj i evoluciju političkih procesa, tako da se gender inkorporira u politiku na svim nivoima i u svim etapama". Prateći ovu definiciju neophodno je poduzeti sljedeće korake:

  • -
    Poduzeti ciljanu politiku o pitanju ravnopravnosti spolova (legislativa i mehanizmi)
  • -
    Uspostaviti institucionalne i operativne mehanizme za integraciju gender pitanja u sistemu vlasti

U setu međunarodnih dokumenata koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu je i Pekinška deklaracija sa platformom za akciju, koju je Vlada usvojila i potpisala zajedno sa još 189 vlada svijeta na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama, održanoj u Pekingu 1995. godine.

Pekinška deklaracijaPekinška deklaracija, 1995. godine sa platformom za akciju između ostalog navodi da:

"Uspjeh politike i mjera kojima je svrha podrška ili jačanje unapređenja ravnopravnosti spolova i unapređenje statusa žena, trebao bi biti utemeljen na integraciji perspektive ravnopravnosti spolova u opću politiku, koja je u vezi sa svim oblastima društva, kao i sa provođenjem pozitivnih mjera uz odgovarajuću institucionalnu i finansijsku podršku na svim nivoima".

U poglavlju VI - FINANSIJSKI ARANŽMANI, u tačkama 345/346 stoji:

"Za potpuno i uspješno provođenje Platforme za akciju trebat će politička odlučnost kako bi se osigurali ljudski i finansijski resursi za osnaživanje položaja žena. U vezi s tim bit će potrebna integracija perspektive ravnopravnosti spolova u budžetske odluke o politikama i programima, kao i adekvatno finansiranje konkretnih programa za osiguranje jednakosti između muškaraca i žena. Primarnu odgovornost za provođenje strateških ciljeva Platforme za akciju imaju vlade. Da bi se ciljevi postigli vlade bi trebale raditi na sistematičnom razmatranju kako žene imaju koristi od izdataka za javni sektor, prilagoditi budžete tako da se osigura jednakost pristupa izdacima za javni sektor i sa svrhom unapređenja produktivnih kapaciteta i sa svrhom ispunjavanja društvenih potreba, te da ostvare ono što je obećano u vezi sa uvođenjem principa ravnopravnosti spolova na drugim samitima i konferencijama Ujedinjenih naroda. Da bi uspješno razradile strategije provođenja Platforme za akciju na državnim nivoima, vlade bi trebale izdvajati dovoljno resursa, uključujući i resurse za provođenje gender analize. Vlade bi, također, trebale podsticati nevladine organizacije, te institucije iz privatnog sektora i druge institucije da mobiliziraju dodatne resurse".

Navedeni citati, kao i druge odredbe Platforme za akciju, daju obavezu vladama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini da u procedure pripremanja, predlaganja, usvajanja i izvršavanja budžeta uključe i njihovo analiziranje sa gender aspekta.

Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske, kao i ustavi kantona uključuju osnovne odredbe za osiguranje ljudskih prava i temeljnih sloboda, osiguranja tih prava i zaštita ličnih sloboda, ljudskog integriteta, dostojanstva i drugih prava i sloboda u oblasti ljudskih prava, uključujući zabranu diskriminacije po osnovu spola, na direktan i indirektan način. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, broj:16/03) uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova, te garantira jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi života. Na ovaj način podiže se standard zaštite garancije ljudskih prava, posebno žena, koje su najčešće žrtve primjene duplih standarda i diskriminacije po osnovu spola. Zakon, između ostalog, obavezuje vlasti u "Bosni i Hercegovini na "izradu programa mjera radi postizanja jednakosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti", što naravno mora rezultirati i gender pristupom pri planiranju i trošenju potrebnih finansijskih sredstava.

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i Gender centri Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske su stručne službe/tijela vlada, zadužena za podršku svim institucijama sistema za uvođenje principa jednakosti i ravnopravnosti spolova u sve programe, politike i oblasti života i rada. Cilj osnivanja ovih tijela, u okviru izvršnih vlasti, je uvođenje gender ravnopravnosti kao i provođenje principa gender ravnopravnosti propisanih međunarodnim konvencijama i sporazumima ratificiranim od naše države, a nakon stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini i njegova provedba. U skladu sa organizacijom državne strukture, gender centri su radili i na proširivanju cijele mreže koordinacionih odbora i komisija, na svim nivoima u sistemu izvršne i zakonodavne vlasti. Pored nadležnih institucija sistema, i gender mehanizmi, kao stručna tijela imaju svoju ulogu u procesu planiranja, predlaganja, usvajanja i izvršavanja budžeta, s ciljem uvođenja gender osjetljivih budžeta.

  • -
    Gender osjetljivi budžeti u kontekstu Evropskih integracija

Nekoliko inicijativa bilo je poduzeto da bi se promovirali gender osjetljivi budžeti u okviru Evropske komisije. U oktobru 2001. godine Komisija (DG EMPL) u saradnji sa Belgijskim predsjedništvom, organizirala je tehnički seminar o gender budžetiranjuToolkit on mainstreaming gender eljuality in EC development cooperation, EC Reledž Familz Gender Help Desk 2004.

Savjetodavni komitet o jednakim mogućnostima za muškarce i žene usvojio je Stav o gender budžetiranju u maju 2003. godine i preporučio da bi EC trebala prezentirati studiju vidljivosti baziranu na gender analizi evropskih strukturalnih fondova, osiguravajući analizu gender uticaja svih dijelova EC budžetskih procesa. Informacije o ovom stavu mogu se naći na web-stranici Evropske unije.

U januaru 2003. godine Komitet o ženskim pravima i jednakim mogućnostima Evropskog parlamenta, vodio je javnu raspravu o gender budžetiranju. Cilj je ove javne rasprave bio da se razmijene informacije i nađu pravi načini razvoja efektnih instrumenata i mehanizama koji će osigurati da se EU budžetski izvori troše na gender-ravnomjeran način. Na osnovu ove javne rasprave, Evropski parlament je usvojio Rezoluciju "Gender budžetiranje: kreiranje javnih budžeta sa gender perspektivom" (A5-0214/2003) pozivajući Evropsku komisiju da osigura gender budžetiranje u praksi, da iskomunicira mišljenje Savjetodavne komisije veoma široko, da uspostavi komunikaciju o gender budžetiranju u okviru dvije godine i da uključi politike gender budžetiranja u ciljeve, instrumente i mehanizme u Strategijski okvir za gender ravnopravnost.

Sve zemlje članice EU kao i zemlje koje su u pripremi za ulazak u EU treba da imaju informacije o ovim aktivnostima i da se uključe u procese na vrijeme.

  • -
    Šta sve dobivamo sa gender osjetljivim budžetima

Analizom iskustava u zemljama koje su uvele gender osjetljive budžete mogu se navesti prednosti koje su same vlade prepoznale, a koje se mogu primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu:

  • -
    Uvođenjem gender komponente, kao jednog od stupova samoodrživog razvoja, u budžete vladinih institucija direktno se utiče na njegov kvalitet;
  • -
    Gender osjetljivi budžeti osiguravaju uzimanje u obzir potreba i interesa pojedinaca iz različitih socijalnih grupa;
  • -
    Uvodi se gender svjesnost u politike i budžete svih institucija;
  • -
    Na takve budžete mogu uticati svi zainteresirani građani;
  • -
    Takav budžet u potpunosti implementira zakone i politike koji su usaglašeni sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, odnosno, sve programe i mjere koje iz njega proizilaze, kao i planovi i akcije po preuzetim konvencijama i deklaracijama koje su sastavni dio naših ustava, a koje se odnose na gender jednakost i ravnopravnost;
  • -
    To su budžeti u čijoj pripremi i realizaciji ravnopravno i jednakopravno učestvuju i žene i muškarci;
  • -
    To su budžeti koji su svojom realizacijom osigurali očekivane efekte;
  • -
    Ovakavi budžeti povećavaju efikasnost osiguranjem sredstava za one koji to najviše trebaju;
  • -
    Poboljšanje praćenja realizacije budžeta imajući informaciju kome direktno odlaze sredstva;
  • -
    Veća mogućnost praćenja implementacije i kroz to smanjenje korupcije;
  • -
    Poboljšanje transparentnosti i odgovornosti.

Širi ciljevi gender osjetljivih budžeta su, kao prvo, osigurati da u procesu pripreme budžeta budu uključeni glasovi i žena i muškaraca na svim nivoima, i kao drugo osigurati da sadržaj budžeta reflektira ciljeve ravnopravnosti spolova na način na koji su fondovi alocirani i prihodi generirani.

Osnovni cilj:

Gender senzitivne procedure pripremanja, predlaganja, usvajanja i izvršavanja budžeta na svim nivoima vlasti

Aktivnosti:

  • 1.
    Izvršiti analizu zakona o budžetima/proračunima, zakona o budžetskom sistemu i zakona o izvršenju budžeta na svim nivoima sa gender aspekta, te inicirati izmjene i dopune ovih zakona, kako bi se precizno propisale procedure pripreme budžeta na svim nivoima vlasti, uvodeći obavezu gender planiranja i analize, a što je u skladu sa preporukama UN Komiteta za CEDAW

Nosioci odgovornosti:

Zakonodavna tijela na svim nivoima vlasti, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo finansija, Ministarstvo finansija Republike Srpske, Odjeljenje za budžet i finansije Brčko distrikta, Komisija za finansije i budžet Parlementarne skupštine Bosne i Hercegovine, Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercego-vine, Komisija za finansije i budžet Narodne skupštine Republike Srpske, Komisija za finansije i budžet Skupštine Brčko distrikta

Partneri:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Pet godina od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 2.
    Integrirati princip ravnopravnosti spolova u sve razvojne, ekonomske i socijalne strategije, programe i politike

Nosioci odgovornosti:

Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo finansija, Ministarstvo finansija Republike Srpske, Odjeljenje za budžet i finansije Brčko distrikta, Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine, Komisija za finansije i budžet Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Komisija za finansije i budžet Narodne skupštine Republike Srpske, Komisija za finansije i budžet Skupštine Brčko distrikta

Odgovornost praćenja:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, međunarodne i nevladine organizacije

Vremenski period realizacije:

Pet godina od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 3.
    Osigurati posebne budžetske linije budžetskim korisnicima za realizaciju gender senzitivnih programa

Nosioci odgovornosti:

Zakonodavne komisije na svim nivoima, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo finansija, Ministarstvo finansija Republike Srpske, Odjeljenje za budžet i finansije Brčko distrikta

Odgovornost praćenja:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Kontinuirano.

  • 4.
    Provesti istraživanje o specifičnim potrebama krajnjih korisnika/ca budžeta po spolnoj strukturi

Nosioci odgovornosti:

Nadležna ministarstva na svim nivoima, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine i Zavodi za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, Biro za statistiku Brčko distrikta

Odgovornost praćenja:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Dvije godine od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 5.
    Uspostaviti evidenciju krajnjih korisnika/ca budžeta, po spolnoj strukturi, sredstava dodijeljenih ministarstvima i službama na svim nivoima organizacije državne vlasti

Nosioci odgovornosti:

Nadležna ministarstva na svim nivoima, kantonalne i općinske službe, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, entitetski zavodi za statistiku, Biro za statistiku Brčko distrikta

Odgovornost praćenja:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centar Republike Srpske, međunarodne organizacije

Vremenski period realizacije:

Dvije godine od usvajanja Gender akcionog plana.

  • 6.
    Jačati, putem edukacije, kapacitete organa uprave na svim nivoima, kako bi vršili gender analizu budžeta prilikom planiranja i procjene prihoda i troškova

Nosioci odgovornosti:

Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo finansija, Ministarstvo finansija Republike Srpske, Odjeljenje za budžet i finansije Brčko distrikta, ministarstva uprave i lokalne samouprave, finansijska odjeljenja organa uprave na svim nivoima