Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti člana 2. stav 2. tačka a) u dijelu koji glasi "elektroenergetske" i tačke b), člana 2. stav 3. tačka a) u dijelu koji glasi "elektroenergetske" i tačke b) Odluke o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste, javne površine, građevinskog i ostalog zemljišta kojim upravlja Opština Kladanj, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 23.10.2024. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da član 2. stav 2. tačka a) u dijelu koji glasi "elektroenergetske" i tačka b), član 2. stav 3. tačka a) u dijelu koji glasi "elektroenergetske" i tačka b) Odluke o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste, javne površine, građevinskog i ostalog zemljišta kojim upravlja Opština Kladanj ("Službeni glasnik Opštine Kladanj", br. 2/15 i 2/16), nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Kladanj".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 15.8.2023. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 2. tačka a) u dijelu koji glasi "elektroenergetske" i tačke b), i stava 3. tačka a) u dijelu koji glasi "elektroenergetske" i tačke b) Odluke o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste, javne površine, građevinskog i ostalog zemljišta kojim upravlja Opština Kladanj (u daljem tekstu: osporene odredbe Odluke, odnosno osporena Odluka).

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u ovom ustavnosudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i Opštinsko vijeće Kladanj, kao donosilac osporene Odluke.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da osporene odredbe Odluke nisu u skladu sa članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Po mišljenju podnosioca zahtjeva, primjena osporenih odredbi Odluke u jedinici lokalne samouprave dovodi do različitog postupanja prema privrednim subjektima, odnosno izdvaja pojedine privredne subjekte i za njih utvrđuje drugačiji postupak kod određivanja obaveze plaćanja "komunalne" naknade. Ističe da se Odlukom različito reguliše pitanje "komunalne" naknade u odnosu na djelatnost koju obavlja pravno lice, odnosno izdvaja se vlasnik uređaja za prijenos električne energije što je suštinski diskriminatorno postupanje prema određenim privrednim subjektima, u konkretnom slučaju onim koji se bave djelatnošću prijenosa električne energije i djelatnošću distribucije električne energije. Mišljenja je da bi svi privredni subjekti koji obavljaju svoju djelatnost u jednoj zoni, trebali da plaćaju istu naknadu, prema objektivno utvrđenim kriterijima, te je nužno radi zaštite jednakosti svih privrednih subjekata brisati vrstu djelatnosti koju pravno ili fizičko lice obavlja kao kriterij na osnovu kojega se određuje visina "komunalne takse". Navodi, da od svih opštih kriterija utvrđenih članom 2. Odluke o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste, javne površine, građevinskog i ostalog zemljišta kojim upravlja Opština Kladanj (u daljem tekstu: Odluka) vrsta djelatnosti koju pravno ili fizičko lice obavlja predstavlja jedini diskriminatorni faktor, koji neobjektivno dijeli privredne subjekte i derogira njihovo ustavno pravo na jednakost. Ističe da je sporna naknada ciljano propisana protiv preduzeća na višim nivoima vlasti i to kantonalnom, entitetskom i državnom što proizilazi iz odredbe člana 5. Odluke kojom je propisano da se naknada ne plaća za instalacije koje su 100% u vlasništvu Opštine Kladanj, čime je povrijeđeno pravo i na jednakost preduzeća koja se bave djelatnostima od javnog interesa. Podnosilac zahtjeva smatra, da Odluka stavlja u povoljniji pravni položaj i pruža različit pravni tretman za jednu kategoriju obaveznika, dok drugu kategoriju pravnih lica, koja zapravo ne bi trebala biti određena kao obaveznici, tretira na bitno drugačiji i nepovoljniji način, iako, kako to navodi, u konkretnom slučaju ne postoji objektivno razumno, niti na zakonu zasnovano opravdanje. Smatra da se propisivanjem sporne naknade vlasnici elektroenergetskih instalacija "kažnjavaju" za postavljanje i razvoj elektromreže na području Opštine Kladanj kojim se poboljšavaju uslovi za život građana na ovom području. U tom smislu navodi Presudu ovog suda broj: U-13/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 97/21) kojom je utvrđeno da odredbe Odluke prema kojima se utvrđivala komunalna taksa za korištenje elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije, kao i tarifni brojevi kojima je propisana visina takse za korištenje trafostanica, nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U prilog svojim navodima podnosilac zahtjeva, kao relevantnu sudsku praksu, navodi i presude ovog suda br.: U-11/22 od 15.9.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/22), U-17/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/21), U-18/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/21) i dr.

Podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe Odluke nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-37/23 od 29.8.2023. godine zatražio od Opštinskog vijeća Kladanj da, kao druga strana u postupku, dostavi odgovor na zahtjev podnosioca.

Opštinsko vijeće Kladanj je dostavilo odgovor na zahtjev u kome navodi da zahtjev osporava kao neosnovan. Ističe prigovor presuđene stvari, jer je Odluka usklađena sa Odlukom o visini naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade Opštine Maglaj ("Službene novine Opštine Maglaj", broj 12 A/05), za koju je Presudom Ustavnog suda Federacije broj: U-26/15 od 14.9.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/16) utvrđeno da je u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.1. b), c) i f)

U isključivoj su nadležnosti Federacije:

  • b)
    utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korištenja zemljišta na federalnom nivou,
  • c)
    donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,
  • f)
    utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture,

Član IV.C.3.10.(2). d)

(1) Ustavni sud:

  • d)
    na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opštinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.

Član VI.4. c)

Opštinsko vijeće:

  • c)
    donosi druge propise u izvršavanju opštinskih nadležnosti.

B. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03)

Član 13.

Ustavni sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su istaknuti u postupku.

C. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 , 94/15 i 17/22)

Član 13. stav 1. tačka c) i stav 4.

Učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim javnim prihodima

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

  • c)
    naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;

Opštinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti.

D. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 36.

U zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju.

Član 37. stav 1. tačka a) alineje 1. i 2.

Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi:

  • a)
    Vlastiti prihodi:
    • -
      porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom,
    • -
      lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom,

E. Zakon o električnoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/23)

Član 1.Predmet zakona

Ovim zakonom uređuju se elektroenergetska politika i planiranje, elektroenergetske djelatnosti, dozvola za obavljanje elektroenergetske djelatnosti, regulisanje elektroenergetskih djelatnosti, proizvodnja električne energije, izgradnja elektrana, distribucija električne energije, snabdijevanje električnom energijom, trgovina električnom energijom, skladištenje energije, krajnji kupci, agregacija distribuiranih resursa, elektromobilnost, sigurnost snabdijevanja, izgradnja, rekonstrukcija, korištenje i održavanje elektroenergetskih objekata, upravni nadzor i regulatorno nadgledanje i kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za uređivanje sektora električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

F. Odluka o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste, javne površine, građevinskog i ostalog zemljišta kojim upravlja Opština Kladanj ("Službeni glasnik Opštine Kladanj", broj 2/15)

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi, načini visina naknade za korištenje javnih površina, izgrađenog, neizgrađenog i ostalog građevinskog zemljišta i zemljišta uz javne ceste kojima upravlja Opština Kladanj, radi postavljenih podzemnih i nadzemnih instalacija i pripadajućih nadzemnih objekata na instalacijama.

Instalacijama u smislu ove Odluke smatraju se infrastrukturne mreže elektroenergetske, telekomunikacijske, kablovske, vodovodne, kanalizacijske, vrelovodne, toplovodne, gasovodne i druge infrastrukturne mreže prema propisima o katastru instalacija i pripadajući objekti tim mrežama.

Član 2. stav 2. tač. a) i b) i stav 3. tač. a) i b) - odredba čiji su dijelovi osporeni

Visina naknade za korištenje javnih površina, izgrađenog, neizgrađenog i ostalog građevinskog zemljišta i zemljišta uz javne ceste kojima upravlja Opština Kladanj utvrđuje se u godišnjem iznosu, i to, prema građevinskim zonama utvrđenim u Odluci o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik Opštine Kladanj", broj 2/12 i 10/13).

Za I, V, VI građevinsku zonu:

  • a)
    Za podzemne i nadzemne telekomunikacijske, kablovske, elektroenergetske i druge vodove 1,50 KM/m a za njihove pripadajuće objekte 1,50 KM/m2, do uknjižbe u katastar podzemnih i nadzemnih instalacija nakon čega će im se naplaćivati po 1,00 KM/ml.
  • b)
    Za nadzemne dalekovode 0,50 KM/m2 zauzete površine prema širini zaštitnog pojasa dalekovoda.

Za ostalo zemljište na području opštine Kladanj:

  • a)
    Za podzemne i nadzemne telekomunikacijske, kablovske, elektroenergetske i druge vodove 1,00 KM/ml a za njihove pripadajuće objekte 1,00 KM/m2, do uknjižbe u katastar podzemnih i nadzemnih instalacija nakon čega će im se naplaćivati po 0,70 KM/ml.
  • b)
    Za nadzemne dalekovode 0,30 KM/l m2 zauzete površine prema širini zaštitnog pojasa dalekovoda.

Obaveznik plaćanja naknade iz člana 1. ove Odluke je vlasnik instalacije.

G. Odluka o izmjeni Odluke o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste, javne površine, građevinskog i ostalog zemljišta kojim upravlja Opština Kladanj ("Službeni glasnik Opštine Kladanj", broj 2/16)

Član 1.

U Odluci o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste, javne površine, građevinskog i ostalog zemljišta kojim upravlja Opština Kladanj ("Službeni glasnik Opštine Kladanj", broj 2/15) u članu 2. u stavu 1. tekst u zagradi " ("Službeni glasnik Opštine Kladanj", broj 2/12 i 10/13)" mijenja se i glasi "("Službeni glasnik Opštine Kladanj", broj 2/12, 10/13 i 1/16) ".

U istom članu u stavu 2. riječi "Za I, V i VI građevinsku zonu" zamjenjuju se riječima "Za IV, V i VI građevinsku zonu".

6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije

Presude br.: U-11/22 od 15.9.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/22), U-17/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/21), U-13/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 97/21), U-25/23 od 13.2.2024. ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/24), U-26/23 od 13.2.2024. ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/24) i dr.

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon analize navoda iz zahtjeva, odgovora na zahtjev, osporenih odredbi Odluke, relevantnih pravnih propisa, uspostavljene ustavnosudske prakse, utvrđeno je sljedeće:

Podnosilac zahtjeva je u skladu sa odredbom člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, lice ovlašteno za podnošenje ovog zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti.

Opštinsko vijeće Kladanj je na sjednici održanoj dana 17.2.2015. godine donijelo Odluku kojom se uređuju uslovi, načini visina naknade za korištenje javnih površina, izgrađenog, neizgrađenog i ostalog građevinskog zemljišta i zemljišta uz javne ceste kojima upravlja Opština Kladanj, radi postavljanja podzemnih i nadzemnih instalacija i pripadajućih nadzemnih objekata na instalacijama. Instalacijama u smislu Odluke smatraju se infrastrukturne mreže elektroenergetske, telekomunikacijske, kablovske, vodovodne, kanalizacijske, vrelovodne, toplovodne, gasovodne i druge infrastrukturne mreže prema propisima o katastru instalacija i pripadajući objekti tim mrežama.

Iz osporenih odredbi Odluke proizilazi, na što i podnosilac zahtjeva ukazuje, da je godišnja obaveza plaćanja predmetne naknade usmjerena na, između ostalih, pravna lica koja vrše djelatnost distribucije i snabdijevanja električnom energijom, putem elektroenergetskih vodova.

U odnosu na navedeno, Ustavni sud Federacije podsjeća da je u Presudi broj: U-17/20 od 13.10.2021. godine, kao i u mnogim drugim presudama, precizirao svoje stanovište u pogledu sve učestalijeg propisivanja opštinskih naknada i taksi na korištenje uređaja, opreme i instalacija koje služe za snabdijevanje energijom, te pružanje telekomunikacijskih usluga kao što su PTT usluge, fiksna i mobilna telefonija, pristup internetu, kablovska televizija i tome slično. Konstatovano je da nametanje ovakvih naknada, koje se u pravilu naplaćuju po komadu uređaja i opreme ili dužini podzemnih i nadzemnih instalacija i to periodično, gubi karakter jednokratne naknade koju obaveznik plaća na ime neke usluge od strane državnog organa i poprima karakter parafiskalnog nameta kojim se periodično zahvata u imovinu odnosno dohodak obaveznika i to po stopi koja se utvrđuje proizvoljno, na bazi anticipiranog dohotka koji ostvaruju privredni subjekti koji obavljaju djelatnost u pomenutim oblastima. Uz to su predmet ovakvog oporezivanja pod nominacijom komunalne naknade ili komunalne takse sredstva za rad privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost od javnog interesa. Stoga je Ustavni sud Federacije zauzeo stanovište da sredstva za rad privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost od javnog interesa čije je obavljanje regulisano državnim zakonom i/ili zakonima Federacije Bosne i Hercegovine ne mogu biti dodatno oporezovana kantonalnim zakonima, odnosno ne mogu se od strane jedinice lokalne samouprave propisivati porezi, komunalne takse i druge naknade ukoliko za to ne postoji ovlaštenje u zakonu Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i Hercegovine. Takođe, u tom smislu ukazujemo i na Presudu ovog suda broj: U-11/22 od 15.9.2022. godine, gdje je ovaj sud obrazložio stanovište povodom povrede prava na jednakost pred zakonom.

Amandmanom VIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno članom III.1. c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jasno je propisano da je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Na osnovu navedenih ustavnih ovlaštenja Federacija Bosne i Hercegovine je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22), kojim se uređuje pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu sa odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda i Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), donosilac osporenog akta nadležan je da donese propis kojim se uređuje režim naplaćivanja naknada i taksi na području Opštine Kladanj. Međutim, to mu ne daje za pravo da postupa na način da propisuje takse i druge vrste naknada bez ikakvih ograničenja, posebno u situacijama kada su posebnim zakonima i propisima, propisane naknade, kao što je to slučaj kod privrednih subjekata koji se bave snabdijevanjem i prijenosom električne energije, odnosno kada se radi o privrednim društvima koja su od posebnog društvenog interesa. Dakle, propisivanje vrste i visine taksi od strane jedinica lokalne samouprave, mora biti u skladu sa zakonom koji je donesen na državnom ili federalnom nivou. U svakom slučaju ne može se propisivati plaćanje poreza, taksa ili naknada za korištenje sredstava za rad i to posebno onih sredstava za rad privrednih subjekata koji se bave djelatnostima od javnog interesa i pomoću kojih se obezbjeđuju elementarni uslovi za život građana Federacije Bosne i Hercegovine.

Naime, prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine u isključivoj nadležnosti Federacije je i utvrđivanje "energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture", pri čemu se izraz "potrebne infrastrukture", dakako, odnosi i na uređaje i instalacije za distribuciju električne energije na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Tome u prilog veoma određeno i jasno govori i odredba člana 1. Zakona o električnoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 60/23) koja, uz ostalo, propisuje da se tim Zakonom uređuju: "sigurnost snabdijevanja, izgradnja, rekonstrukcija, korištenje i održavanje elektroenergetskih objekata, upravni nadzor i regulatorno nadgledanje i kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za uređivanje sektora električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine".

Ova zakonska odredba očigledno i logično slijedi gore navedenu ustavnu odredbu, jer se radi o djelatnostima čije obavljanje iziskuje razmještanje ogromnog broja uređaja i instalacija na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine, pri čemu su svi ti uređaji, uključujući nadzemne i podzemne instalacije, uvezani u jedinstven sistem. Tako složen sistem, neophodan za normalan život građana Federacije Bosne i Hercegovine, nužno nadilazi kantonalne i opštinske granice i iziskuje pravnu regulaciju sa višeg nivoa, u ovom slučaju federalnog, ali i državnog. Da bi taj sistem bio u stanju kontinuirano ostvarivati svoju funkciju u skladu sa strogim zahtjevima propisanim domaćim i međunarodnim pravnim i tehničkim standardima, on mora biti iznad, odnosno izvan partikularne pravne regulacije na nivou jedinica lokalne samouprave, izuzev onih propisa koji se neposredno odnose na pribavljanje dozvola za građenje elektroenergetskih objekata, odnosno za postavljanje nadzemnih i podzemnih instalacija na lokalnom zemljištu.

Stoga je Opštinsko vijeće Kladanj kao donosilac osporene Odluke, propisujući godišnju obavezu plaćanja predmetne naknade ušlo u nedozvoljenu sferu oporezivanja stalnih materijalnih sredstava za rad privrednih subjekata i na taj način prekoračilo svoja ovlaštenja, postupivši suprotno odredbama iz člana III.1. b) i c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Naime, uvođenje predmetne naknade je eventualno u domenu provođenja fiskalne politike, u konkretnom slučaju i elektroenergetske politike za koju je isključivo nadležna Federacija Bosne i Hercegovine. Propisana osporena naknada gubi karakter jednokratne naknade koju subjekti plaćaju državnim organima za pružanje određene protuusluge i poprima karakter parafiskalnog nameta koji je usmjeren samo na privredne subjekte koji vrše određenu djelatnost, u konkretnom slučaju prijenos električne energije putem elektroenergetskih vodova/dalekovoda. Upravo slijedom naprijed izloženog, u ovom segmentu, jedinice lokalne samouprave morale bi da uspostave sistem naplate naknada i taksi koji neće biti proizvoljan i bez ikakvih ograničenja, niti će se pretvoriti u "parafiskalni" namet.

Prigovor presuđene stvari koji se ističe u odgovoru na zahtjev je neosnovan. Naime, Presuda Ustavnog suda Federacije broj: U-26/15 od 14.9.2016. godine nije relevantna u ovom ustavnosudskom predmetu jer se ista odnosi na drugu vrstu naknade, odnosno u njoj je preispitivana ustavnost člana 6. Odluke o visini naknade za korištenje građevinskog zemljišta i komunalne naknade ("Službene novine Opštine Maglaj", broj 12 A/05).

Ustavni sud Federacije primjećuje da su u dosadašnjoj praksi, u predmetima ove vrste, zahtjevi u pravilu postavljani selektivno, neki put su predmet osporavanja bile odredbe koje se odnose samo na elektroenergetski sektor, neki put na distribuciju i drugih oblika energije, neki put na telekomunikacionu opremu i instalacije (PTT usluge, fiksna i mobilna telefonija, pristup internetu, kablovska televizija i tome slično). U skladu sa članom 13. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije odlučuje u granicama zahtjeva koji su istaknuti u postupku. Podnosilac zahtjeva problematizuje u konkretnom slučaju samo propisivanje predmetne naknade za elektroenergetske vodove i dalekovode, propuštajući da, iz nepoznatog razloga, problematizuje plaćanje ove vrste naknade za telekomunikacijske, kablovske vodove, vodovodne, kanalizacijske, vrelovodne, toplovodne i gasovodne cjevovode, iako je vidljivo da je obaveza plaćanja sporne naknade propisana i za tu vrstu instalacija takođe usmjerena na pravna lica koja vrše djelatnost fiksne i mobilne telefonije, pristupa internetu, kablovske televizije, distribucije gasa. Jasno je da se naprijed navedeni stavovi Ustavnog suda Federacije odnose i na ova pravna lica, odnosno ove vrste djelatnosti od javnog interesa. Naime, odlučivanje u okviru zahtjeva u skladu sa članom 13. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine neminovno vodi prema tome da se neustavnost utvrđuje samo u oblasti koja je označena u zahtjevu. Imajući u vidu navedeno, a iz razloga zaštite ustavnosti i pravne sigurnosti Ustavni sud Federacije ukazuje podnosiocima zahtjeva da prilikom podnošenja zahtjeva vode računa o naprijed navedenom, a posebno ukazuje jedinicama lokalne samouprave da prilikom provođenja presuda Ustavnog suda Federacije sa dužnom pažnjom uzimaju u obzir stavove Ustavnog suda Federacije u pogledu ove problematike.

Na osnovu svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, dr.sc. Kata Senjak, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, Ajša Softić i mr.sc. Alen Taletović, sudije Suda.

Broj U-37/23
23. oktobra 2024. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.