Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

na sjednici, održanoj 15. juna 2005. godine, donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU ODLUKA OBJAVLJENA U "SLUŽBENOM GLASNIKU BIH", BROJ 67/05>
OBRAZLOŽENJE

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 505/04, rješavajući apelaciju E. Č., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. tačka 2. i člana 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Novi prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 2/04), u sastavu:

Mato Tadić, predsjednik

Miodrag Simović, prof. dr., potpredsjednik

Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednica

Valerija Galić, sutkinja

Jovo Rosić, sudija

Odbija se kao neosnovana apelacija E. Č., podnesena zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Sarajevu, broj Ps-308/03.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".

I - Uvod

  • 1.
    E. Č. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Zadra podnijela je, 2. juna 2004. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj Ps-308/03.

II - Postupak pred Ustavnim sudom

  • 2.
    Na osnovu člana 21. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je, 7. aprila 2005. godine, da dostavi odgovor na apelaciju.
  • 3.
    Općinski sud je, 29. aprila 2005. godine, dostavio odgovor na apelaciju.
  • 4.
    Na osnovu člana 25. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, odgovor Općinskog suda je, 9. maja 2005. godine, dostavljen apelantici.

III - Činjenično stanje

  • 5.
    Činjenice predmeta, koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na slijedeći način.
  • 6.
    Apelantica je, 21. aprila 2003. godine, podnijela tužbu Općinskom sudu zbog povrede autorskih prava, protiv tužene "Sarajevo - Publishing" d.d. iz Sarajeva" (u daljnjem tekstu: tužena) u vezi sa bespravnim štampanjem "Izabranih dijela" njenog pokojnog oca, književnika A. M.
  • 7.
    Općinski sud je, 14. augusta 2003. godine, preko Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), s obzirom da apelantica živi u Republici Hrvatskoj, pozvao apelanticu da svoj tužbeni zahtjev iz tužbe od 21. aprila 2003. godine opredijeli u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima i Zakonom o parničnom postupku, u protivnom će tužba biti odbačena kao neuredna. Apelantica je, 25. augusta 2003. godine, podnijela uređenu tužbu u skladu sa uputama Općinskog suda.
  • 8.
    Općinski sud se Rješenjem broj P-749/03 od 5. septembra 2003. godine proglasio stvarno nenadležnim u postupku po apelanticinoj tužbi i proslijedio predmet Kantonalnom sudu kao stvarno nadležnom sudu.
  • 9.
    Nakon toga predmet je, zbog izmjene nadležnosti prema Zakonu o sudovima, nakon 15. decembra 2003. godine, vraćen Privrednom odjeljenju Općinskog suda i zaveden pod brojem Ps-308/03. U tom je predmetu određen postupajući sudija koji je preuzeo predmet nakon 31. augusta 2004. godine.
  • 10.
    Općinski sud je, 1. septembra 2004. godine, obavijestio apelanticu da je, u skladu sa novim Zakonom o parničnom postupku, koji je stupio na snagu 5. novembra 2003. godine, potrebno da uredi tužbu od 25. augusta 2003. godine, uz napomenu da će tužba biti odbačena odnosno da će se smatrati povučenom ukoliko apelantica ne postupi po uputama suda. Apelantica je, 17. januara 2005. godine, zahtijevala produženje roka za uređenje tužbe.
  • 11.
    Općinski sud je u apelanticinom predmetu zakazao pripremno ročište za 15. juni 2005. godine, o čemu je apelanticu obavijestio dopisom 1. septembra 2004. godine, koji je apelantica primila, uz posredovanje Ministarstva, 18. marta 2005. godine.
  • 12.
    Apelantica je u toku postupka intervenirala kod Općinskog suda nekoliko puta da se u njenom predmetu zakaže rasprava. Općinski sud je, 16. augusta 2004. godine i 25. oktobra 2004. godine, odgovorio na njena pisma obrazlažući u kojoj je fazi postupak i navodeći da će predmet biti uzet u rad odmah nakon što postupajući sudija preuzme predmet.

IV - Relevantni propisi

  • 13.
    Zakon o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/03)

"Član 10.

Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku."

V - Apelacija

  • a)
    Navodi iz apelacije
    • 14.
      Apelantica je navela da je povrijeđeno njeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) jer u postupku po njenoj tužbi nije zakazana rasprava, iako se ona mnogo puta obraćala nadležnom sudu i molila da zakaže raspravu, a sud se na njene molbe oglušio. Proizlazi da se apelantica žali da parnični postupak po njenoj tužbi nije okončan u "razumnom roku" u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
  • b)
    Odgovor na apelaciju
    • 15.
      Općinski sud je, u odgovoru na apelaciju, naveo da je postupajući po apelanticinoj tužbi sud donio rješenje kojim se taj sud proglasio stvarno nenadležnim, nakon čega je predmet dostavljen Kantonalnom sudu na postupanje. U odgovoru se dalje navodi da je zbog izmjene nadležnosti u Zakonu o sudovima predmet vraćen Općinskom sudu u vrijeme kada je postupajući sudija bio na godišnjem odmoru, a sudija je po povratku sa godišnjeg odmora, 1. septembra 2004. godine, odmah uzeo spis u rad. Ovo je istaknuto kao važna činjenica u svjetlu ocjene opravdanosti dužine postupka, s obzirom da je taj sudija, kao i ostale sudije tog odjeljenja, zadužen sa 3.000 do 4.000 spisa. Općinski sud je, dalje, naveo da su apelanticini navodi da se svih ovih godina obraćala uredujućem sudiji nerazumljivi i netačni, jer je predmetni spis imao svoj tok odnosno dostavljanje zbog nadležnosti suda drugim sudijama i sudovima. Također, kako je još navedeno u odgovoru, komunikacija sa apelanticom se vrši uz posredovanje Ministarstva, za šta je potrebno dosta vremena (na primjer Općinski sud je, 1. septembra 2004. godine, poslao dopis apelantici da postupi u skladu sa njim, a 18. marta 2005. godine je dobio obavještenje Ministarstva da je dopis uručen apelantici). Općinski sud je naveo da je pripremno ročište u predmetu zakazano tek za 15. juni 2005. godine, jer je trebalo sačekati potpisane dostavnice o uručenju dopisa, kako bi se stekli formalno-pravni uvjeti za održavanje ročišta.

VI - Dopustivost

  • 16.
    U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
  • 17.
    U skladu sa članom 15. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke, koja se njome pobija iscrpljeni svi efektivni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio.
  • 18.
    Prema praksi Ustavnog suda, u kontekstu apelacione nadležnosti iz člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, izraz "presuda" se mora široko tumačiti. Taj izraz ne treba uključivati samo sve vrste odluka i rješenja, već i nedostatak donošenja odluka kada se za takav nedostatak utvrdi da je neustavan (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 23/00 od 2. februara 2001. godine, objavljenu u "Službenom glasniku BiH", broj 10/01).
  • 19.
    Apelantica se Ustavnom sudu obratila apelacijom zbog činjenice da u postupku po njenoj tužbi nije zakazana rasprava, iako je ona tužbu podnijela 25. augusta 2003. godine, i s tim u vezi pozvala se na povredu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Iako je pripremno ročište u apelanticinom predmetu zakazano za 15. juni 2005. godine, apelantica je ostala kod svojih navoda o povredi prava iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Proizlazi da se apelantica žali da u njenom slučaju nije u "razumnom roku" donesena odluka po njenoj tužbi, pa je u konkretnom slučaju predmetna apelacija dopustiva.

VII - Meritum

  • 20.
    Apelantica smatra da postupak po njenoj tužbi nije okončan u razumnom roku, zbog čega je povrijeđeno njeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

"Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

(...)

  • e)
    Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom."

Član 6. stav 1. Evropske konvencije, u relevantnom dijelu, glasi:

"1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. Š...Ć"

.

Primjenjivost člana 6. stav 1. Evropske konvencije

  • 21.
    Ustavni sud je utvrdio da je konkretan parnični postupak spor građanskopravne prirode, tj. tužba radi naknade štete zbog povrede autorskog prava, u kojem apelantica traži donošenje konačne odluke u razumnom roku, te je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv u ovom slučaju.
  • 22.
    Polazeći od kriterija utvrđenih praksom Evropskog suda za ljudska prava, Ustavni sud ističe da se razumnost trajanja postupka ocjenjuje u svjetlu svih okolnosti predmeta, uzimajući u obzir posebno složenost predmeta, ponašanje strana u postupku, s jedne strane, i suda i javnih vlasti s druge strane, kao i važnost onoga što se za apelanticu dovodi u pitanje u sporu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Vernillo protiv Francuske, presuda od 20. februara 1981. godine, serija A broj 198, stav 30; Zimmermann i Steiner protiv Švicarske, presuda od 13. jula 1983. godine, stav 24).

Period koji se uzima u obzir

  • 23.
    Apelantica je Općinskom sudu podnijela tužbu 21. aprila 2003. godine, a Općinski sud je zakazao pripremno ročište za 15. juni 2005. godine. Općinski sud je prvo ročište u postupku zakazao dvije godine i nepuna dva mjeseca od dana podnošenja tužbe, i postupak još uvijek traje.
    • a)
      Složenost predmeta
  • 24.
    Složenost postupka se mora razmatrati u svjetlu činjeničnog i pravnog aspekta parničnog postupka, tj. dokaza koje sud treba izvesti i procijeniti u svjetlu pravne prirode spora.
  • 25.
    U konkretnom slučaju, radi se o tužbi radi naknade štete zbog povrede autorskog prava. Po svojoj suštini takav spor ne bi trebao biti posebno složen, međutim, kako postupak po tužbi još nije počeo, u ovoj fazi nije moguće ocijeniti hoće li postupak biti složen. Činjenica je da se komunikacija sa apelanticom vrši preko Ministarstva, i da je i dosada to imalo utjecaja na dužinu postupka, pa se može zaključiti da je postupak zbog toga relativno složen.
    • b)
      Ponašanje podnosioca apelacije
  • 26.
    U građanskim predmetima saslušanje u razumnom roku zavisi od ponašanja strana koje učestvuju u postupku (vidi odluku bivše Evropske komisije za ljudska prava, broj 11541/85 od 12. aprila 1989. godine, O.I. 70).
  • 27.
    Apelantica je Općinskom sudu podnijela tužbu 21. aprila 2003. godine, ali je Općinski sud zatražio da ona tužbu uredi, jer je tužba imala ozbiljne nedostatke u smislu Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o parničnom postupku. Apelantica je uređenu tužbu podnijela 25. augusta 2003. godine. Na taj način je apelantica doprinijela, mada ne značajno, da postupak duže traje. Također, ovdje treba uzeti u obzir i to da se apelantica nekoliko puta obraćala Općinskom sudu sa molbom da se u postupku po njenoj tužbi zakaže rasprava.
    • c)
      Ponašanje suda
  • 28.
    Nakon što je apelantica uredila tužbu Sud je, 5. septembra 2003. godine, donio rješenje kojim se proglašava stvarno nenadležnim i predmet je dostavljen Kantonalnom sudu u Sarajevu. Nakon reorganizacije sudova, u okviru reforme sudstva u Bosni i Hercegovini, Općinski sud I u Sarajevu je prestao sa svojim radom 14. decembra 2003. godine i spojen je sa Općinskim sudom II u Sarajevu, nakon čega je nastao Općinski sud. S obzirom na izmjenu nadležnosti u Zakonu o sudovima, predmet je sa Kantonalnog suda vraćen Privrednom odjeljenju Općinskog suda nakon 15. decembra 2003. godine. U odgovoru na apelaciju Općinskog suda je navedeno da je u toku godišnjih odmora određen postupajući sudija u predmetu koji je, 1. septembra 2004. godine, preuzeo spis u rad. Također, navedeno je da, usprkos činjenici da je postupajući sudija, kao i sve sudije tog odjeljenja suda zadužen sa 3.000 do 4.000 predmeta, predmet uzet u rad i kada su se stvorile formalno-pravne pretpostavke zakazano je pripremno ročište.
  • 29.
    Nadalje, komunikacija sa apelanticom je vršena uz posredovanje Ministarstva, pa je za te radnje bio potreban duži vremenski period. Na primjer, Općinski sud je 1. septembra 2004. godine poslao apelantici dopis, a tek 15. marta 2005. godine je od Ministarstva dobio obavijest o uručenju dopisa apelantici, zbog čega je pripremno ročište zakazano tek za 15. juni 2005. godine.
  • 30.
    Ustavni sud smatra da je niz faktora uticalo na dužinu postupka u ovom predmetu, prije svega reforma sudstva u Bosni i Hercegovini, zbog čega je došlo do izmjene stvarne nadležnosti, zatim činjenica da apelantica boravi na teritoriji druge države, zbog čega je komuniciranje vršeno uz posredovanje Ministarstva i opterećenost Privrednog odjeljenja Općinskog suda predmetima. Također je, zbog izmjena Zakona o parničnom postupku, apelantica morala ponovo urediti svoju tužbu, što je također uticalo na dužinu postupka.
  • 31.
    Ustavni sud smatra da se ne može staviti na teret Općinskom sudu odlaganje postupanja po apelanticinoj tužbi, što je uzrokovano reformom sudstva u Bosni i Hercegovini. Također, značajno je uticalo na dužinu postupka to što je komunikacija sa apelanticom vršena uz posredovanje Ministarstva, a to je bilo van utjecaja Općinskog suda. I apelanticina obaveza da svoju tužbu uredi u skladu sa novim Zakonom o parničnom postupku, što je doprinijelo odugovlačenju postupku, ne može se staviti na teret Općinskom sudu. Što se tiče isticanja Općinskog suda da su preopterećeni predmetima, te da svaki sudija u Privrednom odjeljenju ima 3.000 do 4.000 zaduženih predmeta, u principu ne bi trebao biti izgovor u situacijama kada je u parničnom postupku od podnošenja tužbe do zakazivanja prvog ročišta (pripremnog) proteklo više od dvije godine. Međutim, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, države ugovornice nisu odgovorne u slučaju privremenog zaostatka svojih sudova, pod uvjetom da preduzmu odgovarajuće mjere da se takva vanredna situacija popravi (vidi Evropski sud za ljudska prava, Zimmermann i Steiner protiv Švicarske, presuda od 13. jula 1983. godine, serija A, broj 66, st. 25-32). U konkretnom slučaju, nakon što je predmet sa Kantonalnog suda vraćen Općinskom sudu na postupak, uredujući sudija je odmah uzeo predmet u rad i zakazao ročište čim su se stekli formalno-pravni uvjeti za to. Općinski sud je, dakle, preduzeo odgovarajuće radnje da apelantica ne trpi zbog zastoja u radu tog suda, koji je prouzrokovan kako zakonskim reformama, tako preopterećenošću tog suda.
  • 32.
    Uzevši u obzir sve navedene faktore, Ustavni sud smatra da odlaganje u postupanju po apelanticinoj tužbi nije prešlo granice "razumnog roka" u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
  • 33.
    Ustavni sud zaključuje da nije povrijeđen član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije.

VIII - Zaključak

  • 34.
    Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, jer odlaganje u postupanju po apelanticinoj tužbi nije bilo takve prirode da bi predstavljalo kršenje "razumnog roka" iz navedenih članova.
  • 35.
    Na osnovu člana 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
  • 36.
    Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Mato Tadić, s. r.

Sudska praksa po ovom aktu

3 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (2)