USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika Općine Žepče za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi Zakona o osnovnoj školi i Zakona o srednjoj školi, na osnovu člana IV.C.10.(3) u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon javne rasprave, na sjednici održanoj 4. decembra 2008. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da je Zeničko-dobojski kanton povrijedio prava Općine Žepče na lokalnu samoupravu, jer nije prenio ovlasti u vezi sa obrazovanjem na ovu općinu.
Zeničko-dobojski kanton je dužan da u roku od tri (3) mjeseca od dana objavljivanja ove presude u "Službenim novinama Federacije BiH" prenese ovlasti u vezi sa obrazovanjem na Općinu Žepče.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona".
O b r a z l o ž e nj e
Načelnik Općine Žepče (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), prezentovao je dana 08. aprila 2008. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije), zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi donošenja Zakona o osnovnoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 5/04 i 20/07), te Zakona o srednjoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 5/04 i 20/07) (u daljnjem tekstu: Zakoni), koje je donijela Skupština Zeničko-dobojskog kantona. U zahtjevu se navodi, da je Skupština Zeničko- dobojskog kantona, osporenim Zakonima, sve bitne elemente obrazovanja stavila u isključivu nadležnost kantonalnih institucija vlasti, uključujući izvore finansiranja, na koji način je povrijeđeno pravo Općine Žepče na lokalnu samoupravu. Kako je osporenim Zakonima, isključena mogućnost općine da djeluje u oblasti obrazovanja u domeni zaštite prava na lokalnu samoupravu, podnosilac zahtjeva je konačno predložio da Ustavni sud Federacije nakon provedene javne rasprave naloži Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, da oblast obrazovanja prenese na Općinu Žepče, u skladu sa Amandmanom XV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i članom 69. Ustava Zeničko-dobojskog kantona.
Ustavni sud Federacije je u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) dostavio zahtjev Zeničko-dobojskom kantonu radi davanja odgovora.
U odgovoru na zahtjev, kao i na javnoj raspravi, predstavnici donosioca zakona istaknuli su da je kantonalna vlast nadležna za donošenje propisa o obrazovanju i osiguranju obrazovanja. Skupština Zeničko-dobojskog kantona, u skladu sa ovlastima, u zakonom predviđenoj proceduri, te u saradnji i uz prethodnu saglasnost općinskih vijeća, pa i Općine Žepče, preuzela je osnivačka prava i obaveze nad osnovnim školama 1997. godine, a 2004. godine i nad srednjim školama, kao javnim ustanovama. Osporeni Zakoni, u svim bitnim elementima osiguravaju aktivno učešće jedinica lokalne samouprave. Prema tvrdnji protivne strane, nacionalni sastav većinskog stanovništva Općine Žepče, u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine, je adekvatan većinskom stanovništvu u kantonu kao cjelini. Nadalje su naveli, da razgraničenje Općine Žepče, saglasno sa Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, između Općine Žepče i Općine Maglaj nije dovršeno, pa iz tih razloga nije moguće utvrditi broj stanovnika i njegovu proporciju u odnosu na većinsko stanovništvo kantona. Iz tih razloga smatraju da je potrebno odložiti primjenu odredaba člana V.1.2.(2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, te člana 69. Ustava Zeničko-dobojskog kantona.
Nakon održane javne rasprave dana 02.12.2008. godine, Ustavni sud Federacije, krećući se u okvirima postavljenog zahtjeva, odlučio je kao u izreci presude iz sljedećih razloga:
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, u skladu sa ovlastima iz Aneksa 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, dana 06. oktobra 2000. godine, donio je Odluku o integraciji Općine Žepče ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/00), a po tome, dana 30. novembra 2001. godine, i Konačnu Odluku o integraciji Općine Žepče ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/01), kojom je potvrdio da je ista Odluka konačna i obavezujuća, bez potrebe za daljom ratifikacijom, te da stupa na snagu odmah. Na osnovu ovih odluka, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu donio je i Zakon o izmjeni granice Općine Žepče ("Službene novine Federacije BiH", broj: 56/01), kojim se mijenjaju granice i određuje teritorija Općine Žepče, i to od naseljenih mjesta koja su već bila unutar teritorije Općine, te od naseljenih mjesta koja su do tada pripadala Općinama Zavidovići i Maglaj.
U konkretnom slučaju, Ustavni sud Federacije pošao je od činjenice da je tim aktima definisana teritorija Općine Žepče, te da je integrisana u društvene i političke strukture Zeničko- dobojskog kantona.
S obzirom da je postupak pred Ustavnim sudom Federacije pokrenut u vezi sa nadležnošću općine i kantonalnih vlasti u oblasti obrazovanja, Ustavni sud Federacije je pošao od odredbe člana V.1.2.(2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XV stav 2. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano "da svaki kanton može na općinu i grad na svojoj teritoriji prenijeti ovlasti u vezi sa obrazovanjem, kulturom, turizmom i lokalnim poslovanjem i humanitarnom djelatnošću, te radio i televizijom, a dužan je to učiniti ako u pogledu nacionalnog sastava većinsko stanovništvo te općine, odnosno grada nije i većinsko stanovništvo u kantonu kao cjelini". U tom smislu Ustavni sud Federacije je pribavio podatke od Federalnog zavoda za statistiku o nacionalnoj strukturi stanovništva Općine Žepče, prema sadašnjoj administrativno-teritorijalnoj podjeli, a prema podacima za popisne krugove, u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine. Prema iskazanim podacima struktura stanovništva u Općini Žepče, u današnjim granicama, je: 33,5% Muslimana (danas Bošnjaka), 7,3% Srba, i 54,5% Hrvata. U ukupnoj strukturi stanovništva Zeničko-dobojskog kantona je: 58,5% Muslimana, (danas Bošnjaka), 14,8% Srba i 18,4% Hrvata.
Iz dostavljenih i prezentovanih podataka se vidi da većinsko stanovništvo Općine Žepče, nije i većinsko stanovništvo u Zeničko-dobojskom kantonu kao cjelini.
Polazeći od navedenog, a imajući u vidu dostavljene podatke od strane Federalnog zavoda za statistiku, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Skupština Zeničko-dobojskog kantona bila dužna da ovlasti u oblasti obrazovanja prenese u nadležnost Općine Žepče. S obzirom da nije postupljeno na način kako je to naprijed izloženo, Skupština Zeničko-dobojskog kantona povrijedila je pravo Općine Žepče na lokalnu samoupravu.
Ustavni Sud Federacije, u skladu sa članom IV.C.12.a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, naložio je Skupštini Zeničko-dobojskog kantona da u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja ove presude u "Službenim novinama Federacije BiH", postupi u skladu sa tačkom 2. ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović, prof. dr. Kasim Trnka i mr. Faris Vehabović, sudije Suda.
Broj U-8/08
4. decembra 2008. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
mr. Kata Senjak, s. r.