Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

na sjednici održanoj 11. februara 2010. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
OBRAZLOŽENJE

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 2459/07, rješavajući apelaciju Rasima Osmića i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Miodrag Simović, predsjednik

Valerija Galić, potpredsjednica

Seada Palavrić, potpredsjednica

Krstan Simić, sudija

Mirsad Ćeman, sudija

Usvaja se apelacija Rasima Osmića, Senade Gračić, Rasima Mulabdića, Safije Mustabašić, Rabije Spahić, Fikrete Huskić, Senade Bašić, Salima Bećirovića, Sidike Delibegović, Binase Hadžisalihović, Šabana Durmića, Nerminke Vilašević, Mehe Hamzića, Muje Mahmića, Zelkide Mečević, Fatime Huseinbašić, Suada Krbeševića i Jasmine Mušinović.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na početak toka zakonske zatezne kamate.

Ukida se Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-06-000653 od 19. juna 2007. godine.

Ostavlja se na snazi Presuda Kantonalnog suda u Zenici broj 004-0-Gž-06-000-269 od 4. aprila 2007. godine.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".

I. Uvod

  • 1.
    Rasim Osmić, Senada Gračić, Rasim Mulabdić, Safija Mustabašić, Rabija Spahić, Fikreta Huskić, Senada Bašić, Salim Bećirović, Sidika Delibegović, Binasa Hadžisalihović, Šaban Durmić, Nerminka Vilašević, Meho Hamzić, Mujo Mahmić, Zelkida Mečević, Fatima Huseinbašić, Suad Krbešević i Jasmina Mušinović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Anto Petrušić, advokat iz Zenice, podnijeli su 30. augusta 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud). Apelanti su podnijeli apelaciju protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 070-0-Rev-06-000653 od 19. juna 2007. godine.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

  • 2.
    Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog suda je 21. septembra 2007. godine, a od Kantonalnog pravobranilaštva u Zenici, koje je zastupalo Zeničko-dobojski kanton (u daljnjem tekstu: tuženi), 25. septembra 2007. godine zatraženo da dostave odgovore na apelaciju.
  • 3.
    Vrhovni sud je dostavio odgovor 4. oktobra 2007. godine. Tuženi nije dostavio odgovor na apelaciju.
  • 4.
    Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor Vrhovnog suda dostavljen je apelantima 24. decembra 2009. godine.

III. Činjenično stanje

  • 5.
    Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
  • 6.
    Apelanti, zaposlenici bivšeg Općinskog suda u Maglaju a sada zaposlenici Općinskog suda u Zavidovićima, podnijeli su tužbu protiv tuženog radi isplate razlike plaća i ostalih potraživanja iz radnog odnosa (neisplaćen regres, neisplaćeni troškovi ishrane i drugo). Općinski sud u Zenici je donio Presudu broj P-230/05 od 24. novembra 2005. godine kojom je obavezao tuženog da apelantima isplati razliku plaća i ostale naknade iz radnog odnosa na način precizno naveden u dispozitivu presude za svakog pojedinačno navedenog apelanta i za relevantni vremenski period. Tuženi je obavezan da apelantima, svakom pojedinačno, isplati zakonsku zateznu kamatu na dosuđene iznose na način kako je precizirano u tužbenom zahtjevu, tj. da isplati zakonske zatezne kamate na dospjele godišnje iznose potraživanja tužilaca/apelanata pa do konačne isplate. Sud je obavezao tuženog da apelantima naknadi troškove parničnog postupka. U obrazloženju ove presude sud je naveo da je odluka donesena u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" broj 13/98), Općim kolektivnim ugovorom i Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" broj 23/00). Donoseći odluku o kamatama, prvostepeni sud se pozvao na član 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO).
  • 7.
    Općinski sud nije uvažio prigovor nedostatka aktivne legitimacije, odnosno da legitimaciju u ovom sporu mogu imati samo potpisnici Kolektivnog ugovora, odnosno Sindikat. Naime, iz preambule Kolektivnog ugovora je vidljivo da su Kolektivni ugovor zaključili predstavnici Samostalnog sindikata, kao predstavnici službenika organa uprave i sudske vlasti u FBiH, u čije ime je ugovor zaključen. Dakle, uporište za takav zaključak nalazi se u članu 112. stav 1. Zakona o radu kojim je propisano da na strani zaposlenika prilikom zaključivanja Kolektivnog ugovora može biti sindikat ili više sindikata, a na strani poslodavca može biti poslodavac, više poslodavaca ili udruženje poslodavaca. Također je navedeno da je neosnovan prigovor tuženog da se Kolektivni ugovor ne može neposredno primijeniti bez donošenja drugih akata i utvrđivanja plaća radnika organa uprave sudske vlasti, s obzirom na to da je članom 24. stav 2. Kolektivnog ugovora propisan iznos najniže plaće u organima uprave i sudske vlasti, a apelanti ne smiju snositi negativne posljedice zbog nedonošenja normativnih akata na osnovu kojih bi se u cijelosti mogle primijeniti odredbe Kolektivnog ugovora.
  • 8.
    Presudom Kantonalnog suda u Zenici broj 004-0-Gž-06-000-269 od 4. aprila 2006. godine žalba tuženog je odbijena i prvostepena presuda je potvrđena.
  • 9.
    Protiv drugostepene presude tuženi je izjavio reviziju. Vrhovni sud je donio Presudu broj 070-0-Rev-06-000653 od 19. juna 2007. godine kojom je revizija tuženog djelimično uvažena. Također, tom presudom su obje nižestepene presude preinačene tako da se na glavni dug za svakog apelanta na pojedinačno dosuđeni iznos dosuđuju zakonske zatezne kamate koje počinju da teku od 7. februara 2005. godine kao dana podnošenja tužbe pa do isplate. Preostali dio revizije je odbijen.
  • 10.
    U obrazloženju presude Vrhovni sud je naveo da su prvostepeni i drugostepeni sud pravilno primijenili materijalno pravo kada su usvojili tužbeni zahtjev apelanata, osim u dijelu odluke o kamatama. Ispitujući reviziju u ovom dijelu, Vrhovni sud je utvrdio da je revizija osnovana u pogledu dosuđenih kamata zato što se radi o povremenim potraživanjima na koja zatezna kamata teče od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu, u skladu sa članom 279. stav 3. ZOO-a. Vrhovni sud je utvrdio da je tužba podnesena 7. februara 2005. godine, te je, stoga, apelantima dosudio zakonsku zateznu kamatu koja počinje teći od dana podnošenja tužbe.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

  • 11.
    Apelanti navode da su im osporenom odlukom Vrhovnog suda, zbog odluke o početku toka zakonske zatezne kamate, povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelanti, također, navode da su povrijeđeni pravo iz člana 7. stav 1. tačka a) alineja 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, te odredbe člana 279. stav 3. ZOO-a. Apelanti su se pozvali na odredbe člana 70. Zakona o radu koji definira obavezu isplate plaća i rokove. Apelanti ističu da se Vrhovni sud pogrešno poziva na odredbu člana 279. stav 3. i člana 372. stav 1. ZOO-a, te da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbe člana 277. ZOO-a, s obzirom na to da plaće nisu povremena novčana davanja već posebna vrsta isplate na osnovu radnog odnosa koja dospijeva u skladu sa odredbom člana 70. Zakona o radu.

b) Odgovor na apelaciju

  • 12.
    U odgovoru na apelaciju Vrhovni sud je naveo da smatra da Presudom broj 070-0-Rev-06-000653 od 19. juna 2007. godine nisu povrijeđena ustavna prava apelanata.

V. Relevantni propisi

  • 13.
    U Zakonu o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 43/99, 32/00 i 29/02) relevantne odredbe glase:

Član 68.

Plaće zaposlenika utvrđuju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 70.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuju se periodi isplate plaće, koji ne mogu biti duži od 30 dana.

  • 14.
    Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 23/00):

Član 25.

Š...Ć

Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno za protekli mjesec i od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.

  • c)
    Naknade na osnovu rada

Član 29.

Osim naknada na plaću utvrđenih zakonom, službeniku pripada naknada za prijevoz na posao i sa posla, ishrana u toku rada (topli obrok) i regres za godišnji odmor.

Visinu naknada iz stava 1. ovog člana utvrđuju rukovodilac organa uprave i Sindikat.

Član 71.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se i na službenike i namještenike organa, službi i tijela iz člana 168. Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i druge službenike na koje se shodno primjenjuju odredbe tog zakona ili identičnih zakona kantona - županija.

  • 15.
    Zakon o obligacionim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89, "Službeni list RBiH" br. 2/92, 13/93 i 13/94, te "Službene novine FBiH" broj 29/03) u relevantnom dijelu glasi:

III. Zatezna kamata

Kad se duguje

Član 277.

Dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu prema stopi utvrđenoj saveznim zakonom.

Kamata na kamatu

Član 279.

(1) Na dospjelu a neisplaćenu ugovorenu ili zakonsku kamatu, kao i na druga povremena novčana davanja, ne teče zatezna kamata, izuzev kada je to zakonom određeno.

(2) Na iznos neisplaćene kamate može se zahtijevati kamata samo od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njezinu isplatu.

(3) Na povremena dospjela novčana davanja teče zatezna kamata od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

Kad dužnik dolazi u docnju

Član 324.

(1) Dužnik dolazi u docnju kada ne ispuni obavezu u roku određenom za ispunjenje.

(2) Ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u docnju kada ga povjerilac pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pismeno, vansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze.

VI. Dopustivost

  • 16.
    U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
  • 17.
    U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
  • 18.
    U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je Presuda Vrhovnog suda broj 070-0-Rev-06-000264 od 19. juna 2007. godine protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Zatim, osporenu presudu punomoćnik apelanata je primio 5. jula 2007. godine, a apelacija je podnesena 30. augusta 2007. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
  • 19.
    Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII. Meritum

  • 20.
    Apelanti osporavaju presudu Vrhovnog suda tvrdeći da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno zbog arbitrarne primjene materijalnih propisa.

Pravo na pravično suđenje

  • 21.
    Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

Š...Ć

  • e)
    Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

  • 1.
    Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. Š...Ć
  • 22.
    Ustavni sud ukazuje na to da je u Odluci broj AP 658/07 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu od 10. juna 2009. godine, objavljena na web-stranici Ustavnog suda http://www.ustavnisud.ba) godine, objavljena na web-stranici Ustavnog suda http://www.ustavnisud.ba) već odlučivao o istim činjeničnim i pravnim pitanjima koja se postavljaju i u ovoj apelaciji. Ustavni sud naglašava da su u navedenoj odluci apelanti pokrenuli pitanje kršenja prava na imovinu zbog odluke sudova o početku toka zatezne kamate na potraživanja iz radnog odnosa. Ustavni sud je, razmatrajući navedenu apelaciju, između ostalog, zaključio da je zbog odluke Kantonalnog suda da apelantima na dosuđene iznose iz radnog odnosa dosudi kamatu primjenom odredbe člana 279. stav 3. ZOO-a, u pogledu početka toka zakonske zatezne kamate, povrijeđeno ustavno pravo apelanata na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Naime, Ustavni sud je zaključio da je u navedenom predmetu Kantonalni sud proizvoljno primijenio materijalno pravo zbog čega je miješanje u pravo na imovinu bilo nezakonito u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Također, Ustavni sud je obrazložio da se plaća i ostala potraživanja iz radnog odnosa ne mogu definirati kao povremena davanja iz člana 372. stav 1. ZOO-a u vezi sa članom 279. stav 3. ZOO-a. Plaća i neka potraživanja iz radnog odnosa, npr., naknada za troškove prijevoza, isplaćuju se mjesečno, u sukcesivnom obračunu i kontinuirano, a neka primanja, npr., regres, isplaćuju se godišnje. Ustavni sud je istakao da se ova potraživanja iz radnog odnosa ne mogu tretirati kao povremeno davanje u okviru zakonskih odredaba kojima se regulira pitanje "kamate na kamatu" u članu 279. stav 3. ZOO-a. Plaća i ostala novčana potraživanja iz radnog odnosa dospijevaju tačno određenog datuma, te od tog dana poslodavac pada u docnju i plaća zakonsku zateznu kamatu zbog neizvršenja novčane obaveze, što je regulirano članom 277. ZOO-a.
  • 23.
    Iako se u konkretnom slučaju apelanti žale na pravo na pravično suđenje, Ustavni sud zapaža da se, u suštini, žale na proizvoljnu primjenu materijalnog prava u vezi sa potraživanjima iz radnog odnosa. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje na to da, prema ustaljenoj praksi Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, član 6. stav 1. Evropske konvencije obavezuje sudove da, između ostalog, obrazlože svoje presude tako što će navesti jasne i razumljive razloge na kojima su tu odluku zasnovali (vidi Evropski sud za ljudska prava, Suominen protiv Finske, presuda od 1. jula 2003. godine, aplikacija broj 37801/97, stav 36. i, mutatis mutandis, Ustavni sud, Odluka broj AP 5/05 od 14. marta 2006. godine). U konkretnom predmetu, imajući u vidu zaključak Ustavnog suda u navedenoj Odluci broj AP 658/07 u odnosu na proizvoljnu primjenu prava i, prema tome, kršenje prava na imovinu, Ustavni sud smatra da obrazloženje osporene presude Vrhovnog suda ne zadovoljava standarde prava na obrazloženu odluku iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Naime, Ustavni sud smatra da je primjena zakona u konkretnom slučaju u odnosu na početak toka zatezne kamate proizvoljno obrazložena, kao i zaključak o tome da su plaće povremena potraživanja. S obzirom na to da se i u predmetnom slučaju apelacija odnosi na pravo na zatezne kamate u istim činjeničnim i pravnim okolnostima kao što je bio slučaj u Odluci broj AP 658/07, Ustavni sud u ovoj odluci neće posebno obrazlagati proizvoljnost u kontekstu prava na pravično suđenje nego se poziva na obrazloženje i razloge date u Odluci broj AP 658/07, budući da se ti razlozi, mutatis mutandis, mogu primijeniti i na ovu odluku.
  • 24.
    Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da obrazloženje odluke Vrhovnog suda u odnosu na primjenu odredbe člana 279. stav 3. ZOO-a ne zadovoljava standarde člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Zbog toga je, kako ističe Ustavni sud, povrijeđeno ustavno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
  • 25.
    Na kraju, Ustavni sud je odlučio da ovaj predmet meritorno okonča tako što će ukinuti revizionu presudu, a ostaviti na snazi drugostepenu presudu. Dakle, Ustavni sud je utvrdio da su prvostepeni i drugostepeni sud, između ostalog, utvrdili početak toka zatezne kamate na način koji zadovoljava standarde prava na obrazloženu odluku iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Zbog toga, kao i zbog činjenice da se radi o sporu iz radnog odnosa koji je prema samom zakonu hitne prirode, Ustavni sud smatra da nije potrebno da predmet vraća redovnim sudovima radi novog postupka i odluke.
  • 26.
    S obzirom na zaključke u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati ostale navode apelanata koji se tiču navodne povrede njihovog prava na pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije kao i povrede iz člana 7. stav 1. tačka a) alineja 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, te člana 279. stav 3. ZOO-a.

VIII. Zaključak

  • 27.
    Ustavni sud zaključuje da je Vrhovni sud zbog proizvoljnog pozivanja na član 279. stav 3. ZOO-a, te propusta da obrazloži svoju odluku u pogledu početka toka zatezne kamate na iznose koje tuženi treba da plati apelantima na osnovu radnog odnosa, na način koji bi zadovoljio standarde prava na pravično suđenje, povrijedio pravo apelanata iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
  • 28.
    Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
  • 29.
    Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović, s. r.