Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 13. septembra 2006. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da odredbe čl. 3., 6., 12., 13., 16., 20., 21., 22., Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06) nisu u neskladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Obrazloženje

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) dana 24. maja 2006. godine podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti odredbi čl. 3., 6., 11., 12., 13., 15., 19., 20. i 21. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon), s odredbama čl. III.1., 2., 3. i 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Podnosilac zahtjeva istakao je da je nesporno pravo Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da, shodno ustavnim ovlaštenjima iz poglavlja III.1 i IV.A.20.(1)j) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donese Zakon, kao i da uredi organizaciju, djelokrug, prava, dužnosti i odgovornost u oblasti raspodjele javnih prihoda između Federacije i kantona. Odredbe čl. 3., 6., 12., 13., 16., 20., 21., 22. osporenog zakona, kao i uvođenje općine kao zakonske kategorije kojoj izravno pripadaju javni prihodi, po tvrdnji podnosioca zahtjeva ne sadrže potrebno ustavno utemeljenje.

Zatraženo je da Ustavni sud Federacije ispita ustavnost- usklađenost navedenih odredaba s odredbama iz čl. III.1, .2., 3. i 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Na osnovu člana 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) u postupku ocjene ustavnosti stranke su: ovlašteni podnosilac zahtjeva - predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, te organ federalne vlasti koji je donio zakon - Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Na osnovu čl. 10. i 16. navedenog zakona, dana 29. maja 2006. godine Ustavni sud Federacije je pozvao protivne strane u ovom postupku da se izjasne o navodima podnosioca zahtjeva.

Izjašnjavanje Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sadrži osvrt na poreznu reformu u oblasti indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, te tvrdnju da je ista zahtijevala poduzimanje niza mjera od strane Federacije Bosne i Hercegovine, kako bi svi korisnici u Federaciji dobili prihode koji im po Zakonu pripadaju. Načinom izračunavanja koeficijenata raspodjele prihoda sa jedinstvenog računa po osnovu formule i računa koeficijenata, alokacije prihoda, te utvrđivanja kriterija i načina raspodijele prihoda od indirektnih poreza koji se uplaćuju putem jedinstvenog računa između korisnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, tvrdi se da je omogućeno da svi korisnici dobiju prihode koji im pripadaju, te da je, u kontekstu sveukupnosti Zakona, između ostalog, jedini- cama lokalne samouprave omogućeno sticanje materijalnih sredstava, adekvatno značaju lokalne samouprave u realizaciji funkcija koje su joj izvorno povjerene ili prenesene. Po tvrdnji Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ovo predstavlja neposrednu realizaciju obaveze države, saglasno sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.

Na javnoj raspravi, dana 13.9.2006. godine, opunomoćenik podnosioca zahtjeva precizirao je zahtjev, tako što je zatražio ocjenu ustavnosti odredbe čl. 3., 6., 12., 13., 16., 20., 21. i 22. Zakona u odnosu na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Opunomoćenici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na javnoj raspravi nisu se protivili preciziranju zahtjeva, ustvrdivši, saglasno navodima pismenog izjašnjavanja i navodima iznijetim na javnoj raspravi, da odredbe osporenog Zakona nisu u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Opunomoćenik Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u odgovoru na postavljeni zahtjev, na javnoj raspravi izložio je lično stajalište, a koje je zastupao i u funkciji predstavnika iz reda hrvatskog naroda u postupku donošenja Zakona. Poštujući činjenicu da je Zakon donijet u demokratskoj proceduri, saglasno ovlaštenju opunomoćenika za predstavljanje Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u raspravi pred Ustavnim sudom Federacije, istakao je da odredbe osporenog zakona nisu u neskladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nije se protivio preciziranju postavljenog zahtjeva.

Nakon provedenog postupka na javnoj raspravi Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci, iz slijedećih razloga:

Pri razmatranju postavljenog zahtjeva Ustavni sud Federacije polazi od činjenice, sa kojom su saglasne i stranke u postupku, da je ustavno pravo Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da zakonom utvrđuje kriterije za određivanje pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Opredjeljenje Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u cijelosti utvrdi kriterije za raspodjelu prihoda s jedinstvenog računa za sve nivoe vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da ih, sljedstveno tome, njima direktno transferiše, po ocjeni Ustavnog suda Federacije, spada u domen zakonodavne politike Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije se pri tome nije upuštao u procjenu da li kriteriji koji su u ovom cilju utvrđeni u osporenim odredbama Zakona predstavljaju optimalno, pa i adekvatno rješenje.

Ustavni sud Federacije smatra da je iskazana raspodjela prihoda jedinicama lokalne samouprave na liniji i opredjeljenja Evropske povelje o lokalnoj samoupravi ("Službene novine R BiH", br. 31/94). Povelja nesumnjivo manifestira opredjeljenje o finansiranju lokalne vlasti, utvrđeno u članu 9. ovog dokumenta - da ove vlasti imaju odgovarajuće vlastite izvore finansiranja, da oni budu primjereni njihovim dužnostima koje propisuje Ustav i zakon i da se mjerama finansijskog izjednačavanja zaštite finansijski slabije lokalne vlasti - što je, kao princip, implementiran i u Zakonu o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06).

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, sudije Suda.

Broj U-13/06
12. septembra 2006. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r.