Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Uputstvo o vršenju izvještajnih i prognoznih poslova u zaštiti zdravlja bilja

Na osnovu člana 86. stav 2., a u vezi sa članom 77. stav 1. tač. 9 i 10, članom 60. stav 3. i članom 63. Zakona o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03), čl. 29b. i 29c. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06, 61/06 i 52/09) i čl. 12., 13. i 68. stav 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

UPUTSTVO
O VRŠENJU IZVJEŠTAJNIH I PROGNOZNIH POSLOVA U ZAŠTITI ZDRAVLJA BILJA

Član 1.

Ovim Uputstvom propisuje se jedinstveni način vršenja poslova i aktivnosti javne službe za pružanje usluga u oblasti zaštite zdravlja bilja koje se odnose na osmatranje, prognoziranje, signaliziranje i izvještavanje o prisustvu i/ili pojavi organizama štetnih za zdravlje bilja (u daljnjem tekstu: izvještajno-prognozni poslovi); određuju izvršioci, metode i način prikupljanja podataka o vrsti, prisustvu, rasprostranjenosti, brojnosti regulisanih štetnih organizama; sadržaj i način dostavljanja izvještaja sa podacima, mjerama preduzetim na sprečavanju širenja i mjerama kontrole; rokovi i obrazac za dostavljanje izvještaja.

Član 2.

(1) Svrha izvještajno-prognoznih poslova (IPP) je stalno nadziranje, pregledavanje i promatranje bilja kako bi se uočile pojave i kretanje štetnih organizama, evidentirali, čuvali, ažurirali i koristili prikupljeni podaci, učinkovito i rentabilno provodile mjere zaštite i sprečavanja širenja organizama i zaštitilo zdravlje bilja.

(2) Cilj provođenja izvještajno-prognoznih poslova je blagovremeno prognozirati i signalizirati postojanje uslova za pojavu štetnih organizama, te izradom odgovarajućih preporuka i izvršenjem mjera suzbijati i sprečavati širenje štetnih organizama i umanjiti ekonomske gubitke uslijed njihovog prisustva i djelovanja.

Član 3.

Izrazi upotrijebljeni u Zakonu o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) koriste se i u ovom Uputstvu, a izrazi upotrijebljeni u ovom Uputstvu imaju slijedeće značenje:

  • 1.
    Štetni organizmi su bilo koja vrsta, sorta ili biotip biljke, životinje ili patogenog uzročnika štetnog za bilje ili biljne proizvode.
  • 2.
    Regulisani štetni organizmi su nadzirani karantinski i nekarantinski (ekonomski) štetni organizmi.
  • 3.
    Regulisani (nadzirani) objekti su svako bilje, biljni proizvodi, tlo, polja, skladišta, pakirnice, kontejneri, ambalaža, mehanizacija, transportna sredstva, odnosno svaki drugi organizam, predmet ili materijal koji može sadržavati ili omogućiti širenje štetnog organizma i koji zahtijeva primjenu fitosanitarnih mjera.
  • 4.
    Pregledavanje (ispitivanje) je službena procedura koja se provodi kroz određeni vremenski period potreban za utvrđivanje karakteristika populacije određenih štetnih organizama i njihove distribucije ili za utvrđivanje vrsta štetnih organizama koje se pojavljuju u tom području.
  • 5.
    Promatranje je službeni postupak prikupljanja, bilježenja i vođenja evidencija sa podacima o prisustvu štetnih organizama, dinamici, intenzitetu, rasprostranjenosti, brojnosti i uslovima pojave, pričinjenim štetama i o preduzetim mjerama suzbijanja.
  • 6.
    Prognoziranje je službeni postupak preduzimanja onih radnji i aktivnosti koje korištenjem opreme i znanja omogućavaju prognoziranje pojavljivanja štetnih organizama na određenom području, jačine pojave, povećanja brojnosti prisutnih štetnih organizama i procjene mogućih šteta.
  • 7.
    Signaliziranje je službeni postupak blagovremenog upozoravanja i saopštavanja putem sredstava javnog informisanja i na drugi pogodan i prihvatljiv način o nastanku povoljnih uslova za pojavljivanje štetnih organizama, izdavanje pisanih preporuka o načinima i optimalnim rokovima za provođenje mjera suzbijanja i kontrole štetnih organizama.
  • 8.
    Izvještavanje podrazumijeva izradu, čuvanje i dostavljanje godišnjeg, povremenog i redovnih izvještaja koji se izrađuju opisno i sadrže priloge, a dostavljaju u printanoj i elektronskoj formi nadležnom organu. Centralne izvještajno-prognozne službe (IPS) godišnji i povremene izvještaje dostavljaju Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).

8.1. Redovni izvještaj je izvještaj sa podacima o prisutnim štetnim organizmima na/u bilju, biljnim proizvodima i regulisanim objektima i preduzetim mjerama za sprečavanje njihovog širenja i suzbijanja koji se dostavlja redovno, a najmanje jednom mjesečno i najkasnije 25. dana u mjesecu za tekući mjesec.

8.2. Povremeni izvještaj je izvještaj koji se dostavlja povremeno, u toku godine, kada se iznenadno ili masovno pojave štetni organizmi.

8.3. Godišnji izvještaj je izvještaj koji izrađuju i donose centralne IPS iz člana 5. st. 2. i 3. ovog Uputstva, svake godine najkasnije do 25. decembra za tekuću godinu. U posebnom dijelu godišnjeg izvještaja opisno se navode podaci za svaki kanton posebno i za zbirni pregled za Federaciju BiH.

  • 9.
    Godišnji program izvještajno-prognoznih poslova i aktivnosti IPS je usaglašeni program kojeg utvrđuju i donose centralne IPS iz člana 5. st. 2. i 3. ovog Uputstva na osnovu vlastitih aktivnosti i prijedloga kantonalnih IPS. Njime se utvrđuju pojedinačni poslovi i zadaci svih nadležnih organa i organizacija Izvještajno-prognozna služba Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: IPS FBiH), određuju vlasnici, vrste bilja, površine i štetni organizmi, opisuju postupci i procedure pregledavanja, promatranja, prognoziranja i signaliziranja, određuju učesnici u pojedinim poslovima i lica odgovorna za vršenje tih poslova, utvrđuje plan opremanja i nabavke sredstava za rad (oprema, alati, zamke, klopke i sl., štampanje službenih materijala - plakata, obavještenja, lifleta i sl.) i potrebna finansijska sredstva. Godišnji program poslova i aktivnosti u cijelosti mora biti usaglašen sa kantonalnim IPS, a izrađuje se polovinom tekuće godine, a najkasnije do 30. juna za narednu godinu sa ciljem osiguranja neophodnih budžetskih sredstava i dostavlja se Federalnom ministarstvu.

Član 4.

Poslovi posmatranja, prikupljanja i evidentiranja podataka o uslovima vanjske sredine te o prisustvu, pojavi, stanju, kretanju, rasprostranjenosti i brojnosti štetnih organizama vrši se redovnim pregledima i uz primjenu slijedećih metoda:

a. metode pregleda zemljišta (jednostavni pregledi tla, ukopavanje zrnastih mamaca pod foliju, ručno kopanje jama, ručno mrvljenje grudvi zemlje, korištenje sita ili ispiranje vodom, korištenje sondi ili bušilica). Vrijeme uzimanja uzoraka zemljišta za utvrđivanje prisustva i brojnosti određenih štetočina: krajem ljeta ili početkom jeseni, odnosno krajem jeseni i početkom proljeća, ali obavezno prije sjetve ili presađivanja, odnosno zasnivanja voćnjaka. Dubina kopanja: plitka, najčešće na dubini do 10 cm, obična do dubine od 45 cm i duboka kopanja do 60 cm, u zavisnosti od očekivanog prisustva određene vrste štetnih organizama. Veličina je najčešće 25x25 cm ili 50x50 cm. Broj i raspored zemljišnih uzoraka zavisi od veličine polja, vrste, gustine i rasprostranjenosti štetnih organizama, metode kopanja i sl. Preporučuje se uzeti veći broj zemljišnih uzoraka. Prije početka uzimanja uzoraka za svaku parcelu se izrađuje plan iskopavanja i skica polja (parcele).

b. metode pregleda površine zemljišta i biljnih ostataka (tokom vegetacije ili tokom jeseni i zime). Ramom za ocrtavanje mjesta probe i posmatranjem/pregledavanjem označene površine bilježe se prisutni štetni organizmi na površini zemljišta i u biljnim ostacima. Veličina probe je najčešće 25x25 cm, 50x50 cm ili 100x100 cm. Raspored proba po parceli mora biti ravnomjeran, a broj zavisi od veličine polja, pokretljivosti vrsta određenih štetnih organizama i sl.

c. metode sakupljanja štetnih organizama raznim načinima lovljenja i/ili privlačenja: biljnim mamcima za privlačenje štetnih organizama (na zemljištu na kojem nema ili je slabo pokriveno biljem) koji se stavljaju u iskopane jame dimenzija 20x20 cm i 5-10 cm dubine; prekrivanjem zemljišta (1m2) crnim plastičnim folijama dimenzija 1x1 m krajem zime ili rano u proljeće (za utvrđivanje broja/m2 nekih vrsta prezimljujućih tvrdokrilaca i njihovo rano pojavljivanje u proljeće-kratkoročna prognoza) na nekoliko mjesta na parceli; krčenjem tla; postavljanjem lovnih posuda (npr. staklene čaše od 0,2 lit promjera 7-10 cm) ukopanih u zemlju do dvije trećine napunjenih vodom i dodatkom 4% formalina i malo deterdženta i prekrivenih plastičnom pločom odignutom 3-4 cm iznad otvora posude; kopanjem lovnih kanala dužine 30-50 m, širine do 25 cm i dubine 30 cm (na svakih 10 metara u kanalu se iskopaju jamice u kojima se skupljaju insekti upali u kanal); postavljanjem vizuelnih mamaka i obojenih vodenih posuda (žute, crvene, plave boje i napunjene vodom ili limena korita iznutra obojena bijelom masnom bojom); postavljanjem lovnih ljepljivih ploča i traka; postavljanjem ferotrapova; hranidbenim atraktantima; postavljanjem lovnih pojaseva i lovnih zamki; postavljanjem svjetlosnih lovnih mamaca-lovnih lampi i sl.; hvatačima spora; čupanjem, košenjem ili iskopavanjem i presovanjem korova i drugim raspoloživim metodama.

d. metode sakupljanja štetnih organizama pregledom biljaka: upotrebom kečera; metodom otresanja; metodom platnenog lijevka; pregledom nadzemnih i/ili podzemnih dijelova biljaka (u toku vegetacije ili zimskim pregledom); vizuelnom metodom (pregled najmanje 100 organa jedne biljne vrste) i sl.

e. metode registrovanja vrijednosti činilaca vanjske sredine, metode obilježavanja (označavanja) i sve ostale raspoložive i primjenjive metode.

Član 5.

(1) Izvještajno-prognozni poslovi u oblasti zaštite zdravlja poljoprivrednog i šumskog bilja obavljaju se u skladu sa Zakonom o zaštiti zdravlja bilja, propisima i smjernicama međunarodnih fitosanitarnih mjera (ISPMs), na osnovu vlastitih znanja i uz upotrebu literature, opreme, alata i osnovnih terenskih i laboratorijskih metoda. U Federaciji Bosne i Hercegovine poslove vrše IPS FBiH, svaka u okviru svoje nadležnosti.

(2) IPS FBiH u oblasti zaštite zdravlja poljoprivrednog i ukrasnog bilja-cvijeća čine:

  • -
    federalne upravne organizacije nadležne za organizovanje IPS FBiH i vršenje izvještajno-prognoznih poslova: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo (u daljnjem tekstu: FZP Sarajevo) kao centralna i regionalna poljoprivredna IPS FBiH i Federalni agromediteranski zavod Mostar (u daljnjem tekstu: FAZ Mostar) kao regionalna poljoprivredna IPS FBiH,
  • -
    kantonalna ministarstva ili kantonalni zavodi nadležni za vršenje izvještajno-prognoznih poslova u kantonima i organi lokalne samouprave nadležni za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: kantonalne poljoprivredne IPS),
  • -
    osmatrači.

(3) IPS FBiH u oblasti zaštite zdravlja šumskog bilja i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja čine:

  • -
    Federalna uprava za šumarstvo (u daljnjem tekstu: FUŠ) kao centralna šumarska IPS FBiH nadležna za vršenje izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu,
  • -
    kantonalne uprave za šumarstvo nadležne za vršenje izvještajno-prognoznih poslova u kantonima i organi lokalne samouprave nadležni za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalne šumarske IPS),
  • -
    osmatrači.

Član 6.

(1) Izvještajno-prognozni poslovi u oblasti zaštite zdravlja poljoprivrednog i ukrasnog bilja-cvijeća vrše se u kontinentalnoj i u mediteranskoj regiji. FZP Sarajevo, kao centralna i regionalna poljoprivredna IPS FBiH, odgovorna je za uspostavljanje i funkcionisanje cjelokupne poljoprivredne IPS FBiH, za izvršavanje izvještajno-prognoznih poslova u Federaciji i za koordinaciju rada kantonalnih IPS (Unskosanski, Tuzlanski, Srednjobosanski, Posavski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski i Kanton Sarajevo) u kontinentalnoj regiji Federacije.

(2) FAZ Mostar, kao regionalna poljoprivredna IPS FBiH odgovoran je za uspostavljanje i funkcionisanje poljoprivredne IPS, za izvršavanje izvještajno-prognoznih poslova i za koordinaciju rada kantonalnih IPS (Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački i Kanton 10) u mediteranskoj regiji Federacije. FAZ Mostar učestvuje u izradi godišnjeg programa, a izvještaje dostavlja FZP-u Sarajevo.

(3) FZP Sarajevo, FAZ Mostar i FUŠ, svako u okviru svoje nadležnosti, izvršavaju propisane izvještajno-prognozne poslove na području regije odnosno Federacije BiH; stručno pomažu i nadziru izvršavanje IPP od strane kantonalnih IPS; po potrebi izrađuju obrasce za prikupljanje podataka iz člana 8. stav 5. ovog Uputstva; prikupljaju podatke samostalno i od kantonalnih IPS; obrađuju i redovno ažuriraju podatke; uspostavljaju i vode evidencije sa podacima o proizvođačima, površinama, vrstama i sortama bilja i štetnim organizmima - njihovoj pojavi, stanju, kretanju, štetama i o preporučenim/ poduzetim mjerama kontrole štetnih organizama na području regije odnosno Federacije BiH; savjetuju proizvođače o načinu, vremenu i mjerama kontrole; provode i/ili organizuju provođenje osnovnih terenskih i laboratorijskih testova identifikacije i determinacije štetnih organizama u/na bilju i u zemljištu; izrađuju godišnje programe i izvještaje i osiguravaju finansijska sredstva u Budžetu FBiH.

(4) Godišnji program IPP za područje Federacije u oblasti zaštite zdravlja poljoprivrednog i ukrasnog bilja-cvijeća izrađuje i donosi FZP Sarajevo u saradnji sa FAZ Mostar i kantonalnim IPS. Godišnjim programom IPP se navode imena svih lica IPS odgovornih za vršenje IPP i utvrđuju ukupna potrebna finansijska sredstva za njegovo provođenje u Federaciji uz precizno navođenje kriterija kao i pojedinih poslova i izvora finansiranja svakog pojedinačnog planiranog posla. Sredstva se obezbjeđuju iz federalnog i kantonalnih budžeta na način da se iz Budžeta Federacije obezbijedi najmanje 50% (30% FZP Sarajevo i 20% FAZ Mostar) od ukupno potrebnih sredstava planiranih programom IPP, a ostala sredstva obezbjeđuju se iz kantonalnih budžeta u obimu utvrđenom kantonalnim programom IPP za područje svakog pojedinog kantona. Objedinjeni prijedlog programa kao i godišnji izvještaj dostavljaju se Federalnom ministarstvu.

(5) Godišnji program IPP za područje Federacije u oblasti zaštite zdravlja šumskog bilja i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja izrađuje FUŠ u saradnji sa kantonalnim upravama za šumarstvo. Objedinjeni prijedlog programa IPP i godišnji izvještaj donosi FUŠ. Godišnjim programom IPP se navode imena svih lica IPS odgovornih za vršenje IPP i utvrđuju ukupna potrebna finansijska sredstva za njegovo provođenje u Federaciji uz precizno navođenje kriterija kao i pojedinih poslova i izvora finansiranja svakog pojedinačnog planiranog posla. Sredstva se obezbjeđuju iz federalnog i kantonalnih budžeta na način da se iz Budžeta Federacije obezbijedi najmanje 50% (FUŠ) od ukupno potrebnih sredstava planiranih programom IPP, a ostala sredstva obezbjeđuju se iz kantonalnih budžeta u obimu utvrđenom kantonalnim programom IPP za područje svakog pojedinog kantona.

Član 7.

(1) Kantonalne poljoprivredne i šumarske IPS, svaku u okviru svoje nadležnosti, čine kantonalni organi uprave ili kantonalne upravne organizacije i organi lokalne samouprave nadležni za poslove izvještavanja i prognoze u poljoprivredi i u šumarstvu.

(2) Kantonalni organi uprave ili kantonalne upravne organizacije izvršavaju propisane IPP na području kantona; pomažu i nadziru izvršavanje IPP od strane organa lokalne samouprave; prikupljaju podatke samostalno i od organa lokalne samouprave, obrađuju i redovno ažuriraju podatke, uspostavljaju i vode evidencije sa podacima o proizvođačima, površinama, vrstama i sortama bilja i štetnim organizmima - njihovoj pojavi, stanju, kretanju, štetama i o mjerama kontrole štetnih organizama na području kantona; signaliziraju i savjetuju proizvođače o načinu, vremenu i mjerama kontrole; provode osnovne terenske, a u skladu sa mogućnostima i osnovne laboratorijske testove identifikacije i determinacije štetnih organizama u/na bilju i u zemljištu; izrađuju izvještaje i godišnji program IPP za područje kantona i osiguravaju finansijska sredstva u budžetu kantona.

(3) Organi lokalne samouprave vrše propisane poslove promatranja, bilježenja, evidentiranja i ažuriranja podataka o proizvođačima bilja i biljnih proizvoda koji proizvode za vlastitu upotrebu ili za prodaju krajnjim potrošačima koji nisu komercijalni proizvođači, o površinama (okućnice, otvoreni i zaštićeni prostori i sl.), vrstama i sortama bilja, štetnim organizmima na bilju i u zemljištu uključujući druge regulisane objekte i sve javne zelene površine - parkove, šetališta i sl. na području općine/grada; izvještavanja nadležne kantonalne IPS te učestvovanja u izradi godišnjeg kantonalnog programa IPP i osiguravaju finansijska sredstva za njegovo izvršavanje u budžetu općine/grada.

(4) Godišnji program IPP i izvještaje u oblasti zaštite zdravlja poljoprivrednog i ukrasnog bilja-cvijeća za područje kantona izrađuje nadležni kantonalni organ uprave ili upravna organizacija u saradnji sa organima lokalne samouprave i dostavlja ga nadležnoj regionalnoj IPS, a u oblasti zaštite zdravlja šumskog bilja i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja nadležna kantonalna uprava u saradnji sa organima lokalne samouprave i dostavlja ga FUŠ-u. Kantonalnim programom IPP, osim podataka iz člana 3. tačka 9. ovog Uputstva, navode se imena svih lica odgovornih za vršenje IPP i utvrđuju potrebna finansijska sredstva za provođenje planiranih poslova u kantonu. Sredstva se obezbjeđuju iz kantonalnog i općinskih/gradskih budžeta. Kantonalni program IPP čini dio Godišnjeg programa Federacije.

(5) Osmatrači su fizička lica koja vrše određene poslove iz oblasti izvještavanja i prognoze. Prava i obaveze osmatrača detaljnije se utvrđuju ugovorom. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi i sadrži:

  • a)
    ugovorne strane odnosno naziv organa uprave i ime i prezime stručnog lica-osmatrača koje će obavljati poslove,
  • b)
    vrstu posla iz oblasti izvještavanja i prognoze koju će osmatrač obavljati,
  • c)
    područje u kojem će osmatrač obavljati ugovorene poslove,
  • d)
    način i uslove vršenja poslova određenih ugovorom,
  • e)
    prava, obaveze i odgovornosti osmatrača,
  • f)
    radno vrijeme i radne dane, odnosno način osiguranja izvršenja poslova,
  • g)
    trajanje ugovora,
  • h)
    naknada za ugovorene poslove,
  • i)
    vremensko ograničenje za otkazivanje ugovora.

Član 8.

(1) Godišnji izvještaj sadrži najmanje:

  • -
    opšti dio (uvod, osnovne bioklimatske i proizvodne karakteristike svakog područja, metode rada, izvršioci poslova i sl.),
  • -
    posebni dio (biljne vrste, prisustvo, pojava, stanje, kretanje, rasprostranjenost i brojnost štetnih organizama, pričinjene štete, preduzete mjere na sprečavanju širenja štetnih organizama, izvršeno prognoziranje, signaliziranje i preporučene mjere kontrole u toku izvještajne godine na području Federacije i po kantonima),
  • -
    zaključke i
  • -
    priloge (tabele, slike, grafikoni, brošure, leci, objavljena upozorenja, izdate pisane preporuke i sl.).

(2) Povremeni izvještaj sadrži najmanje opšti i posebni dio sa podacima navedenim u stavu 5. tač. a, b i c ovog člana o pojavama koje su se u toku godine desile iznenada i/ili masovno. Podaci koji se dostavljaju tokom godine kao povremeni izvještaji uključuju se u godišnji izvještaj za odgovarajuću godinu.

(3) Redovni izvještaj sadrži najmanje posebni dio sa podacima o utvrđenom prisustvu štetnih organizama, rasprostranjenosti, brojnosti i o preduzetim mjerama na sprečavanju širenja, izvršenom prognoziranju, signaliziranju i preporučenim mjerama kontrole štetnih organizama prisutnih u toku izvještajnog perioda na području Federacije odnosno kantona po općinama i lokalitetima.

(4) Posebni dio godišnjeg, povremenih i redovnih izvještaja izrađuje se prema obrascu "Podaci o štetnom organizmu" (oznake: K, E i OS) koji se nalazi u prilogu ovog Uputstva i čini njegov sastavni dio. Ostali potrebni podaci navode se opisno u posebnom dijelu izvještaja.

(5) Posebni dio godišnjeg i redovnog izvještaja sadrži najmanje slijedeće podatke:

  • a)
    o vrstama i nazivima štetnih organizama, mjestu, vremenu, načinu i uslovima njihovog javljanja, rasprostranjenosti, te faktorima koji doprinose njihovom širenju;
  • b)
    o intenzitetu prisustva štetnih organizama i stepenu štete koju je prouzrokovalo prisustvo svake od utvrđenih vrsta, o biljkama domaćinima ili regulisanim objektima;
  • c)
    o preduzetim mjerama na sprečavanju širenja i preporučenim mjerama kontrole;
  • d)
    o vrsti i količini utrošenih sredstava za zaštitu bilja (godišnje);
  • e)
    o saznanjima nepovoljnog djelovanja pesticida na bilje, domaće životinje, pčele, ribe, zaštićenu divljač, čovjeka te čovjekovu okolinu;
  • f)
    druge podatke koji su od značaja za zdravlje i zaštitu bilja.

(6) Zaključcima se najmanje konstatuju podaci o: štetnim organizmima koji su se javljali u izvještajnom periodu, njihovom statusu, području rasprostranjenosti i o rezultatima IPS FBiH postignutim prognoziranjem, signaliziranjem, preduzetim i preporučenim mjerama.

Član 9.

(1) Obrasci iz člana 8. stav 4. ovog Uputstva popunjavaju se posebno za sve štetne organizme sa Listi I A i II A Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja i biljnih proizvoda i regulisanih objekata ("Službeni glasnik BiH" broj 69/09) sa oznakom K, posebno za štetne organizme koji se redovno javljaju u/na bilju i pričinjavaju ekonomske štete sa oznakom E i posebno za ostale štetne organizme koji nisu navedeni u Listama I A i II A Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja i biljnih proizvoda i regulisanih objekata, ako se pojave, a predstavljaju ili mogu predstavljati opasnost za Federaciju, kantone ili općine sa oznakom OS.

(2) Podaci prikupljeni u skladu sa stavom 1. ovog člana vode se i čuvaju kao elektronska baza podataka o štetnim organizmima sa Listi I A i II A i o ostalim štetnim organizmima.

Član 10.

(1) Podaci sa uređaja za registrovanje vrijednosti činilaca vanjske sredine sa područja kantona prikupljaju se i obrađuju u nadležnom kantonalnom organu uprave/upravnoj organizaciji, a prikupljeni podaci sa svih uređaja sa teritorije Federacije šalju se u centralne IPS FBiH iz člana 5. st. 2. i 3. ovog Uputstva koje ih obrađuju ukoliko kantonalne IPS nemaju takve mogućnosti.

(2) Centralne IPS uspostavljaju i vode elektronskim putem jedinstvene evidencije sa svim prikupljenim propisanim podacima, a pristup je omogućen Federalnom ministarstvu.

(3) Federalno ministarstvo na osnovu podataka dostavljenih od strane centralnih IPS FBiH uspostavlja i vodi bazu podataka o regulisanim štetnim organizmima u Federaciji BiH. O prisustvu štetnih organizama sa Listi I A i II A Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja i biljnih proizvoda i regulisanih objekata i o pojavi ostalih koji nisu navedeni u Listama I A i II A Pravilnika, Federalno ministarstvo odmah izvještava Federalnu upravu za inspekcijske poslove i Upravu Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja.

Član 11.

(1) FZP Sarajevo, FAZ Mostar i FUŠ osiguravaju u svojim budžetima sredstva za izvršenje interventnih mjera sa ciljem sprečavanja širenja i suzbijanja štetnih organizama i sredstva za nabavku alata i opreme iz člana 4. tač. a. i c. te sredstva neophodna za izvršenje ostalih ili nepredviđenih poslova (npr. pojava novog štetnog organizma i sl.).

(2) Kantonalne vlade i organi lokalne samouprave će u svojim budžetima osigurati sredstva potrebna kantonalnoj IPS za izvršenje poslova u kantonu odnosno gradu/općini.

Član 12.

Ovo Uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivaće se od 01.03.2011. godine.

Broj 02/2-24-741-4/10
Novembra 2010. godine
Sarajevo

Ministar
Mr. sc. Damir Ljubić, s. r.