USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika Općine Zavidovići za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, u odnosu na primjenu člana 115. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i člana 89. Zakona o prostornom uređenju, na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 30. juna 2006. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da članom 115. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/06) i članom 89. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Zeničko- dobojskog kantona", broj 2/04) nije povrijeđeno pravo Općine Zavidovići na lokalnu samoupravu.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i u "Službenom glasniku općine Zavidovići".
Obrazloženje
- 1.Načelnik Općine Zavidovići (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 10.2.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa odredbama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zakon) i Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Kantonalni zakon). Zahtjevom se traži da Ustavni sud Federacije utvrdi da su odredbom člana 115. Federalnog zakona i odredbom člana 89. Kantonalnog zakona povrijeđena prava općine Zavidovići na lokalnu samoupravu, te da stoga navedene odredbe nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi kojom se osiguravaju i štite ova prava.
U zahtjevu načelnik Općine Zavidovići je istakao da je donošenjem Prostornog plana Bosne i Hercegovine za period od 1981-2000. godine ("Službeni list SRBiH", br. 18/82 i 27/88) (u daljnjem tekstu: Prostorni plan BiH) došlo do rezervacije zemljišta na području općine u svrhu izgradnje hidroakumulacije "Krajinići" koja bi se trebala graditi na području doline rijeke Krivaja, čime bi se obezbijedilo pitkom vodom cijelo područje sjeveroistočne Bosne. Prostornim planom BiH u navedenim rezerviranim područjima zabranjena je gradnja svih objekata. Primjenom Prostornog plana BiH općini Zavidovići su uskraćena sva prava u odnosu na ovaj dio općine koja joj pripadaju na osnovu člana 3. Zakona o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95) i člana 9. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 13/98 i 2/05),odnosno uskraćeno joj je, između ostalog, pravo da za ovo područje donese prostorni plan općine ili bilo koji drugi planski dokument koji nije usklađen sa politikom utvrđenom u Prostornom planu BiH.
Radi prevazilaženja nastalog stanja, formirana je od strane Općinskog vijeća Zavidovići radna grupa koja se obraćala svim relevantnim institucijama na svim nivoima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, počev od 1990. godine do danas i njima je dostavila inicijativu za izmjenu Prostornog plana BiH. Tako je, na primjer, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoline, dopisom od 16.09.1996. godine upućenom Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, konstatovalo je "nedvojbeno da će doći do realizacije akumulacije "Krajinići" i da će namjena prostora za njenu izgradnju biti zadržana u planskim aktima prostornog uređenja Federacije", da se za sada ne može donijeti odluka o promjeni namjene zemljišta na području akumulacije i da je Općina Zavidovići i dalje dužna ovaj prostor štititi od nenamjenskog korištenja. Nasuprot tome, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva svojim aktom od 30.05.1997. godine je predložilo premijeru Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da akumulacija "Krajinići" ostane u Prostornom planu, ali, s obzirom na trenutno stanje i činjenicu da se ne može obezbijediti pravična naknada korisnicima zemljišta na području budućih akumulacija, da se putem resornih federalnih organa uprave donese odluka o dozvoli izgradnje individualnih stambenih i ekonomskih objekata.
Podnosilac zahtjeva je, također, naveo da, iako je Prostorni plan BiH donesen za period 1981-2000. godine, odredbom člana 115. Federalnog zakona propisano je da će se do donošenja Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine primjenjivati Prostorni plan BiH u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da sličnu odredbu sadrži i član 89. Kantonalnog zakona, kojim je propisano da će se do donošenja Prostornog plana Kantona primjenjivati Prostorni plan BiH u dijelu koji se odnosi na teritoriju Kantona.
Po mišljenju podnosioca zahtjeva, navedene sporne zakonske odredbe su suprotne članu 4. tačka 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, jer je preuzimanjem Prostornog plana BiH Općina Zavidovići dovedena u situaciju da nema mogućnosti da uzme učešće ili utiče na ovakvo zakonsko rješenje u smislu člana 3. Zakona o osnovama lokalne samouprave.
- 2.Ustavni sud Federacije je dana 27.02.2006. godine dostavio zahtjev radi davanja odgovora Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (Predstavničkom domu i Domu naroda) i Zeničko-dobojskom kantonu.
Dom naroda i Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na traženje Suda nisu dostavili odgovor.
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona, kao obrađivač Kantonalnog zakona, dostavilo je odgovor dana 17.03.2006. godine. U odgovoru je navedeno da je ovo Ministarstvo dostavilo Vladi Kantona na utvrđivanje Prijedlog zakona o prostornom uređenju, u čijim odredbama su preuzete odredbe tada važećeg Federalnog zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/02), kojim je propisano da se do donošenja Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine primjenjuje Prostorni plan BiH u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Navodi se da je u postupku donošenja Kantonalnog zakona provedena javna rasprava u svim općinama Kantona i o njemu su dali pozitivno mišljenje Sekretarijat za zakonodavstvo Kantona, Odbor za društveno-ekonomske odnose i Zakonodavno-pravna komisija. Također je navedeno da je Skupština Kantona donijela Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana Kantona i da je izrada istog u toku. Navodi da se ovo Ministarstvo u više navrata obraćalo Federalnom ministarstvu za prostorno uređenje i okolinu u vezi odustajanja od gradnje hidroakumulacije "Krajinići", čija bi izgradnja nanijela Općini Zavidovići nenadoknadivu materijalnu štetu, tim prije što je Općina Tuzla riješila pitanje vodosnabdijevanja izgradnjom jezera Modrac.
- 3.Javna rasprava, na kojoj su prisustvovali punomoćnici podnosioca zahtjeva i punomoćnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, održana je 29. juna 2006. godine.
Na raspravi punomoćnik podnosioca zahtjeva se izjasnio da u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u zahtjevu. Ističe da je realizacijom Prostornog plana BiH, zaustavljen život na području općine Zavidovići, te je došlo do povrede prava građana i to naročito prava na dom, a uskraćeno je i pravo općini da planira razvoj svog područja.
Navodi da o izgradnji hidroakumulacije "Krajinići", koja bi sa zaštitnom zonom, prema Prostornom planu BiH, pokrivala površinu od 1483 ha, nije na području općine Zavidovići provedena javna rasprava, niti je općina imala mogućnost dati mišljenje u odnosu na izgradnju ovog objekta. Nakon donošenja Prostornog plana BiH formiran je odbor sa zadatkom da razmotri posljedice izgradnje brane "Krajinići". Općina Zavidovići već 20 godina provodi aktivnosti za sprečavanje potapanja prostora u dolini rijeke Krivaje, a što je vidljivo iz priloga dostavljenih uz podneseni zahtjev.
Punomoćnik podnosioca zahtijeva traži da Ustavni sud Federacije razmotri sve mogućnosti u vezi sa posljedicama izgradnje ovog objekta i reperkusija koje Prostorni plan BiH ima za Općinu Zavidovići. Općina Zavidovići ima zabranu raspolaganja, upravljanja i korištenja rezervisanog područja. Građani koji su zakoniti vlasnici zemljišta u području rezervacije već dvadesetpet godina ne mogu graditi stambene objekte na svom zemljištu i osporeno im je pravo na dom, porodični život, pravo vlasništva. Nakon ratnih događanja, došlo je do izgradnje i na ovom području i mnoštvo objekata je građeno bez dozvola iz oblasti građenja. Na području općine Zavidovići je prisutan problem oboljelih od respiratornih bolesti, uzrokovanih postojanjem tri rijeke, a izgradnjom akumulacije bi se povećala vlažnost zraka i došlo bi do daljeg povećanja procenta oboljelih građana. Članom 9. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da općina osigurava uslove za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda svojih građana u skladu sa Ustavom. Sva prava građana ove općine se krše svakodnevno, jer se svi zahtjevi građana za izdavanje dozvola za izgradnju objekata odbacuju kao nedopušteni. Općina krši prava građana na porodični život, pravo na obrazovanje, pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, vjerska prava, pravo na rad i privređivanje. Mišljenja je da su dovedena u pitanje prava Općine Zavidovići zagarantirana Zakonom o lokalnoj samoupravi, Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na kraju, punomoćnik podnosioca zahtjeva traži da se preispita opravdanost člana 115. stav 1. Federalnog zakona i člana 89. stav 1. Kantonalnog zakona u kontekstu usklađenosti ovih odredaba sa dokumentima koje je Bosna i Hercegovina ratificirala i preuzela obavezu njihovog poštivanja, kao i usklađenosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Punomoćnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine istakli su da je nesporan ustavni osnov za donošenje ovog zakona, koji je sadržan u odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojima je utvrđeno da je u isključivoj nadležnosti Federacije utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politike korištenja zemljišta na federalnom nivou, kao i utvrđivanje energetske politike, te da Federacija utvrđuje područja koja predstavljaju opći interes. Navode da je još prije 20 godina Vodoprivreda BiH sačinila program vodosnabdijevanja Bosne i Hercegovine do 2015. godine i prema tom programu su planirani brojni regionalni vodovodi, a između ostalih i ovaj vodovod za sjeveroistočnu Bosnu. Realizacija ovih projekata trebala je da se finansira iz bruto dohotka iz izdvajanja za vode i to je počelo u vrijeme prije ratnih dešavanja na ovom tlu. Hidroakumulacija "Krajinići" je trebala biti višenamjenska, prevashodno za snabdijevanje vodom, ali i za kontrolu poplavnih talasa, regulaciju protoka vode, navodnjavanje itd. Općina Zavidovići se od samog početka protivila ovoj činjenici. Ističu da je u vrijeme donošenja Prostornog plana BiH potpisan Društveni dogovor i netačno je da Zavidovići nisu imali priliku učestvovati u raspravi. Naime, navedenim Društvenim dogovorom, koji je potpisan i ovjeren od Općine Zavidovići, navodi se da su saglasni sa rješenjima iz Prostornog plana BiH. Od Općine Zavidovići još 1988. godine traženo je da se donese odluka prema kojoj bi građani Zavidovića dobijali od Vodoprivrede sredstva da se postepeno izmještaju s tog područja. Građani Zavidovića odbijali su takve prijedloge i rješenja. Godine 1997. se ponovio zahtjev Općine da se hidroakumulacija "Krajinići" briše, ali Prostorni plan se radi tako da svaka struka daje svoje zahtjeve i pri tome se cijeni prioritet. Hidroakumulacija "Krajinići" je, po mišljenju Vodoprivrede iz 1997. godine, definitivno rješenje za Tuzlu i okolinu i određena parcijalna rješenja joj ne odgovaraju. Sada je u planu izrada Prostornog plana Federacije, pa, shodno tome, Zeničko-dobojski kanton može dati svoju saglasnost ili odbiti je u cilju drugog načina rješavanja ovog problema.
- 4.Ustavni sud Federacije je u toku postupka utvrdio slijedeće:
Članom 115. Federalnog zakona propisano je da se do donošenja Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine primjenjuje Prostorni plan BiH u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da donošenje Prostornog plana Federacije za područja od značaja za Federaciju utvrđuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade. Članom 111. istog zakona propisano je da će Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donijeti Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Članom 89. Kantonalnog zakona propisano je da se do donošenja Prostornog plana Kantona primjenjuje Prostorni plan BiH, u dijelu koji se odnosi na teritoriju Kantona, odnosno Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine od dana njegovog donošenja, te da do donošenja Prostornog plana Kantona područja od značaja za Kanton utvrđuje Skupština na prijedlog Vlade. Članom 92. istog zakona propisano je da uvjeti uređenja prostora, utvrđeni saglasno propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi do izmjene prostornih planova, odnosno drugih dokumenata na osnovu kojih su utvrđeni, a najduže jednu i po godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Nadalje, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Prostornim planom BiH, koji se primjenjuje na osnovu člana 115. Federalnog zakona, odnosno člana 89. Kantonalnog zakona, utvrđeno da je na slivnom području rijeke Krivaje i buduće hidroakumulacije "Krajinići" zabranjena gradnja svih objekata.
- 5.Odlučujući o zahtjevu Ustavni sud Federacije je imao u vidu da odredbe člana 115. Federalnog zakona i člana 89. Kantonalnog zakona imaju privremeni i prelazni karakter do donošenja prostornih planova u skladu sa važećim zakonima.
S obzirom da je za donošenje ovih planova zakonodavac odredio dvogodišnji rok, Ustavni sud Federacije smatra da je bilo nužno da se i za prelazni period odrede kriteriji po kojima se zemljišta od značaja za Federaciju, odnosno za Kanton, mogu koristiti za gradnju građevinskih objekata. U protivnom mogla bi nastupiti šteta sa nesagledivim posljedicama.
Odredivši da to privremeno kao prijelazno rješenje bude Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981-2000. godine, uz izričitu konstataciju da se to odnosi samo na one njegove dijelove koji nisu u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, zakonodavac se, prema mišljenju Ustavnog suda Federacije, kretao u okvirima svoje nadležnosti i zakonodavne politike koju smatra potrebnom.
Nadalje, Ustavni sud Federacije smatra da su Prostornim planom BiH u navedenim područjima toka rijeke Krivaje i gradnje hidroakumulacije "Krajinići" ograničena prava općine Zavidovići na lokalnu samoupravu, a naročito pravo da upravlja lokalnom imovinom i pravo da vodi urbanističku politiku. Međutim, navedena ograničenja prava, po ocjeni Ustavnog suda Federacije, u skladu su sa članom 4. tačka 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, kojom je propisano da prava lokalnim vlastima ne smiju uskraćivati niti ograničavati neka druga centralna ili regionalna vlast, osim u slučajevima predviđenim zakonom. Pri tome Ustavni sud Federacije ističe da Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, saglasno članu VII. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, čini dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine koji preovladava u slučaju nesaglasnosti sa drugim zakonima.
Ustavni sud Federacije istovremeno ističe da postoji obaveza da se novi prostorni planovi donesu u zakonom predviđenom roku, što se mora uraditi po propisanoj proceduri i od strane nadležnog organa, uključujući i potrebu da u taj postupak na odgovarajući način budu uključeni i organi vlasti koji vrše poslove lokalne samouprave, u skladu sa važećim ustavnim i zakonskim rješenjima i međunarodnim standardima o lokalnoj samoupravi.
Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije je odlučio kao u dispozitivu ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; Muamer Herceglija; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, sudije Suda.
Broj U-2/06
30. juna 2006. godine
Sarajevo
Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r.