USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Načelnice Općine Odžak i Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa članom 6., članom 16. stav 2., članom 49. stav 4., članom 106. stav 2., članom 107., članom 108. st. 2., 3., 4. i 5., članom 109., članom 112. stav 1., članom 122., članom 134. stav 5. i članom 140. Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Posavskom kantonu, na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 28.11.2024. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da nije povrijeđeno pravo Općine Odžak na lokalnu samoupravu jer je ista u proceduri donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Posavskom kantonu ( "Narodne novine Posavskog kantona", broj 14/23) konsultovana.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Narodnim novinama Posavskog kantona".
Obrazloženje 1. Podnosioci zahtjeva i predmet zahtjeva
Načelnica Općine Odžak i Savez Općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva) Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dostavili su odvojene zahtjeve za zaštitu prava na lokalnu samoupravu. U zahtjevima je navedeno da je Općini Odžak, članom 6., članom 16. stav 2., članom 49. stav 4., članom 106. stav 2., članom 107., članom 108. st. 2., 3., 4. i 5., članom 109., članom 112. stav 1., članom 122., članom 134. stav 5. i članom 140. Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Posavskom kantonu (u daljem tekstu: osporene odredbe Zakona, odnosno osporeni Zakon), povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz člana 8. stav 3. alineje 7. i 10. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave), kao i prava utvrđena članom 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja).
Zahtjevi su podneseni na osnovu ovlaštenja iz člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Rješenje o spajanju postupaka
Kako su u konkretnom slučaju podnesena dva zahtjeva i formirana dva predmeta i to: U-60/23 od 15.12.2023. godine i U-6/24 od 16.1.2024. godine, a u oba predmeta se radi o zahtjevima kojima se traži zaštita prava na lokalnu samoupravu u odnosu na iste osporene odredbe Zakona, Ustavni sud Federacije je na sjednici održanoj dana 15.5.2024. godine, primjenom člana 38. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) odlučio da se o podnesenim zahtjevima rješava u istom postupku, te je donio Rješenje o spajanju postupaka broj U-60/23 od 15.5.2024. godine. Stoga, a u skladu sa navedenim, Ustavni sud Federacije je u ovom ustavnosudskom predmetu vodio jedinstven postupak i donio jednu odluku, pod brojem U-60/23.
3. Stranke u postupku
Stranke u postupku u ovom predmetu, na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su: podnosioci zahtjeva i Skupština Posavskog kantona (u daljem tekstu: Skupština), kao donosilac osporenog Zakona.
4. Bitni navodi zahtjeva
Podnosioci zahtjeva navode da zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu podnose iz razloga što je osporenim odredbama Zakona povrijeđeno pravo Općine Odžak na lokalnu samoupravu, utvrđeno Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavom Posavskog kantona, Evropskom poveljom i Zakonom o principima lokalne samouprave. Isto tako navedeno je da su osporene odredbe dovele do kolizije osporenog Zakona sa više sistemskih zakona kao što su Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09, u daljem tekstu: Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije) kao okvirnog zakona, Zakona o lokalnoj samoupravi Posavskog kantona ("Narodne novine Posavskog kantona", broj 15/19, u daljem tekstu: Zakon o lokalnoj samoupravi Kantona) i Zakona o eksproprijaciji ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/07, 36/10, 25/12, 8/15 i 34/16, u daljem tekstu: Zakon o eksproprijaciji).
Kako je naprijed navedeno, u podnesenom zahtjevu, odredbe člana 6. osporenog Zakona identične su sa odredbom člana 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije, koji predstavlja okvirni zakon kojim se uređuju sva značajna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemljište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Osporeni Zakon predstavlja poseban zakon u odnosu na Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije i po hijerarhiji je nižeg ranga, i ne može regulisati ta pitanja.
Isto se odnosi i na član 16. stav 2. osporenog Zakona, u odnosu na odredbu člana 16. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije. U osporenom Zakonu propisano je da nadzor nad provođenjem obaveza iz člana 16. osporenog Zakona (vođenje postupaka sa ciljem provođenja obaveza iz ovog člana) vrši grad/općina, a ako to grad/općina propusti tada obavezu izvršava kantonalno ministarstvo u skladu sa odredbama ovog zakona. Naime, nije jasno propisano u kojim rokovima se nadzor nad provođenjem ovih obaveza smatra propuštenim, što nije u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu Federacije, a ujedno je i suprotan članu 130. osporenog Zakona kojim je propisano, da je nadzor nad provođenjem tih odredbi zakona u nadležnosti organa uprave nadležnog za poslove poljoprivredne inspekcije.
Navode da je ista situacija i u odnosu na član 49. stav 4. u dijelu gdje je propisano "uz prethodnu saglasnost kantonalnog ministarstva". Navedena odredba je u suprotnosti sa Zakonom o eksproprijaciji gdje je propisano, da javni interes vlada kantona utvrđuje za gradnju objekata na području dvije ili više općina, a općinsko vijeće za područje općina. Kada je u pitanju član 123. osporenog Zakona, općinama je ostavljen rok od šest mjeseci za usklađivanje Programa upravljanja sa istim, a članom 124. osporenog Zakona propisano je da do donošenja Programa upravljanja općine ne mogu davati poljoprivredno zemljište u zakup, pa je iz tih razloga nemoguće ispoštovati rok iz člana 106. stav 2. osporenog Zakona.
Podnosioci zahtjeva su mišljenja da je pravo na lokalnu samoupravu posebno povrijeđeno odredbom člana 107. osporenog Zakona jer je ista suprotna ciljevima ovog zakona, kao i odredbom člana 108. st. 2., 3., 4. i 5., jer isti nisu usklađeni sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije. Isto to se odnosi i na član 109. osporenog Zakona koji je neusklađen s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije i ciljevima ovog zakona iz člana 3., kao i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Takođe, odredbom člana 112. stav 1. osporenog Zakona ne postižu se ciljevi ovog zakona ukoliko se za svaki doneseni akt mora pribaviti saglasnost ministarstva, odnosno isti ne doprinosi smanjenju administrativnih prepreka iz člana 3. ovog zakona. Isto se odnosi na odredbu člana 122. osporenog Zakona jer već egzistira Pravilnik o postupku i uslovima zamjene poljoprivrednog zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/10) kojim je propisan postupak i uslovi zamjene poljoprivrednog zemljišta. Isto su nejasna rješenja kada je u pitanju član 134. stav 5. osporenog Zakona. Kada je u pitanju član 140. osporenog Zakona u stavu 1. je propisano: "Postupci davanja u zakup ... započeti do stupanja na snagu ovog zakona, dovršiće se prema odredbama ovog zakona", što je prema mišljenju podnosilaca zahtjeva apsolutno neustavno i nezakonito na koji način je grubo povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu, jer je evidentno da se osporenim Zakonom koji je niže pravne snage od Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije, ne mogu derogirati njegove odredbe, niti se postupci započeti u skladu sa tim zakonom mogu dovršiti prema odredbama osporenog Zakona.
Nadalje ističu, da je postupak davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu koje se nalazi na području Općine Odžak kompletiran, da je ova općina izabrala najpovoljnije ponuđače putem javnog poziva, da je odlučila o prigovorima koji su dalje preispitani pred nadležnim sudovima, da je ministarstvo uskratilo davanje saglasnosti i samo iz tog razloga nisu zaključeni ugovori sa izabranim ponuđačima, tako da je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog Kantona (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) putem osporenog Zakona povrijedilo pravo na lokalnu samoupravu podnosilaca zahtjeva.
Dovodeći u vezu sve naprijed navedeno i obrazloženo u koliziju sa drugim navedenim zakonima proizilazi da je povrijeđeno pravo iz odredbe člana 4. Evropske povelje koja propisuje da prava povjerena lokalnim vlastima ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge - centralne ili regionalne vlasti. Kao i odredba člana 8. stav 3. alineje 7. i 10. Zakona o principima lokalne samouprave kojom je propisan djelokrug nadležnosti jedinice lokalne samouprave. Ona ima vlastite nadležnosti, ustanovljene ustavom i zakonom i pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona. U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno ulaze: "utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara i utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja". Dakle, u proceduri donošenja osporenog Zakona, Posavski kanton je postupio suprotno navedenim relevantnim međunarodnim standardima o položaju općine kao jedinice lokalne samouprave, zbog čega je povrijeđeno pravo Općine Odžak na lokalnu samoupravu.
Podnosioci zahtjeva su naveli (konkretno Savez općina i gradova) da prilikom donošenja osporenog zakona nisu konsultovani iako je prema članu 51. stav 2. Zakona o principima lokalne samouprave, Savez općina i gradova zakonski zastupnik svojih članica pred vlastima u Federaciji Bosni i Hercegovini.
Imajući u vidu sve naprijed navedeno podnosioci zahtjeva predlažu da Ustavni sud provede javnu raspravu i donese presudu kojom se utvrđuje da je osporenim odredbama zakona povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Odžak iz člana 8. stav 3. alineja 7. i 10. i člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave, kao i prava utvrđena članom 4. Evropske povelje.
5. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je zatražio od Skupštine da dostavi odgovor na zahtjeve podnosilaca.
U odgovoru na zahtjev od 25.6.2024. godine, Skupština navodi da se u obrazloženju zahtjeva ističe kako se u konkretnom slučaju radi o neusaglašenosti osporenog Zakona sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije, Zakona o lokalnoj samoupravi Posavskog kantona i Zakona o eksproprijaciji. U vezi sa navedenim ukazuju da Ustavni sud Federacije nije nadležan da ocjenjuje zakonitost, nego samo ustavnost osporenog Zakona, pa su mišljenja da zahtjev treba odbaciti.
Nadalje, u obrazloženju zahtjeva koji se odnosi na povredu prava Općine Odžak na lokalnu samoupravu, samo se generalno navodi da su povrijeđeni principi lokalne samouprave, ne navodeći konkretno u čemu se sastoji ta povreda. Takođe, napominju da je odredbom člana 4. stav 6. Evropske povelje propisano da će lokalne vlasti biti konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri pravovremeno i na odgovarajući način u procesu odlučivanja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se izravno tiču. Iz obrazloženja navedenog stava proizilazi da se isti odnosi na pitanje iz domena nadležnosti lokalnih vlasti. Tekst Evropske povelje predviđa da način i vrijeme konsultacija trebaju lokalnim vlastima pružiti stvarnu mogućnost da vrše utjecaj imajući u vidu izuzetne okolnosti koje su bitne za lokalnu zajednicu. Konsultacije bi se trebale voditi, kako je to navedeno u obrazloženju Evropske povelje, izravno sa zainteresovanim tijelima ili tijelima vlasti ili neizravno kroz njihove udruge u slučaju kada postoji nekoliko zainteresiranih tijela vlasti.
U okviru navedenog, ističu, da je Skupština dana 29.3.2023. godine donijela Zaključak kojim se prihvata Nacrt osporenog Zakona kao dobra osnova za izradu Prijedloga istog, sa stavovima i primjedbama na Nacrt zakona koji su izneseni od radnih tijela i poslanika na sjednici Skupštine. Nadalje, zadužen je predlagač Nacrta osporenog Zakona i to Vlada Posavskog kantona, da provede javnu raspravu i o rezultatima javne rasprave sačini izvještaj koji će dostaviti poslanicima Skupštine uz Prijedlog osporenog Zakona. Na osnovu navedenog Zaključka, nadležno Ministarstvo je uputilo Nacrt osporenog Zakona na javnu raspravu. Javna rasprava je održana 9.6.2023. godine u Općini Odžak, 12.6.2023. godine u Gradu Orašje i 13.6.2023. godine u Općini Domaljevac-Šamac.
Konkretno u Općini Odžak na javnoj raspravi bile su prisutna 32 lica. U raspravi je sudjelovalo 15 prisutnih lica, između kojih i načelnica Općine Odžak. Na početku javne rasprave u uvodnom izlaganju ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je ukratko izložio razloge za donošenje navedenog zakona i pojasnio odredbe zakona po poglavljima. Na svako izlaganje i pitanje zainteresovanih na javnoj raspravi ministar je dao odgovore, te su svi prisutni pozvani da svoje primjedbe, prijedloge i sugestije dostave najkasnije do 13.6.2023. godine. U ostavljenom roku pristigle su primjedbe, prijedlozi i sugestije od četiri zainteresovane stranke, između ostalih i od Načelnice Općine Odžak. Navode da su sve primjedbe, prijedlozi i sugestije detaljno razmatrane, te su neke od istih uvažene i uvrštene u Prijedlog osporenog Zakona. Dakle, u proceduri donošenja osporenog Zakona, konkretno Nacrta istog provedena je javna rasprava, što se vidi iz Izvještaja sa javne rasprave koji je dostavljen u privitku. Iz istog se može vidjeti da je dio primjedbi, prijedloga i sugestija iz javne rasprave prihvaćen i ugrađen u zakon, tako da se prema njihovom mišljenju nikako ne može govoriti o povredi ovog prava, pa stoga smatraju da se i ovaj dio zahtjeva treba odbaciti.
6. Dodatna izjašnjenja i informacije od značaja za vođenje postupka
U skladu sa članom 10. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, radi daljeg vođenja postupka i razjašnjenja stvari, zatražena su dodatna izjašnjenja i informacije od strane Načelnice Općine Odžak u vezi sa provedenim konsultacijama sa ovom jedinicom lokalne samouprave prilikom donošenja osporenog Zakona.
U izjašnjenju navode da je na održavanju javne rasprave na Nacrt osporenog Zakona na području Općine Odžak, općinska uprava dostavila svoje primjedbe na Nacrt osporenog Zakona. Međutim, na Skupštini je usvojen Prijedlog osporenog Zakona koji se znatno razlikovao od predloženog Nacrta, gdje ni jedna od relevantnih i bitnih primjedbi nije usvojena. Tvrde da službeno Općina Odžak kao općina koja je izravno zainteresovana za poljoprivredno zemljište na svojoj teritoriji, nije konsultovana. U prilogu su dostavili kopiju Primjedbi na Nacrt osporenog Zakona.
7. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Amandman XCVI
U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine."
Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5);
Amandman XVIII
Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opća pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum."
B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Član 4.
Djelokrug lokalne samouprave
- 1.Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
- 2.Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
- 3.Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti.
- 4.Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge-centralne ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
- 5.U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa centralnih ili regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima.
- 6.Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.
C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
Član 2.
Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 8.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti, ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njezine nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.
Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno ulaze:
(...)
- -utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara;
(...)
- -utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja;
(...)
Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnošću jedinice lokalne samouprave.
Član 51.
Sa ciljem zaštite zajedničkog interesa, kao i promovisanja i unaprjeđenja lokalne samouprave, gradovi i općine mogu formirati saveze na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.
Savez na nivou Federacije BiH ima pravo:
- 1.Djelovati kao zakonski zastupnik svojih članica pred vlastima u Federaciji;
- 2.Pripremati prijedloge zakona i amandmane na prijedloge zakona sa ciljem poboljšanja zakona i propisa koji regulišu rad jedinica lokalne samouprave;
- 3.Davati mišljenja i prijedloge u vezi sa raspodjelom javnih prihoda u dijelu koji se odnosi na finansiranje jedinica lokalne samouprave;
- 4.Uspostavljati kontakte i saradnju sa sličnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, kao i postati članom međunarodnih asocijacija;
- 5.Obavljati druge funkcije u skladu sa statutom saveza.
Prava navedena u ovom članu mogu biti korištena ako savez na nivou Federacije BiH okuplja više od dvije trećine gradova i općina u FBiH.
Član 56.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se izravno tiču.
Konsultovanje, u smislu prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza općina i gradova.
D. Zakon o poljoprivrednom zemljištu u Posavskom kantonu ("Narodne novine Posavskog kantona", broj 14/23)
Član 6. - osporena odredba
Ukoliko je odredbama posebnog zakona utvrđen manji stepen zaštite poljoprivrednog zemljišta u odnosu na zaštitu utvrđenu ovim zakonom, primjenjuju se odredbe ovog zakona.
Član 16. stav 2. - osporena odredba
Nadzor nad provođenjem obaveza iz ovog člana i vođenje postupaka sa ciljem provođenja obaveza iz ovog člana vrši grad/općina, a ako to grad/općina propusti izvršava kantonalno ministarstvo u skladu sa odredbama ovog zakona.
Član 49. stav 4. - osporena odredba
Iznimno, kada ne postoje druge mogućnosti, kada to zahtijeva opći interes koji utvrđuje gradsko/općinsko vijeće uz prethodnu saglasnost Kantonalnog ministarstva kada nema manje vrijednog poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredno zemljište od 1. do 4. bonitetne kategorije može se utvrditi kao zemljište za izgradnju kapitalnih objekata iz člana 8. stav 1. tačka 23. ovog zakona.
Član 106. stav 2. - osporena odredba
Grad/općine su dužne, u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti odluku o raspisivanju javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu ili posjedu države, koje je važećim Programom upravljanja utvrđeno da može biti predmet zakupa, te u roku od 10 dana od dana donošenja odluke, odluku dostaviti Kantonalnom ministarstvu na davanje saglasnosti.
Član 107. - osporena odredba
Zemljište koje je napušteno, kojem je vlasnik odsutan i nije dostupan duže od pet godina, ili je vlasnik nepoznatog prebivališta ili boravišta, ili se ne može utvrditi zakoniti vlasnik zemljišta bez obzira na pokrenute postupke pred nadležnim tijelima, gradsko/općinsko vijeće dužno je takvo zemljište dati u zakup zainteresovanim licima na rok do pet godina, u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje.
Gradonačelnik/općinski načelnik dužan je u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona utvrditi činjenice iz stava 1. ovog člana i raspisati javni poziv za zemljište koje ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana, te o tome obavijestiti Kantonalno ministarstvo.
Javni poziv iz stava 2. ovog člana provodi komisija iz člana 109. stav 5. i 6. ovog zakona.
Početna cijena ne smije biti manja od 70% od cijena propisanih Pravilnikom o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih od zamjene, zakupa i koncesije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/09), njegovim izmjenama ili dopunama, odnosno drugim propisom koji reguliše ovo područje u slučaju prestanka važenja ovog Pravilnika.
Odluku kojom se zemljište iz stava 1. ovog člana daje u zakup i odluku o odabiru najpovoljnije ponude donosi gradsko/općinsko vijeće.
Protiv odluka iz stava 5. ovog člana može se uložiti prigovor u roku od osam dana od dana prijema odluke.
O prigovoru odlučuje Kantonalno ministarstvo.
Ugovor o davanju zemljišta iz stava 1. ovog člana u zakup potpisuje gradonačelnik/općinski načelnik.
Kantonalno ministarstvo je u postupku nadzora ovlašteno naložiti gradu/općini postupanje po stavu 1. i 2. ovog člana.
Sredstva naknade za zakup (zakupnina) iz stava 1. ovog člana uplaćuju se i vode kao posebna vrsta prihoda u budžetu grada/općine.
Ako se vlasnik ne javi u roku od 5 godina od dana zasnivanja zakupa, sredstva iz stava 4. ovoga člana mogu se koristiti samo u svrhe utvrđene članom 55. ovoga zakona i za to zemljište može biti produžen ugovor na rok do pet godina aktuelnom zakupoprimaocu, ukoliko je uredno plaćao zakupninu i pridržavao se odredbi ovog zakona.
Član 108. st. 2., 3., 4. i 5. - osporene odredbe
Pravo prvenstva na javnom pozivu za zakup ima fizičko i pravno lice koje je sudjelovalo u javnom pozivu i ostvarilo najveći zbroj od ukupno mogućih 100 bodova prema kriterijima:
- a)Ponuđena cijena:
- -maksimalna dozvoljena ponuđena cijena - 40 bodova
- -
U slučaju da je cijena koja je ponuđena niža od maksimalno dozvoljene cijene broj bodova se u tom slučaju određuje na način da se maksimalna dozvoljena ponuđena cijena podijeli sa 40 (ukupni broj bodova po tački e), na koji način se izračunava vrijednost jednog boda, nakon čega se u svakom konkretnom slučaju broj bodova koji ostvaruje ponuđač izračunava dijeljenjem ponuđene cijene sa dobijenom vrijednosti jednog boda.
- b)Prethodni zakupoprimaoci:
- -ukoliko su izmirili svoje obaveze po dosadašnjim ugovorima i ukoliko nisu do sada evidentirani kao nesavjesni korisnici poljoprivrednog zemljišta - 30 bodova,
- -
- c)Vrijeme bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom:
- -da je 10 ili više godina ažuriran u RPG-u (upisan ažurno na godišnjem nivou) - 10 bodova
- -da je 3 ili više (do 10) godina ažuriran u RPG-u (upisan ažurno na godišnjem nivou) - 5 bodova
- -
- d)Prebivalište ili sjedište ponuđača:
- -na teritoriji katastarske općine u kojoj se nalazi zemljište koje je predmet javnog poziva u trajanju 10 ili više godina - 10 bodova
- -na teritoriji grada ili općine u kojoj se nalazi zemljište koje je predmet javnog poziva u trajanju 10 ili više godina - 7 bodova
- -
- e)Status branioca:
- -branioci koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava i koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom kao glavnom djelatnosti - 5 bodova
- -
- f)Mladi poljoprivrednik:
- -Mladi poljoprivrednik do 40 godina starosti kao nosilac RPG-a minimalno upisan godinu dana u RPG do raspisivanja poziva - 5 bodova
- -
Ako je više ponuđača ostvarilo isti broj bodova za istu katastarsku česticu i/ili proizvodno-tehnološku cijelinu, pravo prvenstva imaju i ponuđači prema gore navedenom redoslijedu.
Privredni program sadrži: podatke o podnosiocu zahtjeva, opis gazdinstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehničke karakteristike privrednog programa i potrebnu mehanizaciju za obradu zemljišta koje je predmet zakupa i kalkulaciju troškova i prihoda te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji, podatke o novom zapošljavanju te podatke o površinama koje se nalaze u području obuhvata izgrađenih ili planiranih sistema javnog navodnjavanja.
Privredni program mora biti u skladu sa sadržajem Strategija iz člana 3. ovog zakona.
Član 109. - osporena odredba
Poljoprivredno zemljište daje se u zakup javnim pozivom.
Odluku o raspisivanju javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu ili posjedu države donosi gradsko/općinsko vijeće uz saglasnost Kantonalnog ministarstva.
Kantonalno ministarstvo je dužno u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, riješiti postupak davanja saglasnosti.
U slučaju da Kantonalno ministarstvo ne postupi u roku iz stava 3. ovog člana, smatrat će se da je dalo saglasnost.
Postupak javnog poziva provodi Komisija za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u zakup.
Komisija iz stava 5. ovog člana imenuje gradsko/općinsko vijeće na prijedlog gradonačelnika/općinskog načelnika.
Početna cijena ne smije biti manja od 70% od cijena propisanih Pravilnikom o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih od zamjene, zakupa i koncesije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/09), njegovim izmjenama ili dopunama, odnosno drugim propisom koji reguliše ovo područje u slučaju prestanka važenja ovog Pravilnika.
Maksimalna dozvoljena ponuđena cijena iznosi dvostruki iznos početne cijene. U slučaju ponude većeg iznosa ponuda se smatra nevažećom.
Najveća površina koju je ugovorima moguće dodijeliti jednom zakupoprimaocu, bilo da se radi o pravnom ili fizičkom licu, iznosi 35% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu ili posjedu države obuhvaćenim važećim Programom upravljanja za grad ili općinu u kojoj se zemljište nalazi.
Ograničenje iz prethodnog stava ne odnosi se na zapušteno poljoprivredno zemljište koje je predmet ponude.
Ograničenje iz stava 9. ovog člana primijeniti će se na sve zakupoprimaoce, vodeći se principom održavanja kontinuiteta poljoprivredne proizvodnje, očuvanja investicija i radnih mjesta, na način da ukupna količina poljoprivrednog zemljišta dodijeljena jednom zakupoprimaocu ne bude manja od površine državnog poljoprivrednog zemljišta kojim je raspolagao prije raspisivanja javnog poziva, ali ista ne smije prelaziti 35% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu ili posjedu države obuhvaćenim važećim programom upravljanja za grad ili općinu u kojoj se zemljište nalazi.
Odluku o odabiru najpovoljnije ponude donosi gradonačelnik/općinski načelnik uz saglasnost Kantonalnog ministarstva.
Kantonalno ministarstvo je dužno u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, riješiti postupak davanja saglasnosti.
U slučaju da Kantonalno ministarstvo ne postupi u roku iz prethodnog stava, smatrat će se da je dalo saglasnost.
Član 112. stav 1. - osporena odredba
Zakupnina se utvrđuje, zavisno o namjeni korištenja, lokaciji i drugim ekonomskim uslovima, u skladu sa kriterijima koje utvrđuje gradsko/općinsko vijeće uz prethodnu saglasnost Kantonalnog ministarstva, a ista je posebna vrsta prihoda budžeta grada/općina i Kantona u omjeru 70:30.
Član 122. - osporena odredba
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih i pravnih lica ugovorom samo u slučaju okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta iste tržišne vrijednosti i u cilju racionalnijeg korištenja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Strategijom iz člana 3. ovog zakona i u skladu sa odredbama Zakona o arondaciji.
Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovog člana, donosi gradsko/općinsko, uz saglasnost Kantonalnog ministarstva, najkasnije u roku od 90 dana od dana podnošenja cjelovitog dokumentovanog zahtjeva od strane zainteresovanog lica.
Zahtjev mora sadržavati detaljan opis zemljišta čija se zamjena predlaže, nacrt načinjen od ovlaštenog geodete, razloge prijedloga zamjene u skladu sa ovim zakonom, prijedlog postupka ishođenja dokumentacije te prijedlog rokova za provođenje pri nadležnim zemljišnoknjižnim i katastarskim tijelima.
Uslovi i način zamjene poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, propisuju se kantonalnim propisom.
Član 134. stav 5. - osporena odredba
Protiv rješenja kantonalnog poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba Kantonalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Član 140. - osporena odredba
Postupci davanja u zakup, koncesije, izdavanja poljoprivredne saglasnosti i utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu ili posjedu države započeti do stupanja na snagu ovoga zakona, dovršiti će se prema odredbama ovoga zakona.
Postupci arondacije i komasacije započeti do stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se u skladu sa dosadašnjim propisima.
Ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu ili posjedu države, sklopljeni i ovjereni prije stupanja na snagu ovoga zakona, važe do isteka ugovorenog roka, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
8. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine br. U-43/17 od 21.11.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/18), U-35/21 od 11.5.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/22) i dr.
9. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Na osnovu navoda iz zahtjeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu i odgovora na zahtjev, te dokaza koji su pribavljeni u ovom ustavnopravnom predmetu, Ustavni sud Federacije je utvrdio sljedeće relevantne činjenice bitne za donošenje odluke:
Zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu podnesen je od strane ovlaštenih podnosilaca u smislu člana IV.C.3.10 (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Podnosioci zahtjeva zatražili su da Ustavni sud Federacije utvrdi kako je osporenim odredbama Zakona povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Odžak, jer te odredbe nisu u saglasnosti sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije, Zakona o principima lokalne samouprave i Zakona o eksproprijaciji kao i da je Općini Odžak, kao jedinici lokalne samouprave iz tih razloga povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz člana 8. stav 3. alineje 7. i 10. Zakona o principima lokalne samouprave, zagarantovano članom 4. stav 6. Evropske povelje, a time i prava koja proizilaze iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
U konkretnom slučaju, promatrajući ova dva zahtjeva kao cjelinu, utvrđeno je da se odnose na istu ustavnopravnu stvar u smislu da se radi o povredi prava na lokalnu samoupravu zbog neodržavanja konsultacija sa jedinicama lokalne samouprave Posavskog kantona u vezi donošenja osporenih odredbi Zakona, a u skladu sa članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave. Zahtjevi su upravljeni na navodnu neusaglašenost naprijed navedenih odredbi osporenog Zakona sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije, kao okvirnog zakona, te Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05, u daljem tekstu: Zakona o organizaciji organa uprave) i Zakona o eksproprijaciji.
Prema ocjeni ovog suda, zahtjevom se traži ocjena zakonitosti osporenih odredbi Zakona, a radi navodne neusaglašenosti sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu Federacije i drugim zakonima, te povrede i prava na lokalnu samoupravu Općine Odžak. Imajući u vidu nadležnost ovog suda u smislu člana IV.C.3.10 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije nije nadležan za odlučivanje o ocjeni zakonitosti odnosno usaglašenosti osporenih odredbi kantonalnog zakona sa drugim zakonima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Stoga se Ustavni sud Federacije, u ovom predmetu, isključivo bavio propitivanjem pitanja povrede prava na lokalnu samoupravu u smislu odredbe člana 4. stav 6. Evropske povelje i člana 8. stav 3. alineja 7. i 10. Zakona o principima lokalne samouprave, a u vezi izostanka konsultacija sa jedinicom lokalne samouprave u ovom slučaju Općine Odžak, prilikom donošenja osporenog Zakona.
Iz odredaba Evropske povelje, naročito odredbe 4. stav 6. proizilazi, da jedinice lokalne samouprave moraju biti na odgovarajući način konsultovane prilikom donošenja zakona koji se izravno tiču jedinica lokalne samouprave, a naročito za pitanja koja su od njihovog interesa i značaja za lokalnu samoupravu.
S tim u vezi utvrđeno je, da je Skupština dana 29.3.2023. godine, donijela Zaključak kojim se prihvaća Nacrt Zakona o poljoprivrednom zemljištu kao osnova za izradu osporenog Zakona, sa stavovima, prijedlozima i primjedbama na Nacrt zakona, iznesenim od radnih tijela i poslanika u Skupštini. Isto tako, Skupština je zadužila predlagaoca Nacrta zakona, Vladu Posavskog Kantona (u daljem tekstu: Vlada) da o rezultatima javne rasprave podnese izvještaj poslanicima Skupštine sa Prijedlogom zakona.
Prema stanju stvari u spisu, a na osnovu spomenutog zaključka Skupštine, nadležno ministarstvo uputilo je nacrt Zakona o poljoprivrednom zemljištu Posavskog kantona na javnu raspravu koja je prema odgovoru na zahtjev i Izvještaju sa javne rasprave Skupštine, broj 01-01-65-3/24 od 25.6.2024. godine, održana u sljedećim jedinicama lokalne samouprave Posavskog kantona: 9.6.2023. godine u 14 sati u Centru za kulturu Odžak, Titova bb, 12.6.2023. godine u 13 sati u Vijećnici Grada Orašja, III ulica br. 85 i 13.6.2023. godine u 13 sati u zgradi Općine Domaljevac - Šamac, Posavskih branitelja br. 68. Prema podacima iz tog izvještaja na javnoj raspravi u Općini Odžak bilo je 32 prisutnih, a u Gradu Orašju i u Općini Domaljevac - Šamac po pet lica. U Općini Odžak u raspravi je sudjelovalo 15 prisutnih, između kojih i Načelnica Općine Odžak, dok je kantonalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iznio razlog za donošenje osporenog Zakona, te dao obrazloženje po poglavljima. Tom prilikom ministar je takođe odgovarao na postavljena pitanja zainteresovanih na javnoj raspravi, a svi prisutni su bili pozvani dostaviti prijedloge, primjedbe i sugestije najkasnije do 13.6.2023. godine. U ostavljenom roku primjedbe, prijedloge i sugestije dostavile su četiri zainteresovane stranke, među kojima i Načelnica Općine Odžak. Prema spomenutom izvještaju navedene prijedloge i sugestije su detaljno razmotrene, a neke od njih su uvrštene u prijedlog osporenog Zakona. Dakle, kada je u pitanju postupak donošenja osporenog Zakona, nesporno je utvrđeno, da je provedena javna rasprava, a što je vidljivo iz dostavljenog izvještaja ovom sudu, te je na osporene odredbe Zakona podnesen određeni broj primjedbi i prijedloga, od kojih su neke ugrađene u Prijedlog Zakona. Iz svih navedenih razloga ne može se utvrditi povreda prava na lokalnu samoupravu u smislu izostanka potrebnih konsultacija sa Općinom Odžak, a imajući u vidu član 4. stav 6. Evropske povelje, iz razloga što su lokalne vlasti bile konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način.
Na osnovu naprijed navedenog, može se zaključiti da u postupku donošenja Zakona čije su odredbe osporene, nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu, jer iz stanja spisa nedvosmisleno proizilazi da je u svim općinama Posavskog kantona provedena javna rasprava u kojoj je sudjelovao podnosilac zahtjeva Općina Odžak, druge zainteresovane stranke i ministar nadležnog ministarstva, koji je tom prilikom dao potrebna obrazloženja predloženog Nacrta Zakona. U toku rasprave stranke su imale mogućnost staviti svoje primjedbe i sugestije od kojih su neke i uvrštene u Nacrt osporenog Zakona.
Iz tih razloga, a na osnovu objektivno utvrđenih činjenica u ovom predmetu, proizilazi da nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Odžak, tako da je Ustavni sud Federacije odlučio kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je u sastavu: prof.dr. Edin Muminović, potpredsjednik Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr.sc. Alen Taletović, sudije Suda.
Broj U-60/23
28. novembra 2024. godine.
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine