USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
ODLUKA
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda, na osnovu člana IV.A.17.b. (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Amandmana XL na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon održane javne rasprave, na sjednici održanoj 21. i 28. maja 2008. godine, donijelo je
ODLUKU
OBRAZLOŽENJE
Prijedlogom zakona o Javnom servisu Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine ne povređuje se vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda.
Odluku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine obavijestio je Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće), da je Zajednička komisija za usaglašavanje Prijedloga zakona o Javnom servisu Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 31.10.2007. godine, razmatralo tekst Prijedloga zakona o Javnom servisu Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) za koji se u proceduri donošenja postavilo pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Istim dopisom je navedeno da nije postignut konsenzus po pitanju usaglašavanja Prijedloga zakona, te da isti zakon prosljeđuju Vijeću da donese konačnu odluku o tome, da li se pomenutim Prijedlogom zakona povređuje vitalni nacionalni interes jednog konstitutivnog naroda u konkretnom slučaju hrvatskog naroda.
Kako podneseni zahtjev nije sadržavao činjenice i razloge na kojima se zasniva tvrdnja da odredbe navedenog zakona povređuju vitalni nacionalni interes jednog od konstitutivnih naroda, Vijeće je u skladu sa članom 10. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) zatražilo da se dostavi obrazloženi zahtjev, odnosno da se navedu činjenice i razlozi na kojima se zasniva tvrdnja Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: Klub delegata hrvatskog naroda), da odredbe Prijedloga zakona povređuju vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda.
Dana 9.4.2008. godine dostavljen je obrazloženi zahtjev od strane predsjednika Kluba delegata hrvatskog naroda u kojem se navodi, da je Klub delegata hrvatskog naroda na petoj sjednici koja je održana 26. jula 2007. godine, proglasio da Prijedlog zakona spada u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa za hrvatski narod. U odgovoru se navodi da je o ovoj pravnoj stvari Vijeće već odlučivalo i donijelo Odluku broj U-11/06 od 19.7.2006. godine kojom je utvrđeno, da se Prijedlogom zakona koji je tada bio u proceduri povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda. Postupajući po pomenutoj odluci, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine dostavljen je novi Prijedlog zakona kojim se ni približno ne osigurava jednakopravnost za sva tri konstitutivna naroda, a samim tim, ni međunarodno priznata osnovna ljudska prava i slobode utvrđena u međunarodnim dokumentima, Ustavu Bosne i Hercegovine i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. U dopisu se nadalje navodi da su odredbe čl. 7., 8. i 9. Prijedloga zakona deklarativnog karaktera, i istim nije regulisano kako i na koji način će se osigurati njihovo provođenje. Zbog svega toga, ovako koncipiran Prijedlog zakona ne garantira da će najmalobrojniji narod u jednoj vrlo složenoj državnoj zajednici kakva je Bosna i Hercegovina, moći ostvariti prava koja mu pripadaju po međunarodnim i evropskim konvencijama. Ovu tvrdnju garantira i dosadašnja praksa gdje je Zakon o Javnom Radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine donesen preglasavanjem, jer se istim zakonom omogućava da srpski narod kroz Radio-televiziju Republike Srpske ima svoj javni medij na svom jeziku, zatim, da je ta mogućnost data bošnjačkom narodu u Federaciji Bosne i Hercegovine s obzirom na njihovu dominantnu ulogu u procesu odlučivanja u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Pored toga se navodi, da je odredba člana 39. Prijedloga zakona načelna norma jer se s njom pokušava kroz programska načela uvažiti princip ravnopravne upotrebe sva tri službena jezika konstitutivnih naroda. Zbog svega navedenog Klub delegata hrvatskog naroda, predlaže da Vijeće nakon provedene rasprave donese odluku u kojoj će utvrditi da se Prijedlogom zakona povređuje vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda.
Na osnovu zahtjeva i priložene dokumentacije Vijeće je utvrdilo da su ispunjene Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine procesne pretpostavke o prihvatljivosti, pa je, u skladu sa članom 42. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine donijelo Rješenje broj U-3/08 od 18.4.2008. godine, da je prihvatljiv zahtjev Kluba delagata hrvatskog naroda postavljen u Domu naroda za pokretanje postupka za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog hrvatskog naroda, u postupku usvajanja Prijedloga zakona, te da će Vijeće, u Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine propisanom roku, odlučiti o meritumu zahtjeva.
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Vijeće je dana 18.4.2008. godine od Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Klub delegata bošnjačkog naroda) i Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Klub delegata srpskog naroda) zatražilo da se, kao suprotne strane u postupku, izjasne o dostavljenoj obavijesti i obrazloženom zahtjevu.
U odgovoru koji je Vijeću dostavljen 5.5.2008. godine, Klub delegata srpskog naroda navodi, da nema potrebe za utvrđivanjem postojanja vitalnog nacionalnog interesa po pitanju Javnog servisa Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine iz razloga što je Amandmanom XXXVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno članom 115. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/03) propisano, da je sistem javnog informisanja definisan kao vitalni nacionalni interes.
U odgovoru koji je Vijeću dostavljen od strane Kluba delegata bošnjačkog naroda 9.5.2008. godine, navodi se da Prijedlog zakona ne povređuje vitalni nacionalni interes bilo kog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. U svom odgovoru ističu, da je u proceduri u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine 2006. godine bio Zakon o Javnom servisu Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine i da je Vijeće donijelo odluku, broj U-11/06 od 19.7.2006. godine, i utvrdilo, da pojedine odredbe pomenutog zakona povređuju vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda.
Međutim, Prijedlogom zakona koji se sada nalazi u proceduri Klub delegata bošnjačkog naroda smatra da su primjedbe Vijeća iznesene u Odluci broj U-11/06 od 19.7.2006. godine ugrađene u tekstu Prijedloga zakona koji je utvrdila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i dostavila Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine na usvajanje. Ističe se, da su Prijedlogom zakona utvrđeni jasni zakonski instrumenti zaštite za sva tri konstitutivna naroda, da je odredbama čl. 3., 11. i 12. jasno propisano pravo prigovora bilo kog korisnika ili zainteresirane strane da može podnijeti prigovor na rad Regulatornoj agenciji za komunikacije koja je dužna u skladu sa članom 45. Zakona o komunikacijama ( "Službeni glasnik BiH", broj 31/03) i Zakonu o Javnom Radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 78/05) da odluči o podnesenim prigovorima, da se dozvola za rad izdaje na period od pet godina i da ista podliježe svim preispitivanjima, a i sankcijama za nepostupanje po istoj. Nadalje se navodi, da je članom 25. Prijedloga zakona regulisana zaštita od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ukoliko Upravni odbor Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Upravni odbor) ne poštuje uslove iz dozvole sistema ili dozvole servisa, a što bi dovelo do kršenja i narušavanja interesa bilo kog od konstitutivnih naroda. Pored toga ističu, da je članom 26. Prijedloga zakona propisan način zaštite kod donošenja odluka o najvažnijim pitanjima i to konsenzusom, te nadzor od strane Upravnog odbora za kontrolu provedbe svih programskih načela čime je izbjegnut sistem preglasavanja bilo kog naroda, član 28. Pored toga, regulisano je pitanje razrješenja generalnog direktora ukoliko on ne obavlja sve obaveze u skladu sa dozvolom sistema, odnosno, ako ne izvršava ili ozbiljno narušava ili krši prava bilo kog od konstitutivnih naroda ili ostalih. U odgovoru se nadalje ističe da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 25.7.2007. godine usvojio isti tekst Prijedloga zakona, a u skladu sa procedurom donošenja ovaj Prijedlog zakona dobio je potrebnu većinu u Klubu delegata bošnjačkog naroda i Klubu delegata srpskog naroda, u plenarnom glasanju.
Zbog svega navedenog Klub delegata bošnjačkog naroda smatra, da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u potpunosti usaglasila tekst Prijedloga zakona sa odlukom Vijeća broj U-11/06 od 19.7.2006. godine, i na taj način otklonila sve mogućnosti za dovođenje u neravnopravan položaj bilo koji konstitutivni narod kroz primjenu ovog zakona, a u konkretnom slučaju i hrvatski narod.
Vijeće je u ovom ustavnosudskom predmetu održalo javnu raspravu dana 21.5.2008. godine, na kojoj su u ime podnosioca zahtjeva prisustvovali i to: dr. Josip Perić, Mato Franjičević, Stjepan Jurkić, Ante Boras, Lidija Bradara i Radoje Vidović. Predstavnici ostala dva kluba iako uredno pozvani, nisu prisustvovali javnoj raspravi.
Na javnoj raspravi održanoj 21.5.2008. godine, predstavnici Kluba delegata hrvatskog naroda istakli su da u Prijedlogu zakona nije postupljeno po odluci Vijeća, broj U-11/06 od 19.7.2006. godine, da su predložena rješenja suprotna međunarodnim dokumentima (Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Opća deklaracija o ljudskim pravima), da za Prijedlog zakona nije glasao Klub delegata srpskog naroda i Klub delegata hrvatskog naroda, da je ovaj zakon usvojen preglasavanjem hrvatskih poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i donesen suprotno proceduri koja je propisna Poslovnikom o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Pored navedenog, predložili su osnivanje kanala na hrvatskom jeziku i zatražili da Vijeće nakon provedene javne rasprave donese odluku i utvrdi povredu vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog hrvatskog naroda.
Nakon održane javne rasprave i provedenog dokaznog postupka, Vijeće je na sjednici održanoj 28.5.2008. godine, u Ustavom propisanom roku donijelo Odluku kao u dispozitivu iz sljedećih razloga:
Razmatrajući navedeni zahtjev Vijeće je pošlo od svoje Odluke broj U-11/06 od 19.7.2006. godine kojom je utvrdilo, da je ustavno pravo Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da uređuje sistem javnog informisanja, i konstatovalo da važna pitanja kao što su ostvarivanje programskih načela na kojima se zasniva vršenje funkcije Javnog servisa Radio - televizije Federacije Bosne i Hercegovine, zahtijeva potpuniju zakonsku razradu u domenu njihovog ostvarivanja, kako bi se eliminisala svaka mogućnost favoriziranja bilo kog naroda, a time diskriminacija na ravnopravnu upotrebu jezika i pisma, uvažavanja nacionalnih, regionalnih, tradicijskih, vjerskih, kulturnih i drugih karakteristika konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine. Vijeće je konstatovalo, da nisu predviđeni instrumenti odgovornosti organa upravljanja i da nije osigurana zaštita od preglasavanja jednog konstitutivnog naroda pri donošenju odluka od strane Upravnog odbora.
Analizirajući donesenu Odluku broj: U-11/06 iz 2006. godine, prijedloge predstavnika Kluba delegata hrvatskog naroda sa javne rasprave od 21.5.2008. godine u ovom predmetu i predloženi tekst Prijedloga zakona iz 2007. godine, Vijeće je konstatovalo, da je u nadležnosti izvršne i zakonodavne vlasti da reguliše organizaciju Javnog servisa Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine odnosno osnivanje radio i televizijskih kanala. Pri tome, Vijeće je stajališta da se ne može upuštati u procjenu da li je predloženo rješenje organizacije Javnog servisa Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine na jednoj radio i jednoj televizijskoj mreži na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine optimalno i adekvatno rješenje, jer to nije u njegovoj nadležnosti. Pored toga , Vijeće se ne može upuštati u moguće povrede tog prava u praksi, jer takva mogućnost nije isključena ni kada postoji puna saglasnost o pravnoj i društvenoj valjanosti određenih odredaba zakona, s tim, što je tada zaštita tog prava u nadležnosti drugih organa državne vlasti. Vijeće može samo cijeniti imajući u vidu Amandman XXXVII i Amandman XL na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, da li se odredbama Prijedloga zakona povređuje vitalni nacionalni interes jednog od konstitutivnih naroda i ostalih u Bosni i Hercegovini. U svim odredbama osporenog Prijedloga zakona na isti način se tretiraju sva tri konstitutivna naroda, jer se uostalom, u cijelom tekstu upotrebljava samo pojam "konstitutivni narodi" bez pojedinačnog pominjanja bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Odredbe Prijedloga zakona koje regulišu programska načela i njihovo ostvarivanje ne daju bilo kakvog osnova iz čega bi se moglo zaključiti da će Hrvati biti diskriminirani u odnosu na druga dva konstitutivna naroda i da se jedan narod favorizira u odnosu na druga dva konstitutivna naroda i ostale, imajući u vidu odredbe, (čl. 39. i 40.). Prijedloga zakona. Istim odredbama je regulisano, da će program Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine uvažavati nacionalne, regionalne, tradicijske, vjerske, kulturne, jezičke i druge karakteristike sva tri konstitutivna naroda i ostalih u Bosni i Hercegovini, uz ravnopravnu zastupljenost tri službena jezika i dva pisma, te njihovu kulturu i tradicijsku baštinu. Propisana je i mogućnost prigovora bilo kog korisnika ili zainteresiranih stranaka da mogu podnijeti prigovor Regulatornoj agenciji za komunikacije ako se Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine ne pridržava odredbi ovog Zakona i odgovornost člana Upravnog odbora koji može biti razriješen od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Utvrđena je i mogućnost razrješenja cijelog Upravnog odbora od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ako Regulatorna agencija za komunikacije utvrdi, da Upravni odbor ne poštuje uslove iz dozvole o radu, a što bi dovelo do ozbiljnog kršenja ili narušavanja interesa ili prava bilo kojeg od konstitutivnih naroda ili ostalih, (čl. 11., 12. i 25). Pored toga, regulisana je i odgovornost generalnog direktora koji odgovara Upravnom odboru, koga Upravni odbor može razriješiti ako ne vrši svoje obaveze u skladu sa dozvolom o radu, a što bi dovelo do ozbiljnog narušavanja ili kršenja prava bilo kojeg od konstitutivnih naroda i ostalih u Bosni i Hercegovini, (čl. 36. i 37.).
Vijeće je nadalje konstatovalo, da ne postoji mogućnost preglasavanja jednog konstitutivnog naroda pri donošenju odluka od strane Upravnog odbora. Ovo iz razloga što Upravni odbor donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja svih članova, a za najvažnija pitanja potreban je konsenzus članova Upravnog odbora (imenovanje i razrješenje generalnog direktora, usvajanje statuta, programskih planova Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine, finansijskih planova i godišnjeg budžeta), član 26. Zakona.
Vijeće ističe da nije utvrdilo povredu člana 1.1., 1.3. i člana 19.2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, člana 1.1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ni povredu člana 2. Opće deklaracije o ljudskim pravima, jer Prijedlogom zakona nije uskraćeno bilo koje pravo hrvatskom narodu, a ni pojedincima propisano pomenutim međunarodnim aktima, a da je istovremeno to pravo konstituisano za druga dva konstitutivna naroda i ostale u Bosni i Hercegovini.
Kod ovakvih predloženih rješenja u Prijedlogu zakona, koji je donesen u izvršenju Odluke Vijeća broj U-11/06 od 19.7.2006. godine, Vijeće smatra, da se novim Prijedlogom zakona ne povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda, niti favorizira interes druga dva konstitutivna naroda i ostalih koji žive u Bosni i Hercegovini.
Međutim, Vijeće je utvrdilo da je Prijedlog zakona razmatran suprotno odredbama Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koje se odnose na donošenje zakona po hitnom postupku. Ovo iz razloga što članovi Doma naroda odnosno Klub delegata hrvatskog naroda nije bio u mogućnosti da se upozna sa predloženim rješenjima, što je Prijedlog zakona uvršten u dnevni red Doma naroda prije nego što je pribavljeno mišljenje od nadležnih radnih tijela, a niti je podnosilac Prijedloga zakona naveo razloge koji su neophodni da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, (čl. 186.-188. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine). Zbog navedenog, Klub delegata hrvatskog naroda nije bio u mogućnosti da se upozna sa tekstom Prijedloga zakona koji je donesen u izvršenju Odluke Vijeća broj U-11/06 od 19.7.2006. godine, a u kojoj je bilo utvrđeno, da se tim Prijedlogom zakona koji je tada bio u proceduri u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda.
Po mišljenju Vijeća, povrede postupka propisane u Poslovniku o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kod donošenja ovog zakona, ne mogu se tretirati kao povreda vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog hrvatskog naroda, pogotovo iz razloga, što je Klub delegata hrvatskog naroda prihvatio da se navedeni zakon uvrsti u dnevni red, i što je glasao o Prijedlogu zakona po principu zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Iz navedenih razloga Vijeće je, primjenom člana 42. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, odlučilo kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Vijeće je donijelo u sastavu: mr. Mirko Bošković, predsjednik Vijeća, mr. Ranka Cvijić, Aleksandra Martinović, prof. dr. Nedjeljko Milićević, mr. Kata Senjak, prof. dr. Kasim Trnka i mr. Faris Vehabović, članovi Vijeća.
ODVOJENO MIŠLJENJE
ČLANA VIJEĆA MR. MIRKA BOŠKOVIĆA U PREDMETU U-3/08
6. juna 2008. godine
Sarajevo
Član Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
mr. Mirko Bošković, s. r.
U predmetu U-3/08 Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) 28.5.2008. godine donijelo je Odluku, kojom je po zahtjevu Kluba hrvatskih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdilo da se "Prijedlogom zakona o Javnom servisu Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine ne povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda".
Na sjednici Vijeća, povodom glasanja o navedenoj Odluci, nisam se složio sa većinskom Odlukom Vijeća iz sljedećih razloga:
Dana 19.7.2006. godine Vijeće je u predmetu U-11/06 odlučujući po zahtjevu Kluba hrvatskih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, donijelo Odluku da se "Prijedlogom zakona o Javnom servisu Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda, iz razloga što pojedinim rješenjima nisu osigurane garancije da neće biti diskriminirani u ravnopravnom ostvarivanju prava utvrđenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine."
Klub bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dana 29.9.2006. godine izjavio je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine na navedenu Odluku Vijeća (broj AP.2741/06), koja je kod tog Suda u postupku rješavanja.
Članom 5. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) propisano je da "Ustavni sud provodi postupak na osnovu odredaba ovog zakona, a u pitanjima koja nisu uređena ovim zakonom može shodno primijeniti odgovarajuća pravila procesnih zakona". Pravilima procesnih zakona u Federaciji (Zakon o parničnom postupku i dr.) regulisano je da sve dok postupak teče po jednom zahtjevu ne može se po istom zahtjevu voditi novi postupak među istim subjektima.
U konkretnom slučaju i u predmetu U-11/06 i U-3/08 radi se o prijedlozima Zakona o javnom servisu Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine. Navedeni prijedlozi zakona regulišu isto pitanje (Javni servis RTV Federacije), čiji su tekstovi skoro identični.
Imajući u vidu izloženo, nisam se složio sa mišljenjem većine Vijeća, zbog toga što sam bio mišljenja da Vijeće treba odložiti donošenje odluke u meritumu u predmetu U-3/08, dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne odluči po apelaciji koju je izjavio Klub bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na Odluku Vijeća u predmetu U-11/06 od 19.7.2006. godine.
Ukoliko se nastavi postupak odlučivanja u meritumu u oba predmeta i pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i Vijećem za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije moguća je situacija da oba navedena prijedloga zakona stupe na snagu i to tako da Ustavni sud Bosne i Hercegovine uvaži navedenu apelaciju Kluba bošnjačkih delegata odnosno da Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije odluči da po novom prijedlogu navedenog Zakona nisu povrijeđeni vitalni interesi hrvatskog naroda.