USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
na sjednici održanoj 13. oktobra 2010. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 1603/08, rješavajući apelaciju Sabire Alihodžić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. tačka 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simović, predsjednik
Valerija Galić, potpredsjednica
Seada Palavrić, potpredsjednica
Mato Tadić, sudija
Mirsad Ćeman, sudija
Usvaja se apelacija Sabire Alihodžić.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ukida se Rješenje Kantonalnog suda u Zenici broj 004-0-Gž-08-000 149 od 6. maja 2008. godine.
Predmet se vraća Kantonalnom sudu u Zenici koji je dužan da, po hitnom postupku, donese novu odluku, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Kantonalnom sudu u Zenici da, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
- 1.Sabira Alihodžić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Visokog, koju zastupa Nedim Begović, advokat iz Visokog, podnijela je 2. juna 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 004-0-Gž-08-000 149 od 6. maja 2008. godine i Rješenja Općinskog suda u Visokom (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 041-0-I-07-001 402 od 5. novembra 2007. godine. Apelantica je, također, podnijela zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naložio Zeničko-dobojskom kantonu (u daljnjem tekstu: Zeničko-dobojski kanton), Ministarstvu finansija, da IK banka d.d. Zenica izvrši isplatu u njezinu korist u skladu sa Rješenjem o izvršenju od 25. septembra 2007. godine sa računa Mješovite srednje škole "Hazim Šabanović" Visoko (u daljnjem tekstu: izvršenik). Apelantica je 19. maja 2009. godine dopunila apelaciju.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda, Općinskog suda i Zeničko-dobojskog kantona zatraženo je 12. juna 2008. godine da dostave odgovore na apelaciju.
- 3.Kantonalni sud i Općinski sud su dostavili odgovor na apelaciju 18. i 30. juna 2008. godine. Zeničko-dobojski kanton nije dostavio odgovor na apelaciju.
- 4.Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori Kantonalnog suda i Općinskog suda proslijeđeni su apelantici 25. augusta 2010. godine.
III. Činjenično stanje
- 5.Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
- 6.Presudom Općinskog suda u Zenici broj P-1306/04 od 10. oktobra 2005. godine, koja je postala pravosnažna 27. juna 2007. godine (presudom obuhvaćeno više tužilaca među kojima i apelantica), obavezan je tuženi (izvršenik) da apelantici isplati ukupan iznos od 8.597,07 KM na ime naknade plaće, naknade za topli obrok i naknade za regres za korištenje godišnjeg odmora, sa zakonskim zateznim kamatama (iznosi i periodi precizno navedeni u izreci presude).
- 7.Odlučujući o apelanticinom prijedlogu za izvršenje na osnovu navedene pravosnažne presude, Općinski sud je donio Rješenje o izvršenju broj 041-0-I-07-001 402 od 25. septembra 2007. godine. Navedenim rješenjem Općinski sud je dopustio predloženo izvršenje.
- 8.Izvršenik je na ovo rješenje uložio prigovor. Općinski sud je Rješenjem broj 041-0-I-07-001 402 od 5. novembra 2007. godine usvojio izvršenikov prigovor, obustavio izvršenje u dijelu koji se odnosi na potraživanje po računu Zeničko-dobojskog kantona u IK banci d.d. Zenica i ukinuo provedene radnje. U obrazloženju rješenja Općinski sud je naveo da je prigovor osnovan jer je u prijedlogu za izvršenje kao izvršenik označena Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović" Visoko, a naveden je transakcijski račun Zeničko-dobojskog kantona u IK banci d.d. Zenica, koji nije označen kao izvršenik. Kako je dalje navedeno u obrazloženju Općinskog suda, u skladu sa članom 47. stav 1. tačka 6. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP), prigovor na izvršenje može se podnijeti zbog razloga koji sprječavaju izvršenje, a naročito ako tražilac nije ovlašten tražiti izvršenje protiv izvršenika. Također, odredbom člana 30. tačka 2. ZIP-a propisano je da se izvršenje određuje i protiv trećeg lica, ako se dokaže da je to treće lice preuzelo dug. Općinski sud je zaključio da apelantica nema osnova tražiti izvršenje na sredstvima Zeničko-dobojskog kantona jer je izvršenik javna ustanova - pravno lice, što znači da samostalno odgovara za svoje obaveze, bez obzira na to što je budžetski korisnik koji je dužan od Ministarstva finansija Zeničko-dobojskog kantona tražiti da se ta sredstva planiraju u budžetu ili kroz rebalans budžeta, kao što to radi i za plaće.
- 9.Odlučujući o apelanticinoj žalbi, Kantonalni sud je donio Rješenje broj 004-0-Gž-08-000 149 od 6. maja 2008. godine, kojim je žalbu odbio i potvrdio prvostepeno rješenje. Obrazlažući svoju odluku, Kantonalni sud je naveo da su odredbama člana 47. tačke 1-10. ZIP-a propisani razlozi za prigovor, među kojima je i razlog ako tražilac izvršenja nije ovlašten tražiti izvršenje protiv izvršenika. S tim u vezi, Kantonalni sud je naveo da apelantica nije ovlaštena tražiti izvršenje na osnovu izvršne isprave, zapljenom novčanih sredstava sa transakcijskog računa Zeničko-dobojskog kantona. Dalje je navedeno da je kao izvršenik označena Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović" Visoko, koja samostalno odgovara za svoje obaveze, dok Zeničko-dobojski kanton nije stranka navedena u izvršnoj ispravi. S tim u vezi, Kantonalni sud je zaključio da je prvostepeni sud pravilno postupio kada je usvojio izvršenikov prigovor.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
- 10.Apelantica navodi da su joj povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Povredu ovih prava apelantica nalazi u tome što je ona, na osnovu pravosnažne presude kojom je tuženi, odnosno njezin poslodavac obavezan na izmirenje novčanog iznosa, pokrenula izvršni postupak u kojem je kao izvršenika označila svog poslodavca, koji nema svoj žiroračun, a da Zeničko-dobojski kanton u konkretnom slučaju ima ulogu banke koja ima obavezu da po nalogu suda provede izvršenje na izvršenikovim novčanim sredstvima. Apelantica ističe da je, u smislu odredaba Zakona o trezoru FBiH, formiran Jedinstveni račun trezora (u daljnjem tekstu: JRT), kojim je propisano da se svi računi budžetskih korisnika zatvaraju, te da će njihova salda biti prebačena na JRT. Apelantica navodi da je izvršenik budžetski korisnik Zeničko-dobojskog kantona koji nema svoj posebni žiroračun jer je ukinut odlukom o ukidanju transakcijskih računa i podračuna budžetskih korisnika. Apelantica, dalje, ističe da je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama ZIP-a propisano da će se izvršenje na teret sredstava budžeta FBiH i Kantona provoditi u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta, čime je narušen princip proporcionalnosti u odnosu na osnovna prava i slobode jer je izvršeniku stavljeno na volju da se "smiluje" i prijavi svoje dugovanje prema radnicima kojima je u obavezi isplatiti novac zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora.
- 11.Apelantica je dostavila dopunu apelacije, odnosno izvod iz odluke Evropskog suda u predmetu Zhovner protiv Ukrajine, App 56848/00 od 29. septembra 2004. godine, te navela da je spomenutom odlukom zaključeno da se države ne mogu pravdati nedostatkom novca u budžetu, već da su dužne osigurati ta sredstva iz bilo kojeg izvora kojim raspolažu da bi presuda bila izvršena bez odlaganja.
b) Odgovor na apelaciju
- 12.Općinski sud je naveo da, u skladu sa propisima o izvršenju budžeta, raspodjela budžetskih sredstava sa jedinstvenog računa između korisnika vrši se na bazi kriterija, a korisnici budžeta prave finansijske planove svojih potreba, koji se nakon odobrenja nadležnih organa ukalkuliraju u budžetske stavke tako da dobivena i označena sredstva u koja mogu biti uračunata i ova sredstva izvršenika kao korisnika budžeta tražilac izvršenja može tražiti, a ne izravno sa sredstava transakcijskog računa Zeničko-dobojskog kantona. S tim u vezi, Općinski sud je naveo da je u pitanju samo metodologija pristupa realizaciji, te da apelantica nije spriječena u ostvarivanju svog novčanog potraživanja. U skladu sa navedenim, Općinski sud smatra da je apelacija neosnovana.
- 13.Kantonalni sud je istakao da apelantica nije ovlaštena tražiti izvršenje na novčanim sredstvima sa transakcijskog računa kada izvršenik, u smislu odredbe člana 166. st. 1. i 2. ZIP-a, nema transakcijski račun u banci. Kantonalni sud je naveo da je navedeni stav zasnovan na sudskoj praksi, tačnije da je Vrhovni sud donio Presudu broj 070-0-Rev-06-000 996 od 15. marta 2007. godine, kojom je djelimično uvažio reviziju i preinačio presude nižestepenih sudova kojim je odlučeno u sporu radi utvrđivanja nedopuštenosti izvršenja i vraćanja isplaćenih sredstava. Kantonalni sud je istakao da je njegova odluka zasnovana na zakonu, te da apelanticini navodi nisu osnovani.
V. Relevantni propisi
- 14.Zakon o radu ("Službene novine Federacije BiH" br. 43/99, 32/00 i 29/03) u relevantnom dijelu glasi:
Član 3.
Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizičko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao, te mu za obavljeni rad isplaćuje plaću i izvršava druge obaveze prema zaposleniku, u skladu sa ovim zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
- 15.Zakon o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 19/03) u relevantnom dijelu glasi:
Član 2.
Definicije i izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
- a)Trezor - je osnovna organizaciona jedinica unutar Federalnog ministarstva finansija i ministarstava finansija kantona, u kojima se u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima obavljaju poslovi koji se odnose na planiranje izvršenja i izvršenje budžeta Federacije, kao i budžeta kantona; vođenje računovodstva i računovodstvenih politika; upravljanja novcem i vođenje jedinstvenog računa trezora; otplate duga, izdavanja garancija, nova zaduživanja, upravljanje neangažovanim sredstvima i imovinom.
Š...Ć
- i)Budžetski korisnici - su nadležna ministarstva i ostala tijela uprave koji se finansiraju iz budžeta. Nadležno ministarstvo koje u svom budžetskom razdjelu sadrži potrošačke jedinice, koje su u budžetu označene kao budžetske glave, budžetski je za njih nadležno.
Š...Ć
- g)Jedinstveni račun trezora (u daljnjem tekstu: JRT) - se sastoji od depozitnog računa otvorenog u komercijalnoj banci, računa za investiranje i zaštitu sredstava, jednog ili više transakcijskih računa, i po potrebi, transakcijskih računa za gotovinu. Svi ovi računi se moraju držati u ime ministarstava finansija. Svrha JRT-a je da se centralizira kontrola nad svim javnim prihodima u ministarstvima finansija. Federalno ministarstvo će pripremiti sve neophodne procedure i odredbe kojima se uspostavlja sistem JRT-a. Kada sistem JRT-a postane efektivan, svi pojedinačni računi budžetskih korisnika će biti zatvoreni i njihova salda će biti prebačena na JRT.
Š...Ć
- o)Transakcijski računi - su bankovni računi otvoreni u poslovnim bankama od strane trezora, a koji se drže u ime ministarstava finansija i preko kojih se vrše svakodnevne transakcije vezane za troškove budžetskih korisnika.
Š...Ć
Član 8.
Trezori vrše centralizovanu isplatu plaća za nadležna ministarstva i budžetske korisnike, na način da:
- a)uspostave i održavaju centralizirani sistem obračuna plaća,
- b)procjenjuju potrebna sredstva bazirana na utvrđenom nivou plaća i ostalim neophodnim informacijama koje obezbijede budžetski korisnici, kao i iznosima obaveza po osnovu poreza i doprinosa i
- c)izvršavaju isplatu plaća i obaveza po osnovu poreza i doprinosa.
Nadležna ministarstva i budžetski korisnici su dužni da trezoru, u odgovarajućem platnom ciklusu, podnesu dokaz o zasnivanju i prestanku radnog odnosa svih zaposlenih za koje plaće osiguravaju u budžetu.
Dodatne procedure bit će propisane od strane ministarstva finansija.
Član 24.
Š...Ć
JRT se nalazi pod isključivim pravom ministarstava finansija. Nijedna druga osoba ili institucija nema pravo raspolaganja nad ovim računima, ukoliko drugačije nije utvrđeno u općim ili pojedinačnim instrukcijama koje daju ministarstva finansija.
Član 26.
Ministarstva finansija otvaraju transakcijske račune u poslovnim bankama. Transakcijski račun se koristi za plaćanje svih izdataka. Stanje na ovim transakcijskim računima se smatra i vodi kao sastavni dio JRT.
- 16.Zakon o ustanovama ("Službeni list RBiH" br. 6/92, 8/93 i 13/94) u relevantnom dijelu glasi:
Član 39.
Ustanova stiče sredstva za rad iz sredstava osnivača, budžeta...
Član 41.
Ustanova je odgovorna za svoje obaveze sredstvima sa kojima raspolaže.
Osnivač je supsidijarno odgovoran za obaveze ustanove, ako aktom o osnivanju nije drugačije određeno.
Kada je osnivač odgovoran za obaveze ustanove, dužan je da:
- -pokrije višak rashoda nad prihodima ustanove, u roku od 60 dana od dana usvajanja godišnjeg obračuna.
- 17.Zakon o srednjoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona" broj 5/04) u relevantnom dijelu glasi:
- 17.
Član 1.
Š...Ć
Srednja škola ima svojstvo pravnog lica.
Član 10.
Srednju školu kao javnu ustanovu u državnoj svojini osniva Skupština Kantona uz prethodno pribavljeno mišljenje općinskog vijeća.
Š...Ć
Prava i obaveze osnivača i srednje škole utvrđuju se ugovorom, u skladu sa aktom o osnivanju.
Ako je osnivač srednje škole Skupština Kantona, obaveze iz prethodnog stava ovog člana u ime Skupštine vrši Vlada Kantona.
Član 11.
Š...Ć
Osnivač srednje škole obezbjeđuje sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje škole u skladu sa Pedagoškim standardima i Normativima.
- 18.Zakon o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH" br. 32/03 i 33/06) u relevantnom dijelu glasi:
Član 30.
Prijelaz potraživanja ili obaveze
Š...Ć
(2) Izvršenje se određuje i protiv trećeg lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao izvršenik ako tražilac izvršenja javnom ili prema zakonu ovjerenom privatnom ispravom dokaže da je to lice na zakonit način preuzelo dug iz izvršne isprave ili je taj dug prema zakonu obavezno da izmiri. Ako se obaveza trećeg lica na ispunjenje duga ospori, stranke prije izvršenja to pitanje moraju razriješiti u parničnom postupku.
Član 138.
Ograničenje izvršenja
Š...Ć
(3) Izvršenje na teret sredstava budžeta Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa Zakonom o izvršavanju budžeta.
(4) Izvršenje na teret sredstava budžeta grada i općine provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa Odlukom o izvršavanju budžeta.
(5) Više povjerilaca koji ostvaruju svoja novčana potraživanja iz budžeta namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se namire iz budžeta, s tim da zastarijevanje ne teče do konačnog namirenja potraživanja iz sudske odluke.
(6) Svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i općina) koji imaju izvršne sudske presude, dužni su u svojim budžetima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvršnih rješenja na teret tih budžeta u iznosu od najmanje 5% od ukupnog budžeta.
VI. Dopustivost
- 19.U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
- 20.U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
- 21.U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je Rješenje Kantonalnog suda broj 004-0-Gž-08-000 149 od 6. maja 2008. godine, protiv kojeg nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Zatim, osporeno rješenje apelantica je primila 14. maja 2008. godine, a apelacija je podnesena 2. juna 2008. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
- 22.Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
- 23.Apelantica osporava rješenja Kantonalnog suda i Općinskog suda tvrdeći da su joj tim rješenjima povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravično suđenje
- 24.Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
- e)Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Član 6. stav 1. Evropske konvencije u prvoj rečenici utvrđuje da:
- 1.Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom.
- 25.Prema ustaljenoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, predmetni slučajevi isplate zarađenih a neisplaćenih plaća su predmeti građanskopravne prirode, pa i kada se kao poslodavac pojavljuje javna ustanova (vidi Evropski sud za ljudska prava, Darnell v. VB, presuda od 26. oktobra 1993. godine, serija A, broj 272). Dalje, postupak se odnosi na izvršenje pravosnažne presude u izvršnom postupku, dakle, na nastavak predmeta koji je građanskopravne prirode. U skladu sa navedenim, član 6. stav 1. Evropske konvencije je primjenjiv u konkretnom slučaju. Prema tome, Ustavni sud mora ispitati da li je postupak pred sudom bio pravičan onako kako to zahtijeva član 6. stav 1. Evropske konvencije.
- 26.Dalje, Ustavni sud ukazuje na to da država ima pravo i obavezu da funkcionalno organizira svoj pravni sistem. Pravni sistem mora biti efikasan i omogućiti svakome da iskoristi prednosti tog sistema prilikom utvrđivanja, između ostalih, građanskih prava u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. To znači da pravo pristupa sudu predstavlja element inherentan pravu iskazanom u članu 6. stav 1. Evropske konvencije (vidi Evropski sud za ljudska prava, Golder protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 21. februara 1975. godine, serija A, broj 18, stav 36).
- 27.Ipak, postoji opravdano ograničenje prava pristupa sudu, kao i ograničenje ostvarivanja građanskih prava u određenim slučajevima, koji su potrebni da bi pravni sistem pravilno funkcionirao. Koja će se ograničenja nametnuti zavisi od konkretnog pravnog sistema države, uzimajući u obzir, prije svega, mogućnosti i potrebe zajednice i pojedinaca (vidi Evropski sud za ljudska prava, Belgijski jezički slučaj, presuda od 9. februara 1967. godine, serija A, broj 6, stav 5).
- 28.U okviru tih ograničenja, u pogledu ostvarivanja građanskih prava, ubrajaju se i norme koje određuju subjekte koji su odgovorni za poštivanje građanskih prava - u konkretnom slučaju subjekte od kojih se može zahtijevati isplata zarađenih, a neisplaćenih plaća, odnosno aktivna legitimiranost u procesnopravnom postupku. To pitanje treba biti efikasno i jasno regulirano pravnim propisima, a tumačenje i primjena tih propisa je zadatak redovnih sudova u svakom konkretnom slučaju. Ovo ograničenje ima za cilj da se fokusira odgovornost kod određenih subjekata i da postupak za ostvarivanje građanskih prava bude olakšan. Prema tome, Ustavni sud zaključuje da nosilac građanskih prava ima obavezu da ostvaruje svoja prava isključivo u odnosu na odgovorne subjekte. Ustavni sud je, pri tome, ograničen na pitanja kontrole eventualne zloupotrebe tog prava i obaveze redovnih sudova, zbog toga što Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje utvrđeno činjenično stanje ili tumačenje i način na koji redovni sudovi primjenjuju zakon, osim u slučaju kada je to potrebno da bi se utvrdilo jesu li prekršena ustavna prava (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 29/02 od 27. juna 2003. godine, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 31/03).
- 29.Ustavni sud, prije svega, ukazuje na to da je donio Odluku o dopustivosti i meritumu broj AP 1472/07 od 22. oktobra 2009. godine (dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba), kojom je utvrdio povredu prava na pravično suđenje, ukinuo Presudu Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 070-Rev-06-000996 od 15. marta 2007. godine i naložio donošenje odluke u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. Evropske konvencije. U predmetnoj odluci Ustavni sud je zaključio da je arbitrarno obrazloženje presude Vrhovnog suda, prema kojem Zeničko-dobojski kanton u vođenim postupcima nije bio pasivno legitimiran, te da je zbog toga izvršenje na njegovom transakcijskom računu nezakonito, jer je učinjeno iluzornim izvršenje sudske odluke, koje predstavlja integralni dio "suđenja" u smislu člana 6. Evropske konvencije.
- 30.Naime, u predmetu iz citirane odluke radilo se o parničnom postupku koji je pokrenuo Zeničko-dobojski kanton protiv radnika Opće gimnazije Zavidovići, kojima su isplaćena sredstva na ime naknade plaće, toplog obroka i regresa, pljenidbom novčanih sredstava Opće gimnazije Zavidovići sa transakcijskog računa Zeničko-dobojskog kantona, u kojem je Općinski, odnosno Kantonalni sud ovaj zahtjev Zeničko-dobojskog kantona odbio. Međutim, ukinutom presudom Vrhovni sud je reviziju djelimično uvažio, presudu Kantonalnog suda preinačio tako što je utvrdio da je nedopušteno izvršenje radi namirenja novčanih tražbina na novčanim sredstvima na transakcijskom računu Zeničko-dobojskog kantona. Ovakav stav Vrhovni sud je obrazložio tako što je naveo da Zeničko-dobojski kanton nije bio pasivno legitimiran u parničnom postupku u kojem je Opća gimnazija Zavidovići obavezana na isplatu utvrđenih iznosa apelantima. S obzirom na to da apelanti nisu bili u radnom odnosu sa Zeničko-dobojskim kantonom nego sa Općom gimnazijom Zavidovići, koja je javna ustanova, odnosno pravno lice, koja samostalno odgovara za svoje obaveze, nije mogla postojati obaveza izvršenja sa računa Zeničko-dobojskog kantona. Vrhovni sud je naveo da na ovakav zaključak ne utječe činjenica da Zeničko-dobojski kanton finansira javne ustanove, te se pozvao na stanovište koje je iskazao i Ustavni sud u Odluci broj AP 384/03 od 21. januara 2004. godine.
- 31.Dalje, Ustavni sud ukazuje na to da je u citiranoj odluci konstatirao da je neosnovano pozivanje Vrhovnog suda na Odluku Ustavnog suda broj AP 384/03 jer je u toj odluci definiran princip i usvojeno stanovište prema kojem javna ustanova, kao pravno lice, samostalno odgovara za svoje obaveze, te da na takav zaključak ne utječe činjenica da kanton finansira javne ustanove, ali da se kanton, bez obzira na to što ne može biti stranka, niti imati pasivnu legitimaciju u sporu između radnika i ustanove, ne može oglušiti o ishod spora ako je njegova intervencija neophodna da bi se zaštitila prava utvrđena u pravosnažnoj presudi. Dalje, Ustavni sud je konstatirao da je Odlukom o preuzimanju Zeničko-dobojskog kantona prava i obaveza osnivača nad srednjim školama kao javnim ustanovama od 29. jula 2004. godine Zeničko-dobojski kanton preuzeo sva prava i obaveze srednjih škola koje su nastale nakon stupanja na snagu ove odluke. S tim u vezi, Ustavni sud je uočio da je, u skladu sa odredbama Zakona o ustanovama i Zakona o srednjoj školi, u pogledu načina finansiranja i odgovornosti osnivača za obaveze ustanove koju su osnovali, pravilan stav sudova koji je osporio Vrhovni sud ukinutom presudom, tj. da čak i u slučaju da su sredstva na JRT-u sredstva trećeg lica, tj. Zeničko-dobojskog kantona, a ne tužene, odnosno izvršenika, prema članu 30. stav 2. ZIP-a, Zeničko-dobojski kanton kao osnivač bio bi odgovoran za izvršenje obaveze tužene Opće gimnazije Zavidovići, odnosno izvršenika.
- 32.U konkretnom slučaju, Ustavni sud nalazi da je presudom Općinskog suda u Zenici tuženi (izvršenik) obavezan da apelantici isplati ukupan iznos od 8.597,07 KM sa zakonskim zateznim kamatama, na osnovu koje je apelantica pokrenula izvršni postupak. U ovom postupku Općinski sud je usvojio prigovor na odobreno izvršenje, obustavio izvršenje u dijelu koji se odnosi na potraživanje po računu Zeničko-dobojskog kantona u IK banci d.d. Zenica i ukinuo provedene radnje. Ovakvu odluku Općinski sud je zasnivao na činjenici da je u prijedlogu za izvršenje kao izvršenik označena Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović" Visoko, a da je naveden transakcijski račun Zeničko-dobojskog kantona u IK banci d.d. Zenica, koji nije označen kao izvršenik. Dalje, navedeno je da je izvršenik javna ustanova - pravno lice, što znači da samostalno odgovara za svoje obaveze, bez obzira na to što je budžetski korisnik, koja je dužna od Ministarstva finansija Zeničko-dobojskog kantona tražiti da se ta sredstva planiraju u budžetu ili kroz rebalans budžeta, kao što to radi i za plaće, te ih tako izvršavati. Ovakav stav potvrdio je i Kantonalni sud.
- 33.U skladu sa predočenim, Ustavni sud nalazi da iz obrazloženja razloga za usvajanje prigovora slijedi da su Općinski sud i Kantonalni sud upravo postupali kao Vrhovni sud u citiranom predmetu, donoseći odluku koju je Ustavni sud ukinuo. Imajući u vidu navedeno, odnosno zaključke i obrazloženja iz citirane odluke, Ustavni sud apelanticine navode ocjenjuje osnovanim, zbog čega zaključuje da je i u konkretnom slučaju učinjeno iluzornim izvršenje pravosnažne presude, koje predstavlja integralni dio "suđenja" u smislu člana 6. Evropske konvencije. S tim u vezi, Ustavni sud nalazi da je povrijeđeno apelanticino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije.
Ostali navodi
- 34.Ustavni sud smatra da, s obzirom na zaključke u vezi sa povredom prava garantiranih članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, nije potrebno posebno razmatrati ostale apelanticine navode koji se tiču povrede prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
VIII. Zaključak
- 35.Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u slučaju kada je time što su redovni sudovi usvojili prigovor u izvršnom postupku, zato što u prijedlogu za izvršenje nije naveden Zeničko-dobojski kanton nego pravno lice koje kod njega ima otvoren transakcijski račun, učinjeno iluzornim izvršenje sudske odluke, koje predstavlja integralni dio "suđenja" u smislu člana 6. Evropske konvencije.
- 36.S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, Ustavni sud neće posebno razmatrati apelanticin prijedlog za donošenje privremene mjere.
- 37.Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
- 38.Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović, s. r.