Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Livnu u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti člana 74. Zakona o vodama Kantona 10, na osnovu člana IV.C.3.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 5.4.2023. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da član 74. Zakona o vodama Kantona 10 ("Narodne novine Kantona 10", broj 8/15) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Narodnim novinama Kantona 10".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Kantonalni sud u Livnu (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj: 010-0-Su-21-000082 od 23.4.2021. godine, koji je zaprimljen dana 5.5.2021. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predočio ustavno pitanje – ocjena ustavnosti člana 74. Zakona o vodama Kantona 10 (u daljem tekstu: osporeni član Zakona).

U smislu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je ovlašten za predočavanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavno-sudskom predmetu su: podnosilac zahtjeva, HEP Proizvodnja d.o.o. iz Zagreba, Crpna stanica "Buško blato" d.o.o. Livno i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao stranke u sudskim postupcima pred podnosiocem zahtjeva i Skupština Kantona 10, kao donosilac osporenog člana Zakona.

3. Bitni navodi zahtjeva

Pred podnosiocem zahtjeva u toku su postupci rješavanja upravnih sporova, i to: upravni spor broj: 10 0 U 004997 19 U, pokrenut po tužbi tužioca HEP Proizvodnja d.o.o. iz Zagreba protiv Rješenja tuženog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, broj: 08-04-25-227-1/19 od 05.11.2019. godine, upravni spor broj: 10 0 U 005004 20 U, pokrenut po tužbi tužioca Crpna stanica "Buško blato" d.o.o. Livno, protiv Rješenja tuženog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, broj: 08-04-25-227-2/19 od 27.11.2019. godine i upravni spor broj: 10 0 U 004677 19 U, pokrenut po tužbi tužioca Crpna stanica "Buško blato" d.o.o. Livno protiv Rješenja tuženog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, broj: 08-04-25-4/19 od 2.4.2019. godine. Navedeni upravni sporovi se vode u upravnoj stvari uplate kantonalne naknade od posebnog značaja za kanton. Naime, tužiocima HEP Proizvodnja d.o.o. iz Zagreba i Crpna stanica "Buško blato" d.o.o. Livno je s tim u vezi, na osnovu osporenog člana Zakona, utvrđena naknada od posebnog značaja za kanton u visini od po 1.983.749,70 KM za razdoblje od 1.12.2018. godine do 30.4.2019. godine, dok je tužiocu Crpna stanica "Buško blato" d.o.o. Livno ista naknada utvrđena u iznosu od 3.259.931,70 KM za razdoblje od 1.3.2018. godine do 30.11.2018. godine.

Podnosilac zahtjeva dalje citira po njemu relevantne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj: 70/06) i Zakona o vodama Kantona 10. Ustavno pitanje se pojavilo iz razloga što je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i to članom III.2. h) za korištenje prirodnih bogatstava nadležna federalna vlast i kantoni, dok je članom 5. stav 2. Zakona o vodama propisano da u vode I. kategorije spada i Buško blato (jezero), a za upravljanje vodama mjerodavna je Bosna i Hercegovina, Federacija, kanton, grad i opština na način utvrđen ovim zakonom, te je odredbom člana 169. istog Zakona propisana opšta vodna naknada, a članom 177. raspodjela vodne naknade. Osporenim članom Zakona propisana je kantonalna naknada od posebnog značaja za kanton, a članom 222. Zakona o vodama je propisano da su kantoni dužni odredbe kantonalnog zakona o vodama usaglasiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Koristeći ustavna ovlaštenja, podnosilac zahtjeva predočava ustavno pitanje, kako bi Ustavni sud Federacije, donio presudu i utvrdio, da li je osporeni član Zakona u saglasnosti sa citiranim odredbama člana III. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, iz razloga što smatra da kantonalna naknada od posebnog značaja za kanton koja je propisana osporenim članom Zakona, spada u nadležnost Federacije Bosne i Hercegovine, jer je Zakonom o vodama utvrđeno da su vode I. kategorije u njenoj nadležnosti.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

Ustavni sud Federacije je dana 13.5.2021. godine u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, pozvao stranke u postupku da dostave odgovore na zahtjev podnosioca.

4.1. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je dana 21.6.2021. godine, podneskom broj: 08-04-25-227/19 od 17.6.2021. godine, dostavilo odgovor na navode iz zahtjeva. U svom odgovoru ističu da ne postoji kolizija između Zakona o vodama i Zakona o vodama Kantona 10 u pogledu propisivanja vodnih naknada. Vodne naknade (opšte i posebne) su propisane čl. 169. i 170. Zakona o vodama. Zakon o vodama Kantona 10 iste uopšte ne reguliše niti jednom odredbom. Također, navedeno se može i utvrditi imajući u vidu i odredbe člana 1. Zakona o vodama Kantona 10, u kojem je navedeno da se istim regulišu samo ona pitanja koja su Zakonom o vodama stavljena u mjerodavnost Kantona. Iz osporenog članka Zakona vidljivo je da je zakonodavac regulisao naknadu od posebnog značaja za Kanton 10, koja u svojoj biti predstavlja koncesijsku naknadu za pravo korištenja prirodnog bogatstva, u konkretnom slučaju vode za proizvodnju električne energije i primjenjuje se samo na one subjekte koji su korisnici opštih dobara, a koji nemaju koncesiju za korištenje prirodnog bogatstva. Navedenu naknadu nisu dužni plaćati oni korisnici koji imaju koncesiju za korištenje prirodnih bogatstava za proizvodnju električne energije. Da se radi zapravo o koncesijskoj naknadi vidljivo je iz člana 74. stav 10. Zakona o vodama Kantona 10, a kojim je regulisano da danom stupanja na snagu ugovora o koncesiji za korištenje opštih dobara korisniku prestaje obaveza plaćanja naknade od posebnog značaja za Kanton. Ističu da trenutni korisnik hidroakumulacije Buško blato ne posjeduje valjanu koncesiju (postoji koncesija Republike Hrvatske) za korištenje vode za proizvodnju električne energije. Navode da je Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici održanoj dana 22.5.1998. godine donio Odluku o davanju koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije "Hrvatskoj elektroprivredi" d.d., Zagreb, za hidroenergetski sistem HE Orlovac koja je objavljena u "Narodnim novinama", broj: 76/98. Na osnovu navedene odluke zaključen je ugovor o koncesiji. Dakle, bez ikakvog međudržavnog sporazuma zakonodavno tijelo druge države, Republike Hrvatske je dalo koncesiju na pravo korištenja vode kao prirodnog bogatstva za proizvodnju električne energije konkretno Buškog blata iz druge države, što je svojevrsni apsurd.

Nadalje, Zakonom o vodama federalni zakonodavac ne reguliše više postupak davanja koncesije na vodama i javnom vodnom dobru niti jasno definiše tijela mjerodavna za izdavanje koncesija. S tim u vezi u svom odgovoru citiraju odredbe čl. 1., 3., 5., 21., 44., i 113. Zakona o vodama, te ističu da se iz istih zaključuje da je za vode I. kategorije po pitanju upravljanja vodama nadležna Federacija Bosne i Hercegovine, odnosno da je Federacija Bosne i Hercegovine mjerodavna za izdavanje koncesije za korištenja vode i vodnog dobra na Buškom blatu. S obzirom da do donošenja odnosno do stupanja na snagu Zakona o vodama Kantona 10, Federacija Bosne i Hercegovine nije dodijelila koncesiju za korištenje vode na Buškom blatu, Skupština Kantona 10 je koristeći svoja ustavna ovlaštenja, kao i dužnost očuvanja prirodnih bogatstava, odnosno voda na području Kantona 10, upravo osporenim članom Zakona privremeno regulisala pravo korištenja vode iz Buškog blata za proizvodnju električne energije. Smatraju da bi Ustavni sud Federacije prilikom donošenja odluke u ovom predmetu trebao uzeti u obzir da osporeni član Zakona, nema opšti karakter nego temporalni koji se odnosi samo na pojedine korisnike, te da je Skupština Kantona 10 imajući u vidu ustavno pravo da utvrđuje politiku i provodi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti, imala "potrebu" ovu oblast iz "zajedničke" nadležnosti urediti samostalno. Dakle, nepostupanje Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu davanja koncesije na pravo korištenja vode kao prirodnog bogatstva na Buškom blatu dovelo je do toga da je Skupština Kantona 10 morala intervenisati na način da, do davanja koncesije na federalnom novou, potpuno samostalno privremeno reguliše ovu oblast, imajući u vidu ustavom propisani način ostvarivanja funkcija federalne i kantonalnih vlasti u oblasti korištenja prirodnih bogatstava. Smatraju da je Skupština Kantona 10 imala ustavno ovlaštenje za donošenje osporenog člana Zakona i isti nije u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer korištenje prirodnog bogatstva ne spada u isključivu nadležnost Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno spada u zajedničku nadležnost Federacije i kantona.

4.2. Skupština Kantona 10 je dana 23.6.2021. godine, podneskom broj: 01-01/1-02-31.4/21 od 21.6.2021. godine, dostavila odgovor na navode iz zahtjeva, u kome navodi, da u potpunosti "prenose" i ostaju kod navoda koje je ovom sudu dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da je osporeni član Zakona u skladu sa članom III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

4.3. U odgovoru na zahtjev, koji je zaprimljen u ovom sudu dana 22.6.2021. godine, HEP Proizvodnja d.o.o. iz Zagreba, zastupana po odvjetniku Emiru Karači iz Sarajeva, navodi da vještačke akumulacije Buško blato, Mandek i Lipa kao vode I. kategorije nisu u nadležnosti kantona po bilo kojem osnovu. Vještačke akumulacije Buško blato i Lipa se koriste za proizvodnju električne energije na HE Orlovac od strane HEP Proizvodnja d.o.o., a sve u okviru hidroenergetskog sistema Buško blato. Naime, cijelim nizom odredbi Zakona o vodama, koji Zakon je u hijerarhijskom smislu iznad kantonalnog zakona, decidno se navodi da su u federalnoj nadležnosti sva pitanja vezana za vodna dobra I. kategorije, dok su vode II. kategorije u nadležnosti kantona. Nadalje, odredbom člana 169. Zakona o vodama propisana je opšta vodna naknada, dok je članom 170. propisana posebna vodna naknada, koju je u skladu sa odredbama člana 171. istog Zakona propisala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, i to Odlukom o visini posebnih vodnih naknada ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/07, 10/14 i 3/16). Opštu odredbu o obavezi plaćanja posebne naknade zakonodavac na federalnom nivou je uredio i specijalnim Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02, 18/03, 9/04, 57/09 i 105/21), po kojem se ista plaća. Cijeneći naprijed navedene zakonske odredbe, jasno je da propisivanje vodnih naknada spada u nadležnost Federacije Bosne i Hercegovine, te da se iste ne mogu propisivati kantonalnim zakonom zbog ustavne nenadležnosti kantona. Također, naglašava da se u skladu sa članom 177. Zakona o vodama, vodna naknada raspodjeljuje u korist mjerodavne agencije za vodu 40%, u korist budžeta kantona 45% i u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije 15%. Imajući u vidu odredbe čl. 167. i 222. Zakona o vodama, smatra da su odredbe Zakona o vodama Kantona 10 u suprotnosti sa Zakonom o vodama, s kojim moraju biti usaglašene, tako i sa odredbama člana III.2. h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Smatraju da nisu obaveznici plaćanja naknade od posebnog značaja za kanton, iz razloga što su obavezu plaćanja naknade izvršili i izvršavaju u skladu sa odredbama Zakona o vodama, po kojem i kantonu pripada 45% od uplaćenog iznosa naknade. Isto tako, u skladu sa Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata plaćaju naknade u korist Opštine Tomislavgrad i Livno na čijim teritorijama se nalazi vještačka akumulacija Buško blato u visini od 0,01 KM po proizvedenom KW električne energije, dakle u istom onom iznosu koji se u korist budžeta Kantona 10 propisuje Zakonom o vodama Kantona 10. Pored toga, mišljenja su i da je na ovaj način povrijeđen i "Ugovor o sukcesiji SFRJ", jer su prava HEP Proizvodnja d.o.o. iz Zagreba kao pravnog sljednika društvenih preduzeća koji su bili korisnici hidroenergetskog sistema Buško blato dovedeni u poziciju koja nije jednaka onoj koju garantuje Ugovor o sukcesiji. Imajući u vidu navedeno predlažu da Ustavni sud Federacije riješi ustavno pitanje na način da utvrdi da osporeni član Zakona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

4.4. Crpna stanica "Buško blato" d.o.o. Livno nije dostavila odgovor na zahtjev podnosioca.

5. Dodatna izjašnjenja i informacije od značaja za vođenje postupka

U skladu sa članom 8. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine i članom 8. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16), a radi daljeg vođenja postupka i razjašnjenja ove pravne stvari, te pribavljanja relevantnih podataka i činjenica o pitanjima navedenim u zahtjevu podnosioca, kao i u odgovorima na zahtjev, Ustavni sud Federacije zatražio je izjašnjenja, podatke i informacije od značaja za vođenje ovog ustavnosudskog postupka od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija, te od Opštinskog suda u Livnu. Na traženje ovog suda dodatne informacije, mišljenja i pojašnjenja dostavili su: Federalno ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija. Opštinski sud u Livnu dostavio je Presudu broj: Ps-13/98 od 15.9.1999. godine. Uvidom u sadržaj navedene Presude utvrđeno je da ista nije relevantna za odlučenje u ovom ustavnosudskom predmetu.

5.1. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), je dana 9.2.2023. godine, podneskom broj: 11-08-172/23 od 3.2.2023. godine dostavilo informacije i dokumentaciju sa kojom raspolažu. U podnesku navode da je odredbama člana 107. Zakona o vodama propisano da se radi osiguranja upravljanja vodama i osiguranja pravičnog pristupa vodi svim pravnim i fizičkim licima, ovim zakonom, propisuje način ostvarivanja prava na vodu izdavanjem vodnih akata. Vodni akti, u smislu ovog zakona, su: 1. prethodna vodna saglasnost, 2. vodna saglasnost i 3. vodna dozvola. Dalje, članom 109. stav (1) tačka 1. alineja 1. propisano je da se prethodna vodna saglasnost, vodna saglasnost i vodna dozvola moraju pribaviti, bez obzira na njihove utjecaje za sljedeće aktivnosti: 1. zahvatanje vode u svim privrednim granama i djelatnostima, a naročito za: industriju i energetiku. Nadležnost za izdavanje vodnih akata propisana je članom 139. stav (1) tačka 1. kojim je regulisano da je agencija za vodno područje nadležna za izdavanje vodnih akata za zahvatanje vode u količini većoj od 10 litara u sekundi, dok je u stavu (2) tačka 1. istog člana propisano da je kantonalno ministarstvo nadležno za vode, nadležno za izdavanje vodnih akata za zahvatanje vode u količini do 10 litara u sekundi. Obaveznici plaćanja opšte vodne naknade utvrđeni su članom 169. Zakona o vodama, a članom 170. stav (1) tačka 2. istog Zakona utvrđena je posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobijene korištenjem hidroenergije. Članom 222. Zakona je propisano da su kantoni dužni odredbe kantonalnog zakona o vodama usaglasiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, te da zakonima kantona regulišu pitanja organizacije i načina obavljanja poslova koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost kantona.

Zakon o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06), članom 3. stav 1. tačka 2) propisuje da je predmet koncesije korištenje vodotoka i drugih voda, dok je tačkom 4) istog člana propisano da je predmet koncesije izgradnja i korištenje ili korištenje hidroakumulacija. Članom 6. stav 1. tačka 2. propisano je da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) odlučuje o dodjeli koncesije. Prema čl. 28. i 29. istog Zakona svi postojeći proizvodni kapaciteti bez obzira da li su u okviru javnog preduzeća ili nisu, podliježu obavezi zaključivanja koncesijskog ugovora. Navode da, prema podacima sa kojima raspolažu, postojeći subjekti (HE izgrađene do 1992. godine) koji koriste vodu za proizvodnju električne energije, nemaju potpisane ugovore o koncesijama i ne plaćaju koncesionu naknadu za korištenje prirodnih resursa i do današnjeg dana niti jedan od postojećih subjekata nije podnio zahtjev za dodjelu koncesionog prava. Zbog nepostojanja potpisanih ugovora o koncesijama kod subjekata JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar i Crpna stanica "Buško Blato" d.o.o. Livno, tri kantona u Federacije Bosne i Hercegovine i to Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton i Kanton 10, su svojim kantonalnim zakonima o vodama utvrdili "posebnu vodnu naknadu od interesa za kanton", za sve subjekte koji koriste vodu za proizvodnju električne energije ili za tehnološke potrebe i obavezali ih na plaćanje iste do potpisivanja ugovora o koncesiji za predmetno korištenje vode. Navedene vodne naknade su regulisane članom 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 6/13), članom 80. Zakona o vodama Zapadnohercegovačkog kantona ("Narodne novine Zapadnohercegovačkog kantona", broj 12/15) i osporenim članom Zakona. Napominju, da se u čl. 168. - 178. Zakona o vodama jasno reguliše finansiranje upravljanja vodama, te s tim u vezi ovo ministarstvo za hidroelektrane kojim upravlja JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar, te Crpna stanica "Buško Blato" d.o.o. Livno, nema podataka o iznosima uplaćenim na ime "naknada od posebnog značaja za kanton". Jedini zvanični podatak sa kojim raspolažu je da je za period od juna 2013. godine (kada je kantonalni zakon o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona stupio na snagu) pa do kraja 2019. godine po osnovu "naknade od posebnog značaja za kanton" za HE Jablanica, HE Grabovica i HE Salakovac, JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo uplatila Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznos od 44.411.239,86 KM. Iz navedenih odredaba Zakona o vodama i kantonalnih zakona o vodama, jasno proizilazi da su ova tri kantona u svojim kantonalnim zakonima o vodama koji su morali biti usaglašeni sa zakonom na federalnom nivou, propisali obavezu plaćanja "naknade od posebnog značaja za kanton", koja nije propisana Zakonom o vodama, te samim tim nije ispoštovan član 222. Zakona. Pored toga, kao bitnu ističu i činjenicu da su preostali kantoni donijeli svoje kantonalne zakone o vodama usaglašene sa Zakonom o vodama i da u svojim odredbama nisu propisali ovakvu vrstu naknade.

Nadalje, u vezi sa korištenjem vode iz Buškog blata od strane "HEP Proizvodnja" d.d. iz Zagreba i Crpna stanica "Buško Blato" d.o.o. Livno, ovo Ministarstvo je u ranijem periodu imalo niz aktivnosti. Prve aktivnosti započete su još 2017. godine kada se Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine obratilo Vladi Federacije radi rješavanja pitanja naknade za korištenje prirodnog dobra hidroakumulacije Buško blato, a nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske. Imajući u vidu da u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje više subjekata koji zahvataju i koriste prirodno bogatstvo - vodu za proizvodnju električne energije (HE i TE) bez dodijeljene koncesije, ovo ministarstvo je u cilju ravnopravnog tretmana svih subjekata u primjeni važećih propisa, analiziralo stanje i za Vladu Federacije pripremilo Informaciju o dodjeli koncesija privrednim subjektima koji koriste vodu za i u proizvodnji električne energije sa prijedlogom zaključka. Navedenu informaciju je Vlada Federacije na svojoj 223. sjednici održanoj dana 21.5.2020. godine prihvatila i zaključkom obavezala Ministarstvo da utvrdi listu pravnih subjekata koji koriste vodu sa područja Federacije Bosne i Hercegovine za i u proizvodnji električne energije u hidroelektranama i termoelektranama i iste obavijesti o obavezi podnošenja prijedloga za dodjelu koncesije najkasnije do kraja 2020. godine, radi postupanja u skladu sa odredbama Zakona o koncesijama. Postupajući po navedenom Zaključku Vlade Federacije V. broj: 694/2020 od 21.5.2020. godine ovo ministarstvo je utvrdilo listu pravnih subjekata (ukupno 14 subjekata od kojih je TE Kakanj već podnijela prijedlog za dodjelu koncesije) i uputilo svima dopise o obavezi podnošenja prijedloga za dodjelu koncesije. Između ostalih, aktom broj: 07-2-21/4-911/20 od 22.6.2020. godine upućen je poziv Crpnoj stanici "Buško Blato" d.o.o. Livno kojim se traži da u roku od 60 dana od dana prijema akta podnesu prijedlog za dodjelu koncesije za korištenje voda u slivu rijeke Cetine na teritoriji Bosne i Hercegovine putem sistema objekata Buško blato za potrebe proizvodnje električne energije HE "Orlovac" Sinj u Republici Hrvatskoj. Na navedeni dopis Crpna stanica "Buško Blato" d.o.o. Livno se oglušila i do današnjeg dana nije podnijela prijedlog za dodjelu koncesije, kao ni svi ostali pravni subjekti koji su pozvani za podnošenje navedenog prijedloga.

S obzirom da je objekat izgrađen šezdesetih/sedamdesetih godina prošlog stoljeća, prema saznanjima Ministarstva i raspoloživoj arhivskoj dokumentaciji, do 1992. godine izdata su rješenja i to: Rješenje o vodoprivrednoj saglasnosti broj: 03-60-1/67 od 14.6.1967. godine koje je izdala Republička komisija za vodoprivredu Sarajevo i Rješenje o vodoprivrednoj saglasnosti broj: UP-I-06-337-116/88 od 20.12.1988. godine koje je izdao Republički komitet za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Sarajevo, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovine. Iz Rješenja o vodnoj dozvoli izdatoj Crpnoj stanici "Buško Blato" d.o.o. Livno od strane "Agencije za vodno područje Jadranskog mora" broj: UP/40-1/25-4-134/09 od 23.5.2011. godine vidljivo je da je "Ministarstvo HZHB" izdalo vodoprivrednu dozvolu broj: 09-03-47/96 od 5.2.1996. godine. Ministarstvo je u prilogu dostavilo sljedeću dokumentaciju:

  • -
    Rješenje "Agencije za vodno područje Jadranskog mora", broj: UP/40-1/21-4-65/21 od 13.12.2021. godine.
  • -
    Akt Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, broj: 01-1-50-3301/17 od 12.9.2017. godine
  • -
    Akt Ureda Premijera Federacije Bosne i Hercegovine broj: 01-20-1049-3/17 od 27.2.2018. godine
  • -
    Akt Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, broj: 07-25-01/4-2044-1/17 E.K. od 27.11.2017. godine
  • -
    Zajednička informacija za rješavanje pitanja naknade za korištenje hidroakumulacije Buško blato od strane Republike Hrvatske - obavijest, broj: 07-1-25/4-964/18 EK od 24.4.2018. godine i akt Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, broj: 05-17-1764/17 od 24.4.2018. godine
  • -
    Informacija o dodjeli koncesije privrednim subjektima koji koriste vodu za i u proizvodnji električne energije u hidroelektranama i termoelektranama sa prijedlogom zaključaka broj: 07-1-21/2-642/20 od 5.5.2020. godine
  • -
    Akt Vlade Federacije broj: 03-21-606/2020 PO od 26.5.2020. godine, sa donesenim Zaključkom V. broj: 694/2020 od 21.5.2020. godine
  • -
    Akt Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, broj: 07-2-21/4-911/20 od 22.6.2020. godine
  • -
    Rješenje o izdavanju vodoprivredne saglasnosti broj: 03-60-1/67 od 14.06.1967. godine koje je izdala Republička komisija za vodoprivredu Sarajevo
  • -
    Rješenje o izdavanju vodoprivredne saglasnosti broj: UP-I-06-337-116/88 od 20.12.1988. godine koje je izdao Republički komitet za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Sarajevo, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
  • -
    Rješenje o izdavanju vodoprivredne dozvole izdato od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, broj: UP-I-05-25-34/07 od 31.1.2008. godine
  • -
    Rješenje o izdavanju vodne dozvole izdato od strane "Agencije za vodno područje Jadranskog mora", broj: UP/40-1/25-4-134/09 od 23.5.2011. godine
  • -
    Rješenje o izdavanju vodne dozvole izdato od strane "Agencije za vodno područje Jadranskog mora", broj: UP/40-1/25-4-40/16 od 12.12.2016. godine
  • -
    Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju vodoprivrednih odnosa objavljen u "Službenom listu R BiH – posebno izdanje Međunarodni ugovori", broj: 6/96
  • -
    Pismo namjere Hrvatskoj elektroprivredi d.d. Zagreb, podrška za inicijativu Kantona 10, preporuka, upućeno od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, broj: 07-25-227/03 od 29.8.2003. godine
  • -
    Izvod iz Okvirne vodoprivredne osnove BiH str. 164., 165. i 272.,
  • -
    Izvod iz Studije izbora i dinamike izgradnje proizvodnih objekata u elektroenergetskom sistemu BiH do 2000. godine sa projekcijom razvoja do 2030. godine, sačinjena od strane Instituta za elektroprivredu Sarajevo, decembar 1989. godine.

5.2. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je svojim podneskom broj: 05-19-72/23 od 22.2.2023. godine, dostavilo Ustavnom sudu Federacije dana 23.2.2023. godine informacije i dokumentaciju sa kojima raspolažu, a koje se odnose na okolnosti izdavanja okolišne dozvole. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je dana 05.2.2016. godine operatoru "CS BUŠKO BLATO" d.o.o. za "Crpnu stanicu Buško Blato", hidroenergetske objekte gornjeg horizonta HE Orlovac i hidro-akumulaciju Buško blato sa pripadajućim objektima, na lokalitetu Podgradina, Opština Livno, izdalo Rješenje o okolišnoj dozvoli. Opština Livno je dana 9.3.2016. godine podnijela tužbu protiv ovog ministarstva radi poništenja navedenog Rješenja, iz razloga nedostataka u okolišnoj dozvoli, a koje se sastoje, između ostalog, od nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku. Tužba je uvažena Presudom od 11.11.2019. godine i navedeno Rješenje je poništeno i vraćeno tuženom na ponovni postupak. Također, iz sličnih razloga Opština Tomislavgrad i Kanton 10 su podnijeli tužbe radi poništenja predmetnog Rješenja. Dana 21.10.2022. godine operator "CS BUŠKO BLATO" d.o.o. dostavio je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma dokumentaciju potrebnu za odlučivanje o zahtjevu u vezi upita o potrebi provođenja upravnog postupka radi pribavljanja okolišne dozvole za Crpnu stanicu "Buško blato" d.o.o. Na osnovu Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj: 15/21) i Uredbe kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/21 i 74/22) utvrđeno je da se predmetna djelatnost ne nalazi u Prilogu I i Prilogu II navedene Uredbe, što znači da za navedenu aktivnost nije potrebno pribaviti okolišnu dozvolu. Operater ima i pravomoćnu vodnu dozvolu koja je izdata od strane Agencije za vodno područje Jadranskog mora br.: UP/40-1/21-4-65/21 od 13.12.2021. godine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u prilogu dostavilo sljedeću dokumentaciju:

  • -
    Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma, broj: UPI 05/2-23-11-127/14 MK od 5.2.2016. godine
  • -
    Akti Kantonalnog suda u Sarajevu br.: 09 0 U 026018 16 Fp od 11.4.2016. godine, 09 0 U 026005 16 U od 10.2.2020. godine, 09 0 U 026018 16 U od 30.1.2020. godine
  • -
    Presude Kantonalnog suda u Sarajevu br.: 09 0 U 026017 16 U od 11.11.2019. godine, 09 0 U 026018 16 U od 20.11.2019. godine, 09 0 U 026005 16 U od 29.11.2019. godine
  • -
    Akt Federalnog ministarstva okoliša i turizma broj: 05/2-89-5-477/22 od 18.1.2023. godine

5.3. Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija je na traženje ovog suda dana 27.2.2023. godine, svojim podneskom broj: 05-02-4-716/23 od 23.2.2023. godine dostavilo informaciju u skladu sa svojim nadležnostima. Ukazuju na činjenicu da ovaj organ nije obrađivač Zakona o vodama, ali kako isti u svojoj materiji sadrži odredbe koje propisuju određene kategorije javnih prihoda, izjašnjenje dato u nastavku predstavlja sistematičan pregled korelativnog odnosa odredbi tog propisa sa odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22). Amandmanom VIII tačka d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Na osnovu ovog ustavnog ovlaštenja Federacija Bosne i Hercegovine je donijela navedeni Zakon kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, kao i odnosi u oblasti sistema finansiranja ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona.

Članom III.2. h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisana je zajednička nadležnost federalne i kantonalne vlasti za korištenje prirodnih bogatstava, te je na osnovu istog ovlaštenja Federacija Bosne i Hercegovine donijela Zakon o vodama kojim je uređeno vodno dobro, vlasništvo nad vodama kao prirodnim dobrom, i plaćanje javnih prihoda na ime korištenja vodnog dobra. Tako je članom 9. stav (3) Zakona o vodama propisano da javno vodno dobro koje je u vlasništvu Federacije jesu sve površinske vode I. kategorije iz člana 5. stav (2) ovog zakona, a među kojima je i Buško blato, te da sve ostale, koje nisu imenovane i pobrojane u ovom stavu, su površinske vode II. kategorije, a koje su u vlasništvu ili grada ili opštine, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom. Članom 168. Zakona o vodama, propisani su izvori finansiranja poslova i zadataka koji se uređuju ovim zakonom, odnosno, istim su propisani javni prihodi, a pripadnost tih javnih prihoda dalje je propisana članom 177. Zakona o vodama, dok je način pripadnosti i raspodjele propisan članom 4. stav (1) tačka e) i članom 10. stav (1) tačka e) Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, kroz Zakon o vodama uvode se javni prihodi: opšte vodne naknade, posebne vodne naknade, te prihodi po osnovu zakupa javnog vodnog dobra. Tako je članom 169. Zakona o vodama propisana opšta vodna naknada, dok je članom 170. istog Zakona propisana posebna vodna naknada. Među tim naknadama je i "naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobivene korištenjem hidroenergije. Visinu posebnih vodnih naknada odredila je Vlada Federacije u Odluci o visini posebnih naknada prema ovlaštenju iz člana 171. Zakona o vodama.

Način raspodjele i pripadnosti javnih prihoda iz Zakona o vodama, određen je prema vlasništvu vodnog dobra, tako da je prema članu 4. stav (1) tačka e) Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, propisano da Federaciji pripadaju prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu Federacije, dok je u članu 10 stav (1) tačka e) istog propisa, predviđeno da kantonima pripadaju prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu kantona. Kako je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine dato osnovno usmjerenje o pripadnosti javnih prihoda po predmetnom osnovu, detaljna raspodjela dalje je propisana članom 177. Zakona o vodama, kojim je navedeno da javni prihodi: opšta vodna naknada, posebne vodne naknade te prihod po osnovi zakupa javnog vodnog dobra I. kategorije se dijele između Federacije i kantona i to 45% u korist budžeta kantona, 40% u korist mjerodavne agencije za vode i 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. Preostali javni prihod – po osnovu zakupa javnog vodnog dobra II. kategorije pripadaju isključivo kantonima.

Kako se Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine izvršava ustavno ovlaštenje donošenja propisa o finansiranju, naglašavaju da je članom 5. navedenog Zakona propisano da se vrste javnih prihoda iz člana 4. stav 1. tač.b) do h) istog Zakona, a među kojima su i "prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu Federacije", kao i porez na dohodak, te instrumenti na osnovu kojih se ti prihodi ostvaruju, uređuju posebnim federalnim zakonima, odnosno u ovom konrektnom slučaju, za prirodno dobro - vode - federalnim propisom Zakonom o vodama. Slijedom navedenih odredbi, vodno dobro, kao prirodno dobro, uređeno je od strane Federacije Bosne i Hercegovine Zakonom o vodama, kojim su uvedene tri kategorije javnih prihoda koji se ostvaruju iz korištenja tih vodnih dobara, pa iz navedenog proizilazi da je kroz ovaj zakon i Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, a uzimajući u obzir zajedničku ustavnu nadležnost, dalje određena pripadnost javnih prihoda prema Federaciji i kantonima, kao nivoima vlasti, sve shodno propisanim ustavnim nadležnostima.

6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.2. tačka h)

Ovlaštenja su federalne vlasti i kantona sljedeće:

  • h)
    iskorištavanje prirodnih bogatstava.

Član III. 3

(1) Prema potrebama, ovlaštenja iz člana III. 2 mogu se ispunjavati zajednički ili zasebno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.

(2) U skladu sa tim kantoni i federalna vlast međusobno se dogovaraju na trajnoj osnovi u pogledu svojih ovlaštenja.

(3) U ispunjavanju svojih ovlaštenja, kada je riječ o zakonima i propisima koji su obavezujući na cijelom području Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast djeluje poštujući ovlaštenja kantona, specifičnu situaciju u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnost u provedbi. Federalna vlast ima pravo stvarati politiku i donositi zakone u pogledu svakog od ovih ovlaštenja.

(4) U ispunjavanju ovih ovlaštenja, u skladu sa ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni se obraćaju međukantonalnom vijeću za usklađivanje međukantonalnih pitanja i dosljedno rješavanje pitanja što uključuju interese koji su izvan njihovih kantonalnih granica, te provode, dopunjavaju i u slučaju potrebe razrađuju ili predlažu odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone u pogledu svakog od ovih ovlaštenja.

Amandman CX

Iza člana III.4. dodaje se novi član III.5., koji glasi:

"Osim ako nije drugačije predviđeno ovim Ustavom, u ostvarivanju nadležnosti utvrđenih u članovima III.1., III.2. i III.4. ovog Ustava, Federacija i kantoni će postupati u skladu sa ovim Ustavom i u interesu Federacije kao cjeline, uzajamno će se podržavati u vršenju svojih dužnosti vodeći računa o principima lojalnosti i solidarnosti između svih nivoa vlasti, te će na trajnom osnovu međusobno sarađivati, koordinirati i dogovarati se i u dobroj vjeri će pregovarati."

Član IV.C.3.10. (4)

Ustavni sud također odlučuje o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili pak neki kantonalni sud a koja se jave tokom postupka pred dotičnim sudom.

B. Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 56/04)

Član 1.

Sadržina i predmet Zakona

  • 1.
    Ovim Zakonom propisuju se način i uslovi pod kojima se mogu dodjeljivati koncesije u Bosni i Hercegovini, mjerodavnost za dodjelu koncesija, institucionalna struktura, mjerodavnost i druga pitanja vezana za rad Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine, tenderski postupak, sadržina i djelovanje ugovora o koncesiji, prava i obaveze koncesionara i druga pitanja vezana za koncesije, koja su od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
  • 2.
    Ovim zakonom utvrđuju se uslovi pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u sektorima koji su, po Ustavu Bosne i Hercegovine i zakonima Bosne i Hercegovine, u mjerodavnosti Bosne i Hercegovine, i u slučaju predstavljanja međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, kao i kada se koncesiono dobro prostire na Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku i to: za osiguravanje infrastrukture i usluga, eksploatacije prirodnih resursa i objekata koji služe njihovom iskorištavanju, finansiranju, projektovanju, izgradnji, obnovi, održavanju i/ili rukovođenju radom infrastrukture i za nju vezanih objekata i uređaja.

Član 4.

Mjerodavnost za dodjelu koncesija

  • 1.
    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće ministara) donosi odluke o vrsti i predmetu koncesije, kao i obimu koncesije koja se dodjeljuje, a potvrđuje je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
  • 2.
    U slučaju zajedničke mjerodavnosti Bosne i Hercegovine i/ili Federacije Bosne i Hercegovine i/ili Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine za dodjelu koncesija, mjerodavna tijela usaglašavaju uslove i oblik dodjele koncesije.
  • 3.
    Sporna pitanja koja nastanu u vezi dodjele koncesija između Bosne i Hercegovine i/ili Republike Srpske, rješava Zajednička komisija za koncesije iz člana 6. stav 2.

C. Zakon o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06)

Član 1.

Predmet Zakona

(1) Ovim se zakonom uređuje način upravljanja vodama unutar teritorija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

(2) Upravljanje vodama obuhvata zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetna djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.

(3) Ovim se zakonom uređuje vodno dobro i javno vodno dobro, vodni objekti, pravna lica i druge institucije mjerodavne za pojedina pitanja upravljanja vodama i druga problematika u pogledu voda u Federaciji.

Član 3. stav (1)
Opšti principi

(1) Vode su opšte dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i opština.

Član 5.

Razvrstavanje površinskih voda

(1) Površinske vode se, prema značaju koji imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u vode I. kategorije i vode II. kategorije.

(2) Vode I. kategorije su :

A) Na Vodnome području Save

Vodotoci Vještačke akumulacije

  • 1.
    Sava 1.Hazna
  • 2.
    Una 2.Vidara
  • 3.
    Unac 3. Jajce I
  • 4.
    Sana 4. Jajce II
  • 5.
    Vrbas 5. Župica
  • 6.
    Pliva
  • 7.
    Bosna
  • 8.
    Krivaja
  • 9.
    Usora
  • 10.
    Spreča (nizvodno od ušća Jale)
  • 11.
    Željeznica
  • 12.
    Tinja
  • 13.
    Drina
  • 14.
    Sanica
  • 15.
    Klokot

B) Na Vodnome području Jadranskoga mora

Vodotoci Vještačke akumulacije

  • 1.
    Neretva 1. Rama
  • 2.
    Trebišnjica

(regulirani dio vodotoka) 2. Jablanica

  • 3.
    Matica (Vrljika) 3. Grabovica
  • 4.
    Tihaljina, Mlada, Trebižat 4. Salakovac
  • 5.
    Bregava 5. Mostar
  • 6.
    Krupa 6. Buško Blato
  • 7.
    Lištica

(nizvodno od Širokog Brijega) 7. Mandek

  • 8.
    Rama 8. Lipa

Prirodna jezera i močvarna područja

  • 1.
    Boračko jezero
  • 2.
    Blidinje
  • 3.
    Hutovo Blato

Sve preostale vode su vode II. kategorije.

Član 7. stav (1)
Vodno dobro

(1) Vodno je dobro, prema ovome zakonu, skup zemljišnih čestica koji obuhvata:

  • 1.
    zemljište na kojem je površinska voda trajno ili povremeno prisutna i zbog toga se oblikuju posebni hidrološki, geomorfološki i biološki odnosi, koji određuju vodne i o vodi zavisne ekosisteme;
  • 2.
    osnovno korito tekućih voda, uključujući otoke i obale do izrazite geomorfološke promjene;
  • 3.
    priobalni pojas širine 15 metara od granice obale (izrazite morfološke promjene) za površinske vode I. kategorije odnosno priobalni pojas širine 5 metara od granice obale (izrazite morfološke promjene) za površinske vode II. kategorije;
  • 4.
    zemljište potopljeno stajaćim vodama, uključujući obalu do najvišega zabilježenog vodostaja;
  • 5.
    napuštena riječna korita koje voda povremeno plavi, močvare i zemljište potopljeno vodom zbog zahvata u prostoru;
  • 6.
    uređeni inundacijski pojas;
  • 7.
    zemljište ispod i pored vodnih objekata iz člana 14. stav 1. tačka 1. ovoga zakona.

Član 9.

Javno vodno dobro

(1) Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz člana 7. stav 1. ovoga zakona, što su do dana stupanja na snagu ovoga zakona bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili opštine, odnosno što su na osnovu zakona postale državno vlasništvo.

(2) Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokaza suprotnoga, i one zemljišne čestice iz člana 7. stav 1. ovoga zakona koje do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu bile upisane u zemljišne knjige, odnosno koje su upisane u zemljišne knjige, ali niko nije naveden kao njihov vlasnik.

(3) Javno vodno dobro definisano u stavu 1. ovoga člana je dobro od opštega interesa i:

  • 1.
    u vlasništvu je Federacije za sve površinske vode I. kategorije u smislu ovoga zakona,
  • 2.
    u vlasništvu je grada i opština za sve površinske vode II. kategorije u smislu ovoga zakona, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom.

(4) Ovlaštenja upravljanja javnim vodnim dobrom vrše tijela vlasti, pravna lica i druge institucije, u opsegu i na način propisan ovim zakonom ili drugim aktima mjerodavna tijela kojima je preneseno pravo upravljanja javnim vodnim dobrom

Član 21.

Upravljanje vodama

Za upravljanje vodama mjerodavna je Bosna i Hercegovina, Federacija, kanton, grad i opština, na način utvrđen ovim zakonom.

  • 3.
    Upravljanje vodama na kantonalnom nivou

Član 167.

(1) Kanton je mjerodavan za vršenje poslova i zadataka koji su ovim zakonom stavljeni u njegovu mjerodavnost, a način organizacije vršenja tih poslova uređuje se propisom kantona.

(2) Kanton svojim propisom može određene poslove iz svoje mjerodavnosti prenijeti na grad i/ili opštinu na svome području.

XII. FINANSIRANJE UPRAVLJANJA VODAMA

Član 168. tač. 1., 2. i 3.
Izvori sredstava

Sredstva se za obavljanje poslova i zadataka određenih ovim zakonom osiguravaju iz:

  • 1.
    opšte vodne naknade;
  • 2.
    posebnih vodnih naknada;
  • 3.
    prihoda po osnovi zakupa javnog vodnog dobra;

Član 169. st. (1) i (2)
Opšta vodna naknada

(1) Obaveznici su plaćanja opšte vodne naknade fizička i pravna lica registrirana za obavljanje djelatnosti.

(2) Obaveznici iz stava 1. ovoga člana dužni su plaćati opštu vodnu naknadu u visini od 0,5 % osnovice koju čini neto-plata zaposlenika u radnome odnosu na neodređeno i na određeno vrijeme i naknada isplaćena po osnovi ugovora o djelu.

Član 170. stav (1) tač. 1. i 2. i stav (2)

Posebne vodne naknade

(1) Posebne vodne naknade su :

  • 1.
    Naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda koja obuhvata zahvatanje:
    • -
      vode za javnu vodoopskrbu,
    • -
      vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje vode,
    • -
      vode za navodnjavanje,
    • -
      vode za uzgajanje ribe u ribnjacima,
    • -
      vode za industrijske procese, uključujući i
    • -
      termoelektrane,
    • -
      vode za druge namjene.

Naknada se iz tačke 1. stava 1. ovoga člana obračunava na osnovu količine zahvaćene vode izražene u m3. Visina ove naknade može biti različita, zavisno o namjeni i kvaliteti vode.

  • 2.
    Naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobijene korištenjem hidroenergije. Ova se naknada obračunava na osnovu proizvedene električne energije izraženo u kWh;

(2) Obaveznik plaćanja posebnih vodnih naknada iz stava 1. tač. 1., 2. i tačka 3. alineja 2. i 3. i tačka 4. ovoga člana je fizičko i pravno lice koje je dužno pribaviti vodnu dozvolu odnosno vodnu saglasnost za odgovarajuću aktivnost u smislu odredbi ovoga zakona. Ovoj obavezi ne podliježe fizičko i pravno lice iz člana 110. stav 3. ovoga zakona, jer je u tom slučaju obaveznik plaćanja naknade operator javnoga vodovodnog odnosno kanalizacijskoga sistema.

Član 171.

Visina posebne vodne naknade

Visinu posebne vodne naknade iz člana 170. ovoga zakona propisuje Vlada Federacije, na zajednički prijedlog Federalnoga ministarstva i federalnoga ministra mjerodavna za okoliš, uz prethodnu saglasnost federalnoga ministarstva mjerodavna za finansije.

Član 177.

Raspodjela vodnih naknada

(1) Vodne naknade iz čl. 169. i 170. ovoga zakona i prihodi prikupljeni po osnovi zakupa javnoga vodnog dobra na površinskim vodama I. kategorije raspoređuju se na sljedeći način:

  • 1.
    mjerodavnoj agenciji za vode 40%,
  • 2.
    u korist budžeta kantona 45% i
  • 3.
    u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije 15%.

(2) Prihodi od zakupa javnoga vodnog dobra na površinskim vodama II. kategorije u cijelosti pripadaju budžetu kantona.

(3) Za korištenje sredstava iz stava 1. tačka 2. i stava 2. ovoga člana kantoni su dužni uspostaviti instituciju propisom iz člana 167. stav 1. ovoga zakona.

(4) Raspodjela se sredstava iz stava 1. ovoga člana može promijeniti. O potrebi promjene raspodjele odlučuje Vlada Federacije svake dvije godine, na usaglašeni prijedlog Federalnoga ministarstva, federalnoga ministarstva mjerodavna za okoliš i kantonalnih ministarstva mjerodavnih za vode.

Član 222.

Kantonalni propisi

(1) Kantoni su dužni odredbe kantonalnoga zakona o vodama usaglasiti sa odredbama ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(2) Zakonima kantona regulišu se pitanja organizacije i načina vršenja poslova koji su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost kantona.

D. Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/02)

Član 1.

Ovim zakonom utvrđuje se visina i način izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, izgrađenih na potopljenim područjima sa svrhom proizvodnje električne energije i pitke i industrijske vode (u daljem tekstu: naknada).

Član 2.

Javno preduzeće i druga pravna lica koja ostvaruju prihod korištenjem hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom području, dužni su po odredbama ovog zakona plaćati naknadu.

Član 3.

Naknada iz člana 1. ovog zakona iznosi 0,005 KM po proizvedenom kilovatsatu (kWh) električne energije, odnosno 0,005 KM po utrošenom kubičnom metru (m3) vode.

Član 5.

Naknada se uplaćuje u budžet opštine ili grada na čijem je području izgrađen hidroakumulacioni objekat.

Član 8.

Kontrolu obračuna, izdvajanja i uplate naknade vrši Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija.

E. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 57/09)

Član 1.

U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02) u članu 3. broj "0,005" zamjenjuje se brojem "0,01".

U istom članu dodaje se novi stav (2) koji glasi:

"Naknada iz stava (1) ovog člana procentualno se usklađuje sa svakim povećanjem, odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine i primjenjuje se od dana povećanja odnosno smanjenja cijene električne energije".

Član 3.

Iza člana 8. dodaje se novi član 8a. koji glasi:

"Naknade utvrđene ovim Zakonom dužna su plaćati javna preduzeća i druga pravna lica koja koriste hidroakomulacione objekte, bez obzira imaju li sjedište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine ili drugih država".

F. Zakon o dopuni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", broj 105/21)

Član 1.

U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02 i 57/09) u članu 3. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:

"Godišnji iznos naknade iz stava 1. ovog člana ne može biti manji od 1.500,00 KM po 1 hektaru (ha) hidroakumulacijom potopljene površine. Ako je godišnjim obračunom iz stava 1. ovog člana iznos naknade manji od 1.500,00 KM po 1 hektaru hidroakumulacijom potopljene površine, obračun se vrši prema ovom iznosu.

Obračun naknade prema prethodnom stavu vrši se najkasnije do 31. mart tekuće godine za prethodnu godinu.".

G. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22)

Član 4. tačka e)

Federaciji pripadaju prihodi, kako slijedi:

  • e)
    prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu Federacije;

Član 10. tačka e)
Sudjelovanje kantona u ostalim javnim prihodima

Kantonima, pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, pripadaju i drugi javni prihodi, kako slijedi:

  • e)
    prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu kantona;

H. Zakon o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/02)

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se: predmet, način i uslovi pod kojim se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije za obezbjeđivanje infrastrukture i usluga te eksploatacija prirodnih resursa, finansiranje, projektovanje, izgradnju, obnovu održavanje i/ili rukovođenje radom te infrastrukture i svih za nju vezanih objekata i uređaja u oblastima koje su u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), nadležnost za dodjelu koncesija, osnivanje Komisije za koncesije Federacije, tenderski postupak, sadržaj ugovora o koncesiji, prestanak ugovora o koncesiji, prava i obaveze koncesionara, rješavanje sporova i druga pitanja od značaja za dodjelu koncesija na teritoriji Federacije.

Član 3. stav 1. tač. 2) i 4)

Predmet koncesije, prema odredbama ovog zakona, je:

  • 2)
    korištenje vodotoka i drugih voda;
  • 4)
    izgradnja i korištenje ili korištenje hidroakumulacija;

Član 5.

Odluku o pristupanju dodjeli koncesije za određeno dobro donosi Vlada Federacije na prijedlog resornog ministra.

U slučaju spora o nadležnosti između Federacije i kantona za dodjelu koncesije, nadležni organi usaglašavaju uslove i način dodjele koncesije.

Sporove koji nastanu u vezi nadležnosti za dodjelu koncesija između Federacije i kantona, rješava Specijalna zajednička komisija za koncesije iz člana 8. stav 2. ovog zakona.

Član 6. stav 1. tač. 2. i 4. i stav 2.

Vlada Federacije odlučuje o dodjeli koncesije za:

  • 2.
    korištenje vodotoka i drugih voda na prostoru ili od interesa za dva ili više kantona;
  • 4.
    izgradnju i korištenje hidroakumulacija na prostoru ili od interesa za dva ili više kantona;

Dodjela koncesije za predmete koji nisu sadržani u Zakonu o koncesijama Bosne i Hercegovine i u stavu 1. ovog člana uredit će se kantonalnim zakonom.

I. Zakon o dopunama Zakona o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/06)

Član 1.

U članu 5. Zakona o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/02) dodaje se novi stav 4. koji glasi:

"U slučajevima kada Vlada Federacije odlučuje o dodjeli koncesije za određeno dobro na osnovu člana 6. ovog Zakona, a kada se to dobro nalazi u cijelosti ili pretežno na području jedne opštine, odnosno kada se posljedice dodjele koncesije odnose pretežno na tu opštinu, odluku iz stava 1. ovog člana donosi Vlada Federacije na prijedlog resornog ministra i uz prethodnu saglasnost opštinskog vijeća lokalne zajednice na čijem području se dodjeljuje koncesija".

J. Odluka o visini posebnih naknada ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/07, 10/14 i 3/16)

I.

Ovom odlukom utvrđuje se visina posebnih vodnih naknada za:

  • 1.
    korištenje površinskih i podzemnih voda,
  • 2.
    korištenje vode za proizvodnju električne energije,
  • 3.
    zaštitu voda,
  • 4.
    vađenje materijala iz vodotoka i
  • 5.
    zaštitu od poplava.

III.

Visina posebne vodne naknade za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobivene korištenjem hidroenergije iznosi 0,001 KM po kWh proizvedene energije.

VII.

Način obračunavanja, postupak i rokove za obračunavanje i plaćanje, kao i kontrolu izmirivanja obaveza na osnovu posebnih vodnih naknada koju će vršiti Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine, mjerodavna vodna inspekcija i mjesno mjerodavna Agencija za vode, propisat će uputstvom federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u saradnji sa federalnim ministrom finansija.

K. Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opšte vodne naknade i posebnih vodnih naknada ("Službene novine Federacije BiH", br. 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12)

Poglavlje III. A. tačka b) 10.

b) PVN za korištenje vode za proizvodnju električne energije u hidroelektranama

  • 10.
    Obaveznik plaćanja PVN za proizvodnju električne energije dobivene korištenjem hidroenergije je fizičko i pravno lice kojae koristi vodu u hidroelektrani za proizvodnju električne energije.

Obaveznikom iz stava 1. ove tačke smatra se fizičko i pravno lice koje sa teritorije Bosne i Hercegovine u Federaciji Bosne i Hercegovine isporučuje vodu za proizvodnju hidroenergije u hidroelektrani koja se nalazi u drugoj državi. PVN iz st. 1. i 2. ove tačke obračunava se množenjem ukupne količine prozvedene električne energije u obračunskom periodu izražene u kilovatsatima (kWh) sa visinom ove PVN određenoj u tački III Odluke.

L. Zakon o vodama Kantona 10 ("Narodne novine Kantona 10", broj 8/15)

Član 1.Predmet Zakona

(1) Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje površinskih voda, vodno dobro i vodni objekti, upravljanje vodama, korištenje voda, zaštita voda, uređenje i održavanje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, informacioni sistem voda, vodni akti, ograničenja prava vlasništva korisnika zemljišta, organizacija upravljanja vodama, finansiranje upravljanja vodama, nadzor nad provođenjem zakona, krivične odredbe i druga pitanja značajna za vode unutar područja Kantona 10 (u daljem tekstu: Kanton), a koja su Federalnim zakonom o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06) (u daljem tekstu: Federalni Zakon) stavljena u mjerodavnost Kantona.

(2) Upravljanje vodama obuhvaća zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.

Član 3. stav (1)
(Opšti principi)

(1) Vode su opšte dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Kantona i opštine.

Član 6.Razvrstavanje površinskih voda

(1) Površinske vode se, prema značaju kojeg imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u:

a. vode I kategorije i

b. vode II kategorije.

(2) Vode I kategorije na području Kantona su:

a. Vodotoci: - Unac

b. Umjetne akumulacije: - Buško blato (jezero)

  • -
    Mandak
  • -
    Lipa
  • -
    Župica

c. Prirodna jezera i močvarna područja: - Blidinje

(3) Sve preostale vode na području Kantona su vode II kategorije.

Člana17.

(Upravljanje vodama)

Za upravljanje vodama, u smislu člana 1. ovog Zakona mjerodavna je Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Kanton i opština, na način utvrđen ovim zakonom i Federalnim zakonom.