USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj AP-667/24, rješavajući apelacije F. H. i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1), (2) i (3) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 14. novembra 2024. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija F. H. i "F. H. Srebrena malina" d.o.o.
Utvrđuje se povreda prava F. H. i "F. H. Srebrena malina" d.o.o. u dijelu Presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 039029 23 Kž 3 od 2. novembra 2023. godine kojim je odlučeno o prigovoru apelanata da nisu znali za šta se terete, čime je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 3. tačka a) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ukida se Presuda Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 039029 23 Kž 3 od 2. novembra 2023. godine u odnosu na F. H. i "F. H. Srebrena malina" d.o.o.
Predmet se vraća Sudu Bosne i Hercegovine koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu s pravom na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 3. tačka a) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Sudu Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od 60 dana od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Djelimično se usvaja apelacija F. S. i F. N.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u postupku utvrđivanja "krivične optužbe" u vezi s izjavama javnih zvaničnika Elmedina Konakovića, Fahrudina Radončića i Nermina Nikšića.
Odbija se kao neosnovana apelacija F. S. i F. N. podnesena protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 039029 23 Kž 3 od 2. novembra 2023. godine u odnosu na ostale navode o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. st. 1. i 3. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
- 1.F. H. (u daljnjem tekstu: prvoapelant), kojeg zastupa Mirna Avdibegović, advokat iz Advokatskog društva "HEAD legal" d.o.o., Sarajevo, podnio je 20. februara 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine (daljnjem tekstu: Sud BiH) br. S1 2 K 039029 23 Kž 3 od 2. novembra 2023. godine i S1 2 K 039029 21 K od 5. aprila 2023. godine. Apelacija je zavedena pod brojem AP-677/24. Apelant je tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi mu odložio izvršenje kazne zatvora. Apelant je 23. marta dostavio nove informacije u vezi s privremenom mjerom.
- 2.F. S. (u daljnjem tekstu: drugoapelant), kojeg zastupa Marsela Bajramović, advokat sa Ilidže, podnio je 28. februara 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv istih presuda. Apelacija je zavedena pod brojem AP-840/24. Drugoapelant je tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi mu odložio izvršenje kazne zatvora.
- 3.Pravna osoba "S. M." (u daljnjem tekstu: trećeapelant), koju zastupa Mirza Dževdetbegović, advokat iz Advokatskog društva "HEAD legal" d.o.o. Sarajevo, podnijela je 21. marta 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv istih presuda Suda BiH. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1233/24. Naknadno, apelant je tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi mu odložio izvršenje novčane kazne i oduzimanje imovinske koristi.
- 4.F. N. (u daljnjem tekstu: četvrtoapelant), kojeg zastupaju Senad Pećanin i Elmir Jahić, advokati iz Sarajeva, podnio je 25. marta 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv istih presuda Suda BiH. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1260/24. Četvrtoapelant je također tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi mu odložio izvršenje kazne zatvora.
- 5.Imajući u vidu da su apelacijama osporene iste presude, kao i da se apelacijama pokreću slična pravna pitanja, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. Pravila Ustavnog suda, odlučio da spoji apelacije i donese jednu odluku pod brojem AP-667/24.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 6.Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Suda BiH i Tužilaštva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) zatraženo je da dostave odgovore na apelacije. Sud BiH dostavio je odgovore na sve apelacije, a Tužilaštvo je dostavilo odgovor na apelaciju prvoapelanta i drugoapelanta. Odgovori su dostavljeni apelantima radi eventualnog izjašnjenja. Apelanti su se izjasnili na odgovore, a u nekoliko navrata su dopunjavali apelacije novim informacijama (npr. da su počeli izdržavati kazne).
III. Činjenično stanje
- 7.Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
Optužnica
- 8.Optužnicom Tužilaštva apelantima je stavljeno na teret kako slijedi:
a. Četvrtoapelantu da je:
- -udružio više osoba s ciljem počinjenja krivičnih djela propisanih krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i to zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZFBiH, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem iz člana 219. stav (3) u vezi sa stavom (2) KZBiH, pranje novca iz člana 209. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZBiH, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava iz člana 261. stav (2) KZFBiH, krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav (2) u vezi sa stavom (1) KZFBiH i povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsificiranje ili uništavanje iz člana 262. stav (2) KZRS (tačka 1. izreke optužnice);
- -kao premijer, iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja i prekoračivši granice svoje službene ovlasti, pribavio imovinsku korist sebi i pripadnicima udruženja, te budžetu Federacije BiH nanio imovinsku štetu, a pribavljena imovinska korist prelazi 50.000 KM. Zatim, da je radi pribavljanja koristi za sebe i drugog koristio svoj službeni i utjecajni položaj premijera omogućivši da službena osoba u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine upiše pravnu osobu (trećeapelanta) u Registar veleprometnika medicinskih sredstava, te da izda dozvolu za hitni interventni uvoz medicinskih sredstava. Stavljeno mu je na teret i da je u službenu ispravu unio neistiniti podatak koji je svojim potpisom i službenim pečatom ovjerio, te tako neistinitu službenu ispravu upotrijebio u službi kao da je istinita, a da je novac, za koji je znao da je pribavljen krivičnim djelom i koji prelazi iznos od 200.000 KM, u sastavu udruženja prikrivao, te na drugi način pokušao prikriti njegovu prirodu, raspolaganje, kretanje, a takav novac je pribavljen počinjenjem krivičnog djela na području dva entiteta i u inozemstvu (tačka 2. izreke optužnice);
b. Drugoapelantu da je:
- -postao pripadnik udruženja s ciljem počinjenja krivičnih djela propisanih zakonom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i dalje isto kako je navedeno za četvrtoapelanta (tačka 1. izreke optužnice);
- -kao direktor Federalne uprave Civilne zaštite/načelnik Federalnog štaba Civilne zaštite, iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja i prekoračivši granice svoje službene ovlasti, pribavio sebi i drugom korist, te budžetu Federacije BiH nanio imovinsku štetu, a pribavljena imovinska korist prelazi 50.000 KM. Zatim, da je kao direktor Federalne uprave Civilne zaštite u službenu ispravu i spis unio neistinite podatke, te takvu neistinitu službenu ispravu i spis upotrijebio u službi kao da su istiniti, na koji način je novac, za koji je znao da je pribavljen krivičnim djelom i koji prelazi iznos od 200.000 KM, u sastavu udruženja prikrivao, a takav novac je pribavljen počinjenjem krivičnog djela na području dva entiteta i u inozemstvu (tačka 2. izreke optužnice);
c. Prvoapelantu da je:
- -postao pripadnik udruženja s ciljem počinjenja krivičnih djela propisanih zakonom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i dalje isto kako je navedeno za četvrtoapelanta i drugoapelanta (tačka 1. izreke optužnice);
- -novac, koji prelazi iznos od 200.000 KM, za koji je znao da je pribavljen učinjenjem krivičnog djela držao, a zatim njime raspolagao i koristio u privrednom poslovanju, te ga u sastavu udruženja prikrivao, a takav novac je pribavljen počinjenjem krivičnog djela na području dva entiteta i u inozemstvu. Zatim, da je to učinio tako što je koristio neistinite poslovne isprave kao da su istinite, te da je, s ciljem prikrivanja navedenog, u poslovne knjige, isprave i spise, koje je dužan voditi po osnovu zakona, unio neistinite podatke (tačka 2. izreke optužnice);
d. Trećeapelantu kao pravnoj osobi da je:
- -pod tač. 1. i 2. izreke optužnice odgovoran za učinjena krivična djela u granicama odgovornosti prvoapelanta kao jedine odgovorne osobe, pa je postao pripadnik udruženja i dalje kako je navedeno za ostale apelante u tački 1. izreke optužnice;
- -novac, za koji je rukovodeći organ znao da potječe iz krivičnog djela i čiji iznos prelazi iznos od 200.000 KM, u sastavu udruženja prikrivao, a takav novac je pribavljen počinjenjem krivičnog djela na području dva entiteta i u inozemstvu, i to tako što je koristio neistinite poslovne isprave kao da su istinite. Također, da je s ciljem prikrivanja navedenog, u poslovne knjige, isprave i spise, koje je dužan voditi po osnovu zakona, unio neistinite podatke (tačka 2. izreke optužnice);
e. Petooptuženoj J. M. da je:
- -kao ministrica finansija u Vladi FBiH i zamjenica premijera u Vladi FBiH, te kao komandant Federalnog štaba Civilne zaštite, svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa i propuštanjem dužnosti nadzora, očigledno nesavjesno postupala u vršenju dužnosti, pa je zbog toga nastupila imovinska šteta koja prelazi iznos od 10.000 KM (tačka 3. izreke optužnice).
- 9.Prema pravnoj kvalifikaciji Tužilaštva apelantima je stavljeno na teret da su navedenim radnjama počinili sljedeća krivična djela:
- 9.
a. Četvrtoapelant:
- -pod tačkom 1. optužnice: udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav (1) KZBiH, u vezi s krivičnim djelima zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZFBiH; primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem iz člana 219. stav (3) u vezi sa stavom (2) KZBiH; pranje novca iz člana 209. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZBiH; krivotvorenje ili uništenje poslovnih i trgovačkih knjiga ili isprava iz člana 261. stav (2) KZFBiH; krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav (2) u vezi sa stavom (1) KZFBiH i povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsificiranje ili uništavanje iz člana 262. stav (2) KZRS; i
- -pod tačkom 2. optužnice: zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZFBiH (u produženom trajanju); primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem iz člana 219. stav (3) u vezi sa stavom (2) KZBiH; krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav (2) u vezi sa stavom (1) KZFBiH i pranje novca iz člana 209. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZBiH, a sve u vezi sa članom 53. KZBiH (stjecaj);
b. Drugoapelant:
- -pod tačkom 1. optužnice: udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav (2) KZBiH i dalje isto kao četvrtoapelant; i
- -pod tačkom 2. optužnice: zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZFBiH (u produženom trajanju); krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav (2) u vezi sa stavom (1) KZFBiH i pranje novca iz člana 209. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZBiH, a sve u vezi sa članom 53. KZBiH (stjecaj);
c. Prvoapelant:
- -pod tačkom 1. optužnice: udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav (2) KZBiH, u vezi s krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZFBiH; primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem iz člana 219. stav (3) u vezi sa stavom (2) KZBiH, pranje novca iz člana 209. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZBiH; krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava iz člana 261. stav (2) KZFBiH; krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav (2) u vezi sa stavom (1) KZFBiH i povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsificiranje ili uništavanje iz člana 262. stav (2) KZRS; i
- -pod tačkom 2. optužnice: pranje novca iz člana 209. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZBiH; krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava iz člana 261. stav (2) KZFBiH i povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsificiranje ili uništavanje iz člana 262. stav (2) KZRS, a sve u vezi sa članom 53. KZBiH (stjecaj);
d. Trećeapelant kao pravna osoba:
- -pod tačkom 1. optužnice: udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav (2) KZBiH, u vezi s krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZFBiH; primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem iz člana 219. stav (3) u vezi sa stavom (2) KZBiH; pranje novca iz člana 209. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZBiH; krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava iz člana 261. stav (2) KZFBiH; krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav (2) u vezi sa stavom (1) KZFBiH i povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsificiranje ili uništavanje iz člana 262. stav (2) KZRS; i
- -pod tačkom 2. optužnice: pranje novca iz člana 209. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZBiH; krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava iz člana 261. stav (2) KZFBiH i povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsificiranje ili uništavanje iz člana 262. stav (2) KZRS, u vezi sa članom 53. KZBiH (stjecaj), a sve u vezi sa članom 124. stav (1) tač. a) i c) KZBiH i članom 125. stav (4) KZBiH;
e. Petooptužena J. M.:
- -pod tačkom 3. optužnice: nesavjestan rad u službi iz člana 387. stav (2) u vezi sa stavom (1) KZFBiH.
Prvostepena presuda – izreka
- 10.Presudom Suda BiH broj S1 2 K 039029 21 K od 5. aprila 2023. godine apelanti su proglašeni krivim da su radnjama, opisanim u tač. od 2.1 do 2.5 optužnice, u svojstvu službenih i odgovornih osoba, počinili krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZFBiH, u vezi sa čl. 55. i 31. istog zakona. Drugoapelant je proglašen krivim i da je počinio krivično djelo krivotvorenja službene isprave iz člana 389. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZFBiH. Apelanti su osuđeni na kazne zatvora od četiri do šest godina. Trećeapelant, pravna osoba, proglašen je odgovornim zbog počinjenog krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, a sve u vezi s krivičnim djelom iz člana 128. stav 1. tač. a) i c) KZFBiH, člana 129. stav 1. tačka 4, čl. 132. i 133. KZFBiH. Slijedom toga, izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 200.000 KM. Istom presudom prvoapelantu i trećeapelantu je oduzeta imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela u iznosu od 694.747,78 KM, od kojeg je po potvrdi o oduzimanju predmeta privremeno oduzet dio u iznosu od 87.000 KM. Apelanti su oslobođeni optužbe da su počinili druga krivična djela navedena u tački 2. optužnice (vidi tač. 8. i 9. ove odluke).
- 11.Također, apelanti su oslobođeni za sva djela opisana pod tačkom 1. optužnice (vidi tač. 8. i 9. ove odluke). Petooptužena J. M. oslobođena je optužbi da je počinila krivično djelo nesavjesnog rada u službi.
- 12.Sud BiH je utvrdio da je Vlada FBiH proglasila stanje nesreće prouzrokovano pojavom koronavirusa, te donijela zaključak kojim se "zadužuje FUCZ da na osnovu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća osigura u što kraćem roku operativnost sredstava namijenjenih za nabavku opreme, karantena i dr.". Također, Vlada FBiH je donijela zaključak kojim "daje saglasnost zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH da mogu hitno provesti postupak javnih nabavki, u skladu sa članom 10. Zakona o javnim nabavkama, radi nabavke na tržištu dostupnih respiratora, medicinske opreme, medicinskih sredstava, dezinfekcionih sredstava, kao i druge zaštitne opreme neophodne u situaciji borbe protiv globalne pandemije, a u vezi sa članom 187. Zakona o zdravstvenoj zaštiti". Nadalje, sud je utvrdio da su apelanti krivi za krivična djela za koja su osuđeni zato što su preduzeli radnje za koje su proglašeni krivim, i to:
- -četvrtoapelant u svojstvu službene osobe, i to imenovanog funkcionera u organima izvršne vlasti FBiH u skladu sa članom 2. stav (3) KZFBiH, kao premijer Vlade FBiH, koji rukovodi radom Vlade i odgovara za njen rad, saziva sjednice Vlade i potpisuje akte Vlade kako je to propisano čl. 8. i 9. Poslovnika o radu Vlade FBiH, te supotpisuje odluke o platnim transakcijama putem računa (sve u skladu s relevantnim zakonima i drugim propisima detaljno navedenim u presudi);
- -drugoapelant u svojstvu službene osobe, i to imenovanog funkcionera u organima izvršne vlasti FBiH u skladu sa članom 2. stav (3) KZFBiH, kao direktor Federalne uprave Civilne zaštite (u daljnjem tekstu: FUCZ), kao načelnik Federalnog štaba Civilne zaštite (u daljnjem tekstu: FŠCZ), s ovlaštenjima da rukovodi i odgovara za zakonit rad FUCZ-a, i kao naredbodavac za korištenje svih sredstava uprave, te službena osoba koja nadzire Odluku o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, koja ima ovlaštenja da kao načelnik FŠCZ-a zahtijeva sazivanje i održavanje sjednica i telefonskih sjednica, te da priprema i dostavlja materijale sazvanih sjednica (sve u skladu s relevantnim zakonima i drugim propisima detaljno navedenim u presudi);
- -prvoapelant u svojstvu odgovorne osobe u pravnoj osobi – trećeapelantu, koja je registrirana rješenjem o registraciji u skladu sa članom 123. stav 1. tačka 6) Krivičnog zakonika Republike Srpske, po rješenju o registraciji Okružnog privrednog suda u Bijeljini, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, jedini član uprave te pravne osobe, postupajući u ime, za račun i u korist te pravne osobe; i
- -trećeapelant, pravna osoba koja je registrirana rješenjem o registraciji Okružnog privrednog suda u Bijeljini, čija je osnovna djelatnost "ostala prerada i konzerviranje voća i povrća".
- -
- 13.U tački I.1 izreke presude (kako je sud naveo – tačka 2.1 izreke optužnice) navedeno je da su apelanti bili svjesni da je tačkom 6. zaključka Vlade data saglasnost isključivo zdravstvenim ustanovama da, u skladu sa članom 10. Zakona o javnim nabavkama, mogu hitno provesti postupak javnih nabavki medicinskih sredstava i dr. Također je navedeno da su znali da FUCZ, kao ugovorni organ u postupku javne nabavke medicinske opreme i sredstava, nema organ koji osigurava provođenje javnih nabavki lijekova i medicinskih sredstava, u skladu s odredbom člana 79. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i odredbom člana 109. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, te odredbom člana 77. Pravilnika o medicinskim sredstvima. Osim toga je navedeno da su apelanti znali i da će se posao javne nabavke, protivno odredbama Zakona o javnim nabavkama, zaključenjem direktnog sporazuma dodijeliti trećeapelantu koji nije upisan u Registar veleprometnika medicinskih sredstava. Sud je naveo da je utvrdio da je četvrtoapelant, u svojstvu premijera i prekoračivši granice svojih ovlaštenja, stupio u kontakt s prvoapelantom, te dogovarao predmet ugovornog odnosa javne nabavke. Dalje je navedeno da je postignut dogovor o predmetu ugovora – 100 komada respiratora, model HC VE003 (u daljnjem tekstu: dogovoreni respiratori), po kupoprodajnoj cijeni od 10.530.000,00 KM, koja je formirana na osnovu ponude pravne osobe "Expotrade" d.o.o. Rijeka, Hrvatska, na iznos od 3.900.000,00 eura. Drugoapelant, u svojstvu direktora FUCZ-a, koristeći proširena ovlaštenja načelnika FŠCZ-a, zahtijevao je obavezno telefonsko sazivanje sjednice FŠCZ-a. Za sjednicu FUCZ-a drugoapelant je pripremio prijedlog odluke o nabavci materijala i opreme u iznosu od 7.000.000,00 KM, te druge materijale za sjednicu, iz kojih nije vidljiv predmet nabavke, "svjesno prikrivši podatke o predmetu nabavke". Zatim se na sjednici FŠCZ-a saglasio s donošenjem navedene odluke i, u ime komandanta FŠCZ-a, tu je odluku i potpisao.
- 14.Nakon toga je, kako je dalje navedeno u presudi, četvrtoapelant radi osiguranja dogovorenog predmeta ugovora i visine novčanih sredstava za dogovorenu kupovinu spornih respiratora, iskoristivši ovlaštenja premijera, u ime Vlade FBiH potpisao "pismo namjere" od 2. aprila 2020. godine za kupovinu 100 komada dogovorenih respiratora , te istog dana sazvao hitnu sjednicu Vlade FBiH. Na sjednici je, uz četvrtoapelantovu saglasnost, donesena Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz tekuće rezerve Vlade FBiH, kojom je FUCZ-u odobreno izdvajanje sredstava u iznosu od 4.950.000,00 KM. Također je donesena i Odluka o davanju prethodne saglasnosti FŠCZ-u za nabavku materijala i opreme u uvjetima pogoršane epidemiološke situacije, u ukupnom iznosu od 7.000.000,00 KM. Na osnovu tih odluka drugoapelantu su osigurana sredstva da zaključi ugovor s trećeapelantom, odnosno s prvoapelantom kao odgovornom osobom u trećeapelantu. Istog dana (2. aprila 2020. godine) prvoapelant je sačinio i dostavio trećeapelantovu ponudu za prodaju 100 komada dogovorenih respiratora za iznos od 10.530.000,00 KM. Istog dana drugoapelant je iskoristio ovlaštenja direktora, te je na osnovu dostavljene ponude odobrio i potpisao "obrasce 2 (unos faktura)", s nalogom za unos fakture dobavljača trećeapelanta u trezorsku aplikaciju ISFU na iznose od 4.950.000,00 KM i 5.800.000,00 KM iako prethodno nije zaključen kupoprodajni ugovor, niti je trećeapelant dostavio vjerodostojnu knjigovodstvenu ispravu – fakturu ili profakturu kojom dokazuje obavezu plaćanja kako je to propisano članom 56. stav (2) Zakona o budžetima u Federaciji BiH. Dalje je navedeno da je drugoapelant 3. aprila 2020. godine iskoristio ovlaštenja direktora FUCZ-a kao ugovornog organa te nabavke, suprotno odredbama člana 10. Zakona o javnim nabavkama i saopćenju Agencije za javne nabavke, te bez obrazloženja opravdanosti primjene tog člana donio Odluku o izuzeću od primjene Zakona o javnim nabavkama. Na osnovu toga, drugoapelant je s trećeapelantom potpisao ugovor o kupoprodaji 100 komada dogovorenih respiratora za ukupnu cijenu od 10.530.000,00 KM. Također je navedeno da je četvrtoapelant iskoristio ovlaštenja premijera "zajedno sa zamjenikom premijera", pa je 3. aprila 2020. godine potpisao prethodno pripremljene naloge za isplatu. Na osnovu toga, trećeapelantu je istog dana s računa budžeta FBiH prebačen ukupan iznos od 10.530.000,00 KM. Sud je naveo da je sve to učinjeno na osnovu odluka FŠCZ-a i Vlade FBiH, koje su donesene zloupotrebom ovlaštenja drugoapelanta i četvrtoapelanta kao službenih osoba.
- 15.U tački I.2 izreke presude (tačka 2.2 izreke optužnice) navedeno je da su apelanti znali da je ugovorom od 3. aprila 2020. godine ugovorena nabavka 100 komada respiratora, model HC VE003, za kupoprodajnu cijenu od 10.530.000,00 KM, kako je to već navedeno. Sud je naveo da je prvoapelant znao da u vrijeme izdavanja ponude i zaključenja ugovora kao prodavac nije imao na raspolaganju dogovorene respiratore, niti je imao ugovorene pravne poslove koji osiguravaju isporuku ugovorene robe. Kako je sud naveo, prvoapelant je, radi osiguranja respiratora, stupio u poslovne kontakte sa S. L., odgovornom osobom u pravnoj osobi iz Crne Gore. Ta osoba mu je ponudila da radi nabavke respiratora, za šta je iz budžeta FBiH već dobio novac, kao krajnji kupac zaključi ugovor s dobavljačem iz Narodne Republike Kine. Tim ugovorom bi za ranije prihvaćenu cijenu za 100 komada respiratora kupio 100 komada drugih respiratora, model ACM812A (u daljnjem tekstu: sporni respiratori). Pri tome je prvoapelant upozoren da je stvarna cijena tih respiratora značajno niža, te da će "od razlike tako ugovorene cijene respiratora ostvariti i dodatnu korist i da je prethodno za 200 komada tih respiratora pravna osoba iz Beograda, uz posredovanje S. L., platila iznos od pet (5) miliona eura", odnosno dvostruko manje. Sud je dalje zaključio da je četvrtoapelant iskoristio ovlaštenja premijera, pa je sačinio i potpisao i "pismo namjere" od 14. aprila 2020. godine iako je 2. aprila 2020. godine već bio potpisao "pismo namjere" (vidi tačku 14. ove odluke). U to naknadno pismo namjere četvrtoapelant je, kako je sud naveo, unio neistinit navod da je kao premijer potpisao kupovinu spornih respiratora. Nakon toga, prvoapelant je 15. aprila 2020. godine kao krajnji kupac potpisao aneks ugovora kojim prodavac iz Kine prodaje kupcu – pravnoj osobi iz Podgorice (Crna Gora) 100 komada spornih respiratora. Prvoapelant je 15. aprila 2020. godine e-mailom od S. L. primio profakture za sporne respiratore, i to jednu "s uvećanom cijenom respiratora od 3,9 miliona eura", a drugu nepotpisanu profakturu tog uvećanog iznosa u protivvrijednosti od 30.000.000,00 RMB (valuta NR Kine), koje je S. L. prethodno pribavila od S. C. iz Velike Britanije. Prvoapelant je istog dana, po osnovu tih profaktura, izdao nalog banci za doznaku u inozemstvo iznosa od 7.620.300,00 KM u korist pravne osobe iz Kine. Taj nalog je realiziran 16. aprila 2020. godine. Sud je dalje zaključio da je drugoapelant u periodu do 24. aprila 2020. godine, prekoračivši ovlaštenja direktora FUCZ-a, naložio S. A., pomoćnici direktora FUCZ-a, "da u svim dokumentima spisa nabavke respiratora izvrši izmjene predmeta ugovora", pa da umjesto ranije ugovorenog modela respiratora unese model spornih respiratora. Osim toga, naložio joj je da se u spis nabavke uloži specifikacija modela spornih respiratora, te da uništi stranice dokumenata i specifikaciju modela dogovorenih respiratora. Sud je naveo da je drugoapelant pomoćnicu direktora doveo u zabludu "da se radi o tehničkoj grešci, u šta je ona povjerovala", pa da je učinila onako kako je drugoapelant naložio.
- 16.U tački 1.3 izreke presude (tačka 2.3 izreke optužnice) navedeno je da je prvoapelant u periodu od 3. aprila do 4. maja 2020. godine raspolagao novcem za koji je znao da je stečen učinjenim radnjama navedenim u tač. 1.1 i 1.2 izreke presude, tako što je vršio plaćanja i isplate u Bosni i Hercegovini i inozemstvu u ukupnom iznosu od oko 400.000,00 KM. Dalje je navedeno da je prvoapelant 27. aprila 2020. godine "u opisanoj namjeri raspolaganja" podigao u gotovini novac u iznosu od 100.000,00 KM koji je upotrijebio "na njemu poznati način". S ciljem prikrivanja te gotovinske isplate i svrhe korištenja novčanih sredstava, prvoapelant je 5. maja 2020. godine izdao nalog knjigovođi V. K. da sačini odluku o povećanju blagajničkog maksimuma na 120.000 KM, te da odluku datira s danom 27. april 2020. godine, nakon čega je, s ciljem daljnjeg prikrivanja prirode tih novčanih sredstava, naložio V. K. da sačini odluku o raspodjeli tih novčanih sredstava za navodni otkup malina, što je V. K. i uradila.
- 17.U tački 1.4 izreke presude (po tački 2.4 optužnice) sud je naveo da su prvoapelant i četvrtoapelant znali da je trećeapelantova osnovna djelatnost "ostala prerada i konzerviranje voća i povrća" i da nije upisan u Registar veleprometnika medicinskih sredstava, što bi, prema članu 77. Pravilnika o medicinskim sredstvima, bio uvjet za uvoz i promet medicinskih sredstava. Uprkos tome, prvoapelant je tražio od četvrtoapelanta da se ishodi upis trećeapelanta u Registar veleprometnika medicinskih sredstava i izdavanje dozvole za uvoz medicinskih sredstava Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ALMS). Četvrtoapelant je, koristeći službeni položaj, naložio H. G., direktoru Ureda premijera Vlade FBiH (u daljnjem tekstu: Ured premijera), da u ime tog ureda i u ime premijera u kontaktima sa službenim ili odgovornim osobama ALMS-a ishodi upis trećeapelanta u Registar veleprometnika medicinskih sredstava. Po tim uputama je H. G. i postupao, te je u neposrednim kontaktima s H. A., članom Stručnog vijeća ALMS-a, dobio kontakt-telefon I. F., glavnog inspektora ALMS-a. S njim je 23. aprila 2020. godine telefonskim putem ostvario neposredni kontakt, nakon čega je istog dana prvoapelant podnio ALMS-u zahtjev za upis u Registar veleprometnika medicinskih sredstava. Dalje je navedeno da je 25. aprila 2020. godine na Međunarodni aerodrom u Sarajevu dopremljeno ukupno 80 komada spornih respiratora, nakon čega je 27. aprila 2020 godine trećeapelant upisan u Registar veleprometnika medicinskih sredstava iako nije ispunjavao uvjete propisane odredbom člana 109. ZLMS-a. Naime, u skladu s odredbom člana 109. stav (1) tačka a), trećeapelant nije prije početka bavljenja navedenom djelatnošću svoju djelatnost prijavio ALMS-u, niti je ispunjavao ostale uvjete propisane članom 109. stav (1) tač. b), c) i d). Istog dana trećeapelant je dobio saglasnost za hitan uvoz medicinskih sredstava koja nisu upisana u Registar medicinskih sredstava BiH, dok je 27. maja 2020. godine dopremljeno preostalih 20 spornih respiratora. To je, kako je navedeno, omogućilo prvoapelantu i njegovoj pravnoj osobi (trećeapelantu) stjecanje imovinske koristi "u samo njemu tačno poznatom iznosu, ali ne manje od 694.747,78 KM". Taj iznos čine sredstva blokirana po rješenju Suda BiH od 8. maja 2024. godine, po računu trećeapelanta (u ukupnom iznosu od 1.096.520,78 KM) i potrošena sredstva opisana u tački 1.3 izreke. To je budžetu Federacije BiH prouzrokovalo štetu "u neutvrđenoj novčanoj visini" jer kupljena a zatim i isporučena medicinska oprema – 100 komada spornih respiratora "ne posjeduje ni minimum potrebnih bitnih karakteristika za adekvatan tretman pacijenata koji zbog oboljenja COVID-19 imaju srednje i teške kliničke slike, zbog čega se ne preporučuje njihova primjena u jedinicama intenzivne njege, odnosno oni nisu namijenjeni za upotrebu u invazivnom liječenju, posebno za bolesnike oboljele od COVID-19, koji su u kritičnom stanju i kojima može trebati dugotrajna invazivna i visoko-niska ventilacija".
- 18.U tački 1.5 izreke presude (po tački 2.5 optužnice) utvrđeno je da je u periodu od 25. marta do 25. aprila 2020. godine drugoapelant, prekoračivši granice ovlaštenja, bez pokrenutog postupka javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnoj nabavci, s ciljem osiguranja osnova za zaključenje ugovora o kupovini zaštitne opreme, pozvao prvoapelanta, kao odgovornu osobu trećeapelanta, da dostavi FUCZ-u ponudu za prodaju zaštitne opreme. Prvoapelant je isti dan to i učinio, te e-mailom dostavio ponudu, nakon čega su u međusobnim kontaktima utvrđivali cijenu i količinu zaštitne opreme. Četvrtoapelant je, prekoračivši granice ovlaštenja premijera, stupio u kontakt s prvoapelantom, pa je 2. aprila 2020. godine naložio B. Dž., sekretarici u Uredu premijera, da e-mailom prvoapelantu dostavi "zahtjev – dio ukupnih potreba", u čijem sadržaju su u tabelarnom prikazu iskazane količine potreba s pretpostavljenim cijenama shodno raspoloživim sredstvima u budžetu, te da pripremi ponudu po dostavljenom dijelu dokumenta. Četvrtoapelant se pri tome koristio dijelom službenog dokumenta Zavoda za javno zdravstvo FBiH – "Plan iskazanih potreba za zdravstvene ustanove u FBiH", koji je usvojio Krizni štab Ministarstva zdravstva FBiH. Prvoapelant je istog dana na e-mail Ureda premijera dostavio ponudu naslovljenu na kupca – Vladu FBiH s iskazanom ukupnom cijenom bez PDV-a u iznosu od 2.900.000,00 KM, koju je formirao na osnovu dostavljenog Plana potreba, a koju je 3. aprila 2020. godine direktor Ureda premijera, po četvrtoapelantovom nalogu, dostavio drugoapelantu putem aplikacije Viber. Do realizacije nije došlo uslijed nedostatka odobrenih sredstava FUCZ-a, a zatim i istražnih aktivnosti nadležnih organa.
Obrazloženje prvostepene presude
- 19.U obrazloženju presude Sud BiH je ukazao da je za razumijevanje optužnice "bitno razumijevanje Zakona o javnim nabavkama". Također, Sud BiH je ukazao na određene okolnosti koje su prethodile tom događaju i koje su bitne za presuđenje.
- 20.Najprije, sud je naveo da je Vlada FBiH, nakon što je proglašeno stanje pandemije, donijela Odluku o proglašenju stanja nesreće uzrokovane koronavirusom i niz zaključaka za primjenu navedene odluke. Zaključkom broj 4 Vlade FBiH zadužen je "FUCZ da na osnovu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća osigura u što kraćem roku operativnost sredstava namijenjenih za nabavku opreme, karantena i dr.".
- 21.Zaključkom broj 6 Vlada FBiH je dala "saglasnost zdravstvenim ustanovama da mogu hitno provesti postupak javnih nabavki u skladu sa članom 10. Zakona o javnim nabavkama radi nabavke na tržištu dostupnih respiratora, medicinske opreme, medicinskih sredstava". Pokrenuta je rasprava o suspendiranju Zakona o javnim nabavkama, te je donijet Zaključak broj 5 kojim je naloženo Vladi FBiH da se obrati Vijeću ministara i zatraži "hitnu izmjenu člana 10. Zakona o javnim nabavkama kako bi se osiguralo izuzeće od primjene tog zakona kod nabavke opreme i dr. za suzbijanje širenja koronavirusa". Kako je Sud BiH to kasnije u presudi naveo, svrha i cilj navedene odluke Vlade i pratećih zaključaka br. 4, 5 i 6 je bila "očigledna namjera Vlade da se pozivanjem na član 10. Zakona o javnim nabavkama, radi efikasne borbe protiv pandemije, zdravstvenim ustanovama povjeri postupak javnih nabavki odstupanjem od odredbi Zakona o javnim nabavkama i tako pojednostavi postupak". Time je Vlada za postupke javnih nabavki suspendirala primjenu zakona u korist zdravstvenih ustanova. Zdravstvenim ustanovama su data široka diskreciona ovlaštenja da nabavljaju medicinsku opremu i sredstva po vlastitoj procjeni, bez utvrđenih procedura po Zakonu o javnim nabavkama, ali s registriranim veletrgovcima medicinskih sredstava i lijekova. Iako je navedeno da je takva odluka Vlade FBiH sporna, sud ju je tumačio kao "dobronamjeran napor Vlade da se olakša i ubrza nabavka svih neophodnih sredstava i opreme".
- 22.Sljedeći dan Agencija za javne nabavke izdala je saopćenje kojim je ukazala na postupke javnih nabavki u slučaju hitnosti, kada se koristi član 21. Zakona o javnim nabavkama, a saopćenje je javno upućeno svim ugovornim organima, pa i FUCZ-u.
- 23.Imajući u vidu optuženje, sud je naveo nekoliko pitanja na koja se moralo odgovoriti. Najprije se postavilo pitanje je li FUCZ mogao biti ugovorni organ sporne javne nabavke i koji je postupak trebao biti proveden u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Zatim, ukoliko se radi o nezakonitoj javnoj nabavci, da li se radilo o radnjama zloupotrebe službenih i odgovornih osoba radi pribavljanja koristi za sebe ili za druge. Nadalje, ukoliko se radi o zloupotrebama, da li su apelanti postupali udruženo kao kriminalna grupa. Ostala pitanja od značaja za utvrđivanje optužnih tvrdnji ticala su se pribavljene koristi, štete i kvaliteta nabavljenih respiratora. Nadalje, budući da se u optužnici tvrdilo da nabavljeni sporni respiratori ne zadovoljavaju ni minimum kvaliteta, Sud BiH je smatrao da je bilo potrebno odgovoriti i na pitanje je li prije odluke o nabavci i pokrenutog postupka bila utvrđena vrsta i karakteristike respiratora koji se trebaju nabaviti, količina i ko je to trebalo da definira.
- 24.Sud je dalje ukazao da je u toku postupka kao dokaz proveden dokument "Plan potreba Zavoda za javno zdravstvo" u kojem je iskazana potreba za nabavkom "300 respiratora za djecu i odrasle". Odluku o nabavci, čime je zvanično započeo postupak javne nabavke, donio je drugoapelant u svojstvu direktora FUCZ-a.
- 25.Sud BiH je dalje u obrazloženju naveo da FUCZ kao ugovorni organ nije mogao pokrenuti postupak javne nabavke respiratora na način da drugoapelant donese odluku o izuzeću od primjene zakona, pozivajući se na član 10. Zakona o javnim nabavkama. Naime, kako je obrazloženo, kada se odlučio za javnu nabavku respiratora ugovorni organ je morao primijeniti član 21. Zakona o javnim nabavkama, te je drugoapelantova obaveza bila da na zakonit i pravilan način tumači odredbe Zakona o javnim nabavkama. Sud je dalje naveo da bi se pravilnom primjenom zakonskih odredbi izbjeglo avansno plaćanje nekvalificiranom dobavljaču, kao i nezakonita javna nabavka kojom se dodijelilo deset miliona KM budžetskog novca. Sud BiH je zaključio da ugovorni organ – FUCZ nije samostalno, savjesno i profesionalno pokrenuo postupak javne nabavke, da nije izabrao odgovarajući postupak po zakonu i pravilno i zakonito utvrdio elemente javne nabavke i predmet, niti se pravilno i zakonito opredijelio za ugovornu stranu. Ugovorni organ nije odabrao jednog od 273 registrirana veleprometnika medicinske opreme. Sud je zaključio da su drugoapelant i četvrtoapelant djelovali zajednički, te s umišljajem da prvoapelantu i trećeapelantu pribave korist. Do tog zaključka sud je došao analizom subjektivnih, ali i objektivnih dokaza – rezultata pribavljenih pretresima mobilnih telefona, koje su u međusobnoj komunikaciji koristili apelanti, a koji su izvedeni na glavnom pretresu. Sud BiH je naveo da je "van razumne sumnje" utvrdio da je dogovor o odabiru trećeapelanta kao dobavljača medicinske opreme "u svijesti [drugoapelanta i četvrtoapelanta] trebao biti tajan", iz čega proizlazi svijest apelanata o zabrani takvog međusobnog prethodnog dogovaranja, te zatim i negiranje da su imali međusobnu komunikaciju prije, u vrijeme i nakon zaključenja ugovora.
- 26.U vezi s tim, sud je ukazao na kontakte između apelanata od 25. marta 2020. godine pa nadalje. Naime, sud je naveo da je drugoapelant pozvao prvoapelanta 26. marta 2020. godine, nakon što je FUCZ održao vanrednu sjednicu na kojoj je razmatran pregled "Plana potreba medicinske opreme i sredstava", koji je kasnije bio korišten kao osnov za nabavku medicinske i zaštitne opreme. Taj kontakt se, kako je sud naveo, desio prije nego što je prvoapelant uputio zahtjev FUCZ-u s prvom ponudom (jedna maska – jedna marka). Imajući to u vidu, sud nije prihvatio tvrdnju da apelanti nisu međusobno komunicirali, te da se radi o samoinicijativnoj ponudi koju je poslao prvoapelant. Suprotno tome, sud je zaključio da je prvoapelant pozvan da dostavi ponudu, odnosno da je već postojao dogovor o izboru trećeapelanta kao dobavljača.
- 27.Umišljaj, odnosno dogovor o prethodnom izboru trećeapelanta kao dobavljača mimo svih uvjeta koje propisuje Zakon o javnim nabavkama, kako je sud zaključio, odnosi se i na četvrtoapelanta. Naime, po četvrtoapelantovom nalogu, iz njegovog kabineta je prvoapelantu dostavljen e-mail s "Planom potreba za nabavku medicinske i zaštitne opreme", uz molbu da dostavi ponudu. To, prema zaključku suda, dokazuje da je 2. aprila 2020. godine postojao dogovor prvoapelanta i četvrtoapelanta da prvoapelant bude izabran kao dobavljač medicinske i zaštitne opreme iako još nije bio pokrenut postupak javne nabavke te opreme. Sud je dalje naveo da je prvoapelant istog dana dostavio ponudu kupcu "Vladi Federacije BiH" za medicinsku i zaštitnu opremu s jednakim količinskim vrijednostima kao u tabelarnom prikazu potreba, koji je prethodno iz Ureda premijera dostavljen prvoapelantu. U odnosu na taj zaključak sud je ukazao na poruku koju je drugoapelant poslao H. G., direktoru Ureda premijera, koji je i saslušan u postupku. Sadržaj poruke pokazuje da je drugoapelant obavijestio H. G. "da mu je bio [prvoapelant] i da su razmatrali predmet ponude u odnosu na iskazane potrebe za nabavkom medicinske i zaštitne opreme". Sud je naveo da je to potkrijepljeno sadržajem komunikacije između četvrtoapelanta i H. G. Sud je naveo da je četvrtoapelant u Viber poruci iskazao "očekivanje da je zaključen ugovor s [trećeapelantom]". Isti zaključak kao za medicinsku opremu sud je izveo i za respiratore, odnosno zaključio je da je prije dostavljanja ponude i zaključenja ugovora postojala komunikacija među apelantima, odnosno dogovor da prvoapelant bude izabran, bez obzira na (ne)postojanje uvjeta za to. Sud je u vezi s tim citirao poruku koju je prvoapelant dostavio četvrtoapelantu 29. marta 2020. godine, u kojoj je navedeno: "A. mi je rekao da Vam se javim u vezi respiratora pa kada budete imali minutu javite se", a zatim je naveo i ostvarene telefonske komunikacije između tih apelanata. Na osnovu toga sud je zaključio da je "osoba A." upoznata s nabavkom respiratora i da četvrtoapelant kao premijer odlučuje o nabavci. Nadalje, sud je naveo dokaze iz kojih proizlazi zaključak o komunikaciji prvoapelanta i četvrtoapelanta u vezi s respiratorima, odnosno o stanju cijena i ponudi, te o tome da je prvoapelant čekao na odobrenje četvrtoapelanta da može započeti realizaciju nabavke respiratora.
- 28.Sud je zaključio da su apelanti međusobno komunicirali i pripremali zaključenje ugovora, i to u vrijeme prije zaključenja ugovora kojim je posao javne nabavke povjeren trećeapelantu kao pravnoj osobi. Iz provedenih dokaza sud je zaključio da je stvarnu vlast o izboru dobavljača, vrste i predmeta ugovora, a zatim o promjeni dobavljača predmeta ugovora imao četvrtoapelant. S druge strane, drugoapelant je formalno donosio odluke, mimo zakonom propisanih uvjeta, znajući da četvrtoapelant van svojih službenih ovlaštenja favorizira prvoapelanta.
- 29.Sud BiH je u presudi napravio razliku između "nedovršene nezakonite javne nabavke respiratora", koja nije realizirana jer se ugovoreni respiratori nisu mogli naći na tržištu nakon što je zaključen ugovor o javnoj nabavci, i realizirane nabavke spornih respiratora, kao i nabavke zaštitne medicinske opreme.
- 30.Dakle, sud je najprije utvrdio da su dokazane optužne tvrdnje u odnosu na tačku 1.5. izreke presude (vidi tačku 18. ove odluke). U vezi s tim, sud je zaključio da je nedovršena nabavka zaštitne medicinske opreme počela kontaktom između drugoapelanta i prvoapelanta 25. marta 2020. godine uveče, nakon čega je uslijedila prvoapelantova ponuda koja je dostavljena FUCZ-u. U e-mailu, koji je trećeapelantova zaposlenica poslala na službeni e-mail FUCZ-a sljedeći dan, navedeno je da se ponuda za maske dostavlja "shodno telefonskom razgovoru direktora [prvoapelant] i gospodina [drugoapelant]". Na osnovu prezentirane komunikacije, e-mailova, ali i iskaza saslušanih svjedoka, Sud BiH je zaključio da je postojao dogovor za izbor prvoapelanta kao dobavljača bez provođenja bilo kakvog postupka u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, te da nije postojala ponuda trećeapelanta, već je prvoapelant pozvan da je dostavi. Pri tome je za sud bilo indikativno da se taj kontakt koji je inicirao drugoapelant ostvario istog dana kada je održana vanredna sjednica FŠCZ-a na kojoj je razmatran pregled "Plana potreba medicinske opreme i medicinskih sredstava" koji će služiti kao osnov za nabavku opreme i sredstava. Također, sud je ukazao na zapisnik sa sjednice FŠCZ-a, te da je obrazloženje za Plan potreba dao upravo drugoapelant. Pri tome, sud nije prihvatio prvoapelantov navod da je ponude slao samoinicijativno. To, prema zaključku suda, govori o postojanju umišljaja kod apelanata u pravcu dogovora o prethodnom nezakonitom izboru trećeapelanta kao dobavljača mimo svih zakonom propisanih uvjeta, bez pokrenutog postupka, odnosno suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama. Umišljaj na strani apelanata u pravcu dogovora o nezakonitom izboru prvoapelanta se odnosi i na četvrtoapelanta jer je iz Kabineta premijera FBiH prvoapelantu poslat "Plan potreba za nabavku dijela medicinske i zaštitne opreme" i "moli" se da dostavi ponude.
- 31.Nadalje, sud je ukazao na poruku iz Viber komunikacije koju je prvoapelant poslao četvrtoapelantovoj sekretarici B. Dž. 2 aprila 2020. godine: "Ako niste pronašli dobrog dobavljača i za ostale stvari stojim na raspolaganju sa ovim avionom kojim će doći respiratori." O tome je svjedočila B. Dž., kao i o e-mailu koji je prvoapelantu dostavljen iz Ureda premijera da se pripremi ponuda. Nadalje, sud je izveo zaključak o postojanju dogovora između četvrtoapelanta i prvoapelanta, a ne FCUZ-a, odnosno drugoapelanta, koji je jedini mogao biti ugovorni organ za tu nabavku. Po tom dogovoru, kako je navedeno, prvoapelant je dostavio ponudu Uredu premijera, a ne FCUZ-u kao ovlaštenom ugovornom organu za tu nabavku. To je, kako je sud naveo, potvrdio i svjedok H. G., direktor Ureda premijera. Iako je taj svjedok za određene dijelove iskaza iz istrage naveo da ih je dao "pod prijetnjom od hapšenja", Sud BiH je prihvatio iskaz tog svjedoka iz istrage kao istinit i vjerodostojan i saglasan s drugim dokazima. Sud je naveo i da svjedok nije imao primjedbi na način saslušanja, kako je navedeno u zapisniku, kao i da je druge dijelove iskaza date u istrazi potvrdio kao tačne. Sud je ukazao i na Viber komunikaciju između drugoapelanta i četvrtoapelanta i H. G. Sud je dalje naveo da je dogovor apelanata o izboru trećeapelanta kao dobavljača medicinske opreme, uključujući i respiratore, postojao "bez obzira na objektivne okolnosti koje su postojale na strani [trećeapelanta]". Naime, kako je navedeno, radi se o pravnoj osobi koja nije imala nikakvo prethodno iskustvo u poslovanju s tom vrstom robe i usluga, pravnoj osobi bez potrebnih referenci i boniteta, koja nije bila upisana u Registar veleprometnika medicinskih sredstava i opreme. Sud je dalje naveo da do realizacije te nezakonite javne nabavke zaštitne medicinske opreme nije došlo zbog nedostatka finansijskih sredstava, kao i zbog toga što su ih otkrili organi gonjenja.
- 32.U odnosu na dokazanu nezakonitu javnu nabavku respiratora, Sud BiH je naveo da su četvrtoapelant i drugoapelant voljno preduzeli krivičnopravne radnje zloupotrebe, svjesni da je Zaključkom broj 6 Vlade FBiH data mogućnost zdravstvenim ustanovama da postupak provedu u skladu sa članom 10. Zakona o javnim nabavkama. Osim toga, znali su da FUCZ nema organ koji osigurava provođenje javnih nabavki u skladu s odredbama člana 79. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, člana 109. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima i člana 77. Pravilnika o medicinskim sredstvima. Pri tome su znali da će se postupak javne nabavke obaviti direktnim zaključenjem ugovora protivno odredbama Zakona o javnim nabavkama i da će se nabavka dodijeliti trećeapelantu, koji nije upisan u Registar veleprometnika medicinskih sredstava. Sud BiH je zaključio da je četvrtoapelant, u svojstvu premijera Federacije, prekoračio i iskoristio svoja ovlaštenja koja su propisana odredbom člana 9. Zakona o Vladi FBiH, tako što je samovlasno preduzimao radnje ugovornog organa suprotno ovlaštenjima premijera Vlade, a naročito suprotno citiranom Zaključku broj 6 Vlade FBiH. Pri tome je, kako je sud naveo, znao da ni Vlada FBiH niti FUCZ ne mogu biti ugovorni organ primjenom člana 10. Zakona o javnim nabavkama, kao i da trećeapelant ne može biti uvoznik odnosno veletrgovac medicinskim sredstvima. Uprkos tome, četvrtoapelant ga je neovlašteno i protivpravno odabrao za ponuđača, odnosno ugovornu stranu prilikom nezakonite javne nabavke respiratora kako bi prvoapelantu i njegovoj pravnoj osobi omogućio stjecanje imovinske koristi.
- 33.Sud je naveo da je dokazano da je četvrtoapelant odabrao prvoapelanta na preporuku ili po uputi izvjesnog "A.", kako to proistječe iz uloženih materijalnih dokaza, odnosno iz SMS komunikacije od 29. marta 2020. godine (vidi tačku 27. ove odluke). Tom SMS porukom je, kako je navedeno, započet postupak pregovaranja oko nabavke respiratora između prvoapelanta i četvrtoapelanta. Također, sud je utvrdio da je dan prije tog kontakta prvoapelant razmjenjivao poruke s K. M. u vezi s respiratorima, te da mu je poslao poruku: "Odlično brate, imaćeš samnom odlučan posao." Sud je zaključio da je prvoapelant "ispitivao tržište, ali siguran u uspjeh posla". Također je zaključio da se radi o protivpravnom i vaninstitucionalnom djelovanju ostvarivanjem kontakta između prvoapelanta i četvrtoapelanta, privatnim telefonom, u koji se, kako je sud naveo, četvrtoapelant nije smio uključiti jer je to izlazilo iz okvira njegovih ovlaštenja kao premijera. Sud je istakao da Vlada Federacije nije donijela odluku o javnoj nabavci medicinskih respiratora, da premijer Federacije nije mogao biti u ulozi zastupnika ugovornog organa i da ugovorna strana za javnu nabavku medicinskih respiratora nije mogla biti firma čija je osnovna djelatnost "ostala prerada i konzerviranje voća i povrća", koja nije bila registrirana, pa tako ni kvalificirana za veletrgovinu medicinskim sredstvima. Kako je Sud BiH zaključio, četvrtoapelant ne samo da je odgovorio na očigledan poziv za vaninstitucionalnu komunikaciju već je, prekoračivši granice svojih ovlaštenja, zajedno s prvoapelantom dogovorio nabavku i pripremio je za kompletnu realizaciju, da bi na kraju drugoapelant samo formalno proveo javnu nabavku kao osoba koja je za to ovlaštena u svojstvu zvaničnog ugovornog organa. Na osnovu komunikacije ostvarene između prvoapelanta i četvrtoapelanta Sud BiH je zaključio da se radi o direktnim pregovorima u pogledu izbora vrste i predmeta ugovora. Sud BiH je ukazao na komunikaciju prvoapelanta i četvrtoapelanta, e-mailove u kojima je vidljiva specifikacija respiratora. Kontakt između ta dva apelanta se u nastavku vodio posredstvom sekretarice iz Ureda premijera B. Dž., ali po direktnim uputama četvrtoapelanta. Nadalje, sud je naveo da je četvrtoapelant s privatnog e-maila prosljeđivao poruke na službeni e-mail Kabineta, a te poruke su "očigledno samo formalno prosljeđivane Federalnom zavodu javnog zdravstva". Međutim, komunikacija i direktan proces pregovaranja su se nastavili između prvoapelanta i četvrtoapelanta. Sud se pozvao na poruku od 1. aprila 2020. godine koju je prvoapelant poslao K. M. koji je svjedočio u postupku, a koja glasi: "Brate, zovem te brzo, čekam njih. Radimo posao od 10 miliona, samo da vidimo šta." To je sud doveo u vezu s brojem respiratora iz pisma namjere (koji je od 200 prepravljen na 100), što je sud dalje povezao s direktnim pregovaranjem prvoapelanta i četvrtoapelanta.
- 34.Sud BiH je naveo da odlučni značaj u nizu indicija, odnosno činjeničnih pojedinosti koje u svom sadejstvu upućuju na samo jedan zaključak, a to je da je četvrtoapelant u pregovorima s prvoapelantom prekoračio svoja ovlaštenja i djelovao vaninstitucionalno – predstavlja činjenica da je proces pregovaranja rezultirao postignutim dogovorom o predmetu ugovora koji je zaključen 3. aprila 2020. godine između FUCZ-a i trećeapelanta, i to za ugovoreni model respiratora (HC VE003), u količini od 100 kompleta i ukupne cijene od 4.200.000,00 eura. Potvrdu adekvatnosti tih respiratora je po četvrtoapelantovoj uputi zatražila B. Dž. od doktorice A. Č., koja je također svjedočila u postupku. Također, sud je utvrdio da je prvoapelant 2. aprila 2020. godine dobio od K. M. nepotpisan ugovor o kupoprodaji respiratora između trećeapelanta i pravne osobe iz Hrvatske. Sud je zaključio da je prvoapelant imao saznanje o vrijednostima ugovornog odnosa na osnovu direktne komunikacije s četvrtoapelantom. U nastavku događaja prvoapelant je istog dana ostvario kontakt s drugoapelantom, a zatim je poslao e-mail na adresu FUCZ-a. U prilogu tog e-maila je bila ponuda respiratora sa specifikacijom, količinom i cijenom koju je već dogovorio s četvrtoapelantom. Sljedeći dan je potpisan ugovor između FUCZ-a i trećeapelanta po ponudi od prethodnog dana. Predmet ugovora jednak je već dostavljenom i unaprijed pripremljenom ugovoru između trećeapelanta i osobe iz Hrvatske, koji je uslijedio nakon uspješnih dogovora prvoapelanta i četvrtoapelanta.
- 35.Upravo na osnovu tog ugovora, odnosno na osnovu tako iskazane cijene kasnije je isplaćen novac trećeapelantu. Na taj način, kako je ukazao Sud BiH, formirana cijena je kasnije korištena kao nepromijenjena iako se promijenio predmet ugovora i iako su kasnije predmet ugovaranja bili respiratori druge vrste. Sud je naveo da komunikacije između apelanata djeluju u potpunom skladu i "predstavljaju sistem indicija koje u svom sklopu i povezanosti isključuju svaku drugu mogućnost osim one da je [četvrtoapelant] prekoračio granice ovlaštenja i samovlasno i protivpravno preuzeo ulogu zastupnika ugovornog organa". Privatno je ostvario kontakt s prvoapelantom i dogovarao predmet javne nabavke, sve kako bi pogodovao prvoapelantu i trećeapelantu. Svjedokinja B. Dž. se na glavnom pretresu izjasnila u pogledu ponude za nabavku ugovorenih respiratora, te je sud zaključio da "takav postupak, na takav način, nije predstavljao praksu prema svim ponuđačima, u odnosu na sve ponude, već očigledno pogodovanje, prema uputama četvrtoapelanta, poznatom i odabranom ponuđaču". Svjedokinja dr. A. Č., koja je B. Dž. slala slike aparata za koje je smatrala da su pouzdani i dugoročni, u svom iskazu je navela da joj je B. Dž. odgovorila: "Ma uopšte ne znam što je ovo premijer uzeo da radi, sve je prebacio na Kabinet. [...] Gdje su štabovi i tijela razna [...]." Iako je B. Dž. na glavnom pretresu izjavila da je neke radnje, konkretno informiranje V., koja je u to vrijeme bila sekretarica generalne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, preduzimala samoinicijativno, sud je smatrao da na taj način želi da ekskulpira četvrtoapelanta. To naročito zato što je ta svjedokinja rekla da je sve ostale radnje preduzimala po nalogu i uputi četvrtoapelanta, a što je u iskazu potvrdila i svjedokinja dr. A. Č. , kojoj je B. Dž. rekla da će o tome upoznati četvrtoapelanta, "pa neka odluči".
- 36.U svrhu realizacije te nezakonite javne nabavke, s ciljem da se prvoapelantu omogući ostvarivanje imovinske koristi, sud je naveo da je četvrtoapelant iskoristio službeni položaj i potpisivanjem dva pisma namjere, kao i supotpisivanjem u dva navrata naloga za isplatu novca na trećeapelantov račun. Sud je na osnovu izvedenih dokaza zaključio da su "pisma namjere" dio dokumentacije koju su zahtijevali kineski poslovni subjekti, prodavci medicinskih sredstava i opreme, kao potvrdu da se radi o nabavci koja je potrebna za određenu državu. I pored nesporne činjenice da je "pismo namjere" radnja u nadležnosti premijera, kao i da je taj dokument bio neophodan za kupovinu medicinskih uređaja iz Kine, Sud BiH je ocjenom provedenih dokaza zaključio da je četvrtoapelant iskoristio svoja ovlaštenja kada je potpisao navedena pisma namjere. Na okolnost kreiranja spornih pisama namjere iskaze su dali svjedoci B. Dž., K. M. i H. G., koje je Sud BiH prihvatio kao relevantne i vjerodostojne, dok je na okolnosti potpisa na tim dokumentima, po prijedlogu četvrtoapelantove odbrane, provedeno grafološko vještačenje. Kako je sud zaključio, interni dogovori između prvoapelanta i četvrtoapelanta posebno dolaze do izražaja u sadržaju pisama namjere, koja su sačinjena u svrhu omogućavanja realizacije prethodno dogovorene nezakonite javne nabavke respiratora. Sud je naveo sadržaj pisama u kojima se spominje "predstavnik", model i količina iako je ugovor o kupoprodaji ugovorenog tipa respiratora tek trebalo da bude zaključen (3. aprila 2020. godine), dok je pismo datirano 2. aprila 2020. godine. Poruka koju je B. Dž. poslala prvoapelantu "100 i (", prema ocjeni suda, upravo potkrepljuje navode optužbe da je četvrtoapelant, mimo ovlaštenja, ugovorio i količinu. Da je četvrtoapelant bio istrajan u tome da osigura realizaciju nezakonite nabavke respiratora, kako sud navodi, potvrđuje i to što je, iako svjestan da je već ranije potpisao pismo namjere od 2. aprila 2020. godine, iskoristio ovlaštenja premijera, te sačinio i potpisao i drugo "pismo namjere" od 14. aprila 2020. godine u čiji je sadržaj unio neistinit navod da je on kao premijer potpisao kupovinu modela spornih respiratora (ACM812A) iako je znao da Vlada FBiH nije donijela odluku o javnoj nabavci respiratora, niti je on u svojstvu premijera, u ime Vlade, potpisao ugovor o toj nabavci. Sud je zaključio da takvo četvrtoapelantovo ponašanje potvrđuje da je on postupao svjesno, "mimo normativnih pravila, a sve s ciljem postizanja zabranjene posljedice, zbog čega se te inkriminirane radnje mogu podvesti pod suštinu obilježja krivičnog djela zloupotrebe".
- 37.Odbrana je pokušala relativizirati četvrtoapelantovu ulogu u odnosu na sporna "pisma namjere" pozivajući se na iskaz svjedoka G. M. koji je na glavnom pretresu govorio o tome kako se "premijer u vrijeme pandemije maksimalno angažirao na provođenju ekonomskih mjera i ublažavanju udara na ekonomiju", te na iskaz svjedokinje B. Dž. Odbrana je ukazivala da je potpuno jasno da četvrtoapelantu "nije bila od posebnog značaja oznaka respiratora na 'pismima namjere' u vrijeme inkriminacije, da on nije bio potpisnik ugovora, niti je učestvovao u nabavci, te da je njegovo pismo bilo samo potvrda da se respiratori nabavljaju za potrebe Federacije BiH, a ne u privatne svrhe". Svjedokinja B. Dž. također je u iskazu navodila da je drugo pismo namjere potpisano "s nogu", ali iskazi tih svjedoka i provedeno vještačenje, koje je sud prihvatio, nisu uvjerili sud da četvrtoapelant nije imao stvarna saznanja koji respiratori su predmet nabavke, odnosno saznanje o potpisanom "pismu namjere".
- 38.Nadalje, Sud BiH je zaključio da je četvrtoapelant, nakon što je, suprotno ovlaštenjima, samovlasno preduzeo radnje ugovornog organa i dogovorio predmet javne nabavke iako Vlada FBiH nije donijela odluku o nabavci respiratora, iskoristio svoja ovlaštenja tako što je isti dan kada je potpisao prvo "pismo namjere" (2. aprila 2020. godine) sazvao hitnu sjednicu Vlade. Na toj sjednici su donijete odluke koje su bile nužan preduvjet za postizanje zabranjene posljedice – pribavljanja imovinske koristi prvoapelantu i trećeapelantu. Sazivanjem hitne sjednice Vlade FBiH, uz četvrtoapelantovu saglasnost, donesene su Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz tekuće rezerve Vlade FBiH, kojom se FUCZ-u odobrava izdvajanje sredstava u iznosu od 4.950.000,00 KM, i Odluka o davanju prethodne saglasnosti FŠCZ-u za nabavku materijala i opreme u uvjetima pogoršane epidemiološke situacije iz sredstava posebne naknade u ukupnom iznosu od 7.000.000,00 KM. Tim odlukama su osigurana sredstva za zaključenje ugovora koji je drugoapelant, u svojstvu direktora FUCZ-a, 3. aprila 2020. godine potpisao s prvoapelantom.
- 39.Sud BiH je istakao da je donošenje i usvajanje odluka o izdvajanju i dodjeli navedenih sredstava, kao i potpisivanje naloga za isplatu, zakonita aktivnost Vlade kao kolektivnog državnog organa i premijera. Osim toga, nije sporno ni da su te odluke donijete jednoglasno, o čemu svjedoči sadržaj zapisnika s hitne sjednice Vlade FBiH. Međutim, iz provedenih dokaza sud je zaključio da je, za razliku od ostalih članova Vlade, četvrtoapelant znao i bio svjestan da su tim odlukama osigurana sredstva koja će preko FUCZ-a biti doznačena ranije odabranom trećeapelantu za kupovinu respiratora za prethodno ugovorenu cijenu. Sud je naveo da to upućuje na zaključak o četvrtoapelantovoj zloupotrebi ovlaštenja jer se kao premijer saglasio s usvajanjem takvih odluka i potpisao ih, s ciljem realizacije nezakonite javne nabavke.
- 40.O okolnostima u kojima su donesene navedene odluke Vlade FBiH svjedočila je E. K., koja kao sekretarka Vlade FBiH rukovodi Generalnim sekretarijatom koji priprema sjednice Vlade. Iz njenog iskaza, koji je prihvatio kao vjerodostojan i relevantan, Sud BiH je utvrdio da nije bila uobičajena praksa da odluke Vlade FBiH kojima se raspolaže finansijskim sredstvima budžetskih korisnika budu bez specifikacije sredstava i opreme koji će biti predmet nabavke. Sud je naveo da to potvrđuje i sadržaj ranijih odluka Vlade FBiH od 20. i 25. marta 2020. godine, u kojima je sadržan pregled potreba materijala i opreme koji će biti predmet nabavke. Međutim, takve specifikacije nije bilo u odlukama od 2. aprila 2020. godine.